Te ʼu Fehuʼi ʼa Te Kau Lautohi
Te ʼu Fehuʼi ʼa Te Kau Lautohi
ʼE faka ʼuhiga feafeaʼi te ʼui ʼaē ko Esekiele neʼe liliu ʼo “noa,” peʼe “ ʼalelo mate” lolotoga te temi ʼaē neʼe ʼatakai pea mo fakaʼauha ai ia Selusalemi?
ʼE faka ʼuhiga tāfito ki tana mole hilifaki atu he tahi ʼu palalau ki te logo faka polofeta ʼa Sehova ʼaē neʼe kua ina tala.
Neʼe kamata e te polofeta ko Esekiele ia tana gāue tagata leʼo agatonu maʼa te kau Iselaele ʼaē neʼe ʼaunofo ʼi Papiloni, ʼi te “nima taʼu ʼa te ʼaunofo ʼo te Hau ko Seoiakini,” ʼi te taʼu 613 ʼi muʼa ʼo totatou temi. (Esekiele 1:2, 3) ʼI te hogofulu ʼaho ʼo te hogofulu māhina ʼo te taʼu 609 ʼi muʼa ʼo totatou temi, neʼe fakatokaga age e te ʼAtua ia te kamata ʼatakai ʼo Selusalemi e te kau Papiloni. (Esekiele 24:1, 2) Neʼe koteā te ikuʼaga ʼo te ʼatakai ʼaia? Neʼe hāo koa ia Selusalemi pea mo te hahaʼi tui gataʼa ʼaē neʼe nonofo ai? ʼI tona ʼuhiga tagata leʼo, neʼe kua tala e Esekiele ia te ʼu logo tukupau ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te fakamāu, pea neʼe mole tonu kia Esekiele ke ina hilifaki atu he tahi meʼa, ke hage ke liliu te logo ʼaia ko he logo ʼe fia tui kiai ia te hahaʼi. Neʼe mole kei palalau ia Esekiele, ki he tahi age meʼa ʼo ʼuhiga mo te ʼatakai ʼo Selusalemi.—Esekiele 24:25-27.
Hili te ʼu māhina e ono ki te fakaʼauha ʼo Selusalemi ʼi te taʼu 607 ʼi muʼa ʼo totatou temi, ko te tagata neʼe hola neʼe haʼu mo te ʼu logo mai te kolo tapu, ʼo fakahā kia Esekiele ʼaē neʼe nofo ʼi Papiloni. ʼI te afiafi pe ʼaia ʼi muʼa ʼo te tau age ʼa te tagata ʼaē neʼe hola, ‘neʼe fakaāva e Sehova te gutu ʼo Esekiele . . . , pea neʼe lava palalau.’ (Esekiele 33:22) Ko te faʼahi ʼaia neʼe ina fakagata ai te mole kei lava palalau ʼa Esekiele.
Neʼe mole kei lava palalau moʼoni koa ia Esekiele lolotoga te temi ʼaia? Kailoa ia koteʼuhi māʼia mo te ʼui ʼaē ‘neʼe mole kei lava palalau,’ neʼe ina fai te ʼu fakakikite ʼo ʼuhiga tāfito mo te ʼu fenua ʼi te ʼu tafaʼaki ʼi tanatou fakafiafia ki te tō ʼa Selusalemi. (Esekiele, kapite 25 ki te 32) ʼI muʼa ʼo te liliu ʼa Esekiele ko he polofeta pea mo tagata leʼo, neʼe ʼui fēnei age e Sehova kia ia: “ ʼE ʼau fakapipiki anai tou ʼalelo ki tou ʼaoʼaoʼi gutu, pea ʼe mole ke lava palalau anai, pea ʼe mole ke hage anai ko he tagata ʼe ina valokiʼi, koteʼuhi ko nātou ko te ʼapi agatuʼu. Pea ka ʼau palalau anai mo koe, pea ʼe ʼau avahi anai tou gutu.” (Esekiele 3:26, 27) ʼI te ʼu temi ʼaē neʼe mole ʼi ai he logo ʼa Sehova maʼa Iselaele, neʼe mole tonu ke palalau ia Esekiele ʼo ʼuhiga mo te puleʼaga ʼaia. Neʼe hoki gafua pe kia Esekiele ke palalau ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakagafua age e Sehova ke palalau kiai, pea mo te lakaga ʼaē kua ina fakatotonu kiai. Ko te mole lava palalau ʼa Esekiele, neʼe faka ʼuhiga ki tana mole fai ʼa he ʼu palalau faka polofeta ki te kau Iselaele neʼe mole nātou kau kiai.
ʼE ʼi ai te fakatokaga ʼe tala e te kalasi ʼo te tagata leʼo ʼo te temi nei, ia te kau Kilisitiano fakanofo, ʼo ʼuhiga mo te fakaʼauha ʼo te Keletiate, ia te Selusalemi fakatātā. ʼI te temi ʼaē ka ʼohofi ai pea mo tauteaʼi ai e te “mamahi lahi” ia “Papiloni Lahi,” te puleʼaga faka malamanei ʼo te lotu hala, ʼe mole toe ʼaoga anai ki te kalasi fakanofo ʼa Esekiele, ke ina fai he tahi age palalau ʼo ʼuhiga mo te fakaʼosi ʼo te Keletiate, te koga maʼuhiga ʼaupito ʼo te puleʼaga ʼaia.—Mateo 24:21; Apokalipesi 17:1, 2, 5, MN.
Ei, ʼe hoko mai anai te ʼaho ʼaē ʼe mole toe palalau anai ia te toe ʼo te kau fakanofo mo ʼonatou kaugā gāue, ʼe mole nātou tala anai he tahi age meʼa ʼo ʼuhiga mo te logo ʼaē kua fakahā ki te Keletiate. ʼE hoko anai te faʼahi ʼaia ʼi te temi ʼaē ka fakaliliu ai anai e te ʼu “tala e hogofulu” pea mo “te manufekai” ia Papiloni Lahi ʼo līʼakina pea mo telefua. (Apokalipesi 17:16) ʼE moʼoni, ʼe mole faka ʼuhiga leva ko te kau Kilisitiano ʼe mole nātou toe lava palalau moʼoni anai. Kae ohage pe ko tanatou fai ʼi te temi nei, ʼe nātou vikiʼi anai ia Sehova pea mo nātou palalau anai ʼo ʼuhiga mo ia ʼi te ʼaho fuli pea mo “te ʼu taʼiake fuli ʼaē ka hoa mai.”—Pesalemo 45:17; 145:2.