Te Kehekehe ʼo Natou ʼAe ʼe Tauhi Kia Sehova Mo Natou ʼAe ʼe Mole Tauhi Kia Te Ia
“E koutou . . . sio anai ki te kehekehe o te tagata agatonu mo te tagata agakovi.”—MALAKIA 3:18.
KATIKO: 127, 101
1, 2. He koʼe ʼe feala ke faigataʼa te maʼuli ʼa te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua ia ʼaho nei? (Vakaʼi te ʼuluaki pāki.)
TOKOLAHI te kau toketa mo te kau afilimie ʼe natou faitoʼo te hahaʼi ʼe natou maʼu te ʼu mahaki ʼae ʼe pikisia ai ʼihi. ʼE natou tokakaga ki te kau mahaki ʼaia he ʼe natou fia tokoni kia natou. Kae ʼe ʼaoga foki ke natou puipui ia natou totonu naʼa toe pikisia mo natou. Pea ʼe toe feia pe mo tatou kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. Ko te tokolahi ia tatou ʼe tou maʼuʼuli mo tou gaue fakatahi mo he hahaʼi kua natou pikisia ʼi te ʼu faʼahiga manatu pea mo te ʼu agaaga ʼe kehekehe ʼaupito mo te ʼu kalitate ʼa te ʼAtua. Pea ko he aluʼaga ʼe faigataʼa kia tatou.
2 ʼI te ʼu ʼaho fakamuli ʼo te tuʼu ʼaeni, ko te hahaʼi ʼae ʼe mole ʼoʼofa ʼi te ʼAtua ʼe natou meʼa noaʼi ʼana lekula ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼae ʼe lelei mo te meʼa ʼae ʼe kovi. Neʼe talanoa ia te apositolo ko Paulo ki ʼonatou agaaga ʼi tana tohi ʼae neʼe ina fai kia Timoteo. (Lau ia 2 Timoteo 3:1-5, 13.) Maʼia pe ʼe tou punamaʼuli ki te ʼu agaaga ʼaia, kae ʼe feala pe ke tou fia faʼifaʼitakiʼi te faʼahiga manatu, te palalau mo te aga ʼa te hahaʼi. (Taaga Lea 13:20) ʼI te alatike ʼaeni, ʼe tou vakaʼi anai pe ʼe fakafeagai feafeaʼi te ʼu agaaga ʼaia ki te ʼu kalitate ʼa te hahaʼi ʼa te ʼAtua. ʼE tou toe vakaʼi anai pe ʼe feafeaʼi hatatou tokakaga naʼa tou pikisia ʼi te ʼu agaaga ʼaia ʼo te hahaʼi ʼae ʼe tou lolotoga tokoni ki ai ke natou iloʼi ia Sehova.
3. Ko te faʼahiga hahaʼi feafeaʼi ʼae ʼe talanoa ki ai ia 2 Timoteo 3:2-5?
3 Neʼe ui e Paulo, ʼe ʼi ai anai ʼi te ʼu ʼaho fakamuli “he ʼu temi makehe pea mo faigataʼa.” Pea neʼe ina fai he lisi ʼo te ʼu agaaga ʼae ʼe kovi ʼe 19 ka mafola anai ʼi totatou temi. ʼE tatau te ʼu agaaga ʼaia mo te ʼu agaaga ʼae ʼe talanoa ki ai Paulo ia Loma 1:29-31. Kae ʼi te lisi ʼae neʼe ina fai ʼi tana tohi kia Timoteo, ʼe ina fakaʼaogaʼi ai he ʼu kupu ʼe mole toe maʼu ʼi he tahi vaega ʼo te Koga Tohi-Tapu Fakakeleka. Neʼe kamata e Paulo tana lisi ʼo te ʼu agaaga ʼae ʼe kovi ʼaki te ʼu kupu ʼaeni: “Koteʼuhi ʼe ʼoʼofa pe anai te hahaʼi.” Kae ko te ʼu agaaga ʼaia ʼe mole maʼu e te hahaʼi fuli. Pea ʼe kehekehe te kau Kilisitiano.—Lau ia Malakia 3:18.
ʼE FEAFEAʼI TATATOU FAʼAHIGA SIO KIA TATOU TOTONU?
