1920—Kua Hili Taʼu ʼe Teau
ʼI TE kamata ʼo te taʼu 1920, neʼe toe fakalotomalohiʼi te ʼu kaugana ʼa Sehova ki te gaue ʼae ka ʼamanaki hoko. Neʼe ko te vaega ʼaeni neʼe natou filifili ki te taʼu 1920: “Ko te Eteleno ko toku malohi mo te tupuaga o aku fakavikiviki.”—Pes. 118:14.
Koia, neʼe fakalotomalohi e Sehova te kau faifakamafola faiva ʼaia. Lolotoga te taʼu ʼaia, ko natou ʼae kua higoa ʼi te temi nei ko te kau pionie, neʼe tuputupu mai te toko 225 ki te toko 350. Pea ko te toko 8 000 tupu ʼo natou ʼae kua higoa ʼi te temi nei ko te kau kauga fagona, neʼe natou foaki tanatou pepa gaue ki te ʼu pilo lalahi. Neʼe ko te hoki hoko ʼaia ʼo he meʼa feia. Neʼe fua lelei tanatou gaue he neʼe tapuakiʼi natou e Sehova.
NEʼE LAHI TANATOU FAʼAFAI
ʼI te ʼaho 21 ʼo Malesio 1920, ko te tehina ko Joseph F. Rutherford ʼae neʼe ina takitaki ʼi te temi ʼaia te gaue ʼa te kau Ako ʼo Te Tohi-Tapu, neʼe ina fai te akonaki ʼae ko tona kupu tafito: “Ko Te Toko Lauʼi Miliona Hahaʼi ʼe Mole Natou Mamate Anai.” Neʼe gaue kinakina te kau Ako ʼo Te Tohi-Tapu moʼo fakaafe he hahaʼi kaugamalie ke ʼomai ʼo fakalogo te akonaki. Neʼe natou fakaʼaogaʼi te fale ʼae neʼe lahi ʼi New York, pea mo tufa he ʼu pepa fakaafe ʼe 320 000.
ʼE fakaha ʼi he sulunale te akonaki ʼae “Ko Te Toko Lauʼi Miliona Hahaʼi ʼe Mole Natou Mamate Anai”
Neʼe mole natou ʼamanaki ʼe lahi ʼaupito anai te hahaʼi ka ʼomai. Neʼe ko te toko 5 000 tupu hahaʼi neʼe kau ki ai, kae neʼe fakaliliu te toko 7 000 he neʼe mole feʼauga te ʼu lapalasi. Neʼe ui fenei ʼi Te Tule Leʼo: “ ʼI te ʼu fono fuli ʼae neʼe fai e te Kautahi Fakamalamanei ʼo Te Kau Ako ʼo Te Tohi-Tapu, neʼe ko te fono ʼaia ʼae neʼe kaugamalie ʼaupito.”
Neʼe kamata iloa te kau Ako ʼo Te Tohi-Tapu ʼuhi ko tanatou tala ʼae “ko te toko lauʼi miliona hahaʼi ʼe mole natou mamate anai.” ʼI te temi ʼaia, neʼe mole natou mahino ko te fakamafola ʼo te logo lelei ʼo te Puleʼaga neʼe tonu ke fai ʼi he tahi age ʼu fenua pea ke fualoa age tana fai. Kae neʼe lahi pe tanatou faʼafai. Neʼe fakamahino fenei e Ida Olmstead, ʼae neʼe kamata kau ki te ʼu fono ʼi te 1902: “Neʼe matou iloʼi ʼe lahi anai te ʼu tapuakina ka foaki ki te hahaʼi fuli, koia ʼae neʼe matou fakaha tuʼumaʼu ai te logo lelei ʼaia kia natou fuli ʼae neʼe matou felaveʼi mo ia ʼi te faifakamafola.”
NEʼE NATOU TA ʼANATOU TOHI
Ke natou maʼu te meʼa kai fakalaumalie, neʼe kamata ta e te ʼu tehina ʼo te Petele ʼihi ʼu tohi. Neʼe natou totogi ni meʼa gaue pea mo fakaʼaogaʼi he fale fata ʼi te 35 Myrtle Avenue, ʼi Brooklyn, ʼi New York, neʼe mole vaha mamaʼo mo te Petele.
