Neʼe ʼOfa Ki Te Hahaʼi
“Neʼe au ʼofa tafitō ki te ʼu foha ʼo te tagata.”—TAAGA LEA 8:31, MN.
1, 2. Neʼe fakaha feafeaʼi e Sesu ia tona ʼofa moʼoni ki te tagata?
KO TE ʼAlo ʼulutokotahi ʼo te ʼAtua ʼe ko te faʼifaʼitakiʼaga lelei ʼaia ʼo te poto lahi ʼo Sehova. Neʼe ko te tufuga faiva ʼo tana Tamai. Kotou fakakaukauʼi age ia te fiafia neʼe ina maʼu ʼi tana sio ki tana Tamai “neʼe ina teuteuʼi te lagi” pea mo ina “fakatuʼutuʼu te ’u fakatafitoʼaga ʼo te kele.” Kaʼe ʼi te ʼu faʼahi fuli ʼae neʼe fakatupu e tana Tamai, “neʼe ʼofa tafitō [ia Sesu] ki te ʼu foha ʼo te tagata.” (Taaga Lea 8:22-31, MN) ʼEi, neʼe ʼofa ia Sesu ki te tagata talu mai te kamataʼaga.
2 Ki muli age, neʼe fakaha e Sesu ia tana agatonu mo tona ʼofa ʼae ki tana Tamai ʼo toe feia pe mo tona ʼofa moʼoni ʼae ki te hahaʼi. ʼO feafeaʼi? Neʼe lotolelei ke hifo mai te lagi ki te kele ʼo tupu tagata. Neʼe ina fai ia te faʼahi ʼaia ʼuhi ko tona ʼofa ke feala ai hana “foaki tona mauli ke totogi ai te kaugamalie.” (Mateo 20:28; Filipe 2:5-8) ʼI te nofo ʼa Sesu ʼi te kele, neʼe foaki e Sehova kia ia te malohi moʼo fakahoko ʼaki ia te ʼu milakulo. ʼE ha mai ʼi te ʼu milakulo ʼaia, ia te ʼofa ʼa Sesu ki te hahaʼi pea tana kua vave fakahoko ia te ʼu meʼa taulekaleka fuli maʼa te tagata.
3. Kotea ʼae ka tou vakaʼi anai ʼi te alatike ʼaeni?
3 ʼI tana haʼu ki te kele, neʼe fakamafola e Sesu ia “te logo lelei Luka 4:43) Neʼe ina iloʼi ko te Puleʼaga ʼaia ʼe ina fakatapuha anai ia te huafa ʼo tana Tamai pea mo fakatokatoka ia te ʼu fihifihia ʼa te tagata ʼo talu ai. ʼI te temi ʼae neʼe faifakamafola ai ia Sesu, neʼe lahi ia te ʼu milakulo neʼe ina fakahoko. Neʼe fakaha e te ʼu milakulo ʼaia ia tana tokagaʼi moʼoni ia te hahaʼi fuli. He koʼe ʼe maʼuhiga kia tatou? Koteʼuhi ʼe tou maʼu ai he ʼamanaki pea mo he falala ki te ka haʼu. Koia tou vakaʼi ia te ʼu milakulo ʼe fa ʼa Sesu ʼi te alatike ʼaeni.
o te puleaga o te Atua.” (NEʼE IA TE IA TE MALOHI MOʼO FAI HE ʼU FAKAMALOLO
4. Kotea ʼae neʼe hoko ʼi te temi ʼae neʼe felaveʼi ai Sesu mo te tagata kilia?
4 Lolotoga tana minisitelio, neʼe alu ia Sesu ki te fenua neʼe higoa ko Kalilea. Neʼe felaveʼi mo he tagata kilia ʼi te kolo ʼo te fenua ʼaia. (Maleko 1:39, 40) Neʼe kovi ia te mahaki ʼo te tagata ʼaia pea koia ʼae neʼe ui ai e Luka ia te toketa, neʼe “kilia katoa” ia te tagata ʼaia. (Luka 5:12) ʼE ui ʼi te Tohi-Tapu ʼi te temi ʼae neʼe sio ai te tagata kilia kia Sesu, “nee fakamapee ifo leva ia ia ki te kele, o fai kia ia te kole aeni: Aliki, kapau e ke loto ki ai, e ke fealagia toku fakamaa.” Neʼe ina iloʼi neʼe maʼu e Sesu ia te malohi ʼae moʼo fakamalolo ia ia, kaʼe neʼe ina fia iloʼi pe neʼe loto ia Sesu ke ina fai ia te faʼahi ʼaia. Kotea ia tona tupuʼaga? Koteʼuhi neʼe mahani ʼi te sio ki te kau Faliseo ʼae neʼe natou fehihiʼa ki te kau kilia. Kaʼe neʼe kotea ia te manatu ʼa Sesu? ʼE feafeaʼi anai ia te aga ʼa Sesu ki te tagata ʼaia ʼae neʼe kovi ia tona mahaki? Ka na pau la neʼe ko koutou, kotea anai ka kotou fai?