4. Kotea te fakaʼuhiga ʼo te fiameʼalahi?
4 ʼI tana ʼosi ui ʼae ko te tokolahi ʼe ʼoʼofa pe anai kia natou totonu mo manako ki te paʼaga, neʼe ui e Paulo ko te hahaʼi ʼe fiameʼameʼa anai, mo fiatuʼu pea mo fiameʼalahi. ʼI te agamahani, ko te hahaʼi ʼae ʼe natou maʼu te ʼu agaaga ʼaia ʼi tanatou manatu ʼe natou maʼuhiga age ʼi ʼihi ʼuhi ko tonatou matalelei, ʼonatou fealagia, peʼe ko tanatou gaue. Ko he tahi ʼe ina maʼu te manatu ʼaia, ʼe ina loto ke fakaʼapaʼapaʼi ia ia. Neʼe tohi fenei e te tagata poto ʼo ʼuhiga mo te faʼahiga tagata ʼaia: “ ʼI tona loto ʼe ʼi ai te kiʼi ʼaletale ʼe tulolo ai ke atolasio pe kia ia.” ʼE ui e ʼihi ʼe mole leleiʼia te fiameʼalahi e he tahi he ʼe maʼia mo natou ʼae ʼe fiameʼalahi ʼe natou fehihiʼa ki te agaaga ʼaia.
5. He koʼe neʼe fiameʼalahi ʼihi kaugana ʼa Sehova?
5 ʼE fehiʼa ia Sehova ki te fiameʼalahi. ʼE fehiʼa ki “te u mata ae e fiamealahi.” (Taaga Lea 6:16, 17) Ko te fiameʼalahi ʼe ina taʼofi te fakaovi ʼa he tahi ki te ʼAtua. (Pesalemo 10:4) Pea ko te fiameʼalahi ʼe ko he agaaga ia ʼa te Tevolo. (1 Timoteo 3:6) Kae maʼia pe la mo te ʼu kaugana agatonu ʼa Sehova neʼe natou pikisia ʼi te fiameʼalahi. Ohage la ko te Hau ʼo Suta ko Osiasi neʼe nofo agatonu lolotoga ni taʼu. Kae ʼe ui fenei ʼi te Tohi-Tapu: “ ʼI te temi ʼae neʼe kaku ai leva ia ia ʼo malohi, neʼe liliu ai tona loto ʼo fiameʼalahi ʼo tupu ai tona malaʼia. Pea neʼe mole nofo agatonu ia ia kia Sehova tona ʼAtua.” Pea neʼe ʼulu leva ia Osiasi ki te fale lotu ʼo tutu ia te iseso, kae neʼe mole fakagafua ke ina fai te meʼa ʼaia. Ki muli age ko te Hau ko Esekiasi neʼe toe fiameʼalahi mo ia kae lolotoga pe he kiʼi temi siʼi.—2 Koloniko 26:16, MN; 32:25, 26.
6. Kotea ʼae neʼe feala ke liliu ai ia Tavite ʼo fiameʼalahi? Kae he koʼe neʼe nofo agavaivai pe ia?
6 Ko ʼihi ʼe natou liliu ʼo fiameʼalahi he ʼe natou matalelei, peʼe ʼofainaʼi, faiva ʼi te faimaholo, malohi, peʼe fakaʼapaʼapaʼi. Ko Tavite neʼe ina maʼu te ʼu fealagia fuli ʼaia, kae neʼe agavaivai aipe ʼi tona maʼuli katoa. Ohage la ʼi tana ʼosi matehi ia Koliate, neʼe ui e te Hau ko Saulo neʼe feala ke ʼohoanaʼi e Tavite tona ʼofafine. Kae neʼe ui fenei e Tavite: “Ko ai au, pea kotea te uhiga o toku mauli? Kotea te famili o taku tamai i Iselaele ke au liliu ai ko te foha o te hau?” (1 Samuele 18:18) Kotea ʼae neʼe tokoni kia Tavite ke agavaivai tuʼumaʼu? Neʼe iloʼi e Tavite neʼe ina maʼu he ʼu kalitate, he ʼu fealagia pea mo he ʼu pilivilesio koteʼuhi ko te ʼAtua ʼe agavaivai pea neʼe ina tokagaʼi ia ia. (Pesalemo 113:5-8) Neʼe mahino kia Tavite ko te ʼu meʼa lelei fuli ʼae neʼe ina maʼu, ʼe haʼu mai ia Sehova.—Vakaʼi ia 1 Kolonito 4:7.