Neʼe kamata gaue ʼi te Petele ia Leo Pelle pea mo Walter Kessler ʼi Sanualio 1920. Neʼe fakamatala fenei e Walter: “ ʼI tamā tau atu ki ai, ko te tehina taupau ʼo te fale ta tohi neʼe sio mai, pea neʼe ina ui fenei mai kia maua: ‘Kei toe pe he hola tahi vaelua ʼi muʼa ʼo te temi kai.’ Pea neʼe ina ui mai ke ma fetuku mai te lalo fale he ʼu kalato tohi.”
Neʼe fakamatala fenei e Leo te meʼa ʼae neʼe hoko ʼi te uhu ake: “Neʼe tonu ke ma fufulu te ʼu kaupa ʼo te lalo laufata ʼo te fale ʼaia. Neʼe ko taku hoki fai he gaue ʼuli feia. Kae neʼe ko te gaue ʼaia ʼa te ʼAliki, pea neʼe tonu ia ke fai.”
Te masini ta tohi ʼae neʼe fakaʼaogaʼi moʼo ta Te Tule Leʼo
Hili pe ni vahaʼa ki ai, neʼe ta Te Tule Leʼo e te ʼu tehina faʼafai. Neʼe ko nusipepa ʼe onogofulu afe ʼo Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 1 ʼo Fepualio 1920 neʼe ta ʼi te masini ʼae neʼe tuʼu ʼi te ʼuluaki laufata. ʼI te temi ʼaia, neʼe fakatuʼu e te ʼu tehina ʼi te lalo fale he tahi masini ta tohi. Neʼe toe ta ai mo te nusipepa L’Âge d’Or ʼo te ʼaho 14 ʼo Apelili 1920. Neʼe ha lelei ai neʼe tapuakiʼi e Sehova te ʼu faiga ʼa te ʼu tehina faʼafai ʼaia.
“Neʼe ko te gaue ʼaia ʼa te ʼAliki, pea neʼe tonu ia ke fai”
“TOU MAʼUʼULI FAKATAHI ʼI TE TOKALELEI”
Neʼe fiafia te ʼu kaugana ʼa Sehova ʼi tanatou toe faifakamafola mo he faʼafai pea ʼi te logo tahi. Kae neʼe mavae ʼihi ʼo te kau Ako ʼo Te Tohi-Tapu ʼi te kautahi ʼa te ʼAtua, lolotoga te temi faigataʼaʼia ʼae neʼe hoko ʼi te ʼu taʼu 1917 ki te 1919. Kotea ʼae neʼe feala ke fai moʼo tokoni kia natou ʼaia?
Neʼe ʼi ai te alatike ʼi Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 1 ʼo Apelili 1920 (Fakapilitania), neʼe ko tona kupu tafito ʼaeni: “Tou Maʼuʼuli Fakatahi ʼi Te Tokalelei.” Neʼe fai ai te fakaafe ʼofa ʼaeni kia natou: “ ʼE matou tui papau . . . ko natou fuli ʼae ʼe natou maʼu te laumalie ʼo te ʼAliki . . . ʼe natou galoʼi anai te ʼu meʼa ʼae neʼe hoko ki muʼa atu, . . . ke natou maʼuʼuli fakatahi pea mo gaue ʼi te logo tahi ohage ko te ʼu koga ʼo te sino.”
Tokolahi neʼe natou tali te fakaafe ʼofa ʼaia. Neʼe ui fenei e te taumatuʼa: “Neʼe ma iloʼi ai neʼe ma faihala, ʼi tamā nonofo feia pe lolotoga te taʼu katoa kae faiga malohi ʼihi ʼi te gaue [faifakamafola] . . . ʼE ma fakaʼamu ke mole ma toe fai te faʼahi ʼaia.” Neʼe ko he toe gaue lahi neʼe tonu ke fai e natou ʼaia neʼe kua toe fakalotomalohi.
NEʼE NATOU TUFA TE TOHI LE MYSTÈRE ACCOMPLI
ʼI te ʼaho 21 ʼo Sunio 1920, neʼe fakatuʼutuʼu e te kau Ako ʼo Te Tohi-Tapu he tufa lahi ʼo te tohi Le Mystère accompli, ʼae neʼe ko te fitu tohi ʼo te Études des Écritures. Neʼe lahi te ʼu tohi Le Mystère accompli neʼe tanaki, he neʼe tapuʼi ʼi te 1918.
