Neʼe Ko Ai Koa Te Kau Anabaptistes?
Neʼe Ko Ai Koa Te Kau Anabaptistes?
KO TE hahaʼi ʼaē ʼe hoki ʼōmai ʼo mamata te loto kolo ko Münster ʼi Westphalie, ʼi Siamani, ʼe maʼua muʼa ke nātou tutuʼu ʼo sioʼi te ʼu puha ukamea e tolu ʼe tautau mai te tule ʼo te ʼēkelesia. Neʼe ʼi ai te kiʼi temi neʼe toʼo kehe ai te ʼu puha ʼaia, kae kua fualoa tonatou tautau ai kua hili kiai teitei taʼu e 500. ʼE tautau ai te ʼu puha ʼaia, he neʼe tuku ai te ʼu sino mate ʼo te ʼu tagata e toko tolu neʼe fakamamahiʼi pea neʼe matehi ʼi muʼa ʼo te kaugamālie. Ko te ʼu tagata ʼaia neʼe ko te kau Anabaptistes, pea ko te ʼu puha ʼaia neʼe ko te ʼu toega ʼo tonatou puleʼaga.
Neʼe ko ai koa te kau Anabaptistes? Neʼe nātou kamata ʼi te temi fea? Neʼe koteā tanatou ʼu akonaki tāfito? He koʼe koa neʼe matehi te ʼu tagata ʼaia? Pea koteā te pikipikiga ʼo te ʼu puha ʼaia e tolu mo te puleʼaga?
Koteā Te ʼu Fetogi ʼe Tonu Ke Fai Ki Te Lotu?
ʼI te fakaʼosi ʼo te 15 sēkulō pea mo te kamataʼaga ʼo te 16 sēkulō, neʼe kamata tuputupu te fatufatuʼi ʼo te Lotu Katolika pea mo tona kau takitaki lotu. Neʼe kua mafola ia te aga fakakākā pea mo te ʼu aga heʼeʼaoga ʼi te lotu; koia neʼe manatu ai te tokolahi ke hoko la he ʼu fetogi. ʼI te taʼu 1517, neʼe kole e Martin Lutelo ʼi muʼa ʼo te kaugamālie ke hoko la he fetogi, pea ʼaki te lagolago kiai ʼa ʼihi, neʼe tuputupu ai leva ia te Fetogi Polotesita.
Kae neʼe mole ʼi ai he fakatuʼutuʼu lelei ʼa nātou ʼaē neʼe nātou loto ki he fetogi pea koteā ʼaē ʼe tonu ke fetogi mo ʼaē ʼe tonu ke fai. Neʼe mahino ki te tokolahi te ʼaoga ʼaē ke nātou pipiki maʼu ki te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te tauhi. Kae neʼe mole manatu tahi fuli ia nātou ʼaē neʼe nātou loto ki he fetogi ʼo ʼuhiga mo te fakamahino ʼo te ʼu akonaki ʼa te Tohi-Tapu. Maʼa ʼihi neʼe tuai fau te fakahoko ʼo te Fetogi. Mai ia nātou ʼaia, neʼe tupu ai te kau faʼufaʼu ʼo te lotu Anabaptiste.
ʼI tana tohi Die Täufer—Geschichte und Deutung ʼe ʼui fēnei e Hans-Jürgen Goertz, “ ʼi tona fakahagatonu, neʼe mole ko he lotu Baptiste pe e tahi, kae neʼe lahi ia.” Ohage la, ʼi te 1521 neʼe fakatupu te maveuveu e te ʼu tagata e toko fā ʼe higoaʼi nātou ko te kau polofeta ʼo Zwickau, ʼo nātou faka mafola ia te ʼu akonaki Anabaptistes ʼi Wittenberg. Pea ʼi te taʼu 1525 neʼe fakatuʼu te kūtuga kehe ʼo te kau Anabaptistes ʼi Zurich, ʼi Suisi. Neʼe toe fakatuʼu foki mo te tahi kau kūtuga Anabaptiste ʼi Moravie—ʼi te temi nei ko te Lepupilika Tchèque—pea mo Holani.
Ko Te Papitema: Maʼa Te Tamaliki Peʼe Maʼa Te Hahaʼi Lalahi?