ʼE feala ke fia iloʼi e te hahaʼi ia te ʼAtua ʼuhi ko te agavaivai ʼo ʼana kaugana
7. Kotea anai ka tokoni mai ke tou agavaivai?
7 Ohage pe ko Tavite, ia ʼaho nei ʼe faigaʼi e te hahaʼi ʼa Sehova ke natou agavaivai. Ko tatatou iloʼi ʼae ʼe agavaivai ia Sehova, ia ia ʼae ʼe maʼoluga tokotahi ʼe malave ki totatou loto. (Pesalemo 18:35, MN) ʼE tou fia maʼuliʼi te ʼu palalau ʼaeni: “Kotou kofuʼi te ʼofa mamahi, mo te manavaʼofa, mo te agaʼofa, mo te agavaivai, mo te agamalū pea mo te kataki fualoa.” (Kolose 3:12) ʼE tou toe iloʼi foki ko te ʼofa “ ʼe mole laupisi, ʼe mole fiameʼalahi.” (1 Kolonito 13:4) Mo kapau ʼe tokagaʼi e ʼihi tatatou agavaivai, ʼe feala ke natou fia iloʼi mo natou ia Sehova. Ko te tagata ʼohoana ʼae ʼe mole tauhi kia Sehova ʼe feala pe ke haʼu ki te moʼoni ʼuhi ko te lelei ʼo te aga ʼo tona ʼohoana. ʼO toe feia pe, ʼe feala ke fia iloʼi e te hahaʼi ia te ʼAtua ʼuhi ko te agavaivai ʼo ʼana kaugana.—1 Petelo 3:1.
ʼATATOU FELOGOI MO ʼIHI
8. (1) Ia ʼaho nei, kotea te manatu ʼa ʼihi ʼo ʼuhiga mo te talagataʼa ki te ʼu matuʼā? (2) Kotea ʼae ʼe fakatotonu ʼi te Tohi-Tapu ki te ʼu fanau?
8 Neʼe toe talanoa foki ia Paulo pe ʼe feafeaʼi anai te ʼu felogoi ʼa te hahaʼi ʼi te ʼu ʼaho fakamuli. Neʼe ina tohi ko te ʼu fanau ʼe natou talagataʼa anai ki ʼanatou matuʼā. Ia ʼaho nei, ʼe lahi te ʼu tohi, te ʼu ʼata mo te ʼu polokalama ʼi te televisio ʼe fakaha ai ʼe mole kovi te talagataʼa ki te ʼu matuʼā. Kae ko te talagataʼa ʼe ina fakavaivaiʼi he famili, pea ʼe ʼi ai ʼona fua ʼe kovi ki te malamanei katoa. Pea ʼe iloʼi e te hahaʼi te faʼahi ʼaia talu mai fualoa. Ohage la ʼi te temi muʼa ʼi Keleka, ko te tagata ʼae neʼe ina ta ʼana matuʼā neʼe tapuʼi age ki ai ia meʼa fuli ʼi tona kolo. ʼE tohi ʼi te lao Fakaloma, ko he tahi neʼe ina ta tana tamai neʼe feala pe ke fakatuʼā ohage ko he tahi ʼe faifakapo. Pea ʼi te ʼu koga Tohi-Tapu Fakahepeleo mo Fakakeleka, ʼe fakatotonu ai ki te ʼu fanau ke natou fakaʼapaʼapa ki ʼanatou matuʼā.—Ekesote 20:12; Efeso 6:1-3.
9. Kotea ʼae ʼe feala ke tokoni ki he fanau ke fakalogo ki ʼana matuʼā?
9 Kotea ʼae ʼe feala ke tokoni ki he fanau ke fakalogo ki ʼana matuʼā tatau aipe pe ʼe mole fakalogo ʼihi tupulaga? ʼE feala ke ina fakakaukauʼi te ʼu meʼa lelei fuli ʼae neʼe fai e ʼana matuʼā maʼa ia. Pea ʼe tonu ke lotofakafetaʼi mo fakalogo fakamalotoloto kia naua. ʼE toe ʼaoga foki ke ina manatuʼi ko te ʼAtua, tatatou Tamai, ʼe ina loto ke fakalogo ki ʼana matuʼā. Kapau ʼe lelei ʼana palalau ʼo ʼuhiga mo ʼana matuʼā, ʼe tokoni anai ki ʼona kaumeʼa ke natou fakaʼapaʼapa ki ʼanatou matuʼā. ʼE moʼoni, kapau ʼe mole ʼofa te ʼu matuʼā ki ʼanatou fanau, ʼe faigataʼa ʼaupito anai ki te ʼu fanau hanatou fakalogo. Kae moka iloʼi e he fanau ʼe ʼofa ʼana matuʼā kia ia, ʼe fakalogo anai maʼia pe ʼe faigataʼa. Ko te tehina tupulaga ʼe higoa ko Austin ʼe ina ui fenei: “Neʼe au fia fakahoko te ʼu meʼa ʼae neʼe mole loto e taku tamai ke au fai, kae neʼe fakatuʼu e
ʼaku matuʼā he ʼu lekula ʼe fakapotopoto, mo fakamahino mai ʼona tupuʼaga pea matou felogoi tuʼumaʼu. Neʼe tokoni mai te faʼahi ʼaia ke au fakalogo kia naua. Neʼe au mahino ai neʼe nā tokakaga kia au pea neʼe au fia fakafiafiaʼi ai ʼonā loto.”10, 11. (1) Kotea te ʼu agaaga ʼae ʼe ha ai te mole feʼofaʼaki ʼa te hahaʼi? (2) ʼE feafeaʼi te ʼofa ʼa te kau Kilisitiano moʼoni ki ʼonatou tatau?
