ALATIKE AKO 32
Fakapotopoto Ohage Ko Sehova
“Ke iloʼi e te tagata fuli takotou aga fakapotopoto.”—FLP. 4:5.
KATIKO 89 ʼE Tapuakinaʼi Te Fakalogo
TE ʼU MANATU FAKANOUNOU a
1. He koʼe ʼe tonu ki te kau Kilisitiano ke natou hage ko ʼihi fuʼu ʼakau ohage la ko te fuʼu niu? (Vakaʼi mo te pāki.)
NEʼE ke sio koa pe ʼe feafeaʼi he fuʼu niu moka matagi. ʼE falele kae mole fasi. ʼE feala ai ki te ʼu fuʼu ʼakau ʼaia ke natou maʼuli lelei. ʼE tou ako mai ai te maʼua ʼae ke tou fakapotopoto ke hoko atu tatatou tauhi fakafiafia kia Sehova. Ko tona fakaʼuhiga, ʼe tonu ke tou tali pea mo mulimuli ki he fetogi ʼe feala ke hoko ʼi totatou maʼuli pea ke tou fakaʼapaʼapa ki te ʼu manatu mo te ʼu tonu ʼae ʼe fai ʼe ʼihi.
2. Ko te ʼu kalitate fea ʼe tonu ke tou maʼu ke tou lava tali pea mo mulimuli ki he ʼu fetogi, pea kotea ʼae ka tou vakaʼi anai ʼi te alatike ʼaeni?
2 Ko tatou ʼaeni ʼe tou tauhi kia Sehova ʼe tou fia fakapotopoto. Pea ʼe tou toe fia agavaivai mo manavaʼofa. ʼE tou vakaʼi anai ʼi te alatike ʼaeni pe neʼe tali pea mo mulimuli feafeaʼi ʼihi tehina mo tuagaʼane ki te ʼu fetogi neʼe hoko ʼi tonatou maʼuli he neʼe natou maʼu te ʼu kalitate ʼaia. ʼE tou toe vakaʼi anai pe ʼe fua lelei feafeaʼi kia tatou mo kapau ʼe tou maʼu te ʼu kalitate ʼaia. Kae tou vakaʼi muʼa te faʼifaʼitaki haohaoa ʼa Sehova mo Sesu pea mo ni aluʼaga neʼe ha ai tanā fakapotopoto.
ʼE FAKAPOTOPOTO IA SEHOVA PEA MO SESU
3. He koʼe ʼe tou iloʼi ko Sehova ʼe fakapotopoto?
3 ʼE ui ʼi te Tohi-Tapu ko Sehova ko he “Maka Malohi” he ʼe tuʼu malohi pea mo taʼofi maʼu. (Tet. 32:4) Kae ʼe toe fakapotopoto. Ka hoko ni fetogi ʼi te malama ʼaeni, ʼe fakapotopoto ia Sehova pea ʼe tokaga pe ke fakahoko ʼana fakatuʼutuʼu. Neʼe ina fakatupu tatou ki tona pāki, koia ʼae ʼe feala pe ke tou tali pea mo mulimuli ki te ʼu fetogi. Neʼe ina toe foaki mai he ʼu pelesepeto ʼe tasilo ʼi te Tohi-Tapu, ke feala ai ke tou fai ni tonu ʼe lelei, tatau aipe pe kotea te faigataʼaʼia ʼe tau mo tatou. Ko te faʼifaʼitaki ʼa Sehova pea mo te ʼu pelesepeto ʼae ʼe ina foaki mai, ʼe tokoni mai ke tou iloʼi ko Sehova ʼe ko he “Maka Malohi” kae ʼe toe fakapotopoto.
