Ko He Maʼuli Fīmālie Logola Te ʼu Lotomamahi
Tonatou Maʼuli
Ko He Maʼuli Fīmālie Logola Te ʼu Lotomamahi
NEʼE FAKAMATALA E AUDREY HYDE
ʼE feala haku ʼui neʼe fakafiafia toku maʼuli, he neʼe ʼau fakaʼaogaʼi te ʼu taʼu ʼe laka ʼi te 63 ʼi te selevisi temi katoa—ko taʼu e 59 neʼe ʼau gāue ai ʼi te ʼu pilō lalahi ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. ʼE moʼoni ia, neʼe ko he meʼa fakaloto mamahi taku sio ki toku ʼuluaki ʼohoana neʼe mate māmālie ʼi te kosea, pea ko toku lua ʼohoana neʼe mate ʼi te mahaki ʼo Alzheimer. Kae tuku muʼa ke ʼau fakahā atu pe neʼe feafeaʼi taku taupau toku fiafia logola te ʼu malaʼia ʼaia.
NEʼE ʼau lahilahi ake ʼi te fale gāue ʼi te kolo veliveli ko Haxtun ʼi te ʼu mafa ʼo te potu noleto-esite ʼo Colorado, ʼe ōvi ki Nebraska. Neʼe ʼau tuʼulaga nima ʼi te fānau e toko ono ʼa Orille mo Nina Mock. Ko Russell, mo Wayne, mo Clara, pea mo Ardis neʼe nātou tutupu ʼi te vaha ʼo te taʼu 1913 pea mo te 1920, pea neʼe ʼau tupu ake ʼi te taʼu 1921. Ko Curtis neʼe tupu ʼi te taʼu 1925.
ʼI te taʼu 1913, neʼe kau ia Mama ki te kau Ako Tohi-Tapu, ko te higoa ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te temi ʼaia. ʼAki te temi neʼe liliu tomatou famili fuli ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova.
Ko He Maʼuli Haohaoa ʼi Te ʼu Mafa
Ko Papa neʼe ina leleiʼia te ʼu faʼahiga manatu pea mo te ʼu faʼahiga maʼuli foʼou. Neʼe hila fuli tomatou ʼapi ʼi te fale gāue, pea neʼe ko he meʼa neʼe tahitahiga ʼi te temi ʼaia. Neʼe mātou toe kai foki ki te ʼu fua ʼo te fale gāue—te ʼu fuaʼi moa mai te ʼu moa ʼaē neʼe mātou fāgai, mo te huʼa pipi pea mo te potilo ʼaē neʼe gaohi ʼaki te huaʼi pipi ʼo tamatou ʼu faga pipi. Neʼe mātou fakaʼaogaʼi te ʼu hōsi moʼo fuli te kele, pea neʼe mātou to te ʼu fraises mo te ʼu putete, mo te fulumeto pea mo te tūlina.
Maʼa Papa, neʼe tonu kia mātou tana fānau fuli ke mātou ako te gāue. ʼI muʼa ʼo taku kamata hū
ako, neʼe akoako mai kia ʼau te gāue ʼi te ʼu gāueʼaga. ʼE ʼau manatuʼi te ʼu ʼaho ʼaē neʼe ʼau huo ai tomatou gāueʼaga ʼi te ʼu temi vela. Neʼe ʼau feʼekeʼaki pe, ‘ ʼE ʼau fakaʼosi ʼapē taku gāue?’ Neʼe ʼau tafe kakava, pea neʼe uʼusi ʼau e pī. ʼI ʼihi temi, neʼe ʼau lotomamahi koteʼuhi ko ʼihi tamaliki neʼe mole gāue kinakina ohage ko mātou. Kae ʼi tona fakahagatonu, mokā ʼau sio ki muli ki te temi ʼaē neʼe kei ʼau veliveli ai, ʼe ʼau fakafetaʼi ʼi te akoʼi mai kia mātou ia te gāue.Neʼe mātou takitahi mo te gāue kua hinoʼi kiai. Ko Ardis neʼe poto age ia ʼau ki te tatau ʼo te huʼa pipi, koia ko taku gāue neʼe ko te fakamaʼa ʼo te ʼu nofoʼaga ʼo te ʼu hōsi, ʼo ʼau keli ki tuʼa ia te ʼotaʼota. Kae neʼe ʼi ai foki mo tomatou temi fakafiafia neʼe mātou gaoʼi ai. Ko Ardis mo ʼau neʼe ma gaoʼi ʼi te softball ʼi te foi gaoʼi ʼo te kolo. Neʼe ʼau lī te kiʼi foʼi fiti, peʼe neʼe ʼau nofo ʼi te tuʼulaga tolu, pea ko Ardis neʼe nofo ʼi te tuʼulaga ʼuluaki.
