E Feafeaʼi Kia Koutou Ia Te Taumafa ʼo Te ʼAliki?
E Feafeaʼi Kia Koutou Ia Te Taumafa ʼo Te ʼAliki?
“Ko ʼaē ʼe ina kai te pane peʼe ina ʼinu te ipu ʼo te ʼAliki ka ʼe mole fakaʼapaʼapa kiai, ʼe lākahala anai ia ki te sino pea mo te taʼataʼa ʼo te ʼAliki.”—1 Kolonito 11:27, MN.
1. Koteā te toʼotoʼoga maʼuhiga neʼe fakatuʼutuʼu ʼi te taʼu 2003, pea neʼe feafeaʼi ʼi tona kamata mai?
ʼE FAI anai ʼi te ʼaho 16 ʼo ʼApelili mokā tō te laʼā ia te toʼotoʼoga maʼuhiga neʼe fakatuʼutuʼu ʼi te taʼu 2003. ʼE fakatahitahi anai te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova moʼo fakamanatu ia te ʼAho Fakamanatu ʼo te mate ʼo Sesu Kilisito. Ohage ko te meʼa neʼe tou vakaʼi ʼi te ʼuluaki alatike, ʼi tana ʼosi fai mo tana kau ʼapositolo ia te toʼotoʼoga ʼo te Pāsikate ʼo te ʼaho 14 ʼo Nisani ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi, neʼe fakatuʼu e Sesu ia te toʼotoʼoga ʼaia, ʼe toe higoaʼi foki ko te Taumafa ʼo Te ʼAliki. Ko te pane ʼe mole hona meʼa fakatupu pea mo te vino kula ʼo te ʼAho Fakamanatu, ʼe nā fakatātā te sino haohaoa ʼo Kilisito pea mo tona taʼataʼa ʼaē neʼe ina liligi—ko te sakilifisio pe ʼaia e tahi ʼe feala ke ina totogi te malamanei mai te agahala pea mo te mate.—Loma 5:12; 6:23.
2. Koteā te fakatokaga ʼe tuʼu ia 1 Kolonito 11:27?
2 Ko nātou ʼaē ʼe nātou kai te pane pea mo ʼinu te vino ʼi te ʼAho Fakamanatu, ʼe tonu ke nātou aga fakaʼapaʼapa. Neʼe fakamahino lelei e te ʼapositolo ko Paulo ia te faʼahi ʼaia ʼi tana faitohi ki te kau Kilisitiano ʼo te Kolonito ʼāfea, he neʼe mole kei nātou fakaʼapaʼapa ki te Taumafa ʼo Te ʼAliki. (1 Kolonito 11:20-22) Neʼe tohi fēnei e Paulo: “Ko ʼaē ʼe ina kai te pane peʼe ina ʼinu te ipu ʼo te ʼAliki ka ʼe mole fakaʼapaʼapa kiai, ʼe lākahala anai ia ki te sino pea mo te taʼataʼa ʼo te ʼAliki.” (1 Kolonito 11:27, MN ) Koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼu palalau ʼaia?
Neʼe Mole Kei Fakaʼapaʼapa ʼIhi Ki Te ʼAho Fakamanatu
3. Neʼe feafeaʼi te aga ʼa te tokolahi ʼo te kau Kilisitiano ʼo Kolonito ki te Taumafa ʼo Te ʼAliki?
3 Tokolahi te kau Kilisitiano ʼo Kolonito neʼe nātou meʼa noaʼi te ʼAho Fakamanatu. Neʼe nātou maveuveu, pea ʼi te tahi moʼi temi neʼe ʼōmai ʼihi mo tanatou meʼa kai, ʼo nātou kakai pea mo ʼiʼinu ʼi muʼa ʼo te kamata fai ʼo te fono peʼe ʼi te lolotoga fai ʼo te fono, pea neʼe nātou tautau fai fakavale te faʼahi ʼaia. Neʼe mole nātou nonofo tokakaga ʼi te faʼahi fakaʼatamai pea mo te faʼahi fakalaumālie. ʼO tupu ai tonatou “lākahala . . . ki te sino pea mo te taʼataʼa ʼo te ʼAliki.” Pea ko nātou ʼaē neʼe heʼeki kakai neʼe nātou pakupapaku pea mo fakatupu lelu ai ki tanatou tokaga ki te toʼotoʼoga ʼaia. Ei, tokolahi neʼe mole nātou fakaʼapaʼapa pea neʼe mole nātou mahino katoa ki te maʼuhiga ʼo te toʼotoʼoga. Koia neʼe nātou faka lākahalaʼi aipe ia nātou totonu!—1 Kolonito 11:27-34, MN.