4. Tuku mai he faʼifaʼitaki ʼe ha ai ko Sehova ʼe fakapotopoto. (Levitiko 5:7, 11)
4 ʼE haohaoa pea mo fakapotopoto tuʼumaʼu pe te ʼu meʼa ʼae ʼe fai e Sehova. ʼE mole aga fefeka mo te hahaʼi. Ohage la neʼe fakapotopoto ki te kau Iselaele. Neʼe mole tatau te ʼu sakilifisio ʼae neʼe ina kole kia natou neʼe maʼu koloa pea mo natou neʼe masisiva. ʼI ʼihi aluʼaga, neʼe ina fakafealagia ke tahi momoli tana sakilifisio ʼo mulimuli ki te meʼa ʼae neʼe ina maʼu.—Lau ia Levitiko 5:7, 11.
5. Tuku mai he faʼifaʼitaki ʼe ha ai te agavaivai mo te manavaʼofa ʼo Sehova.
5 ʼE toe fakapotopoto ia Sehova ki te hahaʼi he ʼe agavaivai pea mo manavaʼofa. Ohage la, neʼe agavaivai ʼi te temi ʼae neʼe ina ʼamanaki pulihi ai te hahaʼi agakovi ʼo te kolo ko Sotoma. Neʼe ina fekauʼi he ʼu ʼaselo ke olo ʼo ui age ki te tagata faitotonu ko Lote ke hola ki te potu moʼugaʼia. Kae neʼe mataku ia Lote ʼi te alu ki ai. Neʼe ina kole mamahi kia Sehova ke alu mo tona kiʼi famili ki te kolo ko Tesoa, kae ko te kiʼi kolo ʼaia neʼe tonu ke maumauʼi. Neʼe feala pe ke fakamaʼua e Sehova kia Lote ke fakalogo ki tana fakatotonu. Kae ʼi te aluʼaga ʼaeni, neʼe tali e Sehova te kole ʼa Lote pea neʼe mole ina maumauʼi ia Tesoa. (Sen. 19:18-22) Hili ki ai ni lauʼi taʼu, neʼe fakaha e Sehova tona manavaʼofa ki te hahaʼi ʼo te kolo ko Ninive. Neʼe ina fekauʼi te polofeta ko Sonasi ke alu ʼo fakaha kia natou ʼe ina pulihi anai natou ʼuhi ko tanatou agakovi ʼo feia mo tonatou kolo. Kae neʼe fakahemala leva te kau Ninive. Neʼe ʼofa ai Sehova kia natou pea neʼe mole ina maumauʼi te kolo.—Son. 3:1, 10; 4:10, 11.
6. Fakamatala mai ni aluʼaga neʼe hoko ʼe ha ai neʼe fakapotopoto ia Sesu ohage ko Sehova.
6 Neʼe fakapotopoto ia Sesu ohage ko Sehova. Neʼe fekauʼi ifo ia ia ki te kele ke alu ʼo faifakamafola “ki te ʼu ovi ʼae kua hehe ʼo te puleʼaga ʼo Iselaele.” Neʼe mulimuli Sesu ki ai kae neʼe toe fakapotopoto. Ohage la, neʼe alu age te fafine neʼe mole ko he Iselaele ʼo kole mamahi ke ina fakamalolo tana kiʼi taʼahine ʼae “neʼe ulu sino ai te temonio.” Neʼe manavaʼofa ia Sesu ʼo mulimuli ki te kole ʼa te fafine. Neʼe ina fakamalolo tana kiʼi taʼahine. (Mat. 15:21-28) Tou vakaʼi te tahi aluʼaga neʼe hoko. ʼI te kamata e Sesu tana minisitelio, neʼe ina ui: “Ko ʼae ʼe fakafisi kia te au . . . , ʼe au fakafisi anai mo au kia ia.” (Mat. 10:33) Kae neʼe fakafisi koa kia Petelo ʼae neʼe fakafisi tuʼa tolu kia te ia? Kailoa. Neʼe tokagaʼi e Sesu te fakahemala moʼoni ʼa Petelo pea mo tana tui. Hili te fakatuʼuake ʼo Sesu, neʼe ha kia Petelo pea lagi neʼe ina ui age kua ina fakamolemole ki ai pea ʼe kei ʼofa pe ia ia.—Luka 24:33, 34.
7. ʼO mulimuli kia Filipe 4:5, kotea ʼae ʼe tou loto ke ui e te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo tatou?