Ko te ʼu pōʼuli ʼaē ʼe lau lelei, ʼe matalelei te lagi ʼi te ʼu koga halafalafa. ʼE fakamanatu mai e te ʼu lauʼi afe fetuʼu totatou Tupuʼaga, ia Sehova ʼAtua. Logola neʼe kei ʼau tamasiʼi, kae neʼe ʼau manatuʼi ia Pesalemo 147:4 ʼaē ʼe ʼui ai: “[Ko Sehova] ʼe ina lau te ʼu fetuʼu; ʼe ina pāui fuli ia nātou ʼi ʼonatou higoa.” ʼE lahi te ʼu po mālama feiā, neʼe ʼau nofo ai mo tamatou kuli, ko Judge, ʼo ina hili tona foʼi ulu ki toku ʼu foʼi tuli. Neʼe ʼau tautau heka ʼi tomatou fakaheketālaʼa ʼi te ʼu hili hoʼatā pea mo ʼau mamata ki te agi ʼa te matagi ki te ʼu gāueʼaga fulumeto ʼaē neʼe mole heʼeki matuʼa, ʼo nātou hage ʼe lanu siliva ʼi te tapa ʼo te laʼā.
Te Faʼifaʼitaki Lelei ʼa Mama
Ko Mama neʼe ko te fafine ʼohoana agaʼofa neʼe ina fakahoko lelei tona ʼu maʼua. Ko Papa neʼe ko te pule ʼo te loto fale, pea ko Mama neʼe ina akoʼi mai kia mātou ke mātou fakaʼapaʼapa kia ia. ʼI te taʼu 1939 neʼe liliu mo ia ko te Fakamoʼoni ʼa Sehova. Neʼe mātou ʼiloʼi ko Papa neʼe ʼofa kia mātou logola ʼe ina faka gāueʼi kinakina ia mātou kae neʼe mole ina fakapelepeleʼi mātou. ʼI te ʼu temi nive ʼe ina tautau toʼo he ʼu hoaʼi hōsi pea ina fakapipiki ki te meʼa fakaheheke pea mātou ʼolo ai. Neʼe mātou leleiʼia ia te tapa gigila ʼo te nive!
Kae neʼe ko Mama ʼaē neʼe ina akoʼi mai kia mātou ke mātou ʼofa ki te ʼAtua pea ke mātou fakaʼapaʼapa ki te Tohi-Tapu. Neʼe mātou ako te huafa ʼo te ʼAtua ʼe ko Sehova pea ʼe ko ia te Matapuna ʼo te maʼuli. (Pesalemo 36:9; 83:18) Neʼe mātou toe akoʼi foki neʼe ina foaki mai te ʼu pelesepeto ke ʼaoga kia tatou. (Isaia 48:17) Neʼe fakahā tuʼumaʼu mai e Mama ʼe ʼi ai tamatou gāue makehe ʼe tonu ke mātou fai. Neʼe mātou ako neʼe ʼui fēnei e Sesu ki tana kau tisipulo: “Ko te logo lelei ʼaenī ʼo te puleʼaga ʼe faka mafola anai ʼi te kele katoa, ko he meʼa fakamoʼoni ia ki te ʼu puleʼaga katoa; pea hoko mai ai leva te fakaʼosi.”—Mateo 24:14, MN.
Ka ʼau hili ako ʼi te ʼu temi ʼaia, pea kapau ʼe mole ʼau maʼu ia Mama ʼi fale, pea ʼe ʼau ʼalu ʼo kumi ia ia. ʼI te tahi ʼaho, neʼe lagi ko toku taʼu ono peʼe fitu, neʼe ʼau maʼu ia ia ʼi te fale manu. Neʼe kei ma nonofo ai kae to te foʼi ʼua. Neʼe ma nonofo ʼi te laufata, pea neʼe ʼau fehuʼi age ki ai peʼe toe fakatō mai anai e te ʼAtua he tahi Tulivio. Neʼe ina ʼui mai neʼe fakapapau ia te ʼAtua ʼe mole ina toe fakaʼauha anai te kele ʼaki he tulivio. ʼE kei ʼau manatuʼi taku lele tuʼa lahi ki te koga fale neʼe tuʼu ʼi te lalo kele, ko he hāofakiʼaga ʼo mātou ki te ʼu ʼāhiohio fakamataku ʼaē neʼe hoko māhani.
ʼI muʼa ʼo taku tupu, neʼe kua kau ia Mama ki te gāue faka mafola. Neʼe ʼi ai te kiʼi kūtuga neʼe fono ʼi tomatou ʼapi, ko nātou fuli neʼe nātou maʼu te ʼamanaki ke nātou maʼuʼuli tahi mo Kilisito ʼi selo. Logope ko te fai faka mafola ʼi te ʼu ʼapi neʼe ko he meʼa faigataʼa kia Mama, kae neʼe ina tuku ke takimuʼa tona ʼofa ki te ʼAtua. Neʼe nofo agatonu ʼo aʼu ki tona mate ʼi te ʼaho 24 ʼo Novepeli 1969, ʼi tona taʼu 84. Neʼe ʼau fanafana age ki tona taliga: “Mama, ʼe ke ʼalu anai ki selo pea ʼe ke felāveʼi anai mo nātou ʼaē ʼe koutou feʼiloʼiʼaki lelei.” Neʼe ʼau fiafia ʼaupito ʼi taku nofo mo Mama ʼi te lakaga ʼaia pea mo fakahā age ki ai taku tui ki te ʼamanaki ʼaia! Neʼe ina ʼui māmālie mai, “ ʼE ke agalelei fau kia ʼau.”
