ALATIKE AKO 27
He Koʼe ʼe Tonu Ke Tou Manavasiʼi Kia Sehova?
“ ʼE maʼu e natou ʼae ʼe manavasiʼi kia Sehova he felogoi lelei mo ia.”—PES. 25:14.
KATIKO 8 Ko Totatou Holaʼaga Ko Sehova
TE ʼU MANATU FAKANOUNOU a
1-2. ʼO mulimuli kia Pesalemo 25:14, kotea ʼae ʼe tonu ke tou fai ke tou felogoi lelei ai mo Sehova?
ʼI TAU manatu, ko te ʼu kalitate fea ʼae ʼe ʼaoga ke hoko atu he fakakaumeʼa? ʼE lagi ke tali anai ʼe tonu ki he ʼu kaumeʼa ke nā feʼofaʼaki pea mo felagolagoʼaki. ʼE lagi ke manatu anai ʼe mole kau te mataku ki he fakakaumeʼa lelei. Kae ohage ko tona ui ʼi te vaega tafito ʼo te alatike ʼaeni, ko natou ʼae ʼe fia felogoi lelei mo Sehova ʼe tonu ke natou “manavasiʼi” kia te ia.—Lau ia Pesalemo 25:14.
2 Tatau aipe pe kua fualoa tatatou tauhi kia Sehova, ʼe tonu ke tou manavasiʼi fuli kia te ia. Kae kotea te fakaʼuhiga ʼo te manavasiʼi ki te ʼAtua? ʼE feafeaʼi hatatou manavasiʼi kia te ia? Pea kotea te ako ʼe tou maʼu mai ia Apetiasi, te tagata ʼae neʼe tokaga ki te fale hau, mo te Pelepitelo Lahi ko Seosata pea mo te Hau ko Soasi ʼo ʼuhiga mo te manavasiʼi kia Sehova?
KOTEA TE FAKAʼUHIGA ʼO TE MANAVASIʼI KI TE ʼATUA?
3. Kotea he ʼu faʼahi ʼe feala ke tupu ai hatatou matataku, pea ʼe puipui feafeaʼi tatou e te mataku ʼaia?
3 ʼE feala ke tou matataku moka tou manatu ʼe fua kovi anai he aluʼaga kia tatou. ʼE mole kovi te faʼahiga mataku ʼaia he ʼe tou toʼo anai he tonu ʼe lelei. Ohage la ʼe tou mataku ʼi te haʼele ovi ʼi he mata mato naʼa tou to ifo ki lalo. ʼE tou fakamamaʼo mai he aluʼaga fakatupu tuʼutamaki he ʼe tou mataku naʼa tou lavea. ʼE mole tou fai anai he palalau peʼe ko he aga ʼe kovi ki he tahi ʼe kita ʼofa ai he ʼe tou mataku naʼa mamahi ai.
4. He koe ʼe loto e Satana ke tou matataku kia Sehova?
4 ʼE loto e Satana ke tou matataku kia Sehova. E ina loto ke maʼu e te hahaʼi te manatu ʼa Elifasi, ʼae ko te ʼAtua ʼe lagavaka, mo itaita pea ʼe mole tou lava fai he meʼa ke fiafia ai. (Sopo 4:18, 19) E ina loto ke tou mataku likoliko kia Sehova ke tupu ai hatatou mole kei tauhi kia te ia. Kae ʼe tonu ke tou manavasiʼi kia te ia, ko tona fakaʼuhiga ʼae ke tou fakaʼapaʼapa pea mo tokaga naʼa tou fai he meʼa ʼe mamahi ai.
5. Kotea te fakaʼuhiga ʼo te manavasiʼi ki te ʼAtua?
5 Ko he tahi ʼe manavasiʼi kia Sehova, ʼe ʼofa ʼi ai pea mole ina fai he meʼa ʼe fakatupu kovi ki tana felogoi lelei mo ia. Neʼe feia te manavasiʼi ʼa Sesu kia Sehova. (Hep. 5:7) Neʼe mole mataku likoliko kia Sehova. (Esa. 11:2, 3) Kae neʼe ʼofa mamahi ia Sehova pea mo fia fakalogo kia te ia. (Soa. 14:21, 31) Ohage ko Sesu, ʼe tou fakaʼapaʼapa mo manavasiʼi kia Sehova, he ʼe fonu ʼi te ʼofa, mo poto, mo faitotonu pea mo malohi. ʼE tou toe iloʼi ʼuhi ʼae ʼe ʼofa Sehova ia tatou, ʼe malave kia te ia tatatou faʼahiga tali ʼana tokoni. ʼE feala ke tou fakamamahiʼi ia Sehova peʼe tou fakafiafiaʼi ia ia.—Pes. 78:41; Taag. 27:11.
