Te ʼu Fehuʼi ʼa Te Kau Lautohi
ʼI te meʼa ʼae neʼe ha kia Esekiele, ʼe fakata kia ai te tagata mo tana ʼaiʼaga vai tohi pea mo te ʼu tagata ʼe toko ono mo ʼanatou mahafu moʼo matehi?
ʼE natou fakata te ʼu malohi ʼi te lagi ʼae neʼe natou kau ki te maumauʼi ʼo Selusalemi pea ʼe natou toe kau anai ki te pulihi ʼo te malama agakovi ʼa Satana ʼi Halamaketone. Ko he fakamahino foʼou ʼaia. Kaʼe kotea koa tona ʼaoga?
ʼI muʼa ʼo te taʼu 607 I.M.T.S., neʼe fakaha e Sehova kia Esekiele ia te aluʼaga ʼe hoko anai ʼi Selusalemi ʼi muʼa ʼo tona maumauʼi. ʼI te meʼa ʼaia neʼe ha kia Esekiele, neʼe sio ai ki te lahi ʼo te agakovi ʼae neʼe hoko ʼi Selusalemi. Hili ia, pea neʼe sio ki te ʼu tagata ʼe toko ono ʼe natou takitahi mo ia “tana mahafu ke tamatei i tona nima.” Neʼe toe sio foki ki te tagata ʼe kofu ki “he kofu hina matalelei” pea neʼe ʼi ai tana ‘ʼaiʼaga vai tohi.’ (Esekiele 8:6-12; 9:2, 3) Neʼe fakatotonu ki te tagata ʼaia ke fakalaka ʼi te kolo “pea ke fai he fakaʼiloga i te lae o te u tagata ae e mamahi pea mo tagi o tupu ko te u mea fakalialia fuli ae e fai i ai.” Pea neʼe fakatotonu ki te ʼu tagata ʼe toko ono mo ʼanatou mahafu, ke natou matehi ia natou fuli ʼae neʼe mole fakailoga ʼonatou laʼe ʼi te kolo. (Esekiele 9:4-7) Kotea te ako ʼe feala ke tou taʼofi mai te meʼa ʼaia neʼe ha kia Esekiele? Pea ko ai te tagata ʼae mo tana ʼaiʼaga vaitohi?
Neʼe ha te aluʼaga ʼaia kia Esekiele ʼi te taʼu 612 I.M.T.S. Neʼe ko te lea fakapolofeta neʼe ʼuluaki hoko ia taʼu ʼe nima ki muli age, ʼi te fakagafua ʼae e Sehova ke maumauʼi ia Selusalemi e te foʼi kautau ʼo Papilone. ʼAki te kau Papilone, neʼe tauteaʼi ai e Sehova ia tana hahaʼi talagataʼa. (Selemia 25:9, 15-18) Kaʼe neʼe feafeaʼi ki te kau Sutea agatonu ʼae neʼe mamahi ʼuhi ko te ʼu agakovi ʼae neʼe hoko ʼi te kolo? Neʼe tokaga ia Sehova ke natou hao.
ʼI te meʼa ʼae neʼe ha kia Esekiele, neʼe mole kau moʼoni ki te fakailoga ʼo te hahaʼi pe neʼe kau ki te maumauʼi ʼo te kolo. Kaʼe neʼe ko te ʼu ʼaselo ʼae neʼe natou takitaki ia te maumauʼi ʼo Selusalemi. Koia ʼaki te lea fakapolofeta ʼaia, ʼe feala ai ke tou mahino ki te ʼu aluʼaga ʼae ʼe hoko ʼi te lagi. Neʼe fakatotonu e Sehova ki ʼana ʼaselo ke natou fakatuʼutuʼu ia te pulihi ʼo te kau agakovi pea ke natou tokakaga ki te haofaki ʼo te kau agatonu. *
ʼE toe hoko anai te lea fakapolofeta ʼaia ʼi te ka haʼu. Neʼe tou ui ʼi muʼa atu, ko te tagata mo tana ʼaiʼaga vai tohi, ʼe ina fakata ia te kau fakanofo ʼae ʼe kei maʼuʼuli ʼi te kele. Neʼe tou toe ui foki, ko te hahaʼi neʼe fakailoga ki te haofaki ʼi te temi ʼae neʼe natou fagono mo tali ia te logo lelei ʼae ʼe tou fakamafola. Kaʼe ki muli mai, neʼe ʼaoga ke tou fetogi ia tatatou fakamahino ia te lea fakapolofeta ʼaia. Neʼe tou ako mai ia Mateo 25:31-33, ko Sesu ʼae ʼe ina fakamauʼi ia te hahaʼi. ʼE ina fakahoko anai te aluʼaga ʼaia ʼi te ka haʼu lolotoga te mamahi lahi. ʼI te temi ʼaia, ko natou ʼae ʼe hage ko ni ovi ʼe natou hao anai, pea ko natou ʼae ʼe hage ko ni tao ʼe pulihi anai.