7 Neʼe tou vakaʼi ko Sehova mo Sesu ʼe nā fakapotopoto. Kae ʼe feafeaʼi tatou? ʼE loto e Sehova ke tou fakapotopoto mo tatou. (Lau ia Filipe 4:5.) Tou fai te ʼu fehuʼi ʼaeni kia tatou: “ ʼE ui koa e te hahaʼi ko au ko he tahi ʼe fakapotopoto pea mo au lotolelei ʼo fakalogo ki te ʼu manatu kehekehe ʼa ʼihi? Peʼe au aga fefeka mo logogataʼa? ʼE au fakamaʼua koa ke fai e ʼihi he ʼu gaue ʼo mulimuli lelei ki te meʼa ʼe au loto ki ai? Peʼe au fakalogo moka natou palalau mai pea mo mulimuli ki ai moka ʼe feala?” Ka tou faiga ke tou fakapotopoto, pea ʼe tou faʼifaʼitakiʼi ai ia Sehova mo Sesu. Tou vakaʼi nei faʼahi ʼe lua ʼe tonu ai ke tou fakapotopoto: moka hoko he fetogi ʼi totatou maʼuli pea moka mole tatau tatatou manatu mo ʼatatou tonu mo ʼihi.
KE KE FAKAPOTOPOTO MOKA HOKO HE FETOGI ʼI TOU MAʼULI
8. Kotea ʼae ka tokoni mai ke tou fakapotopoto moka hoko he fetogi? (Vakaʼi mo te kiʼi nota.)
8 ʼE tonu ke tou fakapotopoto moka hoko he fetogi ʼi totatou maʼuli. Ka hoko he fetogi, ʼe feala ke tou tau mo ni faigataʼaʼia neʼe mole tou ʼamanaki ki ai. Ohage la, ʼe feala ke tou mahaki fakapunamaʼuli. ʼE feala ke fetogi fakafokifa te aluʼaga fakaekonomika peʼe fakapolitike ʼo totatou fenua, pea liliu ai ʼo faigataʼa totatou maʼuli. (Ekl. 9:11; 1 Ko. 7:31) ʼE feala pe la ke faigataʼa moka kole mai e te kautahi ke tou fetogi selevisi peʼe tou hoko atu ʼi he tahi fenua. Kae ʼe feala anai ke tou mulimuli ki te ʼu aluʼaga foʼou ʼaia, mo kapau ʼe tou fai te ʼu faʼahi ʼaeni: (1) Tou tali te ʼu fetogi ʼaia, (2) tou haga haʼele ki muʼa, (3) tou manatuʼi tuʼumaʼu te ʼu aluʼaga fakafiafia ʼo totatou maʼuli, pea (4) tou haga tokoni ki ʼihi. b Tou vakaʼi te faʼifaʼitaki ʼa he ʼu tehina mo tuagaʼane neʼe natou maʼu ni fua lelei ʼi tanatou fai te ʼu faʼahi ʼaia.