TOU AKO KE TOU MANAVASIʼI KIA SEHOVA
6. ʼE tou lava ako feafeaʼi ke tou manavasiʼi kia Sehova? (Pesalemo 34:11)
6 ʼE mole tou tutupu ake mo te manavasiʼi ʼae kia Sehova. ʼE tonu ke tou ako te manavasiʼi ʼaia. (Lau ia Pesalemo 34:11.) ʼE feala ke tou ako ke tou manavasiʼi kia Sehova ʼaki tatatou mamata ki tana fakatupu. Kapau ʼe tou tokagaʼi ʼi te ʼu meʼa ʼae neʼe fakatupu e Sehova ia tona poto, tona malohi pea mo tona ʼofa, ʼe toe lahi age anai tatatou fakaʼapaʼapa pea mo ʼofa kia te ia. (Loma 1:20) Neʼe ui e te tuagaʼane ko Adrienne: “ ʼE au punamaʼuli moka au tokagaʼi te poto ʼo Sehova ʼi tana fakatupu pea ʼe tokoni mai ke au mahino ʼe ina iloʼi lelei pe te meʼa ʼe ʼaoga kia au.” ʼI tana metitasio ʼaia ʼe ina ui fenei leva: “ ʼE mole au fia fai he meʼa ʼe fua kovi anai ki taku felogoi mo Sehova, ʼae ko te Matapuna ʼo toku maʼuli.” Koia, toʼo hou temi ʼi te vahaʼa ʼaeni ke ke metitasio ki he faʼahi neʼe fakatupu e Sehova. ʼE toe lahi age anai tau fakaʼapaʼapa pea mo tou ʼofa ʼae kia Sehova.—Pes. 111:2, 3.
7. ʼE tokoni feafeaʼi mai te faikole ke tou manavasiʼi kia Sehova?
7 ʼE feala ke tou toe ako ke tou manavasiʼi ki te ʼAtua moka tou faikole tuʼumaʼu. Ka lahi tatatou faikole, ʼe tou toe iloʼi lelei age ia ia. ʼI te ʼu temi ʼae ʼe tou kole age tona malohi ke tou ʼutakiʼi he faigataʼaʼia, ʼe tou manatuʼi ai tona mafimafi. Ka tou fakafetaʼi kia Sehova ʼuhi ko tana foaki mai tona ʼAlo, ʼe tou manatuʼi ai tona ʼofa kia tatou. Pea ka tou kole ke tokoni mai moʼo fakatokatoka he fihifihia, ʼe tou manatuʼi ai ko he ʼAtua poto. Ko te ʼu faikole ʼaia ʼe fakamalohi ai tatatou fakaʼapaʼapa kia Sehova. Pea ʼe toe malohi ai tatatou fakatotonu ʼae ke mole tou fai he meʼa ʼe feala ke fua kovi ki tatatou felogoi mo ia.
8. Kotea ʼae ʼe feala ke tou fai ke tou manavasiʼi tuʼumaʼu ki te ʼAtua?
8 ʼE feala ke tou manavasiʼi tuʼumaʼu ki te ʼAtua ʼaki tatatou ako te Tohi-Tapu pea mo tou fakatuʼutuʼu ke tou ako mai te ʼu faʼifaʼitaki lelei mo ʼae ʼe kovi ʼe tuʼu ai. Tou palalau ki he ʼu kaugana agatonu ʼe lua ʼa Sehova: ia Apetiasi ʼae neʼe tokaga ki te fale hau ʼo Akapo pea mo te Pelepitelo Lahi ko Seosata. Pea tou vakaʼi mo te ʼu ako ʼe feala ke tou taʼofi mai te Hau ʼo Suta ko Seoasi ʼae ʼi te kamata neʼe tauhi agatonu kia Sehova kae ki muli age neʼe mole kei tauhi kia te ia.
