Te Tuʼulaga ʼa Te Hahaʼi Fafine ʼi Te Fakatuʼutuʼu ʼa Sehova
“Ko te kau fafine avelogo lelei e hage ko he kau solia.” —PES. 68:12.
1, 2. (1) Kotea ia te meʼa ʼofa ʼae neʼe foaki e te ʼAtua kia Atama? (2) He ko ʼe neʼe foaki e te ʼAtua maʼa Atama hona ʼohoana? (Vakaʼi te ʼuluaki pakī.)
NEʼE fakatupu e Sehova ia te kele he neʼe ʼi ai tona tupuʼaga lelei. Neʼe “ina fakatupu ia [te kele] ke nofoi.” (Esa. 45:18) Ko Atama ia te ʼuluaki tagata, neʼe fakatupu haohaoa. Neʼe foaki age ki ai e Sehova ia te ʼoloto ʼo Eteni, ʼae ne’e ko he nofoʼaga taulekaleka ʼe lahi ai te vao ʼakau pea mo te ʼu manu. Kaʼe neʼe iloʼi e Sehova neʼe mole heʼeki katoa ia tana fakatupu, ʼo ina ui fenei ai: “E mole lelei ke nofo toko tahi te tagata; e au fai anai he tokoni ke tatau mo ia.” Neʼe haga leva ia Sehova ʼo fakamoe mate ia Atama pea mo ina toʼo hona hui vakavaka moʼo faʼu ʼaki ia “te fafine.” Pea ʼi te ala ake ʼa Atama, neʼe fiafia lahi ʼi tana sio ki tona ʼohoana. Neʼe ina ui fenei: “Koeni ae e hui ki oku hui pea kakano ki toku kakano! E higoa anai ia ia ko te fafine! Koteuhi nee too ia ia mai te tagata.”—Sen. 2:18-23.
2 Ko te fafine neʼe ko he meʼa ʼofa ia ʼa te Atua maʼa Atama. Pea neʼe ko hona tokoni haohaoa. Neʼe toe foaki foki ki ai ia te pilivilesio makehe ʼae ke fanaunau. ʼE ui fenei ʼi te Tohi-Tapu: “Nee foaki leva e Atama ki tona ohoana te higoa ko Eva: koteuhi ko te fae ia ia o te u hahai mauli fuli.” (Sen. 3:20) ʼI te kele, ʼe haohaoa anai te hahaʼi. Koia, neʼe feala ke maʼu e ʼatatou ʼuluaki matuʼā mo ʼanā fanau ia te pilivilesio ʼae ke natou tokakaga ki te ʼu meʼa maʼuli ʼo te kele pea ke liliu te kele katoa ko he palatiso.—Sen. 1:27, 28.
3. (1) Kotea ʼae neʼe tonu ke fai e Atama mo Eva ke nā maʼu ai ia te ʼofa ʼa te ʼAtua, kaʼe kotea ʼae neʼe hoko? (2) Ko te ʼu fehuʼi fea ʼae ka tou vakaʼi anai?
3 Neʼe tonu kia Atama mo Eva ke nā fakalogo kia Sehova pea mo tali ia tona ʼuhiga pule ke feala ai hanā maʼu ia tona ʼofa. (Sen. 2:15-17) Ka na pau la neʼe nā nonofo agatonu kia te ia, neʼe feala pe hanā fai ia meʼa fuli ʼae neʼe fakatuʼutuʼu e te ʼAtua maʼa naua. Meʼa fakaʼofaʼofa foki koteʼuhi neʼe talagataʼa ia Atama mo Eva kia Sehova. Kaʼe neʼe nā fakalogo kia Satana, ʼo nā agahala ai ki te ʼAtua. (Sen. 3:1-6; Apk. 12:9) Kotea te ʼu nunuʼa ʼo te talagataʼa ʼaia ki te hahaʼi fafine? Kotea te ʼu gaue ʼae neʼe fakahoko e ʼihi fafine agatonu ʼo te temi muʼa? He ko ʼe ʼe feala ke fakahigoaʼi te hahaʼi fafine ia ʼaho nei ko “he kau solia”?—Pes. 68:12.