9. Kotea ʼae neʼe fai e he taumatuʼa misionea ʼi tana tau mo he ʼu faigataʼa ia neʼe mole nā ʼamanaki ki ai?
9 Tali te ʼu fetogi. Neʼe hinoʼi ia Emanuele mo Francesca ke nā misionea ʼi he tahi fenua. ʼI tanā lolotoga ako te lea ʼo te fenua ʼaia pea mo feiloʼiʼaki mo te ʼu tehina mo tuagaʼane ʼo tanā kokelekasio foʼou, neʼe to te taʼi mahaki COVID-19. Neʼe tonu ke nā nofo punupunu. Pea neʼe mate fakapunamaʼuli leva te faʼe ʼa Francesca. Neʼe fia fakatahi ia Francesca mo tona famili, kae neʼe mole feala ke faifolau ʼuhi ko te taʼi mahaki. Neʼe ina lava tauʼi feafeaʼi te ʼu aluʼaga fakalotomamahi ʼaia? ʼUluaki, neʼe faikole ia Emanuele mo Francesca kia Sehova ke ina foaki age te poto, ke mole nā tuʼania fau te apogipogi. Neʼe tali e Sehova ki tana faikole, ʼo ina foaki age he ʼu fakalotomalohi fakalaumalie ʼi tona temi totonu. Ohage la, neʼe fakalotomalohiʼi naua e te ʼu palalau ʼa he tehina ʼi he ʼata viteo. Neʼe ina ui fenei: “Ka kita foimo tali tokita aluʼaga, pea ʼe kita toe fiafia ai he ʼe feala ai ke tou toʼo he ʼu faigamalie ke tou tauhi ai kia Sehova mo tokoni ki ʼihi.” c Lua, neʼe nā fakatuʼutuʼu ke lelei age tanā faifakamafola ʼi te telefoni pea neʼe nā kamata he ako Tohi-Tapu. Pea tolu, neʼe nā tali leleiʼi te ʼu tokoni mai te ʼu tehina mo tuagaʼane ʼo tanā kokelekasio pea neʼe nā lotofakafetaʼi ki tonatou ʼofa. ʼI te ʼaho fuli pea lolotoga te taʼu katoa, neʼe faitohi age te tuagaʼane agalelei mo he vaega Fakatohi-tapu. Koia, ka tou tali he fetogi, ʼe tou fiafia anai ʼi te ʼu meʼa ʼae ʼe tou lava fai.
10. Neʼe lava tali mo mulimuli feafeaʼi he tuagaʼane ki he ʼu fetogi maʼuhiga ʼi tona maʼuli neʼe mole ʼamanaki ki ai?
10 Haga haʼele ki muʼa pea mo ke manatuʼi tuʼumaʼu pe te ʼu aluʼaga fakafiafia ʼo tou maʼuli. Ko te tuagaʼane ko Christina mai Roumanie pea ʼe maʼuli ʼi Saponia, neʼe lotovaivai ʼi te temi ʼae neʼe fakagata ai te kokelekasio Fakapilitania ʼae neʼe kau ai. Kae neʼe mole nofo ia ʼo manatuʼi tuʼumaʼu pe te fetogi ʼaia. Neʼe alu ia ki he kokelekasio Fakasaponia pea neʼe lahi tana kau ki te faifakamafola. Neʼe ina toe kole ki he fafine neʼe nā kauga gaue ke tokoni age ke poto ʼi te lea Fakasaponia. Neʼe lotolelei te fafine ʼaia ke ina fakaʼaogaʼi te Tohi-Tapu mo te tohi Ke Ke Fiafia ʼo Heʼe Gata moʼo akoʼi age te lea. Neʼe palalau lelei leva ia Christina ʼi te Fakasaponia pea neʼe toe fia iloʼi e te fafine ʼae neʼe nā kauga gaue ia te moʼoni. Koia, ka tou haga haʼele ki muʼa pea mo taupau he ʼu manatu ʼe lelei, ʼe feala ke tou maʼu he ʼu tapuakina mai he ʼu fetogi neʼe mole tou ʼamanaki ki ai.
11. Kotea ʼae neʼe fai e he taumatuʼa ʼi te hoko ʼo he fihifihia fakaekonomika ʼi te fenua ʼe nā maʼuʼuli ai?
11 Tokoni ki ʼihi. Ko he taumatuʼa ʼe nā nonofo ʼi he fenua ʼe tapuʼi ai tatatou gaue, neʼe mole kei lahi tanā foʼi falā he neʼe hoko he fihifihia fakaekonomika ʼi te fenua. Kotea ʼae neʼe nā fai? ʼUluaki, neʼe nā fakafaigafua tonā maʼuli. Lua, neʼe mole nā tokagaʼi fau ʼonā fihifihia kae neʼe nā faiga ke nā tokoni ki ʼihi, ʼo nā fakaʼaogaʼi lahi tonā temi ki te faifakamafola. (Gaue 20:35) ʼE ui fenei e te tehina: “ ʼI tamā maʼumaʼua ʼi te faifakamafola, neʼe mole ma maʼu ni manatu fakalotovaivai kae neʼe lahi age toma temi ki te fakahoko ʼo te finegalo ʼo te ʼAtua.” Koia, ka hoko he fetogi ʼi totatou maʼuli ʼe maʼuhiga ke tou tokoni ki ʼihi, tafito la ʼaki tatatou faifakamafola.