4, 5. He koʼe ʼe maʼuhiga kia nātou ʼaē ʼe nātou kau māhani ki te kai ʼo te pane pea mo ʼinu te vino ʼi te ʼAho Fakamanatu, ke nātou vakavakaʼi fakalelei tonatou ʼu loto?
4 Koia ʼi te taʼu fuli mokā ōvi mai te ʼAho Fakamanatu, ʼe maʼuhiga kia nātou ʼaē ʼe nātou kau māhani ki te kai ʼo te pane pea mo ʼinu te vino, ke nātou vakavakaʼi fakalelei tonatou ʼu loto. ʼE tonu ke lelei tonatou maʼuli fakalaumālie mokā ʼe nātou loto ke nātou mata fakaʼapaʼapa ki te kau ki te taumafa ʼo te vahevahe ʼaia. Ko he tahi ʼe mole fakaʼapaʼapa, peʼe ina moamoagaʼi te sakilifisio ʼo Sesu, ohage ko te Iselaele ʼaē neʼe kau ki he taumafa ʼo te vahevahe kae ʼe heʼe maʼa, ʼe tuʼutāmaki anai heʼe ‘taʼaki [anai] ia mai te hahaʼi ʼa te ʼAtua.’—Levitike 7:20; Hepeleo 10:28-31.
5 Neʼe fakatatau e Paulo te ʼAho Fakamanatu ki he taumafa ʼo te vahevahe ʼi te Iselaele ʼāfea. Neʼe palalau ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaē neʼe kaugā hau mo Kilisito, ʼo ʼui fēnei: “ ʼE mole feala ke koutou ʼinu ki te ipu ʼa Sehova pea mo te ipu ʼa te kau temonio; ʼe mole feala ke koutou kau ki te ‘laupapa ʼa Sehova’ pea mo te laupapa ʼa te kau temonio.” (1 Kolonito 10:16-21, MN ) Kapau neʼe agahala mamafa he tahi neʼe kau māhani ki te kai ʼo te pane pea mo ʼinu te vino ʼi te ʼAho Fakamanatu, ʼe tonu anai ke ina kofesioʼi kia Sehova pea mo kumi te tokoni fakalaumālie ki te ʼu tagata ʼāfea ʼo te kokelekasio. (Tāʼaga Lea 28:13; Sakopo 5:13-16) Kapau ʼe fakahemala moʼoni pea mo ina fakatupu te fua ʼaē ʼe lelei ki te fakahemala, ʼe fakaʼapaʼapa anai ki te toʼotoʼoga.—Luka 3:8.
Tou Kau Kiai ʼAki He Aga Fakaʼapaʼapa
6. Ko ai ʼaē neʼe foaki ki ai e te ʼAtua te pilivilesio ke nātou kai te pane pea mo ʼinu te vino ʼi te Taumafa ʼo Te ʼAliki?
6 ʼO ʼuhiga mo nātou ʼaē ʼe agalelei ki te toe ʼo te ʼu tēhina e toko 144 000 ʼo Kilisito, ʼe tonu koa ke nātou kau ki te kai ʼo te pane pea mo ʼinu te vino ʼi te Taumafa ʼo Te ʼAliki? (Mateo 25:31-40; Apokalipesi 14:1) Kailoa. Ko te pilivilesio ʼaia neʼe foaki pe e te ʼAtua maʼa te hahaʼi neʼe ina fakanofo ʼaki tona laumālie maʼoniʼoni ke nātou liliu “ko he u kauga maù-tofia o Kilisito.” (Loma 8:14-18; 1 Soane 2:20) Pea e feafeaʼi leva kia nātou ʼaē ʼe nātou falala ʼe nātou maʼuli heʼegata ʼi he palatiso fakakelekele ʼo fakalogo ki te takitaki ʼa te Puleʼaga? (Luka 23:43; Apokalipesi 21:3, 4) ʼE nātou fakaʼapaʼapa ʼo mamata ki te ʼAho Fakamanatu kae mole nātou kau ki te kai ʼo te pane pea mo ʼinu te vino, koteʼuhi ʼe mole nātou kaugā maʼu tofiʼa mo Sesu ki he maʼuli ʼi selo.—Loma 6:3-5.