MANAVASIʼI KI TE ʼATUA PEA MO LOTOTOʼA OHAGE KO APETIASI
9. Neʼe tokoni feafeaʼi kia Apetiasi tana manavasiʼi kia Sehova? (1 Hau 18:3, 12)
9 ʼE ui mai ʼi te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo Apetiasi b: “Neʼe manavasiʼi lahi ia Apetiasi kia Sehova.” (Lau ia 1 Hau 18:3, 12.) Neʼe tokoni feafeaʼi kia Apetiasi tana manavasiʼi ʼaia ki te ʼAtua? Neʼe mole aga kaka ia Apetiasi pea neʼe tuha mo te falala. Koia neʼe fakanofo ia ia e te hau ke tokaga ki te fale hau. (Vakaʼi mo Neemia 7:2.) Pea neʼe toe tokoni tana manavasiʼi ki te ʼAtua ke lototoʼa. Koteʼuhi neʼe maʼuli ʼi te temi ʼae neʼe pule ai te Hau agakovi ʼae ko Akapo, ʼae “kia mata ʼo Sehova, neʼe kovi age tana aga ʼi te ʼu hau fuli ʼae neʼe muʼamuʼa atu ia ia.” (1 Hau 16:30) Pea ko te ʼohoana ʼo Akapo, ia Sesapele ʼae neʼe tauhi kia Paale, neʼe fehiʼa ia Sehova ʼo faiga ai ke ina pulihi te tauhi moʼoni ʼi te puleʼaga noleto. Neʼe kaugamalie te ʼu polofeta ʼa Sehova neʼe ina matehi. (1 Hau 18:4) ʼE mahino ia neʼe tauhi ia Apetiasi kia Sehova ʼi he temi faigataʼa.
10. Neʼe fakaha feafeaʼi e Apetiasi tona lototoʼa?
10 Neʼe fakaha feafeaʼi e Apetiasi tona lototoʼa? ʼI te kumi ʼa Sesapele ke ina matehi te kau polofeta ʼa te ʼAtua, neʼe fufu e Apetiasi te toko 100 ia natou “ ʼo taki toko 50 ʼi te ʼana pea mo . . . ʼave kia natou he ʼu foʼi pane pea mo he vai.” (1 Hau 18:13, 14) Ka na neʼe iloʼi la e Sesapele te meʼa ʼaia neʼe fai e Apetiasi, ʼae neʼe lototoʼa, ʼe mahino ia neʼe ina fekau ke matehi. Neʼe lagi mataku ia Apetiasi, pea neʼe mole fia mate. Kae neʼe lahi age tona ʼofa ia Sehova mo ʼAna kaugana ia ia totonu.
11. He koʼe ʼe tatau te ʼu kaugana ʼa Sehova ʼi totatou temi mo Apetiasi? (Vakaʼi mo te pāki.)
11 Ia ʼaho nei, tokolahi te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua ʼe natou maʼuli ʼi te ʼu fenua ʼe tapuʼi ai tatatou gaue. ʼE natou fakaʼapaʼapa ki te ʼu pule taki ʼo te fenua, kae ohage ko Apetiasi, ʼe mole natou fia tuku tanatou tauhi ʼae kia Sehova. (Mat. 22:21) ʼE natou manavasiʼi kia Sehova ʼo natou fakalogo kia te ia ʼi hanatou fakalogo ki te tagata. (Gaue 5:29) ʼE hoko atu pe tanatou tala te logo lelei pea mo fai fakafufu ʼanatou fono. (Mat. 10:16, 28) ʼE natou tokaga ke maʼu e ʼonatou tehina mo tuagaʼane te meʼa kai fakalaumalie ʼae ʼe ʼaoga kia natou. Tou vakaʼi te faʼifaʼitaki ʼa te tehina ko Henri ʼae ʼe maʼuli ʼi he fenua ʼi Afelika neʼe tapu ai tatatou gaue. Neʼe lotolelei ia Henri ke ina ʼave ki te ʼu tehina mo tuagaʼane te meʼa kai fakalaumalie lolotoga te tapuʼi ʼaia. ʼE ina tohi fenei: “ ʼE au umiuminoa. Koia ʼe au tui papau ai neʼe feala ke au lototoʼa ʼuhi ko taku manavasiʼi ʼae kia Sehova.” ʼE feala koa ke ke lototoʼa ohage ko Henri? ʼE feala anai moka ke manavasiʼi ki te ʼAtua.