10 Neʼe toe talanoa ia Paulo ki te tahi ʼu agaaga ʼe maʼu e te hahaʼi ʼae ʼe mole feʼofaʼaki. ʼI tana ʼosi talanoa ʼo ʼuhiga mo te ‘talagataʼa ki te ʼu matuʼā,’ neʼe talanoa ki te maʼuli galo. ʼE tonu te faʼahi ʼaia, koteʼuhi ʼe mole fakamaʼuhigaʼi e te hahaʼi maʼuli galo te ʼu meʼa lelei ʼae ʼe fai e ʼihi maʼa natou. Pea neʼe toe ui e Paulo ko te hahaʼi ʼe heʼe agatonu anai. ʼE mole natou maʼuli felogoi anai, ko tona fakaʼuhiga ʼe mole natou fia tokalelei anai mo ʼihi. ʼE natou laukovi anai mo kakaʼi ʼonatou kaumeʼa, ʼo natou fai he ʼu palalau ʼe kovi mo fakalotomamahi ki te hahaʼi pea mo te ʼAtua. Pea ʼe ʼi ai anai he kau faifasituʼu, ko tona fakaʼuhiga ko he hahaʼi ʼe natou fai he ʼu loi moʼo maumauʼi te matagafua ʼo ʼihi. *—Vakaʼi te kiʼi nota.
11 Kae ʼe kehekehe te ʼu kaugana ʼa Sehova mai te tokolahi ʼo te malamanei, koteʼuhi ʼe natou ʼoʼofa ki ʼonatou tatau. Pea ʼe moʼoni pe te faʼahi ʼaia. Neʼe ui e Sesu ko te ʼu fakatotonu maʼuhiga ʼaupito ʼae neʼe tohi ʼi te Lao ʼa Moisese, ko te ʼofa ki te ʼAtua pea mo te ʼofa ki te hahaʼi. (Mateo 22:38, 39) Neʼe toe ui foki e Sesu ʼe iloʼi anai e te hahaʼi ia te kau Kilisitiano moʼoni ʼuhi ko tanatou feʼofaʼaki. (Lau ia Soane 13:34, 35.) ʼE toe ʼoʼofa pe anai te kau Kilisitiano moʼoni ki ʼonatou fili.—Mateo 5:43, 44.
12. Neʼe feafeaʼi te ʼofa ʼa Sesu ki te hahaʼi?
12 Neʼe ʼofa mamahi ia Sesu ki te hahaʼi. Neʼe faifagona ʼi te ʼu kolo ke ina tala ki te hahaʼi ia te logo lelei ʼo te Puleʼaga ʼo Te ʼAtua. Neʼe ina fakamalolo te kau kivi, te kau maʼimoa, te kau kilia pea mo te kau tuli. Pea neʼe ina fakatuʼuake mo te kau mate. (Luka 7:22) Neʼe foaki e Sesu tona maʼuli moʼo haofaki te malamanei tatau aipe pe neʼe fehihiʼa te tokolahi ki ai. Neʼe faʼifaʼitakiʼi lelei e Sesu te ʼofa ʼo tana Tamai. Koia, ʼi te kele katoa ʼe faʼifaʼitakiʼi e te kau Fakamoʼoni a Sehova ia Sesu mo ʼoʼofa ki ʼonatou tatau.