Neʼe Mātou Kamata Fai Faka Mafola
ʼI te taʼu 1939, neʼe liliu ia Russell ʼo kau ki te gāue fai faka mafola temi katoa ʼaē ʼe fakahigoaʼi e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ko te pionie. Neʼe gāue pionie ʼi Oklahoma pea mo Nebraska ʼo aʼu ki te taʼu 1944 ʼaē neʼe pāui ai ia ia ke gāue ʼi te ʼu pilō lalahi ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova (ʼe fakahigoaʼi ko te Petele), ʼi Brooklyn, ʼi New York. Neʼe ʼau kamata gāue pionie ʼi te ʼaho 20 ʼo Sepetepeli ʼo te taʼu 1941, pea neʼe ʼau gāue ʼi te ʼu koga meʼa kehekehe ʼi Colorado, mo Kansas, pea mo Nebraska. Ko te ʼu taʼu pionie ʼaia neʼe ko te ʼu taʼu fakafiafia, koteʼuhi neʼe mole gata ʼaki pe taku tokoni ki te hahaʼi ke nātou ʼiloʼi ia Sehova, kae neʼe ʼau akoʼi ai te falala kia ia.
ʼI te temi ʼaē neʼe kamata gāue pionie ai ia Russell, ko Wayne neʼe kei ako ʼi te univelesitē ʼi te potu noleto pea hili tana ako neʼe gāue paʼaga lolotoga te kiʼi temi siʼi. Ki muli age, neʼe fakaafe ia ia ke gāue ʼi te Petele. Neʼe gāue ʼi te tahi temi ʼi te Fale Gāue ʼo Te Puleʼaga, ʼe ōvi ki Ithaca, ʼi New York. Neʼe maʼu ai te toe meʼa kai maʼa te kau gāue tokosiʼi ʼo te Fale Gāue, ʼo feiā mo te kau gāue e toko 200 ʼi te Petele ʼi Brooklyn. Neʼe fakaʼaogaʼi e Wayne maʼa Sehova, tona poto gāue pea mo tana kua māhani ki te gāue ʼo aʼu ki tona mate ʼi te taʼu 1988.
Ko toku tēhina ko Ardis neʼe ʼohoana mo James Kern, pea neʼe nā maʼu fānau, ko te foʼi toko nima. Neʼe mate ʼi te taʼu 1997. Ko toku tahi tēhina, ia Clara, neʼe agatonu kia Sehova ʼo aʼu mai ki te temi nei, pea lolotoga toku ʼaho mālōlō ʼe ʼau ʼalu ʼo fakasiosio ki ai ʼi tona ʼapi ʼi Colorado. Ko tomatou tuagaʼane muli, ia Curtis, neʼe haʼu ki te Petele ʼi Brooklyn ʼi te ʼu taʼu 1940. Neʼe ʼuli kamio ʼo feʼāveʼaki ki te Fale Gāue ʼo Te Puleʼaga pea mo fetuku mai ai te meʼa kai pea mo te tahi ʼu meʼa. Neʼe mole ʼohoana ia, pea neʼe mate ʼi te taʼu 1971.
ʼE ʼAu Fia Gāue ʼi Te Petele
Neʼe kua muʼamuʼa toku ʼu tuagaʼane lalahi ki te Petele, pea neʼe ʼau loto mo ʼau ke ʼau gāue ai.
ʼE ʼau ʼiloʼi papau ko tanatou faʼifaʼitaki lelei ʼaē neʼe tupu ai toku fakaafe ki te Petele. Neʼe tupu taku fia gāue ʼi te Petele, ʼuhi ko taku fakalogo ki te fakamatala ʼa Mama ia te hisitolia ʼo te kautahi ʼa te ʼAtua, pea mo taku sio totonu ki te fakahoko ʼo te ʼu fakakikite ʼa te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te ʼu ʼaho fakamuli. Neʼe ʼau fakapapau kia Sehova ʼi te faikole, kapau ʼe ina tali ke ʼau gāue ʼi te Petele, ʼe mole ʼau toe mavae anai ʼi te gāue ʼaia, gata pe mo kapau ʼe ʼi ai hoku ʼu maʼua faka Kilisitiano.Neʼe ʼau tau ki te Petele ʼi te ʼaho 20 ʼo Sūnio ʼo te taʼu 1945, pea neʼe hinoʼi ʼau ke ʼau gāue ʼi te fai menasi. Neʼe tonu ke ʼau fakamaʼa te ʼu koga fale e 13, pea mo fakatoka te ʼu palepale e 26 ʼi te ʼaho fuli, ʼo hilifaki kiai ia te ʼu ʼalu ki te ʼu koga fale, mo te ʼu tuʼuga, pea mo te ʼu matapā fakamālama. Neʼe ko te gāue kinakina. ʼI te ʼaho fuli mokā ʼau gāue, ʼe ʼau ʼui pe, ‘ ʼE moʼoni, kua ke gaʼegaʼe, kae ʼe ke nofo ʼi te Petele, ko te ʼapi ʼo te ʼAtua!’