TE ʼU NUNUʼA ʼO TE TALAGATAʼA
4. ʼO ʼuhiga mo te agahala ʼa te ʼuluaki taumatuʼa, ko ai ʼae neʼe tuku ki ai te hala?
4 Neʼe loto e Sehova ke fakamahino age e Atama pe ko ʼe neʼe talagataʼa. Kaʼe neʼe ina maʼu te takuʼaki ʼaeni: “Ko te fafine ae nee ke tuku mai ki oku tafa, nee ina foaki mai kia au he . . . fuai akau, pea nee au kai ki ai.” (Sen. 3:12) Neʼe mole fakahemala ia Atama ki te hala ʼae neʼe ina fai. Kaʼe neʼe ina faigaʼi ke ina tukugakoviʼi ia Eva. Neʼe ina toe faigaʼi foki ke ina tukugakoviʼi ia Sehova koteʼuhi neʼe ina fakatupu ia tona ʼohoana. Kaʼe neʼe tuku pe e Sehova ia te hala kia Atama logo ai neʼe ko naua taumatuʼa ʼae neʼe agahala. Pea ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo te ui ʼi te Tohi-Tapu neʼe “ulu . . . te agahala ki te malamanei aki he tagata e tahi, * (Atama) pea ko te agahala nee ina aumai ia te mate.”—Loma 5:12.
5. Kotea te ʼu fua ʼo te haga ʼae ʼa te tagata ʼo takitaki ia ia totonu pe?
5 Neʼe fakalotoʼi e Satana ia Atama mo Eva ke nā manatu neʼe mole ʼaoga ke liliu ia Sehova ko honā Pule. Neʼe lagaʼi ai te fehuʼi maʼuhiga ʼaeni: Ko ai ʼae ʼe tonu ke ina takitaki ia te tagata? Moʼo tali ki te fehuʼi ʼaia, neʼe fakagafua e Sehova ke haga te tagata ʼo takitaki ia ia totonu pe lolotoga he temi. Kaʼe neʼe kotea ʼona fua? Neʼe hoholo aipe ia te ʼu tuʼutamaki ʼae neʼe fakatupu e te tagata. Pea ʼi te ʼu taʼu ʼe teau ʼaeni kua hili peʼe laka atu, neʼe mamate ai te teitei toko teau miliona hahaʼi ʼi te ʼu tau. Ohage pe ko tona ui ʼi te Tohi-Tapu, “e mole ko te tagata ae e ina taki ona lakaaga moka haele.” (Sel. 10:23) Koia ʼae ʼe tali ai e te kau Kilisitiano moʼoni ke liliu ia Sehova ko tonatou Pule.—Lau ia Taaga Lea 3:5, 6.
6. ʼI ʼihi fenua, kotea ʼae ʼe tau mo te hahaʼi fafine?
6 ʼI te malama ʼaeni ʼae ʼe puleʼi e Satana, ʼe maʼuli mamahi ai te hahaʼi tagata pea mo fafine. (Ekl. 8:9; 1 Soa. 5:19) Kaʼe ʼe tau te hahaʼi fafine mo ʼihi aga ʼe kovi age. Ohage la, ʼi te malamanei katoa, ko te teitei toko 30 ki te teau hahaʼi fafine, ʼe gaohiʼi koviʼi pea mo fakaʼalikiʼi e tonatou ʼohoana peʼe ko te ʼu tagata ʼae ʼe fakatahi mo natou. Pea ʼi ʼihi aga ʼi fenua, ʼe ko he agamahani ia te fakamaʼuhigaʼi ʼo te tamaliki tagata. Kotea tona tupuʼaga? Koteʼuhi moka natou lalahi ake, pea ʼe natou tokakaga ki ʼanatou matuʼā pea mo fakamaʼuli tonatou higoa fakafamili. ʼI ʼihi fenua, ʼe fehiʼaʼinaʼi ai te tamaliki fafine pea ʼe lahi age te fakato fatu moka ko he tamasiʼi fafine.