7. Koteā ʼaē neʼe ʼiloʼi ai e te ʼu Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō neʼe tonu ke nātou kai ki te pane pea mo ʼinu te vino ʼo te ʼAho Fakamanatu?
7 Ko te kau Kilisitiano moʼoni ʼo te ʼuluaki sēkulō neʼe fakanofo e te laumālie maʼoniʼoni. Tokolahi ia nātou neʼe feala ke nātou fakaʼaogaʼi te ʼu meʼa ʼofa faka milakulo ʼo te laumālie, ohage la ko te palalau ki he ʼu lea kehekehe. Koia neʼe faigafua ai ke nātou ʼiloʼi neʼe fakanofo nātou e te laumālie pea neʼe tonu ke nātou kau ki te kai ʼo te pane pea mo ʼinu te vino ʼo te ʼAho Fakamanatu. Kae ʼi totatou temi, ʼe tou lavaʼi ʼiloʼi te faʼahi ʼaia ʼaki te ʼu palalau ʼaenī mai te ʼAtua: “Ko nātou ʼaē ʼe taki e te laumālie ʼo te ʼAtua, ko nātou ʼaia ko te ʼu foha ʼo te ʼAtua. Koteʼuhi neʼe mole koutou tali he laumālie kaugana ke koutou toe tuʼania, kae neʼe koutou tali te laumālie ʼaē ʼe ina vavae koutou ko he ʼu foha, ʼaki te laumālie ʼaia ʼe tou kalaga ai: ‘Abba, Tāmai!’ ”—Loma 8:14, 15, MN.
8. Ko ai ʼaē neʼe fakatātā e “te fulumeto” pea mo “te vao kovi” ʼaē neʼe talanoa kiai te kapite 13 ʼo Mateo?
8 Talu mai te ʼuluaki kokelekasio faka Kilisitiano, ko te kau Kilisitiano fakanofo moʼoni neʼe nātou tuputupu ohage ko he “fulumeto” ʼi he gāueʼaga ʼe lahi ai te “vao kovi,” peʼe ko te kau Kilisitiano loi. (Mateo 13:24-30, 36-43, MN ) Talu mai te ʼu taʼu 1870, ko te “fulumeto” neʼe ʼiloga lelei ʼi tana homo ake, pea kua hili nei kiai taʼu e 100, neʼe ʼui fēnei ki te kau tagata taupau fakanofo Kilisitiano: “Ko te kau tagata ʼāfea . . . ʼe tonu anai ke nātou fakahā ia muʼa ʼo nātou ʼaē ʼe fakatahitahi [ki te ʼAho Fakamanatu] te ʼu fakamaʼua ʼaenī—(1) koutou tui ki te taʼataʼa [ʼo Kilisito]; pea (2) koutou foaki tokotou maʼuli ki te ʼAliki pea mo tana gāue ʼo aʼu ki tokotou mate. ʼOsi ʼaia ʼe tonu anai ke nātou fakaafe ia nātou fuli ʼaia ʼe nātou muliʼi te ʼu meʼa ʼaia pea mo tui kiai, ke nātou kau ki te toʼotoʼoga ʼo te mate ʼo te ʼAliki.”—Studies in the Scriptures, Series VI, The New Creation, pasina 473. *
ʼE Kumi “Te Tahi ʼu Ōvi”
9. Koteā ʼaē neʼe fakamahino lelei ʼi te taʼu 1935 ʼo ʼuhiga mo te “hahaʼi tokolahi,” pea neʼe malave feafeaʼi ki ʼihi ʼaē neʼe kau ki te kai ʼo te pane pea mo ʼinu te vino ʼi te ʼAho Fakamanatu?