12. Neʼe ha feafeaʼi neʼe fakapotopoto ia Paulo moka neʼe faifakamafola, pea ʼe feafeaʼi hatatou faʼifaʼitakiʼi ia ia?
12 ʼE tonu ke tou fakapotopoto moka tou faifakamafola. ʼE kehekehe te ʼu faʼahi ʼae ʼe tui ki ai te hahaʼi, mo tonatou haʼuʼaga, ʼo feia mo tonatou agaʼi fenua. Neʼe mulimuli te apositolo ko Paulo ki te aluʼaga ʼo te hahaʼi, pea ʼe feala ke tou faʼifaʼitakiʼi tana faʼahiga fai. Neʼe hinoʼi ia ia e Sesu ko “te apositolo neʼe fekauʼi ki te ʼu puleʼaga kehekehe.” (Loma 11:13) Koia, neʼe felaveʼi ai mo ni hahaʼi Sutea, Keleka, ni hahaʼi popoto, ni hahaʼi neʼe mole loko iloa, mo ʼihi neʼe gaue ʼi te ʼu puleʼaga taki, pea mo ni hau. Ke malave tana faifakamafola ki te ʼu hahaʼi kehekehe ʼaia, neʼe liliu ia Paulo “ko meʼa fuli maʼa te hahaʼi kehekehe.” (1 Ko. 9:19-23) Neʼe ina tokagaʼi tonatou agaʼi fenua, tonatou haʼuʼaga pea mo te ʼu meʼa ʼae neʼe natou tui ki ai. Pea neʼe mulimuli leva ki te ʼu faʼahi ʼaia moka neʼe palalau kia natou ke tupu ai hanatou fia iloʼi ia te moʼoni. ʼE toe fua lelei anai tatatou minisitelio moka tou fakapotopoto, ʼo tou fakakaukauʼi he ʼu palalau ʼe mulimuli pe anai ki te ʼu meʼa ʼae ʼe ʼaoga ki te hahaʼi.
FAKAʼAPAʼAPA KI TE MANATU ʼA ʼIHI
13. Kotea ʼae ʼe mole hoko anai moka ʼe tou fakaʼapaʼapa ki te manatu ʼa ʼihi? (1 Kolonito 8:9)
13 Ko he tahi ʼe fakapotopoto ʼe toe fakaʼapaʼapa ki te manatu ʼa ʼihi. Ohage la, ko ʼihi tuagaʼane ʼe natou fai vali kula kae mole feia ʼihi. Ko ʼihi Kilisitiano ʼe natou inu kava fakapotopoto kae fakafisi ʼihi. Pea ʼe feala ke filifili e te kau Kilisitiano he ʼu faitoʼo kehekehe he ʼe mole natou fia mahahaki. Kapau ʼe tou tui papau ʼe lelei te ʼu meʼa ʼae ʼe tou filifili pea mo tou fakamaʼua ki te ʼu tehina mo tuagaʼane ke natou mulimuli ki ai, ʼe feala ke natou tukia ai pea mo fakatupu maveuveu ʼi te loto kokelekasio. ʼE mole tou loto ke hoko te faʼahi ʼaia. (Lau ia 1 Kolonito 8:9; 10:23, 24) Tou vakaʼi faʼahi ʼe lua ʼae ʼe lava tokoni mai ai te ʼu pelesepeto ʼi te Tohi-Tapu ke tou fakapotopoto pea mo taupau te tokalelei.
14. Ko te ʼu pelesepeto fea ʼi te Tohi-Tapu ʼe tou mulimuli anai ki ai moʼo filifili ʼotatou mutuʼi meʼa mo te faʼu ʼo totatou ʼulu?