Ko Taku ʼOhoana Mo Nathan Knorr
Talu mai te ʼu taʼu 1920, ko te kau Petelite ʼaē neʼe fia ʼohoana neʼe fakamaʼua ke nātou mavae ʼi te Petele pea mo nātou hoko atu te gāue ʼo te Puleʼaga ʼi he tahi faʼahi. Kae ʼi te kamataʼaga ʼo te ʼu taʼu 1950, ko ʼihi taumatuʼa ʼaē neʼe kua fualoa tanatou gāue ʼi te Petele neʼe gafua ke nātou ʼohoana pea ke nātou nonofo maʼu ai. Koia ʼi te fia fakatahi ʼa Nathan H. Knorr mo ʼau, kae neʼe ko te temi ʼaia ʼaē neʼe ina toʼo ai ia te takitaki ʼo te gāue ʼo te Puleʼaga ʼi te malamanei katoa, neʼe ʼau manatu feiā pe, ‘ ʼE ʼau ʼiloʼi ʼe ʼi ai te tahi ʼe nofo anai ʼi te Petele!’
Neʼe lahi te ʼu maʼua ʼo Nathan ki te siosioʼi ʼo te gāue ʼaē ʼe fakahoko e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te malamanei katoa. Koia neʼe lea fakahagatonu mai kia ʼau, ʼo ina fakamahinohino mai te ʼu tupuʼaga kehekehe ʼo te maʼua ʼaē ke ʼau fakakaukauʼi fakalelei ʼi muʼa ʼo taku tali tana kole mai ke ma ʼohoana. ʼI te ʼu temi ʼaia, neʼe lahi tana ʼu folau ki te ʼu filiale ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te malamanei katoa, pea neʼe tau ʼalu ia lolotoga te ʼu vāhaʼa. Koia neʼe ina fakamahino mai ʼe feala ke mole ma fesioʼaki lolotoga he ʼu temi loaloaga.
ʼI taku kei ʼeva, neʼe ʼau moemisi ʼe ʼau ʼohoana anai ʼi te temi māfana, pea ʼosi te fai ʼohoana pea ʼau ʼalu anai ʼo fakahoko te ʼu ʼuluaki po ʼi te ʼu motu ʼo Hawaï. Kae neʼe ma ʼohoana ʼi te temi nive, ʼi te ʼaho 31 ʼo Sanualio ʼo te taʼu 1953, pea neʼe ma fakahoko tomā ʼu ʼuluaki ʼaho faka taumatuʼa, ko te Moeaki mo te ʼAhotapu ʼi New Jersey. ʼI te Mōnite ake, neʼe ma toe toʼo te gāue. Kae hili kiai te vāhaʼa, neʼe ma ʼolo ʼo mālōlō ʼi tomā foʼofoʼou ʼohoana lolotoga te vāhaʼa katoa.
Ko He Hoa Faʼa Gāue
ʼI te temi ʼaē neʼe tau ai ia Nathan ki te Petele ʼi te taʼu 1923, neʼe ko tona taʼu 18. Neʼe lelei tona akoʼi e te ʼu hahaʼi kua māhani ʼi te maʼuli ohage ko Joseph F. Rutherford, ʼaē neʼe ina toʼo te takitaki ʼo te gāue ʼo te Fakamoʼoni, pea mo te tēhina ko Robert J. Martin ʼaē neʼe ina takitaki te tā ʼo te ʼu tohi. ʼI te temi ʼaē neʼe mate ai te Tēhina
ko Martin ʼi Sepetepeli ʼo te taʼu 1932, neʼe ko Nathan ʼaē neʼe ina takitaki te tā ʼo te ʼu tohi. ʼI te taʼu ʼaē neʼe hoa kiai, neʼe toʼo e te Tēhina ko Rutherford ia Nathan ke kaugā ʼalu mo ia ʼi tana ʼaʼahi te ʼu filiale ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi Eulopa. ʼI Sanualio ʼo te taʼu 1942 ʼi te temi ʼaē neʼe mate ai ia te Tēhina ko Rutherford, neʼe toʼo e Nathan ia te takitaki ʼo te gāue ʼaē ʼe fakahoko e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te malamanei katoa.Neʼe sio mamaʼo ia Nathan, ʼo ina fai tuʼumaʼu he ʼu fakatuʼutuʼu ki te tuputupu ʼaē ka hoko. Ko ʼihi neʼe nātou manatu ʼe mole fakapotopoto te fai fakatuʼutuʼu ʼaia, koteʼuhi neʼe lau kua ōvi ʼaupito mai ia te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī. Neʼe ʼi ai pe la te tēhina, ʼi tana sio ki te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa Nathan neʼe ina fehuʼi age: “Koteā te polokalama gāue ʼaenī, Tēhina ko Knorr? ʼE mole ke tui koe kua ōvi mai te fakaʼosi?” Pea tali age e Nathan: “ ʼE ʼau faka tui kiai, kae ʼe lelei hatatou nonofo teuteu mo kapau la ʼe mole hoko vave mai te fakaʼosi ohage ko te meʼa ʼaē ʼe tou ʼamanaki kiai.”