Neʼe tokosiʼi te kau kūtuga lotu Anabaptiste, pea ko te hahaʼi ʼaē neʼe kau ai neʼe nātou maʼuli tokalelei. Ko te hahaʼi ʼo te lotu ʼaia neʼe nātou talanoa fakahāhā ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe nātou tui kiai, pea mo nātou fai faka mafola ki te hahaʼi. Neʼe tuʼu te ʼu akonaki tāfito ʼa te kau Anabaptistes ʼi te tohi ʼaē neʼe fai ʼi Schleitheim ʼi te taʼu 1527. ʼI te ʼu akonaki tāfito ʼaē neʼe nātou tui kiai, neʼe nātou fakafisi ki te solia, mo nātou fakamamaʼo mai te mālama, pea mo nātou fakamavae te hahaʼi agahala ʼaē ʼe mole fakahemala. Kae ko te meʼa ʼaē neʼe kehe tāfito ai te lotu ʼa te kau Anabaptistes pea mo te tahi ʼu lotu, neʼe ko tanatou tui papau ʼaē ko te hahaʼi lalahi ʼaē ʼe tonu ke papitemaʼi kae mole ko te kihiʼi tamaliki. *
Ko te papitema ʼo te hahaʼi lalahi neʼe mole ko he meʼa faka lotu pe; kae neʼe fakapipiki kiai ia te tuʼulaga pule ʼa te lotu. Kapau neʼe holo te papitema ke hoki fai ki he tahi kua lahi, ʼe feala ki ʼihi ke mole papitema anai ʼi he temi—koteʼuhi ko ia ʼaē kua lahi kua feala tana fai hana tonu ki te faʼahi ʼaia ʼo fakatafito ki tana tui. Pea ko te hahaʼi ʼaē ʼe mole papitema, neʼe feala pe ke ʼui ʼe mole puleʼi ia nātou e te lotu. Koia ki ʼihi lotu, neʼe faka ʼuhiga ia te
papitemaʼi ʼo te hahaʼi lalahi ko he puli ʼo tonatou tuʼulaga pule.Koia neʼe loto fakatahi ai ia te kau Katolika mo te kau Luthériens ke nātou tāʼofi te papitemaʼi ʼo te hahaʼi lalahi. Hili te taʼu 1529, ʼi ʼihi koga meʼa, neʼe feala ke matehi ia nātou ʼaē neʼe nātou papitemaʼi te hahaʼi lalahi peʼe ko he ʼu hahaʼi neʼe lau neʼe papitemaʼi ia nātou kae kua nātou lalahi. ʼE fakamahino e te tagata tala logo ko Thomas Seifert, ko te kau Anabaptistes neʼe “fai te ʼu fakataga mālohi kia nātou ʼi te Puleʼaga Katolika katoa ʼi te Fenua ʼo Siamani.” Neʼe kovi ʼaupito te ʼu fakataga ʼaia ʼi Münster.
Neʼe Faiga e Te Kolo Ko Münster ʼo Te Temi Muʼa Ke Hoko He Fetogi
Ko te kolo ko Münster ʼo te temi ʼaia neʼe nofoʼi e te lagi toko 10 000 hahaʼi, pea neʼe ʼā puipui e te ʼu kaupā tali tau ko tona laulahi ko te ʼu meta e 90 pea foli takai ia kilometa e 5. Kae ko te maʼuli ʼi te loto kolo neʼe mole tuʼu mālohi ohage ko tona ʼu kaupā. ʼI te tohi The Kingdom of the Anabaptists, ʼaē neʼe tā e te Fale Tānakiʼaga Mātaga ʼo Münster, ʼe ʼui ai “ ʼi te loto kolo neʼe fefihiʼaki ia te kau Faʼu Lao pea mo te hahaʼi fakalogo.” Pea tahi ʼaē meʼa, ko te hahaʼi ʼo te kolo neʼe nātou lotomamahi ki te kau takitaki lotu. Neʼe lagolago te kolo ko Münster ki te Fetogi pea ʼi te taʼu 1533 neʼe maliu mai te Lotu Katolika ki te lotu ʼa Lutelo.
ʼI te kau fai faka mafola tāfito ʼaē neʼe nātou loto ki he fetogi ʼi Münster, neʼe kau ai ia Bernhard Rothmann, neʼe ko he tagata aga fefeka. ʼE fakamahino e te tagata faitohi ko Friedrich Oehninger ʼo ʼuhiga mo Rothmann, “neʼe ʼiloga lelei tana lagolago ki te lotu Anabaptiste; ko ia mo ʼihi neʼe nātou fakafisi ki te papitemaʼi ʼo te kihiʼi tamaliki.” Neʼe lagolago kiai te hahaʼi ʼo Münster, logola neʼe ʼui e ʼihi ʼe fefeka fau tana ʼu manatu. “Ko nātou ʼaē neʼe nātou leleiʼia te faʼahiga maʼuli ʼāfea neʼe nātou mavae ʼi te kolo, he neʼe nātou maʼuli tuʼania pea mo matataku naʼa hoko he tuʼutāmaki ki te kolo. Neʼe kaugamālie te kau Anabaptistes mai te ʼu potu kehekehe neʼe nātou ʼōmai ki Münster, ʼi tanatou ʼamanaki ʼaē ʼe hoko ai leva te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou manatu kiai.” Ko te kaugamālie ʼaia ʼa te kau Anabaptistes ʼi Münster neʼe iku ai ki te ʼu meʼa fakamataku.