9 ʼI te temi ʼaia, neʼe tokaga tāfito te kautahi ʼa Sehova ki te tahi kūtuga ʼe tonu ke fakatahiʼi ki te kau tisipulo fakanofo ʼa Kilisito. Ko te gāue fakatalakitupua neʼe fai ʼi te vaelua ʼo te ʼu taʼu 1930. ʼI muʼa atu ʼo te ʼu taʼu ʼaia, ko te hahaʼi ʼa te ʼAtua neʼe nātou ʼui ko te “hahaʼi tokolahi” ʼaē ia Apokalipesi 7:9 (MN ), ʼe ko he lua kalasi fakalaumālie ʼe fakatahiʼi anai ki te toko 144 000 kau fakanofo ʼaē ka fakatuʼuake ʼi selo—ʼe nātou fakatahi mo te ʼohoana ʼo Kilisito. (Pesalemo 45:14, 15; Apokalipesi 7:4; 21:2, 9) Kae ʼi te ʼaho 31 ʼo Maio 1935, neʼe fakamahino ʼaki te ʼu vaega faka Tohi-Tapu ʼi te akonaki neʼe fai ʼi te fakatahi ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi Washington ʼi Amelika, ko te “hahaʼi tokolahi” (“te kaugamālie,” King James Version) ʼe faka ʼuhiga ki te “tahi ʼu ōvi” ʼaē ʼe maʼuʼuli ʼi te lolotoga ʼo te temi fakaʼosi. (Soane 10:16, MN ) ʼI te ʼosi ʼo te fakatahi ʼaia, ko ʼihi ki muʼa atu neʼe nātou kai te pane pea mo ʼinu te vino ʼi te ʼAho Fakamanatu, neʼe nātou tuku te faʼahi ʼaia, koteʼuhi neʼe mahino kia nātou ʼe nātou fia maʼuʼuli ʼi te kele, kae mole ko te lagi.
10. ʼE feafeaʼi anai hakotou fakamatalatala ia te ʼamanaki pea mo te ʼu gāue ʼa te “tahi ʼu ōvi” ia ʼaho nei?
10 Neʼe kumi tāfito talu mai te taʼu 1935, te hahaʼi ʼaē ʼe kau ki te “tahi ʼu ōvi,” ʼe tui ki te totogi, mo foaki tonatou maʼuli ki te ʼAtua, pea mo lagolago ki te kau Kilisitiano fakanofo ʼo te “kiʼi fagaovi” ʼi te faka mafola ʼo te Puleʼaga. (Luka 12:32) Ko te tahi ʼu ōvi ʼaia ʼe nātou falala ki he maʼuli heʼegata ʼi te kele, kae ʼi te ʼu faʼahi fuli ʼaē, ʼe nātou tatau mo te toe ʼo te kau maʼu tofiʼa ʼo te Puleʼaga ʼo te temi nei. Ohage pe ko te kau matāpule ʼo te Iselaele ʼāfea ʼaē neʼe atolasio kia Sehova pea mo fakalogo ki te Lao, ko te tahi ʼu ōvi ʼe nātou tali ia ʼaho nei te ʼu gāue faka Kilisitiano, ʼaē ko te faka mafola ʼo te logo lelei mo tonatou ʼu tēhina ʼo te Iselaele fakalaumālie. (Kalate 6:16) Kae ohage pe ko te matāpule ʼaē neʼe mole feala ke liliu ko he hau peʼe ko he pelepitelo ʼi Iselaele, ʼe mole he tahi ʼi te tahi ʼu ōvi ʼe feala ke hau ʼi selo peʼe ke liliu ko he ʼu pelepitelo.—Teutalonome 17:15.
11. He koʼe koa ko te temi ʼaē neʼe papitema ai he tahi ʼe feala ke ʼi ai hona ʼuhiga tāfito ki tana ʼamanaki?
11 Pea ʼi te ʼu taʼu 1930, neʼe nātou mahino māmālie ai, kua katoa te kalasi ʼaē ka ʼalu ki selo. Ia taʼu e fitugofulu, neʼe kumi te tahi ʼu ōvi, ko te hahaʼi ʼaē ʼe nātou ʼamanaki ki te maʼuli ʼi te kele. Kapau ʼe ʼi ai he tēhina fakanofo ʼe heʼe agatonu, ʼe mahino ia ʼe ko he tahi pe anai ʼi te tahi ʼu ōvi ʼaē kua fualoa tana tauhi agatonu ki te ʼAtua ʼaē ka ina fetogi anai ia ia ʼi te toko 144 000.
He Koʼe ʼe Faihala ʼIhi ʼo ʼUi ʼe Nātou Fia Maʼuli ʼi Selo
12. Koteā te ʼu faʼahi ʼaē ʼe tonu ai ke fakagata e he tahi ia tana kai te pane pea mo ʼinu te vino ʼi te ʼAho Fakamanatu, pea koteā tona tupuʼaga?