Neʼe ʼi ai te faʼahi neʼe manatu mālohi kiai ia Nathan, ko te fakatuʼu ʼo he faleako maʼa te kau misionea. Koia, ʼi te ʼaho 1 ʼo Fepualio ʼo te taʼu 1943, neʼe kamata te faleako ʼa te kau misionea ʼi te Fale Gāue ʼo Te Puleʼaga ʼaē neʼe gāue ai toku tuagaʼane ko Wayne. ʼE moʼoni pe ko te faleako neʼe ko he ako mālohi ʼo te Tohi-Tapu lolotoga te ʼu māhina e nima, kae neʼe fakatuʼutuʼu ia Nathan ke ʼi ai he temi mālōlō ʼo te kau ako. ʼI te ʼu ʼuluaki kalasi, neʼe kau ai ia ia ki te ʼu gaoʼi ʼo te softball, pea ki muli age neʼe ina tuku leva ʼi tana tuʼania ʼaē naʼa lavea kae mole lava kau ki te ʼu fakatahi faka tisitilike ʼaē ʼe fai ʼi te ʼu temi vela. Koia neʼe alapiti ai. Neʼe fiafia te kau ako mokā ina fetogi te ʼu lao ʼo te gaoʼi ke to lelei ki te kau ako ʼaē neʼe ʼōmai mai te tahi ʼu fenua.
Te ʼu Fai Folau Mo Nathan
Ki muli age, neʼe ʼau kamata folau mo Nathan ki te tahi ʼu fenua. Neʼe ʼau leleiʼia te fakatahi mo te kau gāue ʼi te ʼu filiale pea mo te kau misionea. Neʼe ʼau sio tonu ki tonatou ʼofa pea mo tanatou pipiki maʼu ki te ʼAtua, pea neʼe ʼau ʼiloʼi ai te meʼa ʼe nātou fai māhani ʼi te ʼu ʼaluʼaga ʼi te ʼu fenua ʼaē neʼe hinoʼi ke nātou gāue ai. Lolotoga te ʼu taʼu ʼaia, neʼe lahi te hahaʼi neʼe nātou faitohi mai moʼo fakahā mai tanatou leleiʼia te ʼu ʼaʼahi ʼaē neʼe fai age kiō nātou.
Ka ʼau fakakaukauʼi age ki te ʼu fai folau ʼaia, ʼe lahi te ʼu meʼa ʼe ʼau manatuʼi. Ohage la, ʼi tamā ʼaʼahi ia Polonia, ko te ʼu tēhina e toko lua neʼe nā fanafana kae ʼau tuʼu ai. Neʼe ʼau fehuʼi age kia nāua, “He koʼe ʼe koulua fanafana?” Neʼe nā fakalelei mai, ʼo nā fakamahino mai kua nātou māhani ʼi te fanafana talu mai te temi ʼaē neʼe tapuʼi ai te gāue ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi Polonia, he neʼe fufū e te kau polisi te ʼu mikolo fakalogo ʼi tonatou ʼu ʼapi moʼo fakalogo ʼanatou fai palalau.
Ko te Tuagaʼane ko Adach neʼe kau ki te tokolahi ʼaē neʼe gāue ʼi te temi ʼaē neʼe tapu ai te gāue ʼi Polonia. Neʼe ʼulu migi pea neʼe ʼi ai tona tope. Ka ina lagaʼi tona tope pea ʼe ʼasi te mataʼi lavea neʼe loloto, neʼe tāʼi ia ia e te tagata neʼe ina fakatagaʼi ia ia. Neʼe ʼoho toku mafu ʼi taku sio tonu ki te gaohi koviʼi ʼaē neʼe ʼutakiʼi e totatou ʼu tēhina mo tuagaʼane.
ʼI tuʼa atu ʼo te Petele, ko te tahi nofoʼaga ʼe ʼau fia nofo ai ʼe ko Hawaï. ʼE ʼau manatuʼi te fakatahi lahi neʼe hoko ai ʼi te kolo ko Hilo ʼi te taʼu 1957. Neʼe ko he lakaga maʼuhiga ʼaia, pea neʼe laka age te kaugamālie ʼo nātou ʼaē neʼe kau ai ʼi te kau Fakamoʼoni fuli ʼo te fenua. Neʼe fai e te pule kolo ia te fakatalitali lelei kia Nathan. Neʼe kaugamālie ia nātou ʼaē neʼe ʼōmai ʼo fakatalitali ia mātou pea mo tau mai tomatou ʼu kahoa.