5. He koʼe neʼe fia fakamalolo e Sesu ia te tagata kilia?
5 ʼE mahino ia, neʼe mole kalaga ia te tagata kilia ohage ko tona fai ʼi te Lao Fakamoisese “uli! uli!” (Levitiko 13:43-46) Neʼe mole ita ia Sesu. Kaʼe neʼe fia tokaga pea mo tokoni ki te tagata ʼaia. ʼE mole tou iloʼi papau pe kotea ia te manatu ʼa Sesu, kaʼe ʼe tou iloʼi pe kotea ʼae neʼe ina logoʼi. Neʼe lotomamahi ʼo ʼuhiga mo te tagata kilia ʼaia pea neʼe ina fai ai he milakulo. Neʼe fafa Sesu kia ia pea neʼe mole feala ki he tahi ke ina fai ia te faʼahi ʼaia. Hili ʼaia, neʼe ui fenei age e Sesu ʼaki he lotofalala mo he manavaʼofa: “E au loto ki ai, ke ke maa.” Pea “nee mavae leva te kilia ia ia.” (Luka 5:13) ʼEi, neʼe foaki e Sehova kia Sesu ia te malohi moʼo fakahoko ia te milakulo lahi ʼaia pea mo fakaha ia tona ʼofa ʼae ki te hahaʼi.—Luka 5:17.
6. Kotea ʼae ʼe fakaofoofo ʼi te ʼu milakulo ʼae neʼe fakahoko e Sesu? Pea kotea ʼe ha ʼaki mai ʼi te ʼu milakulo ʼaia?
6 ʼAki te malohi ʼo te ʼAtua, neʼe lahi ia te ʼu milakulo fakaofoofo neʼe fai e Sesu. Neʼe mole ina fakamalolo pe ia te kau kilia. Kaʼe neʼe ina toe fakamalolo ia te tahi ʼu hahaʼi neʼe tau mo te ʼu mahaki kehekehe. ʼE fakaha mai ʼi te Tohi-Tapu neʼe punamaʼuli ia te hahaʼi “i tanatou sisio kua palalau te u gutu mate, kua mauuli te u maimoa, kua haele te u vae ketu, kua sisio te u kivi.” (Mateo 15:31) Neʼe mole ʼaoga ke foaki e he tahi ʼe mole mahaki ia he koga ʼo tona sino kia Sesu moʼo fakamalolo he tahi. Kaʼe neʼe ina maʼu ia te malohi moʼo fakamalolo fakahagatonu ia te ʼu koga ʼo te sino ʼo he tahi. Neʼe ina fakamalolo ia te hahaʼi ʼi te moʼi temi pe ʼe tahi. Pea ʼi ʼihi temi neʼe ina fakamalolo ʼihi hahaʼi ʼe mamaʼo mai ia ia. (Soane 4:46-54) Kotea ʼae ʼe ha ʼaki mai te ʼu faʼifaʼitaki fakaofoofo ʼaia? ʼE maʼu e totatou Hau ko Sesu Kilisito ia te malohi pea ʼe ina loto ke ina pulihi ia te ʼu mahaki kehekehe ʼo talu ai. Moka tou sisio ki te aga ʼa Sesu ki te hahaʼi, ʼe tou tui papau “e ofa anai ia ia [ki] te gaegae mo te masiva” ʼi te malama foʼou. (Pesalemo 72:13) ʼE fakamalolo anai e Sesu ia natou fuli ʼae ʼe mamahi koteʼuhi ʼe loto moʼoni ki ai.
“TUU KI OLUGA, TOO TOU PALEPALE, O HAELE”
7, 8. Kotou fakamatala pe kotea ʼae neʼe hoko ʼi muʼa ʼo te felaveʼi ʼa Sesu mo te tagata mahaki ʼi Peteseta?
7 Hili ki ai ni mahina ʼi tana fakamalolo ia te tagata kilia, neʼe mavae ia Sesu mai Kalilea ʼo alu ki Sutea ʼo hoko atu ia tana fakamafola ia te logo lelei ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua. Neʼe lagi fakalogo he toko lauʼi afe hahaʼi ki te logo ʼa Sesu pea neʼe malave kia natou ia tona ʼofa. Neʼe fia fakalotofimalieʼi moʼoni e Sesu ia te kau masisiva mo natou ʼae ʼe mamahi pea mo foaki kia natou ia he ʼamanaki.—Esaia 61:1, 2; Luka 4:18-21.
8 ʼI te mahina ʼo Nisani, neʼe alu ia Sesu ki Selusalemi ki te toʼotoʼoga ʼo te Pasikate. Neʼe gatutu ia te hahaʼi ʼo te kolo ʼuhi ko te katoaga makehe ʼaia. ʼI te potu noleto ʼo te fale tapu, neʼe ʼi ai he maʼanuʼaga neʼe higoa ko Peteseta, neʼe ko te koga meʼa ʼaia neʼe felaveʼi ai ia Sesu mo he tagata neʼe mole kei haʼele.