14 Te ʼu mutuʼi meʼa mo te faʼu ʼo te ʼulu. Neʼe mole tohi e Sehova pe ko te ʼu mutuʼi meʼa fea ʼae ʼe lelei mo ʼae ʼe kovi. Kae ʼe ina tuku mai he ʼu pelesepeto ke tou filifili lelei. Ka sisio mai te hahaʼi ki tatatou faʼahiga teuteu, pea ʼe tonu ke natou fakakololiaʼi ai te ʼAtua. ʼE tou fakaha ʼe tou “fakapotopoto” moka tou filifili ʼotatou mutuʼi meʼa pea mo he ʼu teu ʼe fakapoipoi. (1 Tim. 2:9, 10; 1 Pet. 3:3) Koia, ʼe mole tou kumi anai ke tokagaʼi tatou e te hahaʼi. Pea tahi ʼae, kapau ʼe maʼuhiga age ki te ʼu tagata ʼafea te ʼu pelesepeto ʼi te Tohi-Tapu, ʼe mole natou fakatuʼu anai ni lekula ʼo ʼuhiga mo te faʼahiga teuteu pea mo te faʼu ʼo te ʼulu. Ohage la ʼi he kokelekasio, neʼe fia fai e te ʼu tagata ʼafea he ʼu tokoni ki te ʼu tehina tupulaga, ʼae neʼe natou kosi tonatou ʼulu ohage ko te kau tupulaga ʼo te malama. ʼE feafeaʼi hanatou palalau kia natou kae mole fakatuʼu ni lao? Neʼe tokoni te tehina taupau fakasiliko ki te ʼu tagata ʼafea ke natou ui fenei ki te ʼu tehina tupulaga: “Kapau ʼe kotou faiakonaki ʼi muʼa pea kotou tokagaʼi mole kei fakalogo te nofoʼaki ki takotou akonaki kae natou sioʼi pe ʼokotou mutuʼi meʼa mo te faʼu ʼo tokotou ʼulu, ʼe mahino ia ʼe mole faʼa lelei takotou faʼahiga teuteu mo te faʼu ʼo tokotou ʼulu.” Neʼe mahino ai te ʼu tehina tupulaga ki te meʼa ʼae neʼe tonu ke natou fai, pea neʼe mole ʼaoga ke fakatuʼu e te ʼu tagata ʼafea he ʼu lekula. d
15. Ka tou filifili he faitoʼo, kotea te ʼu lao mo te ʼu pelesepeto ʼi te Tohi-Tapu ʼe lava tokoni mai? (Loma 14:5)
15 Te ʼu faitoʼo. ʼE tahi filifili pe e te ʼu Kilisitiano te faitoʼo ʼae ʼe natou leleiʼia. (Kal. 6:5) ʼE mole lahi te ʼu lao ʼi te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia. ʼE ʼi ai pe te lao ʼae ke tou fakamamaʼo mai te toto pea mo te faifakalauʼakau. (Gaue 15:20; Kal. 5:19, 20) ʼE lahi te ʼu faitoʼo ʼe fakalogo pe ia kia tatou takitokotahi. ʼE filifili e ʼihi ke natou olo ki te toketa, kae leleiʼia age e ʼihi he tahi age faʼahiga faitoʼo. Tatau aipe pe ʼe tou tui papau ko te faʼahiga faitoʼo ʼae ʼe lelei pea mo ko ʼae ʼe kovi, kae ʼe tonu ke tou fakaʼapaʼapa ki ʼotatou tehina mo tuagaʼane, ke natou filifili pe ʼe natou totonu. ʼE tou mulimuli anai ki ai moka tou manatuʼi te ʼu faʼahi ʼaeni: (1) ʼE ko te Puleʼaga pe ʼo te ʼAtua ʼae ka ina pulihi anai ʼo talu ai te ʼu mahaki. (Esa. 33:24) (2) ʼE tonu ki te Kilisitiano fuli ke tahi “tui papau” ko te faitoʼo ʼae neʼe ina filifili ʼe lelei kia ia. (Lau ia Loma 14:5.) (3) ʼE mole tonu ke tou fatufatuʼi he tonu neʼe fai e he tahi pea ke mole tou fakatupu tukia ki ʼihi. (Loma 14:13) (4) ʼE fakaha e te kau Kilisitiano te ʼofa pea ʼe maʼuhiga age kia natou te logo tahi ʼo te kokelekasio ʼi tanatou manatu. (Loma 14:15, 19, 20) Kapau ʼe tou manatuʼi tuʼumaʼu te ʼu faʼahi ʼaia, ʼe tou felogoi lelei anai mo ʼotatou tehina mo tuagaʼane pea mo taupau te tokalelei ʼo te kokelekasio.