Ko Te ʼā Takai ʼo Te Selusalemi Foʼou
Neʼe lahi te ʼu fetogi faka lotu neʼe hoko ʼi Münster, ʼi te nonofo ai ʼa te ʼu tagata Holani e toko lua—ko Jan Mathys, ko he tagata taʼo pane mai Haarlem, pea mo Jan Beuckelson, ʼaē neʼe toe higoa foki ko John mai Leyde. Neʼe lau e Mathys ko ia ko te polofeta pea neʼe ina fakakikite ko te māhina ʼo ʼApelili ʼo te taʼu 1534 ko te temi ʼaia ʼo te lua haʼu ʼa Kilisito. Neʼe lau ko te kolo ko Münster ko te Selusalemi foʼou ʼaē ʼe talanoa kiai te Tohi-Tapu, pea neʼe logoʼi e te hahaʼi kua ōvi mai te ʼu temi fakaʼosi. Neʼe ʼui e Rothmann ke fakatahiʼi te ʼu koloā fuli ke vaevae e te hahaʼi ʼo te kolo. Neʼe tonu ke filifili e te hahaʼi lalahi ʼo te kolo, peʼe nātou papitema peʼe nātou mavae ʼi te kolo. ʼI te hahaʼi ʼaē neʼe papitema, neʼe fakahoko e ʼihi ia te faʼahi ʼaia ʼuhi ko tanatou mole fia mavae ʼi tonatou ʼapi pea mo tuku ʼonatou koloā.
Ko ʼihi kūtuga neʼe nātou fehiʼa ki te kolo ʼo Münster, koteʼuhi neʼe liliu ko te ʼuluaki kolo ʼaia neʼe mālohi ai te ʼu manatu faka lotu pea mo faka politike ʼa te kau Anabaptistes. ʼE ʼui e te tohi Die Täufer zu Münster, neʼe tupu ai “te fakafeagai katoa ki Münster ʼo te Puleʼaga Tapu Loma Siamani.” Ko te tagata ʼaliki ko Franz von Waldeck, ko he tagata ʼiloa, neʼe ina fakatahitahiʼi te foʼi solia ke nātou ʼā takai ia Münster. ʼI te foʼi solia ʼaia neʼe kau ai ia te kau Lutelo pea mo te kau Katolika. Ko te ʼu lotu ʼaia e lua, ʼaē neʼe fefihiʼaki ʼi te Fetogi pea mo ʼamanaki fetauʼaki ʼi te Tau ʼaē neʼe hoko ia Taʼu e Tolugofulu, neʼe nā kau fakatahi ʼo fakafeagai ki te kau Anabaptistes.
Ko Te Fakaʼauha ʼo Te Puleʼaga Anabaptiste
Ko te hahaʼi ʼaē neʼe puipui e te ʼu kaupā ʼo te kolo neʼe mole nātou tuʼania te mālohi ʼo te foʼi solia ʼaē neʼe ina ʼā takai te kolo. ʼI ʼApelili ʼo te taʼu 1534, ʼi te temi ʼaē neʼe lau ai ʼe hoko ai te lua
haʼu ʼa Kilisito, neʼe heka ia Mathys ʼi te hōsi hina ʼo taka ʼi te tuʼa kolo, ʼi tana ʼamanaki ʼaē ʼe puipui anai ia ia e te ʼAtua. Kae neʼe hoko te meʼa fakalialia: ko te hahaʼi ʼaē neʼe lagolago kia Mathys, neʼe nātou sio mai ʼoluga ʼi te kaupā, ki te tuʼutuʼu liki ʼo Mathys pea mo tautau tona ʼulu ʼi te pou.Neʼe fetogi ia Mathys e John mai Leyde pea neʼe fakahigoaʼi ko te Hau ko Jan ʼa te kau Anabaptistes ʼi Münster. Neʼe ina faigaʼi ke ina fakamatatau ia te nonofo ʼa te hahaʼi fafine mo te hahaʼi tagata—koteʼuhi ʼi te kolo neʼe lahi age te hahaʼi fafine ʼi te hahaʼi tagata—ʼo ina fakaloto mālohiʼi te hahaʼi tagata ke nātou filifili pea mo ʼohoanaʼi he ʼu fafine ʼe kaugamālie. Neʼe mole kei lelei te maʼuli ʼo te puleʼaga Anabaptiste ʼi Münster, koteʼuhi neʼe fakatūʼa mate ia te hahaʼi ʼaē neʼe tono pea mo fai folonikasio, kae neʼe gafua ki he tagata ke ʼohoana mo he ʼu fafine ʼe kaugamālie, pea neʼe fakaloto mālohiʼi te faʼahi ʼaia. Ko te Hau ko Jan neʼe ʼohoana mo te ʼu fafine e toko 16. Ko Elisabeth Wandscherer, ʼaē neʼe kau ki te ʼu fafine ʼaē neʼe ina ʼohoanaʼi, neʼe ina kole age ke fakagafua ke mavae ʼi te kolo, pea neʼe tuʼusi ai tona ʼulu ʼi muʼa ʼo te hahaʼi.