NOFO AGATONU OHAGE KO TE PELEPITELO LAHI KO SEOSATA
12. Neʼe fakaha feafeaʼi e te Pelepitelo Lahi ko Seosata mo tona ʼohoana tanā nonofo agatonu kia Sehova?
12 Ko te Pelepitelo Lahi ko Seosata neʼe manavasiʼi ki te ʼAtua pea neʼe nofo agatonu pea mo ina fakalotomalohi te hahaʼi ke natou tauhi kia Sehova. Neʼe ha te faʼahi ʼaia ʼi te temi ʼae neʼe faʼao ai e Atalia, te taʼahine ʼa Sesapele, te tuʼulaga hau ʼi Suta. Neʼe matataku te hahaʼi ia Atalia. Koteʼuhi neʼe agakovi ʼaupito pea neʼe ina fia maʼu ia te tuʼulaga hau. Neʼe faiga pe la ke ina matematehi ʼona mokopuna fuli. (2 Klk. 22:10, 11) Kae ʼi te ʼu fanau ʼaia, neʼe hao ia Seoasi he neʼe haofaki ia ia e Sokapeta, te ʼohoana ʼo Seosata. Neʼe nā fufu te tamasiʼi ʼaia mo nā tokaga ki ai. ʼI tanā fai te faʼahi ʼaia, neʼe nā haofaki he tahi ʼi te hologa ʼo Tavite ka liliu anai ko he hau. Ko Seosata neʼe nofo agatonu kia Sehova pea neʼe mole mataku ia Atalia.—Taag. 29:25.
13. ʼI te taʼu fitu ʼo Seoasi, neʼe toe fakaha feafeaʼi e Seosata tana nofo agatonu kia Sehova?
13 ʼI te taʼu fitu ʼo Seoasi, neʼe toe fakaha e Seosata tana nofo agatonu kia Sehova. Neʼe ina fai hana fakatuʼutuʼu. Kapau ʼe hoko te fakatuʼutuʼu ʼaia pea neʼe fakanofo hau ia Seoasi. Kae kapau neʼe mole iku, ʼe matehi anai ia Seosata. ʼAki te tapuakina ʼa Sehova, neʼe hoko tana fakatuʼutuʼu. Pea ʼaki te tokoni ʼa te ʼu pule pea mo te kau Levite, neʼe fakanofo hau e Seosata ia Seoasi, kae neʼe ina fakatotonu ke matehi ia Atalia. (2 Klk. 23:1-5, 11, 12, 15; 24:1) “Neʼe fai leva e Seosata he fuakava neʼe kau ki ai ia Sehova, mo te hau pea mo te hahaʼi, ke natou faʼufaʼu tuʼumaʼu pe te hahaʼi ʼa Sehova.” (2 Hau 11:17) Pea “neʼe toe fakatuʼu e Seosata he ʼu tagata leʼo matapa ʼi te ʼu matapa ʼo te fale ʼo Sehova ke mole hu ai ki loto he tahi ʼe heʼe maʼa.”—2 Klk. 23:19.
14. Neʼe fakaʼapaʼapaʼi feafeaʼi ia Seosata ʼuhi ko tana fakaʼapaʼapa ʼae kia Sehova?
14 ʼI muʼa atu neʼe ui fenei e Sehova: “ ʼE au fakaʼapaʼapa anai kia natou ʼae ʼe fakaʼapaʼapa mai kia te au.” Pea ʼe moʼoni neʼe ina fakapale ia Seosata. (1 Sam. 2:30) Ohage la neʼe tokaga ke tohi te ʼu gaue lelei neʼe fai e te Pelepitelo Lahi moʼo akoʼi ʼo tatou. (Loma 15:4) Pea ʼi te mate ʼa Seosata, neʼe ʼavaifo fakaʼaliʼaliki “ ʼi te Kolo ʼo Tavite ohage ko te ʼu hau, he neʼe ina fai ni meʼa lelei ki te hahaʼi ʼo Iselaele, mo te ʼAtua moʼoni pea mo Tona fale.”—2 Klk. 24:15, 16.