Koia, kotea koa te ako ʼe tou taʼofi mai te meʼa ʼae neʼe ha kia Esekiele? Tou vakaʼi te ʼu ako ʼaeni ʼe nima:
-
ʼI muʼa ʼo te maumauʼi ʼo Selusalemi, ko Esekiele, ohage pe ko Selemia pea mo Esaia, neʼe natou fakatokagaʼi ia te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo te aluʼaga ʼae ka hoko ʼi te kolo. Neʼe natou hage ko ni tagata leʼo. Ia ʼaho nei, ʼaki te kiʼi kutuga ʼo te kau fakanofo, ʼe akoʼi e Sehova ia tana hahaʼi pea ʼe ina fakatokaga mo ʼihi ʼi muʼa ʼo te kamata ʼo te mamahi lahi. ʼI tona fakahagatonu, ko te hahaʼi fuli ʼa Kilisito, ʼe natou kau ki te gaue ʼaia ko te fakatokaga ʼo te hahaʼi.—Mateo 24:45-47.
-
Neʼe mole fakailoga e Esekiele ʼi ʼonatou laʼe, ia natou ʼae ka hao anai. ʼO toe feia pe mo te hahaʼi ʼa te ʼAtua ia ʼaho nei. Kaʼe ʼe natou faifakamafola ki te hahaʼi pea ʼe natou fakatokagaʼi natou ʼo ʼuhiga mo te aluʼaga ʼae ka hoko ʼi te ka haʼu. Pea ko te faifakamafola fakamalamanei ʼaia ʼe fakahoko ʼaki te tokoni ʼa te ʼu ʼaselo.—Apokalipisi 14:6.
-
Ko natou ʼae neʼe haofaki ʼi te temi ʼo Esekiele, neʼe mole ʼi ai he fakailoga ʼi ʼonatou laʼe. ʼE toe feia pe ia ʼaho nei, ko natou ʼae ka hao anai, ʼe mole ʼi ai anai he fakailoga ʼi ʼonatou laʼe. Kaʼe kotea ʼae ʼe tonu ke fai e te hahaʼi ke natou hao ʼi te mamahi lahi? Ka natou logo ki te ʼu fakatokaga, ʼe tonu ke natou faʼifaʼitakiʼi ia Kilisito, ke natou foaki tonatou maʼuli ki te ʼAtua pea ke natou lagolago ki te ʼu tehina ʼa Kilisito ʼaki tanatou fakamafola ia te logo lelei. (Mateo 25:35-40) Lolotoga te mamahi lahi, ʼe foaki anai kia natou te fakailoga, ko tona fakaʼuhiga, ʼe natou hao anai.
-
Ko te tagata ʼae mo tana ʼaiʼaga vai tohi, ʼe ina fakata ia Sesu. Lolotoga te mamahi lahi, ʼe fakailoga anai e Sesu ia te toe hahaʼi tokolahi ʼi te temi ʼae ʼe ina fakatatau ai natou ki he ʼu ovi. Pea ʼe feala anai ke natou maʼuʼuli ʼo heʼe gata ʼi te kele.—Mateo 25:34, 46. *
-
Ia ʼaho nei, ko te ʼu tagata ʼe toko ono mo ʼanatou mahafu, ʼe natou fakata ia te ʼu foʼi kautau ʼi selo ʼae ʼe takitaki e Sesu. Kua natou vave pulihi pe anai ia te ʼu puleʼaga pea mo te agakovi.—Esekiele 10:2, 6, 7; Apokalipisi 19:11-21.
Ko te ʼu ako ʼae ʼe tou taʼofi mai ʼi te meʼa ʼae neʼe ha kia Esekiele, ʼe tokoni mai ke tou loto falala, ko Sehova ʼe mole ina pulihi fakatahi anai ia te kau agatonu mo te kau agakovi. (2 Petelo 2:9; 3:9) ʼAki te ʼu ako ʼaia, ʼe tou toe manatuʼi ai ko te gaue faifakamafola ʼe maʼuhiga ʼaupito ʼi totatou temi. ʼE tonu ke logo te hahaʼi fuli ki te ʼu fakatokaga ʼi muʼa ʼo te hoko mai ʼo te fakaʼosi.—Mateo 24:14.
^ pal. 6 Ko natou ʼae neʼe haofaki, ohage ko Paluke (te sikalaipe ʼa Selemia), mo Epeti-Meleke ia te tagata Etiopea pea mo te kau Lekape, neʼe mole ʼi ai honatou fakailoga moʼoni ʼi ʼonatou laʼe. (Selemia 35:1-19; 39:15-18; 45:1-5) Neʼe ko te fakailoga fakata pe ia, pea neʼe fakaʼuhiga ki tonatou haofaki.
^ pal. 12 ʼE mole ʼaoga ki te kau fakanofo ia he fakailoga ke feala ai hanatou hao. Kaʼe ʼe natou maʼu anai tonatou fakailoga fakaʼosi ʼi muʼa ʼo tanatou mamate peʼe ʼi muʼa ʼo te kamata ʼo te mamahi lahi.—Apokalipisi 7:1, 3.