Ko te tahi fakatahi lahi maʼuhiga neʼe fai ʼi te kolo ko Nuremberg, ʼi Siamani, ʼi te taʼu 1955, ʼi te potu ʼaē neʼe ʼalofa ai te kau solia Siamani kia Itilele. ʼE ʼiloʼi lelei te fakapapau ʼaē neʼe fai e Itilele ke ina molehi te hahaʼi ʼa Sehova ʼi Siamani, kae ʼi te temi leva ʼaē kua fakafonu te malaʼe e te
kau Fakamoʼoni ʼa Sehova! Neʼe ʼau tagi ai. Neʼe lahi te fai akonakiʼaga pea neʼe ʼi ai te ʼu pou lalahi e 144 ʼo tona muliʼi faʼahi. Neʼe ʼau kau ki te heheka ʼi ʼaluga ʼo ʼau lava sio ai ki te nofoʼaki ʼaē neʼe laka ʼi te 107 000. Neʼe mamaʼo ʼaupito te ʼatu muli.Neʼe mātou logoʼi ai te agatonu ʼo te ʼu tēhina Siamani pea mo te mālohi ʼaē neʼe nātou maʼu mai ia Sehova lolotoga tonatou fakatagaʼi e te pule Nasi. Neʼe fakaloto mālohiʼi ai tamatou fakatotonu ʼaē ke haga taupau maʼu te agatonu kia Sehova. Neʼe fai e Nathan ia te akonaki fakaʼosi, pea ʼi te ʼosi ʼo te akonaki neʼe tauʼinē ki te nofoʼaki. Neʼe foimo tali atu aipe e te hahaʼi ʼo te fakatahi ʼaki ʼonatou ʼu musuala ʼo nātou tauʼinē mo nātou. Neʼe hage ko he ʼōloto ʼo te fisiʼi teu matalelei.
Ko te tahi meʼa ʼe galo gataʼa, ko tamatou ʼaʼahi ia Potukalia ʼi Tesepeli ʼo te taʼu 1974. Neʼe mātou kau ki te ʼuluaki fono ʼa te kau Fakamoʼoni ʼi Lisbonne ʼi te hoki fakagafua age ʼo tatatou gāue ʼi te fenua. Neʼe tapuʼi lolotoga taʼu e 50! Logope neʼe ko te toko 14 000 kau fai faka mafola ʼo te Puleʼaga ʼi te fenua ʼi te temi ʼaia, kae neʼe ko te toko 46 000 tupu hahaʼi ʼaē neʼe kau ki te ʼu fono ʼaia e lua neʼe hoko ai. Neʼe ʼau tagi ʼi te ʼui fēnei mai e te ʼu tēhina: “ ʼE mole kei ʼi ai he ʼuhiga ʼo tatatou fono fakafūfū. Kua tou ʼāteaina.”
Talu mai te ʼu temi ʼaē neʼe ʼau folau ai mo Nathan ʼo aʼu mai ki te temi nei, ʼe ʼau leleiʼia te fagonogono faigamālie—ʼi te vakalele, mo te ʼu fale kai—pea mo te fagonogono ʼi te ala. ʼE ʼau ʼave tuʼumaʼu he ʼu tohi ke feala haku fai fagonogono. ʼI te tahi lakaga, neʼe mātou fakatalitali ki te tuai mai ʼa te vakalele, neʼe fehuʼi mai e te fafine peʼe ʼau gāue ʼifea. Neʼe iku ai ki te fai palalau mo ia pea mo ʼihi ʼi ʼoma tafaʼaki neʼe fakalogo mai ki te fai palalau. Neʼe ʼau maʼumaʼua pea mo ʼau fiafia tuʼumaʼu ʼi te gāue ʼi te Petele pea mo te gāue fai faka mafola.
Te Mahaki Pea Mo Te Fakaloto Mālohi Fakaʼosi
ʼI te taʼu 1976, neʼe kosea ia Nathan, pea ko ʼau mo te kau gāue ʼo te Petele neʼe mātou tokoni age ki ai ke ina kātakiʼi tona mahaki. Logola te kua hifohifo ʼo tona mahaki, kae neʼe mātou fakaafe te ʼu tēhina mo tuagaʼane mai te ʼu filiale kehekehe ʼo te malamanei katoa neʼe ʼōmai ki Brooklyn ki te ako. ʼE ʼau manatuʼi te ʼu fakasiosio ʼa Don mo Earlene Steele, mo Lloyd pea mo Melba Barry, mo Douglas pea mo Mary Guest, mo Martin pea mo Gertrud Poetzinger, pea mo Pryce Hughes, pea mo ʼihi ʼe nātou tokolahi. Neʼe nātou tautau fakamatala te ʼu meʼa neʼe hoko ʼi tonatou fenua. Neʼe malave tāfito ia ʼau ia te ʼu fakamatala ʼo te nofo agatonu ʼa totatou ʼu tēhina ʼi te ʼu temi ʼaē ʼe tapuʼi ai tatatou gāue ʼi te ʼu fenua.