15. Kotea te ʼu ako ʼe feala ke tou maʼu mai te fakamatala ʼo Seosata? (Vakaʼi mo te pāki.)
15 ʼE tokoni mai te fakamatala ʼo Seosata ke tou manavasiʼi ki te ʼAtua. ʼE feala ke faʼifaʼitakiʼi e te ʼu tagata ʼafea ia Seosata ʼo natou nonofo tokakaga pea mo puipui te faga ovi ʼo te ʼAtua. (Gaue 20:28) Ko te ako ʼaeni ʼe feala ke maʼu e te ʼu tehina mo tuagaʼane ʼae kua vaivai matuʼa mai ia Seosata: Kapau ʼe natou manavasiʼi ki te ʼAtua pea mo nonofo agatonu kia te ia, ʼe feala ke Ina fakaʼaogaʼi natou moʼo fakahoko tana fakatuʼutuʼu. ʼE mole situʼa anai kia natou. ʼE feala ke faʼifaʼitakiʼi e te kau tupulaga te fakaʼapaʼapaʼi e Sehova ia Seosata, ʼo natou fakaʼapaʼapa ki te ʼu tehina mo tuagaʼane agatonu ʼae kua matuʼa, tafito ia natou ʼae kua fualoa tanatou tauhi agatonu kia Sehova. (Taag. 16:31) Pea ko te ako ʼaeni ʼe tou lava maʼu e tatou fuli mai te kau pule mo te kau Levite ʼae neʼe natou tokoni kia Seosata: Ke tou lagolago agatonu kia ‘natou ʼae ʼe natou takitaki tatouʼ ʼo tou fakalogo kia natou.—Hep. 13:17.
ʼAUA NAʼA KE HAGE KO TE HAU KO SEOASI
16. Kotea ʼae ʼe ha mai ai neʼe mole malohi te ʼu felogoi ʼa Seoasi mo Sehova?
16 Neʼe tokoni ia Seosata ki te Hau ko Seoasi ke liliu ko he tahi ʼe agalelei. (2 Hau 12:2) Koia ʼi te kei veliveli ʼa Seoasi, neʼe ina fakafiafiaʼi ia Sehova. Kae ʼi te ʼosi mate ʼa Seosata, neʼe mumuli leva ia Seoasi ki te kau tama ʼaliki ʼae neʼe natou liʼaki te tauhi kia Sehova. Kotea tona fua? Ko ia mo tana hahaʼi fakalogo neʼe natou “kamata tauhi ki te ʼu pou ʼakau taputapu, mo te ʼu taula ʼatua.” (2 Klk. 24:4, 17, 18) Logo la te lotomamahi ʼa Sehova kae “neʼe ina fekauʼi leva ni polofeta ke olo kia natou ke natou toe liliu mai . . . kae neʼe mole natou fia fakalogo.” Neʼe mole natou fia fakalogo pe la ki te foha ʼo Seosata, ia Sakalia, te pelepitelo mo polofeta ʼa Sehova, pea neʼe ko te tehina mataʼi tama ʼo Seoasi. Neʼe mole lotofakafetaʼi ia Seoasi ki te famili ʼae neʼe natou haofaki tona maʼuli, kae neʼe ina fekauʼi ke matehi ia Sakalia.—2 Klk. 22:11; 24:19-22.
17. Kotea ʼae neʼe hoko kia Seoasi?
17 Neʼe mole haga taupau e Seoasi tana manavasiʼi ʼae kia Sehova, pea neʼe to kovi pe kia ia. ʼI muʼa atu, neʼe ui e Sehova: “ ʼE fehiʼaʼinaʼi anai ia natou ʼae ʼe fehihiʼa kia te au.” (1 Sam. 2:30) Neʼe malo te kautau Silia ʼi te foʼi ‘kautau kaugamalie ʼaupito’ ʼa Seoasi pea “neʼe lavea kovi” ai. ʼI te mavae ʼo te kau Silia, neʼe matehi leva ia Seoasi e ʼana tagata faifekau ʼuhi ko tana matehi ʼae ia Sakalia. Neʼe mole tuha pe la mo te hau agakovi ʼaia ke ʼavaifo ʼi “te tanuma ʼo te ʼu hau.”—2 Klk. 24:23-25. c
18. ʼO mulimuli kia Selemia 17:7, 8, kotea ʼae ʼe tonu ke tou fai ke ʼaua naʼa tou hage ko Seoasi?