7. Neʼe feafeaʼi ia te kamataʼaga ʼo te maʼuli ʼo Atama mo Eva?
7 ʼE fehiʼa ia Sehova ki te agakovi fuli pe ʼae ʼe fai ki te hahaʼi fafine. ʼE faitotonu ia Sehova ki te hahaʼi fafine pea ʼe fakaʼapaʼapa kia natou. Neʼe mole fakatupu e Sehova ia Eva ke liliu ko he kaugana ʼa Atama. Neʼe haohaoa ia pea neʼe ina maʼu he ʼu kalitate ke liliu ai ko he tokoni lelei ki tona ʼohoana. Koia, ʼi te hili ʼo tana fakatupu ia meʼa fuli, “nee sio leva te Atua ki [ai], pea koeni nee lelei tukupau te mea aia.” (Sen. 1:31) ʼE moʼoni, neʼe lelei tukupau ia te kamataʼaga ʼo te maʼuli ʼo Atama mo Eva.
TE ʼU FAFINE ʼAE NEʼE TOKONI SEHOVA KI AI
8. (1) ʼE feafeaʼi te aga ʼa te tokolahi ia ʼaho nei? (2) Lolotoga te hisitolia ʼa te tagata, ko ai ʼae neʼe tokoni ki ai ia Sehova?
8 ʼI te hili ʼo te agatuʼu ʼae neʼe hoko ʼi Eteni, neʼe hoko atu pe te talagataʼa ʼa te hahaʼi kia Sehova. ʼI te ʼu taʼu pe ʼaeni kua hili, neʼe ʼaʼasili kovi age te aga ʼa te hahaʼi. ʼE mahino ia, ʼe tou maʼuʼuli ʼi “te u aho fakamuli” pea mo “faigataa” ʼae neʼe fakakikite ʼi te Tohi-Tapu. (2 Tim. 3:1-5) Kaʼe logo la te agakovi ʼa ʼihi, neʼe ʼi ai tuʼumaʼu pe ni hahaʼi tagata mo fafine neʼe natou fakalogo ki te ʼu lao ʼa te ʼAtua pea mo natou tali ke liliu te ’Atua ko tonatou Pule. Neʼe natou falala kia Sehova. Pea neʼe tokoni mo lagolago ia te ʼAtua kia natou.—Lau ia Pesalemo 71:5.
9. Neʼe ko te tokofia ʼae neʼe hao ʼi te Tulivio, pea kotea tona tupuʼaga?
9 ʼI te temi ʼo Noe, neʼe fakaʼauha e Sehova ia te hahaʼi agakovi ʼaki te Tulivio, pea neʼe tokosiʼi ia natou ʼae neʼe hao ai. Neʼe toe mamate ai foki te ʼu tehina mo te ʼu tokolua ʼo Noe. (Sen. 5:30) Kaʼe ʼi te hoko ʼo te Tulivio, neʼe hao ai ia te toko fa fafine mo te toko fa tagata. Neʼe ko Noe, mo tona ʼohoana, mo ʼonā foha ʼe toko tolu pea mo ʼonatou ʼohoana. Pea neʼe natou hao ʼuhi ko tanatou fakalogo pea mo tanatou fai te finegalo ʼo Sehova. Koia, ko te hahaʼi ʼae ʼe maʼuʼuli ia ʼaho nei, ʼe natou haʼu fuli mai ia Noe mo tona kiʼi famili ʼae neʼe puipui mo tokoni ki ai ia te ʼAtua.—Sen. 7:7; 1 Pet. 3:20.