Neʼe ʼā takai te kolo lolotoga te ʼu māhina e 14, ʼo aʼu ki Sūnio ʼo te taʼu 1535 pea neʼe hoki hūfi leva te kolo. Neʼe mole heʼeki toe hoko nei he ligi toto feiā ʼi Münster ʼo aʼu ki te Lua Tau Faka Malamanei. Neʼe hola ia Rothmann, kae ko te Hau ko Jan pea mo te tahi ʼu tagata takitaki e toko lua ʼo te kau Anabaptistes neʼe puke ia nātou, ʼo gaohi koviʼi, pea neʼe matehi leva ia nātou. Neʼe tuku ʼonatou sino mate ʼi te ʼu puha pea neʼe hiki ʼo tautau ʼi te tule ʼo te ’Ēkelesia ʼo St. Lambert. ʼE fakamahino e Seifert, neʼe fai te faʼahi ʼaia moʼo “fai ʼaki he fakatokaga mālohi kia nātou fuli ʼaē ʼe nātou fia fakatuputupu maveuveu.” Ei, ko tanatou kau ki te ʼu meʼa faka politike neʼe iku ai ki tonatou malaʼia.
Koteā ʼaē neʼe hoko ki te tahi ʼu kūtuga Anabaptistes? Neʼe hoholo atu tonatou fakatagaʼi lolotoga te temi loaloaga ʼi Eulopa. Ko te kau Anabaptistes kaugamālie neʼe nātou pipiki maʼu ki te ʼu pelesepeto ʼo te maʼuli ʼi te tokalelei, kae ko te tokosiʼi neʼe nātou kau ki te ʼu maveuveu. ʼAki te temi, ko te patele ʼāfea ko Menno Simons neʼe ina takitaki te kau Anabaptistes, pea ki muli age neʼe fakahigoaʼi te hahaʼi ʼaia ʼaki te higoa ko te kau Mennonites peʼe ʼaki te tahi ʼu higoa.
Te ʼu Puha e Tolu
ʼI te kamata, ko te kau Anabaptistes neʼe ko te hahaʼi lotu neʼe nātou faigaʼi ke nātou pipiki maʼu ki te ʼu pelesepeto ʼo te Tohi-Tapu. Kae ʼi Münster, ko te ʼu hahaʼi ʼo te lotu ʼaia neʼe ʼi ai tanatou ʼu manatu kehe pea neʼe nātou fakaneke te kau Anabaptistes ke nātou lītuʼa ki te ʼu pelesepeto faka Tohi-Tapu kae nātou kau ki te ʼu meʼa faka politike. Pea neʼe liliu te lotu ʼaia, ko he lotu fakatupu maveuveu. Pea neʼe iku ai ki te malaʼia ʼa te lotu Anabaptiste pea mo te kolo ʼāfea ko Münster.
ʼE kei fakamanatuʼi pe ki te hahaʼi ʼaē ʼe nātou ʼōmai ʼo mamata te kolo ʼaia ia te ʼu meʼa fakalialia ʼaē neʼe hoko ai kua hili kiai teitei taʼu e 500. ʼE fakamanatuʼi feafeaʼi age kia nātou te ʼu faʼahi ʼaia? ʼAki te ʼu puha ukamea e tolu ʼaē ʼe tautau mai te tule ʼo te ʼēkelesia.
[Kiʼi nota]
^ ʼE mole fia talanoa te alatike ʼaenī peʼe lelei peʼe kovi te papitemaʼi ʼo te tamaliki. Kapau ʼe koutou fia maʼu he tahi ʼu fakamatala ki te faʼahi ʼaia, vakaʼi te alatike “ ʼE Tonu Koa Ke Papitemaʼi Te Kihiʼi Tamaliki?” ʼi Te Tule Leʼo Fakafalani ʼo te 15 ʼo Malesio 1986.
[Paki ʼo te pasina 13]
Ko te Hau ko Jan neʼe fakamamahiʼi, pea neʼe matehi leva ʼo tautau ʼi te tule ʼo te ’Ēkelesia ʼo St. Lambert