16. ʼE fakaha feafeaʼi e he tagata ʼafea ʼe fakapotopoto ʼi ʼana felogoi mo te tahi ʼu tagata ʼafea? (Vakaʼi mo te pāki.)
16 ʼE tonu ke fakapotopoto te ʼu tagata ʼafea pea ke natou tuku he faʼifaʼitaki ʼi te faʼahi ʼaia. (1 Tim. 3:2, 3) Ohage la, ʼe mole ʼamanaki anai he tagata ʼafea ʼe tali tuʼumaʼu pe anai ʼana manatu ʼuhi he ʼe ʼulu matuʼa age ʼi te ʼu tagata ʼafea ʼae. ʼE mahino kia ia, ʼe feala ke uga e te laumalie maʼoniʼoni he tahi pe ʼi te ʼu tagata ʼafea ke ina fakaha he manatu ʼe tokoni anai ke natou fai he tonu ʼe lelei. Pea kapau ʼe io te ʼu tagata fuli ʼae ki he tonu ʼe mole fakafeagai ki te Tohi-Tapu, ko te tagata ʼafea ʼae ʼe fakapotopoto ʼe lagolago anai ki ai, tatau aipe pe mole ina leleiʼia.
TE ʼU FUA LELEI MOKA TOU FAKAPOTOPOTO
17. Kotea te ʼu fua lelei ʼe tou maʼu moka tou fakapotopoto?
17 ʼE lahi te ʼu fua lelei ʼe tou maʼu moka tou fakapotopoto. ʼE lelei age ʼatatou felogoi mo ʼotatou tehina mo tuagaʼane, pea ʼe maʼu te tokalelei ʼi te kokelekasio. ʼE tou fiafia ʼi te sio ki te hahaʼi mo ʼanatou agaʼi fenua kehekehe ʼi te hahaʼi ʼa Sehova. Pea logo la ʼotatou kehekehe ʼaia, kae ʼe tou tauhi kia te ia ohage ko he foʼi famili. Pea ko te fua lelei ʼae ʼe lahi age, ko tatatou iloʼi ʼae ʼe tou faʼifaʼitakiʼi totatou ʼAtua ko Sehova ʼae ʼe fakapotopoto.
KATIKO 90 Tou Fefakalotomalohiʼaki
a ʼE fakapotopoto ia Sehova pea mo Sesu, pea ʼe nā loto ke tou feia mo tatou. Kapau ʼe tou fakapotopoto pea hoko mai he fetogi ʼi totatou maʼuli, ohage la ko he mahaki peʼe ko he fihifihia fakapaʼaga, ʼe faigafua anai hatatou tali pea mo mulimuli ki te ʼu fetogi ʼaia. Pea ʼe tou toe lagolago anai ki te tokalelei mo te logo tahi ʼa te kokelekasio.
b Vakaʼi te alatike “Comment faire face aux changements” ʼi te Kotou ʼAʼala N° 4 2016 (Fakafalani).
c Mamata te ʼata viteo Te Fakafehuʼi ʼo Te Tehina Ko Dmitri Mikhaïlov ʼi te alatike “ ʼE Fakaliliu e Sehova Te Fakatagata Ko He Faigamalie Ke Tou Faifakamafola Ai” ʼi te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola ʼo Malesio-Apelili 2021.
d Kapau ʼe ke fia maʼu he tahi ʼu manatu ʼo ʼuhiga mo totatou faʼahiga teu mo te faʼu ʼo totatou ʼulu, vakaʼi te kapite 52 ʼo te tohi Ke Ke Fiafia ʼo Heʼe Gata.