12 ʼE ʼiloʼi papau e te kau Kilisitiano fakanofo neʼe pāui nātou mai selo. Pea e feafeaʼi kia nātou ʼaē neʼe mole kau ʼi te pāui ʼaia kae neʼe nātou kau ki te kai ʼo te pane pea mo ʼinu te vino ʼi te ʼAho Fakamanatu? ʼI tanatou kua ʼiloʼi leva ʼe mole nātou maʼu te ʼamanaki ʼaia, ʼe mahino ia ko tonatou leʼo ʼo loto ʼe ina uga anai nātou ke nātou tuku tanatou kai ia te pane pea mo ʼinu te vino. Ko te ʼAtua ʼe mole ina leleiʼia anai he tahi ʼe ina fakahā ko ia neʼe pāui ke hau pea mo pelepitelo ʼi selo kae ʼe ina ʼiloʼi lelei pe ʼe mole ina maʼu te ʼamanaki ʼaia. (Loma 9:16; Apokalipesi 20:6) Neʼe tautea e Sehova ia te Levite ko Kole ʼi tana fialahi ʼo kumi te tuʼulaga faka pelepitelo ʼo Alone. (Ekesote 28:1; Faka au 16:4-11, 31-35) Kapau ʼe mahino he Kilisitiano neʼe faihala ʼi tana kai te pane pea mo ʼinu te vino ʼo te ʼAho Fakamanatu, ko te tēhina peʼe ko te tuagaʼane ʼaia ʼe tonu anai ke ina fakagata te faʼahi ʼaia pea ke faikole ʼaki te agavaivai ke fakamolemole age ia Sehova kia ia.—Pesalemo 19:13.
13, 14. He koʼe ʼe lagi faihala ʼihi ʼo ʼui ʼe pāui nātou mai selo?
13 He koʼe ʼe feala ke faihala ʼihi ʼo ʼui ʼe pāui nātou mai selo? ʼE lagi neʼe mate honatou hoa peʼe ko he tuʼutāmaki neʼe hoko kia nātou, ʼo mole kei nātou fia maʼuʼuli ai ʼi te kele. Peʼe lagi nātou fia fakatatau mo honatou kaumeʼa lelei ʼe ʼui ʼe ko he Kilisitiano fakanofo. Ei, neʼe mole hinoʼi e te ʼAtua he tahi moʼo fakalotoʼi niʼihi ki te pilivilesio ʼaia. Pea ʼe mole ina tala mai he ʼu logo mai te lagi ki te kau maʼu tofiʼa ʼo te Puleʼaga moʼo fakamoʼoni neʼe ina fakanofo nātou.
14 ʼE lagi neʼe manatu ʼihi ʼe pāui nātou mai selo ʼuhi ko te akonaki hala faka lotu ʼaē ʼe ʼui ko te hahaʼi agalelei fuli ʼe nātou ʼolo ki selo. Koia, ʼe tonu ke tou tokakaga naʼa tou hēʼia ʼaki ni ʼu manatu hala ʼāfea peʼe ko he tahi age ʼu meʼa. Ohage la, ko ʼihi ʼe lagi nātou fai anai te ʼu fehuʼi ʼaenī: ‘ ʼE puli koa toku ʼatamai ʼi te ʼu faitoʼo ʼaē ʼe ʼau toʼo? ʼE ʼau mamahi ʼaupito koa ki he meʼa ʼo feala ai ke ʼau faihala neʼe pāui ʼau mai selo?’
15, 16. He koʼe ʼe lagi faihala ʼihi ʼo nātou ʼui ʼe nātou kau ki te kau fakanofo?
15 Ko ʼihi ʼe lagi nātou fai anai te ʼu fehuʼi ʼaenī: ‘ ʼE ʼau fia māʼoluga koa? ʼE ʼau fia fai koa ki te tuʼulaga pule ʼi te temi nei peʼe ʼau fia maʼu tofiʼa mo Kilisito ʼi te ka haʼu?’ Ko te kau maʼu tofiʼa ʼo te Puleʼaga ʼaē neʼe pāui ʼi te ʼuluaki sēkulō, neʼe mole foaki age kia nātou fuli he ʼu tuʼulaga ʼi te kokelekasio. Pea ʼe mole fia māʼoluga ia nātou ʼaē neʼe pāui mai selo peʼe mo fialahi, ʼuhi pe he neʼe fakanofo nātou e te laumālie. Ko nātou ʼaē ʼe nātou maʼu “te manatu a Kilisito” ʼe tonu ke nātou agavaivai.—1 Kolonito 2:16.