Neʼe fakaafe te kau faifakamafola fuli kae mole gata pe ki te kau pionie, ke natou kau ki te tufa * ʼo Sunio 1920: “Ko te kau faifakamafola fuli ʼae kua papitema ʼo te ʼu kokelekasio fuli ʼae ʼe feala ke natou kau ki te tufa ʼaia, ʼe tonu ke natou fiafia ʼi te kau ki ai. Ke tahi fai te fakatotonu ʼaeni: ‘ ʼE au fai pe te meʼa ʼe tahi, ʼae ko te tufa ʼo te tohi Le Mystère accompli.’ ” Neʼe fakamahino e Edmund Hooper, ʼi te tufa ʼaia, tokolahi neʼe ko tanatou hoki faifakamafola ʼaia ʼi te ʼu ʼapi. Neʼe ina toe ui fenei: “Neʼe matou kamata mahino ai leva ki te toe faifakamafola ka hoko. ʼE fakahoko anai ʼi te tahi ʼu fenua pea mo fualoa age.”
ʼaia. Neʼe ui fenei ʼi te BulletinNEʼE TOE FAKATUʼUTUʼU TE FAIFAKAMAFOLA ʼI EULOPA
Lolotoga te ʼUluaki Tau Fakamalamanei, neʼe faigataʼa te fakafelogoi mo te kau Ako ʼo Te Tohi-Tapu ʼae neʼe maʼuʼuli ʼi te ʼu fenua ʼi tuʼa atu ʼo Amelika. Koia ʼae, neʼe loto ai e te tehina ko Rutherford ke ina fakalotomalohiʼi natou pea mo toe fakatuʼutuʼu te faifakamafola. ʼI te ʼaho 12 ʼo ʼAukusito 1920, neʼe faifolau ai mo te ʼu tehina ʼe toko fa ki Pilitania, mo Eulopa pea mo te tahi atu ʼu fenua.
Ko te tehina ko Rutherford ʼi Esipito
ʼI te alu ʼa te tehina ko Rutherford ki Pilitania, neʼe fai ai e te kau Ako ʼo Te Tohi-Tapu te ʼu fakatahi lalahi ʼe tolu pea mo te ʼu fono ki te kaugamalie ʼe 12. Neʼe fakafuafua ko te toko 50 000 hahaʼi neʼe kau ki ai. Neʼe fakaha fakanounou fenei ʼi Te Tule Leʼo te ʼu fua ʼo te ʼu fakatahi ʼaia: “Neʼe toe fakalotomalohiʼi ai te ʼu tehina mo tuagaʼane. Neʼe toe malohi age tanatou felogoi ʼuhi ko tonatou ʼofa mo tanatou gaue ki te ʼAtua. Pea tokolahi ia natou ʼae neʼe lotomamahi, neʼe toe fiafia.” ʼI Palesi, neʼe toe fai e te tehina ko Rutherford te akonaki ʼae “Ko Te Toko Lauʼi Miliona Hahaʼi ʼe Mole Natou Mamate Anai.” ʼI tana kamata fai tana akonaki, neʼe kua fonu te fale. Pea hili ʼaia, ko te toko tolugeau hahaʼi neʼe natou faifehuʼi.
Ko te pepa neʼe fakaha ai te akonaki neʼe fai ʼi te fale Royal Albert ʼi Lonitoni
ʼI te ʼu vahaʼa ki muli age, neʼe olo ia Rutherford mo ʼona tehina ki Athènes, mo Caire pea mo Selusalemi. Moʼo tali ki te fia iloʼi ʼa te hahaʼi ʼi te ʼu kolo ʼaia, neʼe fakatuʼu ai e te tehina ko Rutherford he pilo tanakiʼaga tohi ʼi te kolo ko Ramallah, ʼe ovi ki Selusalemi. Neʼe toe liliu leva ki Eulopa ʼo fakatuʼu ai te Pilo Lahi ʼo Te ʼu Fenua ʼo Eulopa, pea mo fakatuʼutuʼu ke ta ʼi ai te ʼu tohi.