ʼI te ʼiloʼi e Nathan kua vave mate, neʼe ina foaki mai te ʼu tokoni fakapotopoto ʼo ʼuhiga mo te tauʼi ʼo te nofo vitua. Neʼe ina ʼui fēnei mai: “Neʼe tā maʼuʼuli fiafia ʼi tatā ʼohoana. Tokolahi te hahaʼi ʼe mole ʼiloʼi anai e nātou te faʼahiga maʼuli ʼaia.” Neʼe ʼi ai te meʼa neʼe tupu ai te fiafia ʼo tamā nofo ʼohoana, neʼe ko te nofo tokaga ʼa Nathan. Ohage la, mokā ma felāveʼi mo he ʼu hahaʼi kehekehe ʼi tamā ʼu fai folau, neʼe ina ʼui mai: “Audrey, ʼi ʼihi temi kapau ʼe mole ʼau fakaʼiloʼilo atu ia nātou kia koe, heʼe mole kei ʼau manatuʼi tonatou ʼu higoa.” Neʼe ʼau fiafia ʼaupito ʼi tana fakahā fakatomuʼa mai te faʼahi ʼaia.
Neʼe fakamanatuʼi fēnei mai e Nathan: “ ʼI te hili ʼo te mate, kua tukupau leva tatatou ʼamanaki, pea ʼe mole tou toe maʼuʼuli mamahi ai anai.” Pea neʼe ina fakaloto mālohiʼi fēnei ʼau: “Sio ki muʼa, koteʼuhi ʼe ke maʼu anai tou fakapale. ʼAua naʼa ke haga maʼuli ʼi te ʼu meʼa kua hili—logola ʼe hoholo atu anai tou ʼu suvenia. ʼE tokoni atu anai te temi ke ke maʼu hou mālōlō. ʼAua naʼa ke ʼita pea mo ke lotomamahi kia koe. Fakafiafia ʼi tau maʼu te ʼu fiafia pea mo te ʼu tapuakina ʼaia. Hili anai he temi, pea ʼe ke tokagaʼi anai ʼe ke fiafia ʼi te ʼu suvenia. Ko te ʼu suvenia ʼe ko he ʼu meʼa ʼofa ʼa te ʼAtua kia tatou.” Neʼe ina toe ʼui fēnei: “Haga nofo maʼumaʼua—faigaʼi ke ke fakaʼaogaʼi tou maʼuli ʼo fai he meʼa maʼa niʼihi. ʼE tokoni atu anai ke ke maʼu te fiafia ʼi te maʼuli.” ʼI te ʼaho 8 ʼo Sūnio ʼo te taʼu 1977, neʼe mate leva ia Nathan.
Ko Taku ʼOhoana Mo Glenn Hyde
Neʼe ʼui mai e Nathan ʼe ʼau lava fakamanatu pe te ʼu meʼa kua hili peʼe ʼau toe faʼufaʼu hoku maʼuli foʼou. Koia ʼi te taʼu 1978, ʼi toku ʼosi ʼave ki te ʼu Fale Gāue Kele ʼo te Watchtower ʼi Wallkill, ʼi New York, neʼe ʼau ʼohoana mo Glenn Hyde, neʼe ko he tuagaʼane talavou, mo agalelei pea mo aga fakatokatoka. ʼI muʼa ʼo tana liliu ko he Fakamoʼoni, neʼe kau ki te solia tai ʼi te temi ʼaē neʼe tau ai ia Amelika pea mo Saponia.
Neʼe nofo ia ʼi te vaka tuki pulu pea neʼe gāue ʼi te ʼu masini. Neʼe kua teitei tuli ʼuhi ko te logoaʼa ʼo te ʼu masini. ʼI te ʼosi ʼo te tau, neʼe liliu ko te tagata tamate afi. Lolotoga te ʼu taʼu neʼe ina fai tana ʼu moemisi fakamataku ʼuhi ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te temi tau. Neʼe ina akoʼi te moʼoni ʼo te Tohi-Tapu mai tana fafine sikalaipe, ʼaē neʼe ina fai age ki ai te fagonogono faigamālie.
Ki muli age ʼi te taʼu 1968, neʼe pāuiʼi ia Glenn ke ʼalu age ʼo gāue ʼi te Petele ko te tagata tamate afi ʼi Brooklyn. Pea ʼi te kua maʼu leva ʼo te motokā tamate afi e te ʼu Fale Gāue Kele ʼo te Watchtower, neʼe hiki ai leva kiai ʼi te taʼu 1975. Ki muli age neʼe ina maʼu te mahaki ʼo Alzheimer. Hili taʼu e hogofulu ʼo tamā ʼohoana, neʼe mate leva ia Glenn.