13. Ko tatatou ʼoʼofa ki ʼotatou tatau ʼe tokoni feafeaʼi ki ʼihi ke natou iloʼi ia Sehova?
13 Ka tou ʼoʼofa ki te hahaʼi, ʼe tou ʼekenaki ai natou ke natou fia iloʼi tatatou Tamai ʼae ʼi selo. Ohage la, ʼi Thaïlande ko te tagata neʼe kau ki te fakatahi fakafenua pea neʼe malave ʼaupito kia ia te feʼofaʼaki ʼa te ʼu tehina mo tuagaʼane. ʼI tana toe liliu ki fale neʼe ina kole ke fai tuʼa lua ʼi te vahaʼa hana ako Tohi-Tapu. Neʼe faifakamafola ki tona famili katoa. Pea hili pe ki ai he ʼu mahina ʼe ono, neʼe ina fakahoko tana ʼuluaki lau ʼo te Tohi-Tapu ʼi te Fale Fono. Koia ke feala hatatou iloʼi pe ʼe tou ʼoʼofa ki ʼotatou tatau, ʼe lelei ke tou fai te ʼu fehuʼi ʼaeni: ‘ ʼE au faiga fakamalotoloto koa ke au tokoni ki toku famili, ki taku kokelekasio pea mo te hahaʼi ʼo toku telituale? ʼE au faigaʼi koa ke au maʼu te faʼahiga sio ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo ʼihi?’
TE ʼU LUPO MO TE ʼU AKENO
14, 15. Kotea te tahi ʼu agaaga ʼe maʼu e te tokolahi? Kotea te ʼu fetogi neʼe fai e ʼihi?
14 ʼI te ʼu ʼaho fakamuli, ʼe maʼu e te hahaʼi te tahi ʼu agaaga ʼe tonu ke tou tekeʼi. Ohage
la, tokolahi ʼe natou fehihiʼa ki te lelei. ʼE natou fakafeagai ki te lelei. ʼE mole natou lotololomi pea ʼe natou fekai. Ko ʼihi ʼe natou logogataʼa. ʼE mole natou fakakaukauʼi pea ʼe mole natou tokakaga pe ʼe kotea te ʼu fua ʼo ʼanatou aga ki ʼihi.15 Tokolahi neʼe hage tanatou aga ko te ʼu manu kae kua natou fetogi ʼi te temi nei. Pea neʼe kua tala fakatomuʼa te aluʼaga ʼaia ʼi te lea fakapolofeta ʼi te Tohi-Tapu. (Lau ia Esaia 11:6, 7.) ʼE talanoa te lea fakapolofeta ki te ʼu manu fekai ohage ko te ʼu lupo mo te ʼu laione ʼe maʼuʼuli ʼi te tokalelei mo te ʼu akeno pea mo te ʼu ʼuhiʼi pipi. He koʼe ʼe natou maʼuʼuli tokalelei anai? ʼE hoko atu fenei te lea fakapolofeta: “Koteʼuhi ʼe fonu moʼoni anai te kele ʼi te ʼatamai malama ʼo ʼuhiga mo Sehova.” (Esaia 11:9, MN) Ko te ʼu manu ʼe mole feala ke natou ako ke natou iloʼi ia Sehova. Koia ʼi hona aluʼaga fakata, ʼe talanoa te lea fakapolofeta ʼaia ki te ʼu fetogi ʼae ʼe fai e te hahaʼi ki ʼonatou ʼuluagaaga.
16. ʼE tokoni feafeaʼi te Tohi-Tapu ki te hahaʼi ke natou fetogi tonatou ʼuluagaaga?