18 Kotea te ako ʼe tou maʼu mai ia Seoasi? Neʼe hage pe ia Seoasi ko he fuʼu ʼakau ʼe mole tauaka loloto, neʼe ʼaoga ki ai hona tekeni ke tuʼu tonu. ʼI te mate ʼo Seosata, ʼae neʼe ko tona tekeni, neʼe kamata mulimuli leva ki te ʼu aposita ʼae neʼe natou hage ko he tuʼani matagi, pea neʼe toka ai. ʼE ha lelei mai ai ʼe mole tou manavasiʼi anai kia Sehova ʼuhi pe he ʼe tou fakakaumeʼa lelei mo te ʼu tehina mo tuagaʼane pea mo ʼihi ʼo totatou famili. Ke tou malolohi tuʼumaʼu ʼi te faʼahi fakalaumalie, ʼe tonu ke tou fakamalohi totatou ʼofa mo tatatou manavasiʼi kia Sehova ʼaki tatatou ako tuʼumaʼu ʼo te Tohi-Tapu, mo metitasio pea mo faikole.—Lau ia Selemia 17:7, 8; Kol. 2:6, 7.
19. Kotea ʼae ʼe kole mai e Sehova ke tou fai?
19 ʼE mole lahi te ʼu meʼa ʼe kole mai e Sehova ke tou fai. Ko te meʼa pe ʼae ʼe loto ki ai ʼe tuʼu ia Ekelesiasi 12:13, ʼae ʼe ui ai: “Manavasiʼi ki te ʼAtua moʼoni pea ke fakalogo ki ʼana fakatotonu, koʼena te fakamaʼua katoa ki te tagata.” Ka tou manavasiʼi kia Sehova pea ʼe tou lava tauʼi ai anai te ʼu faigataʼaʼia ʼae ka hoko mai pea mo nofo agatonu ohage ko Apetiasi mo Seosata. ʼE mole ʼi ai anai he meʼa ʼe feala ke ina maumauʼi tatatou felogoi lelei mo Sehova.
KATIKO 3 Ko Toku Malohiʼaga, Taku ʼAmanakiʼaga, Toku Falanakiʼaga
a ʼI te Tohi Tapu, ko te kupu “manavasiʼi” ʼe mole fakaʼuhiga pe ki he meʼa ʼe tahi. ʼI ʼihi aluʼaga ʼe feala ke fakaʼuhiga ki te mataku peʼe ki te fakaʼapaʼapa. ʼE tokoni mai te alatike ʼaeni ke tou maʼu te faʼahiga manavasiʼi ʼae ʼe uga ai tatou ke tou lototoʼa pea mo tauhi agatonu ki tatatou Tamai ʼae ʼe ʼi selo.
b Ko te Apetiasi ʼaia ʼe mole ko te polofeta ko Apetiasi ʼae neʼe maʼuli hili ki ai ni taʼu ʼe teau tupu pea neʼe ina tohi te tohi ʼi te Tohi-Tapu ʼae ʼe toʼo ki tona higoa.
c ʼE ui ia Mateo 23:35 ko Sakalia ko te foha ʼo Palakia. Koia neʼe fakamahino ai e ʼihi, ko Seosata neʼe lagi ʼi ai ʼona higoa ʼe lua ohage pe ko ʼihi hahaʼi ʼi te Tohi-Tapu. (Fakatatau ia Mateo 9:9 pea mo Maleko 2:14.) Peʼe lagi ko Palakia neʼe ko te kui ʼa Sakalia peʼe ko hona hologa ʼi muʼa atu.
d FAKAMATALA ʼO TE ʼU PĀKI: ʼI te pāki, ko te tehina ʼe ina tufa te meʼa kai fakalaumalie kae ʼe tapuʼi tatatou gaue ʼi te fenua ʼaia.
e FAKAMATALA ʼO TE ʼU PĀKI: Ko he tuagaʼane kua fotufotuʼa ʼe ina akoʼi he tuagaʼane kei finemui te faifakamafola ʼi te telefoni. Ko he tehina kua fotufotuʼa ʼe lototoʼa ʼi tana faifakamafola ki te hahaʼi. Ko te tehina kua faiva ʼe ina akoako ki ʼihi te taupau ʼo te Fale Fono.