Kapatosia—Te ʼu Nofoʼaga Neʼe Keli e Te Matagi Mo Te Vai
Kapatosia—Te ʼu Nofoʼaga Neʼe Keli e Te Matagi Mo Te Vai
NEʼE talanoa te ʼapositolo ko Petelo ʼo ʼuhiga mo Kapatosia. ʼI tana ʼuluaki tohi, neʼe talanoa ʼi te tahi koga ʼo ʼuhiga mo “te hahai e mauli matapule ʼi . . . Kapatosia.” (1 Petelo 1:1) Neʼe feafeaʼi koa te fenua ʼo Kapatosia? He koʼe neʼe nonofo te hahaʼi ʼo te fenua ʼaia ʼi te ʼu nofoʼaga neʼe keli ʼi te maka? Neʼe fakahā feafeaʼi kia nātou ia te Lotu Faka Kilisitiano?
Neʼe ʼui fēnei e te tagata Pilitania fai folau ko W. F. Ainsworth ʼaē neʼe ina ʼaʼahi ia Kapatosia ʼi te taʼu 1840: “ ʼE fokifā pe kua tou tutuʼu ʼi te ʼu tuʼuga maka mata māsila pea mo te ʼu pou maka.” Ko te hahaʼi mamata ʼaē ʼe ʼōmai ki te koga meʼa ʼaia ʼo Tulukia ʼe nātou punamaʼuli ʼi te agaaga makehe ʼaia. Ko te ʼu maka ʼaia ʼe tuʼu fakapupu ʼi te ʼu mafa ʼo Kapatosia. Ko ʼihi maka ʼe tutuʼu fakaloaloa pea ko tonatou māʼoluga ʼe meta 30 peʼe laka age. Ko ʼihi ʼe hage ko he ʼu maka ʼaisi lalahi, peʼe ko he ʼu obélisques, ko he ʼu maka loloa ʼe tutuʼu totonu, peʼe ko he ʼu champignons.
ʼE tapa te laʼā ki te ʼu maka ʼaia pea ʼe ʼasi ai te ʼu lanu kehekehe lolotoga te ʼaho! Ka kei hegihegi, ʼe hage te ʼu maka ʼe lanu losa. ʼI te fetapā, ʼe nātou lanu hina, pea ka tō te laʼā ʼe liliu ʼo lanu legalega mo kula. Koteā ʼaē neʼe ina faʼufaʼu ia “te ʼu tuʼuga maka mata māsila pea mo pou maka” ʼaia? Pea koteā te tupuʼaga ʼo te fakatuʼu ʼo tonatou ʼu nofoʼaga ʼi te ʼu loto maka ʼaia?
Neʼe Keli e Te Matagi Mo Te Vai
ʼE tuʼu ia Kapatosia ʼi te lotomalie ʼo Anatolie, te fenua ʼaē ʼe ina hokohoko ia Asia mo Eulopa. Neʼe halafalafa te koga meʼa mo kanapaula neʼe mole tuʼu ai te ʼu moʼuga afi e lua. Kua hili kiai te ʼu lauʼi afe taʼu, ko te ʼu mapā mālohi ʼo te ʼu moʼuga afi neʼe nātou ʼaofi te potu fenua ʼaia ʼaki te ʼu faʼahiga maka e lua—te basalte, ko te faʼahiga maka lanu uli mai te moʼuga afi pea mo te tuf, ko te tahi faʼahiga maka hina pea mo maeveeve gafua.
ʼE kaina māmālie te tuf e te ʼu vaitafe, mo te ʼua pea mo te matagi, ʼo kamata ʼiloga ai te ʼu mata maka. ʼAki te temi, ko ʼihi mata maka ʼaē neʼe tuʼu ʼi te ʼu faʼahi ʼo te canyons ʼaia neʼe holo māmālie ʼo tuʼu ai leva te ʼu tuʼuga fua pou maka ʼe mata māsila, ʼo teuteuʼi ʼaki ai te fenua mo te ʼu maka ʼe hage neʼe togi pea ʼe mole maʼu ʼi he tahi age koga meʼa ʼi te kele. Ko ʼihi maka ʼe lahi tonatou ʼu pu, pea ʼe nātou hage ai ko he ʼu tauga pī. Ko te hahaʼi ʼo te koga meʼa neʼe nātou keli ʼi te maka maeveeve gafua ʼaia te tahi ʼu koga fale maʼa tonatou famili ʼaē kua kaugamālie. Neʼe nātou toe tokagaʼi foki, ko te ʼu nofoʼaga ʼaia ʼe mokomoko ʼi te ʼu temi vela, pea ʼe māfana ʼi te ʼu temi momoko.
Ko Te Fehōkosi ʼo Te ʼu Sivilisasio
Neʼe feala pe ke mole tou ʼiloʼi te hahaʼi ʼo Kapatosia ʼaē ʼe nonofo ʼi te ʼu luo, mo kanapaula
neʼe mole nātou maʼuʼuli ʼi te koga meʼa maʼuhiga ʼaē ʼe felāveʼi ai te ʼu hahaʼi kehekehe. Neʼe fakalaka ʼi Kapatosia, te ala ʼiloa ʼaia, te Ala ʼo Te Silika, ʼaē neʼe ko he ala ki te fakatau koloā, ʼe loa ia kilometa e 6 500 mai te Puleʼaga Loma ki Siaina. Neʼe fakaʼaogaʼi te ala ʼaia e te kau fakatau koloā, mo te kau solia ʼo Pelesia, mo Heleni pea mo Loma. Ko te kau fai fagona ʼaia neʼe nātou ʼaumai te ʼu manatu faka lotu foʼou.ʼI te lua sēkulō ʼi muʼa ʼo totatou temi, neʼe hahaʼi te kau Sutea kua nonofo ʼi Kapatosia. Pea ko te kau Sutea ʼo te koga meʼa ʼaia neʼe nātou nonofo ʼi Selusalemi ʼi te taʼu 33 ʼo totatou temi. Neʼe nātou ʼolo kiai ki te Lafeti ʼo te Penikosite. Koia, neʼe fai faka mafola ai ia te ʼapositolo ko Petelo ki te kau Sutea mai Kapatosia ʼi te ʼosi hifo ifo ʼo te laumālie maʼoniʼoni. (Gaue 2:1-9) ʼE mahino ia ko ʼihi ia nātou neʼe nātou tui ki te logo ʼaia pea neʼe nātou liliu ki tonatou fenua mo tanatou lotu foʼou. Koia neʼe faitohi ai ia Petelo ki te kau Kilisitiano ʼo Kapatosia ʼi tana ʼuluaki tohi.
Kae ʼaki te holo ʼo te temi, neʼe kamata muliʼi e te kau Kilisitiano ʼo Kapatosia ia te ʼu filosofia pagani. Ko te tagata takitaki lotu tāfito ʼi Kapatosia ʼi te fā sēkulō neʼe nātou lagolago mālohi ki te akonaki ʼaē ʼe mole tuʼu ʼi te Tohi-Tapu, ʼaē ko te Tahitolu. Ko te ʼu tagata ʼaia, neʼe ko Grégoire de Nazianze, mo Basile le Grand, pea mo tona tēhina ko Grégoire de Nysse.
Neʼe fakaloto mālohiʼi e Basile le Grand ia te maʼuli faka monasetelio. Ko te ʼu nofoʼaga ʼi Kapatosia ʼaē neʼe keli ʼi te maka neʼe ko te ʼu nofoʼaga neʼe feʼauga lelei mo te faʼahiga maʼuli ʼaē neʼe loto kiai. ʼI te kaugamālie ʼo nātou ʼaē neʼe maʼuʼuli faka monasetelio, neʼe laga katoa te ʼu ʼēkelesia ʼi ʼihi maka mata māsila ʼi te faʼahiga maka ʼaē ʼe lalahi. ʼI te ʼu taʼu e 1200, teitei pe ko ʼēkelesia e tolugeau neʼe kua keli ʼi te maka. ʼE lahi te ʼu ʼēkelesia ʼe kei maʼu pe ia ʼaho nei.
Logola ʼe mole kei fakaʼaogaʼi te ʼu ʼēkelesia pea mo te ʼu monasetelio, kae lolotoga te ʼu sēkulō ʼe mole heʼeki faʼa fetogi te faʼahiga maʼuli ʼo te hahaʼi ʼo te koga meʼa. ʼE lahi te ʼu ʼana ʼe kei fakaʼaogaʼi ohage ko he ʼu nofoʼaga. Tokolahi ia nātou ʼaē ʼe nātou mamata ki Kapatosia ʼe nātou punamaʼuli ki te fakakaukau poto ʼo te hahaʼi ʼo te koga meʼa, ʼi tanatou fakaliliu te ʼu maka ʼaia ko honatou ʼu nofoʼaga.
[Mape ʼo te pasina 25]
(Vakaʼi te nusipepa)
CAPPADOCE
CHINE (Cathay)