10. Neʼe tokoni pea mo puipui feafeaʼi ia Sehova ki te ʼu ʼohoana ʼa te ʼu pateliaka agatonu?
10 ʼI ni taʼu ki muli age, neʼe toe tokoni pea mo puipui foki ia te ʼAtua ki te ʼu ʼohoana ʼa te ʼu pateliaka agatonu. Neʼe tapuakinaʼi natou e Sehova, koteʼuhi neʼe mole natou lauga ʼo ʼuhiga mo tonatou maʼuli. (Suta 16) Pea neʼe kau ia Sala ki te ʼu fafine ʼaia. Neʼe lotolelei ia ke alu ʼo maʼuli ʼi te ʼu fale la ʼi te temi ʼae neʼe fekauʼi ai ke mavae ʼi tona ʼapi, ʼae neʼe maʼuli fimalie ai ʼi Ulu. Neʼe “fakalogo kia Apalahamo pea nee ina fakahigoa ia ia ko tona aliki.” (1 Pet. 3:6) Tou toe manatuʼi ia te ʼohoana ʼo Isaake ʼae ko Lepeka. Neʼe ko he meʼa ʼofa taulekaleka ia mai ia Sehova. ʼE ui ʼi te Tohi-Tapu “nee ofa leva ia Isaake kia ia, pea nee fimalie leva tona loto i te puli o tana fae.” (Sen. 24:67) Pea ia ʼaho nei, ʼe ko he pilivilesio ia te maʼu ʼi te hahaʼi ʼa Sehova he ʼu fafine ʼe natou hage ko Sala mo Lepeka.
11. Neʼe fakaha feafeaʼi e te ʼu fafine faifanau Iselaele ia tanā lototoʼa?
11 Lolotoga te maʼuli popula ʼa te kau Iselaele ʼi Esipito, neʼe natou liliu ai ʼo kaugā malie ʼosi. Koia, neʼe fakatotonu ai e Falaone ke matehi te ʼu tamaliki tagata fuli ʼi tonatou fanauʼi. Ko te ʼu fafine Iselaele ʼe toko lua ko Sifela mo Pua ʼae neʼe nā tokakaga ki te faifanau. Neʼe mole nā mulimuli ki te fakatotonu ʼa Falaone ʼae ke nā matehi te ʼu tamaliki tagata. Koteʼuhi neʼe lahi age tanā manavasiʼi ʼae kia Sehova ia Falaone. Pea ki muli age, neʼe fakapale leva naua e Sehova ʼaki te fealagia ʼae ke nā tahi maʼu hona kiʼi famili.—Eke. 1:15-21.
12. Kotea ia te aluʼaga fakaofoofo ʼae neʼe hoko kia Tepola pea mo Saele?
12 ʼI te temi ʼo te kau tuʼi fakamau ʼi Iselaele, neʼe fakanofo e te ʼAtua ia Tepola ko he fafine polofeta. Neʼe fakalotomalohiʼi e Tepola ia te tuʼi fakamau ko Palaki pea neʼe tokoni ia ki te kau Iselaele ke natou hao mai ʼonatou fili. Neʼe ina fakakikite ai, ʼe mole malo anai te kau Iselaele ʼi te kau Kanaane ʼaki ia Palaki kaʼe ʼaki he fafine. Pea neʼe natou malo leva ʼi ʼonatou fili, ʼi te temi ʼae neʼe haga ai ia Saele ʼae neʼe mole ko he fafine Iselaele, ʼo matehi ia te pule ʼo te kautau Kanaane ko Sisela.—Tfm. 4:4-9, 17-22.
13. Kotea ʼae ʼe ui ʼi te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo Apikaile?
13 Tou toe talanoa ki te fafine agatonu ko Apikaile ʼae neʼe maʼuli kua hili nei ki ai teitei taʼu ʼe 1 100 I.M.T.S. * ʼE ui ʼi te Tohi-Tapu neʼe ko he fafine ʼe agafakapotopoto kaʼe neʼe agakovi mo agavale ia tona ʼohoana ʼae ko Napale. (1 Sam. 25:2, 3, 25) Ko Tavite, neʼe ina puipui ia te ʼu tagata faifekau ʼa Napale, pea neʼe ina fekauʼi leva ʼana hahaʼi tagata ke natou olo ʼo kole kia Napale hanatou meʼa kai pea mo ʼihi atu meʼa. Kaʼe neʼe “tali kovii natou” e Napale ʼo mole ina foaki kia natou ia he meʼa. Neʼe ita lahi leva ia Tavite pea neʼe ina fakatuʼutuʼu ke ina tauteaʼi ia Napale mo ʼana tagata faifekau. Kaʼe ʼi te iloʼi ʼae e Apikaile ia te faʼahi ʼae neʼe fai e tona ʼohoana, neʼe alu ai ʼo ʼave ia te meʼa kai pea mo ʼihi meʼa ʼofa kia Tavite. Pea ʼuhi ko tana agafakapotopoto ʼaia, neʼe mole matehi ai e Tavite ia Napale. (1 Sam. 25:8-18) Koia ki muli age, neʼe ui fenei e Tavite kia Apikaile: “Ke fakafetai [kia Sehova], te Atua o Iselaele, ae nee ina fekaui mai koe kia au i te temi aeni!” (1 Sam. 25:32) Pea hili te mate ʼa Napale, neʼe ʼohoanaʼi e Tavite ia Apikaile.—1 Sam. 25:37-42.
14. Ko te gaue fea ʼae neʼe kau ki ai ia te ʼu ʼofafine ʼo Salume? Pea ʼe faʼifaʼitakiʼi feafeaʼi ia natou e ʼihi tuagaʼane ia ʼaho nei?
14 ʼI te temi ʼae neʼe fakaʼauha ai e te kau Papilone ia Selusalemi mo tona fale lotu ʼi te taʼu 607 I.M.T.S., neʼe lahi ai te mateā ʼi te hahaʼi tagata mo fafine pea mo te tamaliki. ʼI te taʼu 455 I.M.T.S., neʼe toe laga ia te ʼu kaupa ʼo Selusalemi ʼi te takitaki ʼa Neemia. Pea neʼe kau ia te ʼu ʼofafine ʼo Salume ia natou ʼae neʼe tokoni ki te gaue ʼaia. Ko tanatou tamai neʼe ko “te pule [peʼe tama ʼaliki] o te tahi vaelua o Selusalemi.” (Nee. 3:12) Kaʼe neʼe fiafia ʼona ʼofafine ʼi te fakahoko ʼo te gaue ʼaia logo la ko tanatou tamai neʼe ko he tama ʼaliki. Koia ko te aluʼaga ʼaia, ʼe ina fakamanatuʼi mai ia te ʼu tuagaʼane Kilisitiano ʼe kau ʼi te ʼu gaue laga fale ʼae ki te tauhi kia Sehova ʼi te malamanei katoa.
TE HAHAʼI FAFINE ʼAE NEʼE MANAVASIʼI KI TE ʼATUA ʼI TE TEMI ʼO SESU
15. Kotea ia te pilivilesio ʼae neʼe foaki e Sehova kia Malia?
15 Neʼe foaki e Sehova ki te ʼu fafine ni pilivilesio makehe ʼi tanatou tauhi ʼae kia te ia. Pea neʼe kau ai ia te taupoʼou ko Malia ʼi te ʼu fafine ʼaia. Neʼe fakapapauʼi ia ia ke ʼohoana mo Sosefo. ʼI muʼa ʼo tanā ʼohoana, neʼe faitama ia Malia ʼaki ia te laumalie maʼoniʼoni ʼa Sehova. Kaʼe he ko ʼe koa neʼe filifili e te ʼAtua ia Malia ke liliu ko te faʼe ʼa Sesu? ʼE mahino ia neʼe ina maʼu te ʼu kalitate fakalaumalie ʼae neʼe ʼaoga moʼo taupau ia tana kiʼi tama haohaoa. ʼE mahino ia, neʼe ko he toe pilivilesio ia te liliu ʼa he fafine ko he faʼe ʼa te tagata lahi tokotahi ʼo te ʼu temi fuli.—Mat. 1:18-25.
16. Neʼe feafeaʼi te aga ʼa Sesu ki te hahaʼi fafine? Kotou tuku mai he faʼifaʼitaki.
16 Ko Sesu neʼe agalelei ki te hahaʼi fafine. Ohage la, tou fakakaukauʼi ia te aluʼaga ʼae neʼe hoko ki te fafine neʼe alu te toto ia ia talu mai taʼu ʼe 12. Neʼe fafā ia ia ki te kofu ʼo Sesu pea neʼe malolō ai tona mahaki. Neʼe ita koa ia Sesu ki ai? Kailoa ia. Kaʼe neʼe agalelei ia ʼo ina ui fenei: “Siaku taahine, kua haofaki koe e tau tui; alu i te tokalelei, koteuhi kua ke mauli i tou mahaki.”—Mko. 5:25-34.
17. Kotea ʼae neʼe hoko ʼi te Penikosite ʼo te taʼu 33 H.T.S.?
17 ʼI te ʼu faifagona ʼa Sesu mo ʼana apositolo, neʼe lagolago ʼihi fafine kia natou ʼaki ʼanatou koloa. (Luka 8:1-3) Pea ʼi te ʼaho ʼo te Penikosite ʼo te taʼu 33 H.T.S., * neʼe maʼu e te teitei toko 120 hahaʼi fafine mo tagata ia te laumalie maʼoniʼoni ʼa te ʼAtua ʼi hona aluʼaga fakaofoofo. (Lau ia Gaue 2:1-4.) Neʼe fakakikite e Sehova ia te aluʼaga ʼaia ʼaki ʼana palalau ʼaeni: “E au [folahi] anai toku Laumalie ki te u kakano fuli; e kikite anai okotou foha mo okotou ofafine, . . Pea e tatau foki ki te u tagata faifekau mo te u fafine faifekau, i te u aho aia, e au [folahi] anai toku Laumalie.” (Soe. 2:28, 29) Neʼe ko he milakulo ʼae neʼe hoko ʼi te Penikosite. Pea neʼe fakamoʼoni ʼaki ai neʼe filifili e Sehova ia te hahaʼi fafine mo tagata ʼaia ke natou liliu ko te “Iselaele a te Atua.” (Kal. 3:28; 6:15, 16) Pea ʼi te hahaʼi fafine ʼae neʼe faifakamafola ʼi te temi ʼo te kau apositolo, neʼe kau ai te ʼu ʼofafine ʼe toko fa ʼa te tagata faifakamafola ʼae ko Filipo.—Gaue 21:8, 9.
KO HE KAU “SOLIA” FAFINE
18, 19. (1) Kotea ia te pilivilesio ʼae neʼe foaki e te ʼAtua ki te hahaʼi tagata mo fafine? (2) ʼE talanoa feafeaʼi ia te tagata faipesalemo ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi fafine ʼae ʼe natou tala ia te logo lelei?
18 ʼI te teitei taʼu 1875, neʼe tokosiʼi te hahaʼi tagata mo fafine ʼae neʼe natou leleiʼia ia te ʼu moʼoni Fakatohi-tapu. Pea ko natou ʼaia ʼae neʼe natou avahi te ala ki te fakamafola ʼo te logo lelei pea mo kau ki te fakahoko ʼo te lea fakapolofeta ʼaeni ʼa Sesu: “E fakamafola anai te logo lelei aeni o te puleaga i te malamanei katoa, ke fakamooni ki te u puleaga fuli. Pea e hau anai te fakaosi.”—Mat. 24:14.
19 Ia ʼaho nei, kua liliu te kiʼi kutuga ʼa te kau Ako ʼo Te Tohi-Tapu ko te teitei toko 8 000 000 kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. Pea ’e toe hilifaki ki ai ia te toko 11 000 000 tupu hahaʼi ʼae neʼe kau ki te ʼAho Fakamanatu ʼo te mate ʼa Sesu ʼi te taʼu 2013. Neʼe kaugā malie ai ia te hahaʼi fafine. ʼE toe kau foki ʼi te selevisi temi katoa ia te toko 1 000 000 tupu kau Fakamoʼoni. Pea ʼe lahi te ʼu fenua ʼe kaugā malie ai pe te hahaʼi fafine ʼae ʼe kau ki te selevisi temi katoa. ʼE mahino ia, neʼe foaki e Sehova ki te hahaʼi fafine ia te pilivilesio ʼae ke natou fakafofoga ia ia. Koia ʼe feala ai ke tou ui kua hoko ia te ʼu palalau ʼaeni ʼa te tagata faipesalemo: “E tuku e [Sehova] he folafola, pea ko te kau fafine avelogo lelei e hage ko he kau solia.”—Pes. 68:12.
ʼE TAPUAKINAʼI ANAI E TE ʼATUA IA TE HAHAʼI FAFINE AGATONU
20. Kotea ʼae ʼe feala ke tou ako ʼi tatatou Ako Fakafamili peʼe ʼi tatatou ako takitokotahi?
20 ʼE mole feala hatatou palalau ki te hahaʼi fafine fuli ʼae ʼe talanoa ki ai ʼi te Tohi-Tapu. Kaʼe ʼe feala hatatou lau ʼonatou fakamatala ʼi te Folafola ʼa te ʼAtua pea mo te ʼu alatike ʼi ʼatatou tohi. Ohage la, tou metitasio ki te faʼifaʼitaki ʼa Lute pea mo tana nofo agatonu. (Lute 1:16, 17) ʼE toe ʼaoga foki kia tatou moka tou vakaʼi ia te faʼifaʼitaki ʼa te Fineʼaliki ko Esitele. Lolotoga tatatou Ako Fakafamili peʼe ko tatatou ako takitokotahi, ʼe feala ke tou taʼofi he ako mai te ʼu fafine ʼaia pea mo ʼihi atu.
21. Neʼe fakaha feafeaʼi e te hahaʼi fafine ia tanatou nonofo agatonu kia Sehova?
21 ʼE ha lelei mai ko Sehova ʼe ina tapuakiʼi ia te gaue faifakamafola ʼa te hahaʼi fafine agatonu, maʼia ʼi te ʼu temi faigataʼa. Ohage la, lolotoga te temi ʼo te kau Nasi pea mo te puleʼaga Kominisi, neʼe tokoni ia Sehova ki te hahaʼi fafine ʼae neʼe nonofo agatonu kia te ia. Neʼe maʼuli mamahi te tokolahi pea neʼe matehi ʼihi ʼuhi ko tanatou fakalogo ʼae ki te ʼAtua. (Gaue 5:29) Ohage pe ko te hahaʼi fafine agatonu ʼaia, ʼe toe filifili e te hahaʼi fafine Kilisitiano ia ʼaho nei ke liliu ia te ʼAtua ko tonatou Pule. Pea ’e toe fai pe e Sehova ki te hahaʼi fafine takitokotahi ia te ʼu palalau ʼaeni ʼae neʼe ina fai ki te kau Iselaele: “ʼAua naa ke mataku ki he mea, e au hau o tokoni kia koe.”—Esa. 41:10-13.
22. Kotea ia te ʼu pilivilesio ʼae ʼe tou fakatalitali ki ai ʼi te ka haʼu?
22 ʼI te ka haʼu, ʼe fakaʼaogaʼi anai e te ʼAtua ia te hahaʼi tagata mo fafine moʼo tokoni ki te toko lau ʼi miliona hahaʼi ʼae ka fakatuʼuake. ʼE natou akoʼi anai kia natou pe ko ai ia Sehova pea mo tana fakatuʼutuʼu taulekaleka maʼa te malamanei. Pea tahi, ʼe natou kau anai ki te toe fakaliliu ʼo te kele ko he palatiso. Kaʼe ʼi tatatou fakatalitali ki te lakaga ʼaia, tou fakamaʼuhigaʼi ia tatatou pilivilesio ʼae ke tou “tauhi [kia Sehova] i he loto e tahi.”—Sofo. 3:9.
[ʼU nota]
^ pal. 4 ʼI te vaega ʼaeni pea mo ʼihi atu, ko matou ʼae neʼe matou fakaʼiloga keheʼi.
^ pal. 13 Ko te ’u mata ’i tohi ’aeni I.M.T.S. ko tona faka’uhiga: ’I Mu’a ’o te Temi ’o Sesu.
^ pal. 17 Ko te ’u mata ’i tohi ’aeni H.T.S. ko tona faka’uhiga: Hili te Temi ’o Sesu.