16 Ko ʼihi ʼe lagi nātou manatu neʼe pāui nātou mai selo, koteʼuhi ʼe lahi tanatou mālama ki te Tohi-Tapu. Kae ʼe mole nātou maʼu leva he ʼatamai mālama makehe ʼuhi pe ko tonatou fakanofo e te laumālie, heʼe ko Paulo neʼe ina akoʼi pea mo tokoniʼi ʼihi ʼo te kau fakanofo. (1 Kolonito 3:1-3; Hepeleo 5:11-14) ʼE ʼi ai te fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua moʼo foaki ia te meʼa kai fakalaumālie ki tana hahaʼi fuli. (Mateo 24:45-47) Koia ʼe mole tonu ai ke ʼui e he tahi neʼe fakanofo, ʼe ina maʼu he poto ʼe māʼoluga age ia nātou ʼaē ʼe ʼamanaki maʼuli ʼi te kele. Ko te fakanofo ʼo he tahi e te laumālie, ʼe mole hā ai kua ina maʼu he ʼu fealagia makehe moʼo tali ki ni ʼu fehuʼi faka Tohi-Tapu, moʼo faka mafola, peʼe fai he ʼu akonaki faka Tohi-Tapu, koteʼuhi ʼe ʼi ai pe foki la mo te kau Kilisitiano ʼe nātou ʼamanaki maʼuli ʼi te kele ʼe nātou toe maʼu mo te ʼu fealagia ʼaia.
17. Ko ai ʼaē ʼe ina fakanofo he tahi pea ko ai ʼaē ʼe fakanofo?
17 Kapau ʼe ʼi ai he kaugā fagona ʼe feʼekeʼaki pe neʼe pāui ia ia mai selo, ʼe feala ki he tagata ʼāfea peʼe ko he tahi Kilisitiano kua fakapotopoto ke felogoi mo ia ki te faʼahi ʼaia. Kae ʼe mole feala ki he tahi kehe ke ina fai te tonu ʼaia maʼa he tahi. Ko he tahi ʼe ina maʼu moʼoni te pāui ʼaia, ʼe mole ʼaoga ia ke ina fia kumi ki niʼihi peʼe ina maʼu te ʼamanaki ʼaia. “Neʼe tali [e te kau Kilisitiano fakanofo] te tupu foʼou, ʼo mole hoko ʼaki he pulapula ʼe popo gafua, kae neʼe hoko ʼaki te pulapula ʼe heʼe popo, ʼaki te folafola ʼa te ʼAtua maʼuli pea mo tologa tuʼumaʼu.” (1 Petelo 1:23, MN ) ʼAki tona laumālie pea mo tana Folafola, ʼe to e te ʼAtua te “pulapula” ki te loto ʼo he tahi, ke liliu ko he tahi ʼe “fakatupu foʼou,” pea mo maʼu ai te ʼamanaki ki selo. (2 Kolonito 5:17, MN ) Pea ko Sehova ʼaē ʼe ina filifili nātou. Ko te fakanofo ʼo he tahi “e mole fakalogo kia ia ae e loto ki ai, pe kia ia ae e lele, kae ki te . . . Atua.” (Loma 9:16) Pea ʼe lava ʼiloʼi papau feafeaʼi e he tahi neʼe pāui ia mai selo?
He Koʼe ʼe Nātou ʼIloʼi Papau
18. ʼE fakamoʼoni feafeaʼi e te laumālie ʼo Sehova ki te ʼatamai ʼo te kau fakanofo neʼe pāui nātou ki selo?