NEʼE NATOU TALA TE ʼU AGA HEʼE FAITOTONU
ʼI Sepetepeli 1920, neʼe ta e te kau Ako ʼo Te Tohi-Tapu te L’Âge d’Or N° 27. Neʼe ko he nusipepa
makehe he neʼe tala ai te ʼu fakataga ʼae neʼe fai kia natou ʼi te taʼu 1918. Ko te masini ta tohi, ʼae neʼe kua tou ʼosi palalau ki ai pea neʼe tuʼu ʼi te lalo fale fata, neʼe haʼele ʼaho mo po moʼo ta te ʼu nusipepa ʼe fa miliona tupu.Ko te pāki ʼo Emma Martin neʼe toho e te kau polisi
Neʼe iloʼi ai e te kau lautohi ʼo te L’Âge d’Or te meʼa ʼae neʼe hoko ki te tuagaʼane ko Emma Martin. Ko te tuagaʼane ʼaia neʼe pionie ʼi San Bernardino, ʼi Californie. ʼI te ʼaho 17 ʼo Malesio 1918, neʼe kau ki te fono ʼa te kau Ako ʼo Te Tohi-Tapu mo te ʼu tehina ʼe toko tolu ko Edward Hamm, mo Edward Sonnenburg pea mo Ernest Stevens.
Kae neʼe kau ʼi te nofoʼaki he tagata neʼe mole haʼu ia he neʼe fia mahino ki te Folafola ʼa te ʼAtua. Neʼe ui fenei e te tagata ʼaia ki muli age. “Neʼe au alu ki te fono ʼaia he neʼe kole mai e te pilo ʼo te puleʼaga. Neʼe tonu ke au maʼu he ʼu fakamoʼoni moʼo tukugakoviʼi natou.” Pea neʼe ina maʼu te meʼa ʼae neʼe loto ki ai, he tohi ʼo te Mystère accompli. Hili ki ai ni ʼaho, neʼe puke te tuagaʼane ko Martin mo te ʼu tehina ʼe toko tolu. Neʼe tukugakoviʼi natou takua neʼe natou maumauʼi te lao ʼi tanatou tufa te tohi ʼaia neʼe tapuʼi.
ʼI te fakamauʼi ʼo te foʼi toko fa ʼaia, neʼe tala ai neʼe natou lakahala pea neʼe fakatuʼā natou ke pilisoni taʼu ʼe tolu. ʼI te ʼaho 17 ʼo Maio 1920, ʼi tanatou ʼosi tagi tuʼa lahi ki te telepinale kae mole hona fua, neʼe ʼave ai natou ʼo pilisoniʼi. Kae neʼe vave fetogi pe tonatou aluʼaga ʼaia.
ʼI te ʼaho 20 ʼo Sunio 1920, ʼi te fakatahi lahi neʼe fai ʼi San Francisco, neʼe fakamatala ai e te tehina ko Rutherford te meʼa ʼae neʼe hoko ki te ʼu Kilisitiano ʼaia. Neʼe punamaʼuli ʼosi te nofoʼaki ʼi tanatou logo ki tonatou gaohi koviʼi ʼaia. Koia, neʼe natou manatu tahi ai ke natou faitohi ki te pelesita ʼo Amelika. Neʼe natou tohi fenei: “ ʼE heʼe faitotonu kia matou te fakatuʼā . . . ʼa Emma Martin . . . takua neʼe ina maumauʼi he lao. Neʼe fakaʼaogaʼi e te kau gaue ʼo te puleʼaga tonatou tuʼulaga moʼo . . . maʼu he hala . . . ʼo Emma Martin, . . . ke tupu ai tona fakamauʼi pea mo pilisoniʼi. ʼE ko . . . he meʼa fakaufiufi.”
ʼI te uhu ake pe, neʼe molehi e te Pelesita ko Woodrow Wilson te fakatuʼā ʼo te tuagaʼane ko Martin mo te ʼu tehina ko Hamm, mo Sonnenburg pea mo Stevens. Neʼe fakamavae ai natou mai te fale pilisoni.
ʼI te fakaʼosi ʼo te taʼu 1920, neʼe lahi te ʼu tupuʼaga ke fiafia ai te kau Ako ʼo Te Tohi-Tapu. Neʼe tuputupu aipe te ʼu gaue ʼae neʼe fai ʼi te ʼu pilo lalahi. Pea neʼe toe lahi age te faʼafai ʼa te kau Kilisitiano moʼoni, ʼi tanatou tala ʼe ko te Puleʼaga ʼo te ʼAtua, te puleʼaki pe ʼe tahi ki te ʼu fihifihia ʼo te tagata. (Mat. 24:14) Pea ʼi te taʼu 1921, neʼe toe lahi age ai te tala ʼo te ʼu moʼoni ʼo te Puleʼaga.
^ pal. 19 Ko te Bulletin ʼe fakaʼuhiga ʼi te temi nei ki te Kaupepa Ako ʼo Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola.