Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼa Isaia—Lua Koga
ʼE Maʼuli Te Folafola ʼa Sehova
Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼa Isaia—Lua Koga
NEʼE agatonu ia Isaia ʼo fai fakalelei tana gāue faka polofetā. Ko te ʼu tautea ʼaē neʼe ina tala ʼo ʼuhiga mo te ʼu telepī e hogofulu ʼo te puleʼaga ʼo Iselaele neʼe kua hoko. ʼE ina tala nei te tahi folafola ʼo ʼuhiga mo te kā haʼu ʼo Selusalemi.
ʼE fakaʼauha anai te kolo ʼo Selusalemi, pea ʼe fakapōpulaʼi anai tona hahaʼi. Kae ko te kolo ʼe mole tuʼu lāvaki anai ʼo talu ai, heʼe hili kiai te kiʼi temi nounou, pea toe fakatuʼu anai te tauhi moʼoni. Ko te logo tāfito lā ʼaia ʼe tuʼu iā Isaia 36:1–66:24. * ʼE feala ke tou maʼu tona ʼu tapuakina, mo kapau ʼe tou lau ia te ʼu manatu ʼaē ʼe tuʼu ʼi te ʼu kāpite ʼaia, heʼe lahi te ʼu lea faka polofetā ʼo te ʼu kāpite ʼaia neʼe hoko kātoa ʼi totatou temi peʼe hoko anai ʼi te kā haʼu ʼaē kua ōvi mai. Ko te koga ʼaia ʼo te tohi ʼa Isaia, ʼe toe maʼu ai mo te ʼu lea faka polofetā taulekaleka ʼo ʼuhiga mo te Mēsia.
“KOʼENĪ! ʼE HOKO MAI ANAI TE ʼU ʼAHO”
ʼI te 14 taʼu ʼo te nofo hau ʼa Esekiasi (732 ʼi muʼa ʼo totatou temi), neʼe ʼohofiʼi e te kau Asilia ia te kolo ʼo Suta. Neʼe fakapapau e Sehova ʼe ina haofaki anai ia Selusalemi. Neʼe gata te ʼu ʼohofi ʼaia ʼi te temi ʼaē neʼe haga ai te ʼāselo pē e tahi ʼa Sehova ʼo matehi ia te toko 185 000 kau sōlia Asilia.
Neʼe mahaki leva ia Esekiasi pea neʼe logo ia Sehova ki tana faikole, ʼo ina fakamālōlō ia ia mai tona mahaki, ʼo fakaloaloaga atu tona maʼuli iā taʼu e 15. ʼI te temi ʼaē neʼe fekauʼi ai e te hau ʼo Papiloni tana ʼu tagata tuʼu fekau ke ʼolo ʼo fai he fakamālo kiā Esekiasi, ʼi te temi ʼaia neʼe mole ina fakakaukauʼi ia te meʼa ʼaē neʼe ina fai, koia neʼe ina fakahā ai kiā nātou tona ʼu koloa fuli. Neʼe fakahā e Isaia te logo ʼa Sehova kiā Esekiasi, ʼo ʼui māʼana: “Koʼenī! ʼE hoko mai anai te ʼu ʼaho, pea ko te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼe tuku ʼi tou loto fale pea mo te ʼu meʼa ʼaē neʼe tānaki e tau ʼu kui ʼe fetuku moʼoni anai ki Papiloni.” (Isaia 39:5, 6) Hili pē te ʼu taʼu e 100 ki muli age, neʼe hoko moʼoni ia te lea faka polofetā ʼaia.
Te ʼu Tali Ki Te ʼu Fehuʼi Faka Tohi-Tapu:
38:8—Koteā “te ʼu kākega” ʼaē neʼe tonu ke ʼasi ai te hōhō ʼo te malu? ʼI te valu sēkulō ʼi muʼa ʼo totatou temi, neʼe fakaʼaogaʼi ʼi Esipito pea mo Papiloni ia te ʼu faʼahiga meʼa moʼo lau ʼo te hola, lagi ko te ʼu kākega neʼe ko he fakafuafua ʼo te hōhō ʼo te laʼā, pea lagi neʼe maʼu ʼi te loto fale ʼo te tamai ʼa Esekiasi ʼaē ko Akasi ia he pou moʼo lau ʼo te hola. Peʼe lagi ko he kākega neʼe tuʼu ʼi te loto kolo. Ko he pou neʼe tuʼu iā tafa ʼo te ʼu kākega, ke feala ai he hā ʼo te hōhō ʼo te malu, pea moʼo ʼiloʼi ia te lau ʼo te hola.
Te ʼu Puani ʼe Tou Lava Tāʼofi:
36:2, 3, 22. Logolā neʼe fakahifo ʼi tona tuʼulaga tagata faifekau, kae neʼe fakagafua kiā Sepena ke hoko atu tana tauhi ki te hau ko he tagata sikalaipe ʼo aʼu ki hona fetogi e he tahi. (Isaia 22: 15, 19) Kapau neʼe toʼo hota pilivilēsio ʼi te kautahi ʼa Sehova heʼe lagi neʼe ʼi ai hona tupuʼaga, ʼe mole tonu koa lā ke hoko atu tatatou tauhi ki te ʼAtua ʼo mulimuli pē ki te meʼa ʼaē ʼe fealagia ke tou fai?
37:1, 14, 15; 38:1, 2. ʼI te temi fihifihia, ʼe tou aga fakapotopoto anai mo kapau ʼe tou haga kiā Sehova ʼi te faikole pea mo tou falala kātoa kiā te ia.
37:15-20; 38:2, 3. ʼI te temi ʼaē neʼe ʼamanaki ʼohofiʼi ai ia Selusalemi e te kau Asilia, ko te meʼa ʼaē neʼe tuʼaniaʼi tāfito e Esekiasi ʼe ko te huafa ʼo Sehova naʼa moamoagaʼi ʼi te temi ʼaē ʼe fakaʼauha ai te kolo. ʼI tana ʼiloʼi ʼaē ʼe mate pē anai ʼi tona mahaki, neʼe mole hoha tāfito ia Esekiasi kiā ia totonu kae neʼe hoha ʼo ʼuhiga mo te ʼu faʼahi ʼaē ʼe pipiki ki te ʼAtua. Ko te meʼa ʼaē neʼe hoha tāfito kiai tona ʼatamai, neʼe ko te mole maʼu ʼo he tahi ʼi tona hōloga moʼo hoko atu ia te hōloga hau ʼo Tavite. Neʼe ina toe tuʼaniaʼi foki, pe ko ai ʼaē kā ina takitaki te tau ki te kau Asilia. Ohagē ko Esekiasi, tou manatuʼi tāfito ia te faka tapuhā ʼo te huafa ʼo Sehova pea mo te fakahoko ʼo tana fakatuʼutuʼu ʼaē ʼe maʼuhiga age ʼi te haofaki ʼo totatou maʼuli.
38:9-20. Ko te hiva ʼaenī ʼa Esekiasi, ʼe ina akoʼi mai ʼe mole ʼi ai he tahi age meʼa ʼe maʼuhiga ʼi totatou maʼuli ʼi te fakavikiviki ʼaē kiā Sehova.
“ ʼE TOE FAKATUʼU ANAI”
Hili pē te fakakikite ʼo te fakaʼauha ʼo Selusalemi pea mo te faka ʼaunofo ʼo Papiloni, neʼe fakakikite e Isaia ia te toe laga ʼo te fenua. (Isaia 40:1, 2) ʼE ʼui fēnei iā Isaia 44:28: “ ʼE toe fakatuʼu anai [ia Selusalemi].” Ko te ʼu tamapua ʼo Papiloni ʼe toʼo anai ohagē ko “te ʼu kavega.” (Isaia 46:1) ʼE fakaʼauha anai ia Papiloni. Neʼe hoko moʼoni ia te faʼahi ʼaia hili kiai sēkulō e lua.
ʼE foaki anai e Sehova ki tana ʼu kaugana ohagē ko “he mālama ʼo te ʼu puleʼaga.” (Isaia 49:6) Ko te “ ʼu lagi” faka Papiloni, peʼe ko te kau takitaki, ʼe “māvetevete anai ohagē ko te kohu,” pea ko tana hahaʼi ʼe natou “mamate anai ohagē ko he foʼi namu,” kae ‘ko te ʼofafine pilisoni ʼo Sione ʼe faka ʼāteaina mai anai.’ (Isaia 51:6; 52:2) Kiā nātou ʼaē ʼe ʼomai pea mo fakalogo kiā te ia, ʼe ʼui fēnei e Sehova: “ ʼE au fai anai he fuakava mo koutou ʼi he ʼu temi ʼe mole ʼiloʼi hona gataʼaga ʼo ʼuhiga mo te ʼu gāue manavaʼofa ʼaē kiā Tavite.” (Isaia 55:3) ʼE tonu ke tou mulimuli ki te ʼu lēkula faitotonu ʼa te ʼAtua pea ʼe tou “fiafia anai iā Sehova.” (Isaia 58:14) Tahi ʼaē meʼa, ko te ʼu hala ʼa te hahaʼi, ʼe ‘fakatupu ʼaki ia he māvete iā nātou pea mo tanatou ʼAtua.’—Isaia 59:2.
Te ʼu Tali Ki Te ʼu Fehuʼi Faka Tohi-Tapu:
40:27, 28—He koʼē neʼe ʼui e Iselaele: “Ko toku ala neʼe ū kiā Sehova, pea ko te faitotonu māʼaku ʼe mole sio kiai te ʼAtua”? Lagi ko ʼihi ʼi te kau Sutea ʼaē neʼe ʼaunofo ʼi Papiloni, neʼe hagē kiā nātou ko te ʼu aga heʼe faitotonu ʼaē neʼe tau mo nātou neʼe ū kiā mata ʼo Sehova peʼe mole sio kiai. Neʼe fakamanatuʼi age kiā nātou, ko Papiloni neʼe mole feala hana ū kiā mata ʼo te Tupuʼaga ʼo te kele, ʼaē ʼe mole gaʼegaʼe pea mo vaivai.
43:18-21—He koʼē ko te kau Iselaele ʼaē neʼe toe liliu mai tanatou ʼaunofo neʼe mole natou ʼui ‘ ʼe mole natou manatuʼi ia te ʼu meʼa ʼāfea’? Neʼe mole faka ʼuhiga, ʼe tonu ke galo iā nātou te ʼu gāue haofaki ʼa Sehova ʼaē neʼe ina fai ʼi muʼa atu. Kae neʼe loto e Sehova ke natou fakavikiviki age kiā te ia ʼaki te ʼu “meʼa foʼou” ʼaē neʼe natou maʼu, ohagē ko tanatou fagona ki Selusalemi, lagi ʼaki tanatou fakalaka ʼi te toafa. Ko “te toe hahaʼi tokolahi” ʼaē neʼe ʼomai mai “te mamahi lahi,” ʼe ko he faigamālie anai kiā nātou takitokotahi ke natou faka kolōliaʼi ia Sehova.—Apokalipesi 7:9, 14, MN.
49:6—ʼE liliu feafeaʼi ia te Mēsia ko “he mālama ʼo te ʼu puleʼaga,” logolā te mole fualoa ʼo tana minisitelio ʼaē ʼi te kele ki te ʼu foha ʼo Iselaele? Neʼe hoko te meʼa ʼaia ʼuhi ko te meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te ʼosi mate ʼa Sesu. ʼE faka ʼuhiga ʼi te Tohi-Tapu ia te koga tohi ʼo Isaia 49:6 ki tana kau tisipulo. (Gaue 13:46, 47) Iā ʼaho nei, ko te kau Kilisitiano fakanofo, ʼaē ʼe lagolago kiai te toe hahaʼi tokolahi ʼo te kau ʼatolasio, ʼe natou kaugana ohagē ko “he mālama ʼo te ʼu puleʼaga,” ʼo fakamālamaʼi te hahaʼi “ ʼo aʼu ki te potu taupotu ʼo te kele.”—Mateo 24:14; 28:19, 20.
53:10—Koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē ko Sehova ʼe ina tali lelei ke maumauʼi tona Foha? Lagi neʼe lotomamahi ia Sehova, te ʼAtua loto manavaʼofa pea mo agalelei, ʼi tana sio ifo ʼaē ki te mamahi ʼo tona ʼAlo ʼofaina. Kae neʼe fakafiafia te ʼAtua ʼi te fakalogo lelei ʼa Sesu, pea mo te ʼu meʼa ʼaē kā faka fealagia anai ʼaki te ʼu mamahi fuli ʼaē neʼe hoko kiā te ia ʼo toe fēia mo tona mate.—53:11—Ko te ʼatamai mālama fea ʼaē neʼe feala ai ki te Mēsia ke ina “foaki te faitotonu ki te hahaʼi tokolahi”? Ko te ʼatamai mālama ʼaē neʼe maʼu e Sesu ʼi tana haʼu ʼo tupu tagata ʼi te kele, ʼo mamahi kae neʼe mole ina fai he meʼa ʼe kovi, pea ʼo kākusia mo tona mate. (Hepeleo 4:15) ʼAki te faʼahi ʼaia, neʼe ina foaki ai he sākilifisio faitotogi, ʼaē neʼe ʼaoga moʼo tokoni ki te kau Kilisitiano fakanofo pea mo te hahaʼi tokolahi ke tala nātou, ko he kau faitotonu iā muʼa ʼo te ʼAtua.—Loma 5:19; Sakopo 2:23, 25.
56:6—Ko ai koa ia “te kau matāpule,” pea ko te ʼu faʼahi fea ʼaē ʼe natou “tāʼofi ai [te] fuakava [ʼa Sehova]”? Ko “te kau matāpule” ʼe ko te “tahi ʼu ōvi” ʼa Sesu. (Soane 10:16, MN ) ʼE faka ʼuhiga tanatou puke te fuakava foʼou, ki tanatou fakalogo ki te ʼu lao ʼaē ʼe pipiki ki te fuakava ʼaia, ʼo natou lagolago kātoa ki te ʼu fakatuʼutuʼu ʼaē neʼe fai ʼaki te fuakava ʼaia, ʼo natou kau mo nātou ki te meʼa kai fakalaumālie ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi pē e te kau Kilisitiano fakanofo, pea mo natou lagolago ki te faka mafola ʼo te Puleʼaga pea mo te fai ʼo ni ʼu tisipulo.
Te ʼu Puani ʼe Tou Lava Tāʼofi:
40:10-14, 26, 28. Ko Sehova ʼe mālohi pea mo agalelei, ʼe māfimāfi pea mo poto, pea ʼe lahi age tana mahino iā tātou.
40:17, 23; 41:29; 44:9; 59:4. ʼE ‘loi’ te ʼu fuakava faka politike pea mo te ʼu tamapua. ʼE mole he ʼuhiga ʼo takita falala kiā nātou.
42:18, 19; 43:8. Kapau ʼe mole tou tokagaʼi te Folafola ʼa te ʼAtua pea mo tou pupunu ʼotatou ʼu taliga ki tana ʼu fakatotonu ʼaē ʼe haʼu mai “te tagata kaugana agatonu mo poto” ʼe feala ke tou liliu ʼo kivi pea mo tuli ʼi te faʼahi fakalaumālie.—Mateo 24:45, MN.
43:25. ʼE fakamolemole e Sehova ia te ʼu talagataʼa ʼuhi pē ko ia totonu. ʼE maʼuhiga age te faka tapuhā ʼo te huafa ʼo Sehova, ʼi totatou ʼāteaina ʼaē mai te ʼaunofo ʼi te agahala pea mo te mate, pea mo maʼu te maʼuli.
44:8. ʼE tou maʼu te tokoni ʼa Sehova, pea ʼe tuʼu maʼu pea mo mālohi ohagē ko he mata maka. ʼE mole tonu ke tou mātataku ʼi te fagonogono ʼo tona ʼuhiga ʼAtua!—2 Samuele 22:31, 32.
44:18-20. Ko te tauhi tamapua ʼe ko he fakaʼiloga ʼaia ʼo te ʼuli ʼo te loto. Ko Sehova ʼaē ʼe tonu ke tuʼulaga ʼuluaki ʼi tota loto.
46:10, 11. Ko te lava ‘tuʼu ʼo tana tokoni,’ ko tona faka ʼuhiga, ke ina fakahoko tana fakatuʼutuʼu, ʼe ko he fakamoʼoni lahi ʼo te ʼuhiga ʼAtua ʼo Sehova.
48:17, 18; 57:19-21. Kapau ʼe tou kumi haofaki kiā Sehova, ʼo tou fakaovi kiā te ia, pea mo fakalogo ki tana ʼu fakatotonu, ko totatou tokalelei ʼe tafe anai ohagē ko te ʼu matapuna vai ʼo te vaitafe pea mo tatatou ʼu gāue faitotonu ohagē ko te mahu ʼo te ʼu peau ʼo te tai. Ko nātou ʼaē neʼe mole natou tokagaʼi te Folafola ʼa te ʼAtua ʼe natou hagē ko “te hou ʼo te tai.” ʼE mole natou maʼuli tokalelei anai.
52:5, 6. Neʼe manatu hala te kau Papiloni, ʼo natou ʼui ko te ʼAtua moʼoni neʼe vaivai. Neʼe mole natou tokagaʼi te hauhau ʼa Sehova ki tana hahaʼi, ko te tupuʼaga lā ʼaia ʼo te maʼuli pōpula ʼo Iselaele. Kā felāveʼi niʼihi mo ni ʼu malaʼia, ʼe tou agapoto anai ʼo mole foimo fai ni ʼu palalau ʼo ʼuhiga mo te tupuʼaga ʼo te tuʼutāmaki.
52:7-9; 55:12, 13. ʼE ko tupuʼaga e tolu ʼe tupu ai tatatou fakafiafia ʼo kau ki te faka mafola ʼo te Puleʼaga pea mo te fai ʼo ni ʼu tisipulo. ʼE matalelei totatou ʼu vaʼe ki te hahaʼi agavaivai ʼaē ʼe natou pakupaku ʼi te faʼahi fakalaumālie. ʼE tou sio kiā Sehova ʼaki “totatou ʼu mata,” peʼe tou felōgoi mo ia. ʼE tou toe fiafia foki ki tatatou mahu meʼa kai ʼi te faʼahi fakalaumālie.
52:11, 12. Ke tuha mo tātou te toʼo ʼo “te ʼu meʼa gāue ʼa Sehova”—tana ʼu fakatuʼutuʼu ʼo ʼuhiga mo te tauhi taputapu—ʼe tonu ke tou maʼa ʼi te faʼahi fakalaumālie pea mo te faʼahi ʼo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai.
58:1-14. ʼE vaʼiganoa mo kapau ʼe tou fia hā ki te hahaʼi ʼe tou aga faka lotu pea mo faitotonu fakamalualoi. ʼE tonu ki te kau ʼatolasio moʼoni ke natou mahu ʼi te ʼu aga faka lotu moʼoni pea mo te ʼu gāue ʼe hā ai te ʼofa faka tautēhina.—59:15b-19. ʼE sio ifo ia Sehova ki te ʼu gāue ʼa te tagata pea mo tokoni kiai ʼi tona temi totonu.
ʼE “LILIU ANAI KO HE PALE MATALELEI”
Moʼo fakahā te toe fakatuʼu ʼo te tauhi moʼoni ʼi te temi muʼa, ʼo fēia mo totatou temi, ʼe ʼui fēnei e Isaia 60:1: “Tuʼu ake, Ê fafine, folahi tou mālama, heʼe kua aʼu mai tou mālama, pea kua gigila atu kiā te koe te kolōlia ʼo Sehova.” Ko Sione ʼe “liliu anai ko he pale matalelei ʼi te nima ʼo Sehova.”—Isaia 62:3.
Neʼe faikole ia Isaia kiā Sehova maʼa te hahaʼi tagata ʼo te kolo ʼaē kā mole fakahemala anai lolotoga ʼo tanatou ʼaunofo ʼi Papiloni. (Isaia 63:15–64:12) ʼI tana ʼosi fakakehekeheʼi te ʼu kaugana moʼoni mo te ʼu kaugana loi, ʼe fakahā e te polofetā te faʼahiga tapuakina ʼaē kā foaki anai e Sehova kiā nātou ʼaē ʼe tauhi age kiā te Ia.—Isaia 65:1–66:24.