ʼE ʼau tali feafeaʼi te mamahi ʼaia? Neʼe ʼau toe loto fīmālie ʼaki toku fakapotopotoʼi e Nathan ʼi tana ʼiloʼi ʼaē ka mate. Neʼe ʼau haga lau te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina tohi mai ke feala haku kātakiʼi taku nofo vitua. ʼE kei ʼau vaevae pe te ʼu palalau ʼaia mo ʼihi kua mamate ʼonatou hoa, pea ʼe nātou loto fīmālie ʼi te tokoni ʼa Nathan. Ei, ʼe ʼaoga te sio ki muʼa, ohage ko tana fakaloto mālohiʼi ʼau ki te faʼahi ʼaia.
ʼE Maʼuhiga Te ʼu Tēhina Mo Te ʼu Tuagaʼane
Ko te meʼa ʼaē neʼe tokoni tāfito mai ke ʼau maʼuli fiafia ai pea mo fīmālie, ʼe ko te ʼu kaumeʼa ʼofaina ʼi te famili ʼo te Petele. Neʼe ʼi ai toku kau fafine ko Esther Lopez, neʼe maʼu pepa ʼi te taʼu 1944 mai te tolu kalasi ʼo Te Faleako Faka Tohi-Tapu ʼo Kalaate ʼo te Watchtower. Neʼe toe liliu ki Brooklyn ʼi Fepualio ʼo te taʼu 1950 ʼo gāue ʼi te fakaliliu ʼo tatatou ʼu tohi faka Tohi-Tapu ki te faka Sepania. Ka folau ia Nathan, neʼe ko Esther neʼe tau nofo mo ʼau. Kua nofo nei mo ia ʼi te ʼu Fale Gāue Kele ʼo te Watchtower. Kua taʼu 90 tupu, pea kua mahamahaki, pea ʼe nofo ia ʼi te fale taupau mahaki.
ʼI toku famili totonu, ʼe gata pe ko Russell mo Clara ʼe kei maʼuʼuli. Ko te taʼu 90 tupu ʼo Russell, pea ʼe kei gāue agatonu pe ʼi te Petele ʼi Brooklyn. Neʼe kau ia nātou ʼaē neʼe ʼuluaki fakagafua ke nofo ʼi te Petele ʼi tana ʼosi ʼohoana. ʼI te taʼu 1952, neʼe ʼohoana mo te Petelite ko Jean Larson. Ko te tuagaʼane ʼo Jean ko Max neʼe hū ki te Petele ʼi te taʼu 1939 pea neʼe ina fetogi ia Nathan ʼi te leʼoleʼo ki te tā ʼo te ʼu tohi ʼi te taʼu 1942. ʼE kei fakahoko fakalelei pe e Max tona ʼu maʼua ʼi te Petele, ʼo kau ai mo tana tokoni ki te taupau ʼo tona ʼohoana, ia Helen, ʼaē kua ina maʼu te mahaki ko te sclérose en plaques.
Ka ʼau fakakaukauʼi age te ʼu taʼu e 63 ʼo taku gāue temi katoa kia Sehova, ʼe ʼau lava ʼui ʼe moʼoni ia neʼe ʼau maʼuli fīmālie. Neʼe liliu te Petele ko toku ʼapi, pea ʼe ʼau haga gāue ai mo te loto fiafia. ʼE ʼau fai he fakafetaʼi ki taku ʼu mātuʼa ʼi tanā akoʼi mai ia te maʼuhiga ʼo te gāue pea mo te fia tauhi kia Sehova. Kae ko te meʼa ʼaē ʼe tupu ai tatatou fiafia, ʼe ko tatatou maʼu hotatou ʼu tēhina mo tuagaʼane maʼuhiga, pea mo te ʼamanaki ʼo te maʼuli fakatahi mo nātou ʼi te palatiso ʼi te kele, ʼo tauhi ʼo talu ai ki te ʼAtua moʼoni e tahi, ko Sehova.
[Paki ʼo te pasina 24]
Ko taku ʼu mātuʼa ʼi tonā ʼaho ʼohoana ʼi Sūnio 1912
[Paki ʼo te pasina 24]
Mai te faʼahi hema ki te faʼahi mataʼu: ko Russell, ko Wayne, ko Clara, ko Ardis, ko ʼau, pea mo Curtis ʼi te 1927
[Paki ʼo te pasina 25]
ʼE ʼau tuʼu ʼi te vaha ʼo Frances mo Barbara McNaught, kae mātou gāue pionie ʼi te 1944
[Paki ʼo te pasina 25]
ʼI te Petele ʼi te 1951. Mai te faʼahi hema ki te faʼahi mataʼu: ko ʼau, ko Esther Lopez, pea mo Jean, te ʼohoana ʼo toku tokolua
[Paki ʼo te pasina 26]
Ko ʼau mo Nathan pea mo tana ʼu mātuʼa
[Paki ʼo te pasina 26]
Ko ʼau mo Nathan ʼi te 1955
[Paki ʼo te pasina 27]
Ko ʼau mo Nathan ʼi Hawaï
[Paki ʼo te pasina 29]
Ko ʼau mo toku lua ʼohoana, ia Glenn