ʼE mole faigafua te fai ʼo he ʼu fetogi, kae ʼe tokoni te laumalie ʼo te ʼAtua kia natou ʼae ʼe natou fia fakafiafiaʼi moʼoni tona loto
16 Tokolahi ʼi ʼotatou tehina mo tuagaʼane neʼe natou fekai ohage ko te ʼu lupo, kae ʼi te temi nei kua natou maʼuʼuli tokalelei mo ʼihi. ʼE feala ke tou lau ʼonatou fakamatala ʼi te ʼu alatike “ ʼE Fetogi Te ʼu Maʼuli ʼUhi Ko Te Tohi-Tapu,” ʼi tatatou tuʼasila ʼi te Neti jw.org. Ko natou ʼae neʼe natou ako ke natou iloʼi mo tauhi kia Sehova, ʼe mole hage ko natou ʼae ʼe fia fakaha ʼe natou pipiki ki te ʼAtua kae ʼe mole natou fai ʼi ʼonatou maʼuli. ʼE ui e te faʼahiga hahaʼi ʼaia ʼe natou tauhi ki te ʼAtua, kae ʼe mole natou fakaha ʼaki ʼanatou aga. Kae ʼi te hahaʼi ʼa Sehova, tokolahi neʼe natou fekai kae ʼi te temi nei kua natou “kofuʼi ia te ʼulugaaga foʼou ʼae neʼe fakatupu ʼo mulimuli ki te finegalo ʼo te ʼAtua pea ʼe fakatafito ki te faitotonu mo te agatonu moʼoni.” (Efeso 4:23, 24) ʼI tanatou ako ke natou iloʼi te ʼAtua, neʼe natou mahino ai ʼe tonu ke natou mulimuli ki ʼana lekula. Neʼe uga ai natou ke natou fetogi te ʼu akonaki ʼae neʼe natou tui ki ai, tanatou faʼahiga manatu mo tanatou aga. ʼE mole faigafua te fai ʼo te ʼu fetogi ʼaia, kae ʼe tokoni te laumalie ʼo te ʼAtua kia natou ʼae ʼe natou fia fakafiafiaʼi tona loto.
KE TOU “FAKAMAMAʼO MAI TE HAHAʼI ʼAIA”
17. Kotea ʼe feala ke tou fai ke mole tou maʼu te ʼu agaaga ʼo natou ʼae ʼe mole tauhi ki te ʼAtua?
17 Kua ha lelei te kehekehe ʼo natou ʼae ʼe tauhi ki te ʼAtua mo natou ʼae ʼe mole tauhi kia te ia. ʼE tonu ke tou tokakaga naʼa tou maʼu ia te ʼu agaaga ʼo natou ʼae ʼe mole tauhi ki te ʼAtua. ʼE tou fia mulimuli ki te tokoni ʼa Sehova ʼae ke tou fakamamaʼo mai te faʼahiga hahaʼi ʼaia ʼe talanoa ki ai ia 2 Timoteo 3:2-5. Kae ʼe feala pe ke tou felaveʼi mo te faʼahiga hahaʼi ʼaia. ʼE lagi tou gaue fakatahi mo natou, ʼe tou kaugā ako mo natou, peʼe tou maʼuʼuli fakatahi. Kae ʼe mole tonu ke tou maʼu tanatou faʼahiga manatu mo tanatou aga. Kotea ʼae ʼe feala ke tokoni mai kia tatou? Tou fakamalohiʼi ʼatatou felogoi mo Sehova, ʼo tou ako te Tohi-Tapu mo tou filifili hotatou ʼu kaumeʼa lelei ia natou ʼae ʼe ʼoʼofa ia te ia.
18. ʼE feala ke tokoni feafeaʼi ʼatatou palalau mo tatatou aga ki te hahaʼi ke natou fia iloʼi ia Sehova?
18 ʼE tou fia tokoni foki ki te hahaʼi ke natou iloʼi ia Sehova. Koia, tou kumi he ʼu faigamalie ke tou faifakamafola pea tou kole kia Sehova ke tokoni mai ke lelei ʼatatou palalau ʼi tona temi totonu. ʼE tonu ke tou fakaha ko tatou ko he kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. Pea ʼaki tatatou aga, ʼe tou fakakololiaʼi anai te ʼAtua kae mole ko tatou. Neʼe akoʼi tatou e Sehova “ke tou liakī te aga heʼe lotu, mo te ʼu holi ʼo te malama, kaʼe ke tou maʼuʼuli fakapotopoto, mo faitotonu, mo pipiki ki te ʼAtua ʼi te lotolotoiga ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaeni.” (Tito 2:11-14) Kapau ʼe tou faʼifaʼitakiʼi ia Sehova mo tou fai te meʼa ʼae ʼe loto ki ai, ʼe tokagaʼi anai e te hahaʼi. Pea ʼe lagi ui fenei anai ʼihi: “ ʼE matou olo anai mo koutou, koteʼuhi neʼe matou logo ko te ʼAtua ʼe nofo mo koutou.”—Sakalia 8:23, MN.
^ pal. 10 Ko te kupu Fakakeleka ʼae neʼe fakaʼaogaʼi ki te kupu “faifasituʼu” peʼe “tukugakovi” ko te kupu diabolos. ʼI te Tohi-Tapu, ko te kupu ʼaia ʼe ko he higoa fakatuʼulaga ʼe fakaʼaogaʼi kia Satana, te agakovi ʼae ʼe faifasituʼu ki te ʼAtua.