Te ʼu Tali Ki Te ʼu Fehuʼi Faka Tohi-Tapu:
61:8, 9—Koteā te “fuakava ʼe mole ʼiloʼi hona gataʼaga,” pea ko ai te “hōloga”? Ko te fuakava foʼou ʼaē neʼe fai e Sehova mo te kau Kilisitiano fakanofo. Ko te “hōloga” ʼe ko te “tahi ʼu ōvi”—te ʼu toko lauʼi miliona ʼaē ʼe natou tali lelei te logo ʼaē ʼe natou faka mafola.—Soane 10:16, MN.
63:5—ʼE faka ʼuhiga feafeaʼi te lagolago ʼo te hauhau ʼo te ʼAtua kiā te ia totonu? Ko te hauhau ʼo te ʼAtua ʼe lolomi—ko tona ʼita ʼe faitotonu. Ko tona hauhau ʼe tokoni pea mo uga ia ia ke ina fakahoko tana ʼu fakamāu faitotonu.
Te ʼu Puani ʼe Tou Lava Tāʼofi:
64:6. ʼE mole feala ki te ʼu tagata agahala ke natou haofaki ia nātou totonu. Kā hoko mai te temi ʼaē ke fakamolemole ai te ʼu agahala, ʼe fakatatau pē tanatou ʼu gāue faitotonu ki he ʼu mutuʼi meʼa ʼe ʼuli.—Loma 3:23, 24.
65:13, 14. ʼE tapuakinaʼi e Sehova ia tana ʼu kaugana agatonu, ʼo ina fakafimālieʼi ʼaupitō ia te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kiā nātou ʼi te faʼahi fakalaumālie.
66:3-5. ʼE fehiʼa ia Sehova ki te mālualoi.
“Ke Kotou Fakafiafia ʼAupitō”
ʼE ko he meʼa fakafiafia ʼi tanatou logo ʼo ʼuhiga mo te ʼu fakakikite ki te toe fakatuʼu neʼe maʼu e te kau Sutea agatonu ʼaē neʼe nonofo pōpula ʼi Papiloni! Neʼe ʼui e Sehova: “Ke kotou fakafiafia ʼaupitō, pea mo loto fiafia ʼo talu ai ʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe au fakatupu. He koʼenī ʼe au fakatupu ia Selusalemi ko he meʼa ke tupu ai hakotou fiafia, pea mo tona hahaʼi ko he meʼa ke tupu ai hakotou fakafiafia.”—Isaia 65:18.
ʼE tou māʼuʼuli foki ʼi te temi ʼe ʼaofi ai te kele e te faka pōʼuli pea ʼe ko he fakapōʼuli mātolu ʼaē ʼe ina ʼaofi te ʼu puleʼaga. (Isaia 60:2) ʼE tou māʼuʼuli nei ʼi “he u temi faigataa i te u aho fakamuli.” (2 Timoteo 3:1) Tahi ʼaē, ko te logo ʼo te haofaki ʼa Sehova ʼaē ʼe tou maʼu ʼi te tohi ʼa Isaia ʼe ko he fakaloto mālohi lahi kiā tātou.—Hepeleo 4:12.
[Kiʼi nota]
^ ʼO ʼuhiga mo he fakamahino ʼa Isaia 1:1–35:10, vakaʼi te ʼalatike “ ʼE Maʼuli Te Folafola ʼa Sehova—Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼa Isaia—ʼUluaki Koga” ʼo Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 1 ʼo Tesepeli 2006.
[Paki ʼo te pasina 14]
ʼE kotou ʼiloʼi koa ia te ʼuluaki tupuʼaga, pe koʼē neʼe faikole ia Esekiasi ke haofaki nātou mai te kau Asilia?
[Paki ʼo te pasina 17]
“ ʼE matalelei ʼi te ʼu moʼuga ia te ʼu vaʼe ʼo ʼaē ʼe ina ʼave te logo lelei!”