18 Ko te laumālie ʼo te ʼAtua ʼe ina fakamoʼoni ki te kau Kilisitiano fakanofo ʼe pāui nātou mai selo. Neʼe tohi fēnei e Paulo: “Neʼe koutou tali te laumālie ʼaē ʼe ina vavae koutou ko he ʼu foha, ʼaki te laumālie ʼaia ʼe tou kalaga ai: ‘Abba, Tāmai!’ Ko te laumālie totonu ʼe ina fakamoʼoni mo totatou laumālie ko tatou ko te ʼu fānau ʼa te ʼAtua. Koia kapau ko tatou ko te ʼu fānau, pea ʼe ko tatou ko te ʼu maʼu tofiʼa: ʼio, ko te ʼu maʼu tofiʼa ʼa te ʼAtua, kae ke tou kaugā maʼu tofiʼa fakatahi pea mo Kilisito, mo kapau ʼe tou maʼuli mamahi mo ia koteʼuhi ke feala ai he faka kolōliaʼi ʼo tatou pea mo ia.” (Loma 8:15-17, MN ) ʼAki te takitaki ʼa te laumālie maʼoniʼoni, ko te ʼatamai peʼe ko te fakakaukau ʼa te kau Kilisitiano fakanofo ʼe ina uga nātou ke nātou mahino ʼe ko nātou ko te ʼu fānau fakalaumālie ʼa Sehova ʼaē ʼe talanoa kiai te Tohi-Tapu. (1 Soane 3:2) Ko te laumālie ʼo te ʼAtua ʼe ina faka fealagia ke nātou ʼiloʼi ko nātou ko tona ʼu foha pea mo ina fakatupu ia nātou te ʼamanaki pe e tahi. (Kalate 4:6, 7) Ei, ʼe ko he meʼa lelei anai hanatou maʼuʼuli heʼegata ʼi te kele mo tonatou ʼu famili pea mo kaumeʼa ohage ko ni ʼu tagata haohaoa, kae ʼe mole ko te ʼamanaki ʼaia ʼaē neʼe foaki age e te ʼAtua kia nātou. ʼAki tona laumālie, neʼe foaki age e te ʼAtua he ʼamanaki mālohi ki selo, koia ʼe nātou lotolelei ai ʼo sakilifisioʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou ʼofa ai pea mo tanatou ʼu fakatuʼutuʼu ʼaē ʼi te kele.—2 Kolonito 5:1-5, 8; 2 Petelo 1:13, 14.
19. ʼE malave feafeaʼi te fuakava foʼou ki te maʼuli ʼo he Kilisitiano fakanofo?
19 ʼE ʼiloʼi papau e te kau Kilisitiano fakanofo tanatou ʼamanaki ki selo, pea mo te fuakava foʼou ʼaē ʼe nātou kau kia. Neʼe talanoa ia Sesu ki te fuakava ʼaia ʼi tana fakatuʼu te ʼAho Fakamanatu pea mo ʼui maʼana: “Ko te ipu ʼaenī ʼe ina fakatātā te fuakava foʼou ʼo ʼuhiga mo toku taʼataʼa, ʼaē ʼe tonu ke liligi maʼa koutou.” (Luka 22:20, MN ) Ko nātou ʼaē ʼe kau ki te fuakava foʼou ʼe ko te ʼAtua pea mo te kau fakanofo. (Selemia 31:31-34; Hepeleo 12:22-24) Ko Sesu ʼe ina fakafelogoi nātou ʼi te fuakava ʼaia. ʼI te kua faka fealagia e te taʼataʼa ʼo Kilisito ʼaē neʼe liligi ia te fuakava foʼou ʼaia, ʼe mole gata pe ʼi te kau Sutea ʼaē neʼe fili ke kau ki te fuakava foʼou ʼaia, kae neʼe toe filifili mo te ʼu hahaʼi mai te ʼu puleʼaga kehekehe, ko he hahaʼi maʼa te huafa ʼo Sehova pea ʼe nātou kau ki te “hako” ʼo Apalahamo. (Kalate 3:26-29; Gaue 15:14) Ko te “fuakava heʼegata” ʼaia ʼe ina faka fealagia ke fakatuʼuake te kau Iselaele fakalaumālie fuli ke nātou maʼuli tuputupua ʼi selo.—Hepeleo 13:20, MN.
20. Ko te fuakava fea ʼaē ʼe kau kiai te kau fakanofo mo Kilisito?
20 ʼE ʼiloʼi papau e te kau fakanofo tanatou ʼamanaki. ʼE nātou kau ki te tahi fuakava, ia te fuakava ʼo te Puleʼaga. ʼO ʼuhiga mo tanatou ʼafio ʼaia mo Kilisito, neʼe ʼui fēnei e Sesu: “Ko koutou ia ʼaē neʼe nonofo fakatahi tuʼumaʼu mo ʼau ʼi toku ʼu ʼahiʼahiʼi; pea ʼe ʼau fai he fuakava mo koutou, ohage ko taku Tāmai neʼe ina fai te fuakava mo ʼau, ki he puleʼaga.” (Luka 22:28-30, MN ) Ko te fuakava ʼaia ia Kilisito mo tona ʼu kaugā hau ʼe heʼegata.—Apokalipesi 22:5.
ʼI Te Temi ʼo Te ʼAho Fakamanatu—ʼE Ko He Temi Manuʼia
21. ʼE tou lava maʼu feafeaʼi he tapuakina lahi ʼi te temi ʼo te ʼAho Fakamanatu?
21 ʼE lahi te ʼu fealagia ʼi te fakaōvi ki te temi ʼo te ʼAho Fakamanatu. ʼE tou lava lau te ʼu vaega faka Tohi-Tapu neʼe fakatuʼutuʼu ki te ʼaho ʼaia. Pea ʼe ko he temi lelei ki te faikole, mo te metitasioʼi ʼo te maʼuli ʼo Sesu ʼi te kele pea mo tona mate, pea mo te kau ki te gāue fai faka mafola ʼo te Puleʼaga. (Pesalemo 77:12; Filipe 4:6, 7) Ko te toʼotoʼoga ʼaia ʼe ina fakamanatuʼi mai te ʼofa ʼaē neʼe fakahā e te ʼAtua pea mo Kilisito ʼo ʼuhiga mo te sakilifisio faitotogi ʼa Sesu. (Mateo 20:28; Soane 3:16) ʼE tou maʼu ʼi te fakatuʼutuʼu ʼaia te falala pea ʼe tonu ke ina fakaloto mālohiʼi tatou ke tou haga mulimuli ia Kilisito. (Ekesote 34:6; Hepeleo 12:3) Ko te ʼAho Fakamanatu ʼe tonu foki ke ina fakamālohiʼi tatou ke tou fai fakalelei totatou maʼua kaugana ki te ʼAtua pea ke tou liliu ko ni ʼu tisipulo agatonu ʼo tona ʼAlo ʼofaina.
22. Koteā te meʼa ʼofa lahi ʼa te ʼAtua maʼa te malamanei, pea koteā he faʼahiga fakafetaʼi ʼe tou lava fakahā ki te ʼofa ʼaia?
22 ʼE ko he ʼu meʼa ʼofa lelei ʼe foaki mai e te ʼAtua! (Sakopo 1:17) ʼE tou maʼu te takitaki ʼo tana Folafola, te tokoni ʼo tona laumālie, pea mo te maʼuli heʼegata. Ko te meʼa ʼofa lahi ʼa te ʼAtua ʼe ko te sakilifisio ʼa Sesu maʼa te ʼu agahala ʼa te kau fakanofo pea maʼa te hahaʼi fuli ʼaē ʼe tui kiai. (1 Soane 2:1, 2) Koia ʼe malave feafeaʼi kia koutou te mate ʼo Sesu? ʼE koutou kau anai koa ia nātou ʼaē ka nātou fakahā tonatou loto fakafetaʼi ki te mate ʼaia, ʼo koutou fakatahi mo nātou mokā tō te laʼā ʼi te ʼaho 16 ʼo ʼApelili 2003, moʼo fakamanatu ia te Taumafa ʼo Te ʼAliki?
[Kiʼi nota]
^ pal. 8 Neʼe tā e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, kae mole kei maʼu ʼi te temi nei.
Koteā Takotou ʼu Tali?
• Ko ai ʼaē ʼe tonu ke kai ki te pane pea mo ʼinu te vino ʼi te ʼAho Fakamanatu?
• He koʼe ʼe kau te “tahi ʼu ōvi” ki te Taumafa ʼo Te ʼAliki ʼaki pe he aga fakaʼapaʼapa?
• ʼE ʼiloʼi feafeaʼi e te kau Kilisitiano fakanofo ʼe tonu ke nātou kai ki te pane pea mo ʼinu te vino ʼi te ʼAho Fakamanatu ʼo te mate ʼo Kilisito?
• Ko te ʼAho Fakamanatu ʼe ko he temi lelei kiteā?
[Fehuʼi]
[Talanoa ʼo te pasina 18]
Te Hahaʼi Neʼe Kau Ki Te ʼAho Fakamanatu
(Mape vakaʼi te nusipepa)
ʼO LAUʼI MILIONA
1935
1955
1975
1995
2002
[Paki ʼo te pasina 18]
ʼE koutou kau anai koa ki te Taumafa ʼo Te ʼAliki ʼi te taʼu ʼaenī?
[Paki ʼo te pasina 21]
Ko te ʼAho Fakamanatu ʼe ko he temi lelei moʼo hikihiki ai tatatou lau te Tohi-Tapu pea mo kau ki te gāue fai faka mafola ʼo te Puleʼaga