9, 10. (1) He koʼe neʼe olo ia te hahaʼi ki te maʼanuʼaga ʼo Peteseta? (2) Kotea ʼae neʼe fai e Sesu ʼi te maʼanuʼaga, pea kotea ia te ako ʼe tou maʼu mai ai? (Vakaʼi te ʼuluaki pāki.)
9 Neʼe lahi te kau mahaki neʼe ʼomai ki Peteseta. Kotea ia tona tupuʼaga? Koteʼuhi ʼi tanatou manatu ʼe feala ki he tahi ʼe mahaki ke fakamalolo fakamilakulo mo kapau ʼe ʼi te maʼanuʼaga ʼi te temi ʼae ʼe loka ai te vai. Kotou fakakaukauʼi age muʼa ia te kaugā malie ʼo te hahaʼi ʼi te koga meʼa ʼaia, ia tanatou lotovaivai, mo tanatou tuʼania pea mo tanatou loto ʼae ke fakamalolo natou. Neʼe haohaoa ia Sesu pea neʼe mole ʼaoga ke fakamalolo ia ia. Kaʼe he koʼe neʼe nofo ʼi ai? Neʼe ko tona ʼofa ʼae ki te hahaʼi ʼae neʼe tupu ai tana haʼu ki te koga meʼa ʼaia. Pea neʼe felaveʼi ai mo te tagata ʼae neʼe mahaki talu mai fualoa ʼi muʼa ʼo te tupu tagata ʼa Sesu.—Lau ia Soane 5:5-9.
10 Neʼe fehuʼi age e Sesu ki te tagata pe ʼe toe fia haʼele. Kotou fakakaukauʼi age muʼa ia te lotomamahi ʼa te tagata ʼaia, ʼi tana tali ʼae neʼe ina fai kia Sesu. Neʼe loto ke fakamalolo ia ia kaʼe neʼe mole feala koteʼuhi neʼe mole ʼi ai he tahi ʼe tokoni age ki tona ʼave ki te loto maʼanuʼaga. Pea neʼe fakatotonu age e Sesu ke ina fakahoko he meʼa ʼe mole feala ia, neʼe ina ui age ke ina toʼo tona palepale pea mo haʼele. Pea neʼe toʼo e te tagata ia tona palepale pea mo kamata haʼele. ʼE fakaofoofo ia te milakulo ʼaia pea ʼe ina fakaha mai pe kotea ʼae ka fai anai e Sesu ʼi te malama foʼou. ʼE toe ha mai ʼi te milakulo ʼaia ia te ʼofa moʼoni ʼa Sesu ki te hahaʼi. Neʼe kumi e Sesu ia natou ʼae neʼe ʼaoga ki ai he tokoni. ʼE fakalotomalohiʼi tatou e te faʼifaʼitaki ʼo Sesu ke tou haga kumi ia te hahaʼi ʼo totatou telituale ia natou ʼae ʼe lotovaivai ʼuhi ko te ʼu aluʼaga fakamataku ʼae ʼe hoko ʼi te malama ʼaeni.
“KO AI AE NEE KAPA MAI KI OKU TEU?”
11. Ia Maleko 5:25-34, ʼe ha feafeaʼi ia te ʼofa ʼa Sesu ki te hahaʼi mahaki?
11 Lau ia Maleko 5:25-34. Talu mai taʼu ʼe 12, neʼe tau he fafine mo he mahaki fakaufiufi. Neʼe maʼuli mamahi ʼuhi ko tona mahaki ʼo toe fua kovi ai ki tana tauhi. Pea neʼe alu ki te ʼu toketa pea neʼe ina fakaʼaogaʼi fuli ia tana foʼi falā ke maʼu hona faitoʼo, kaʼe neʼe toe ʼasili age tona mahaki. ʼI te tahi ʼaho, neʼe ina maʼu te tahi puleʼaki ke ina maʼu ai hona malolō, koia neʼe fakalaka ai ʼi te lotolotoiga ʼo he hahaʼi kaugā malie pea neʼe lave ki te kofu ʼo Sesu. (Levitiko 15:19, 25) ʼI te temi ʼae neʼe logoʼi ai e Sesu neʼe mavae ia te ia he malohi, neʼe ina ui fenei: “Ko ai ae nee kapa mai ki oku teu?” “Nee mataku lahi te fafine pea nee tete ia ia, pea nee hau leva ia ia o punou i te u vae o Sesu, mo fakaha kia ia te mooni katoa.” Neʼe mahino kia Sesu ko Sehova ʼae neʼe ina fakamalolo ia te fafine ʼaia, koia ʼae neʼe ina ui fenei age ʼaki he agalelei: “Siaku taahine, kua haofaki koe e tau tui; alu i te tokalelei, koteuhi kua ke mauli i tou mahaki.”
ʼAki ʼana milakulo, neʼe fakaha ai e Sesu ia tana tokaga moʼoni ʼae kia tatou pea mo ʼotatou fihifihia (Vakaʼi te palakalafe 11, 12)
12. (1) Ohage ko te ʼu faʼahi ʼae neʼe tou vakaʼi, ʼe feafeaʼi ia Sesu? (2) Kotea ia te faʼifaʼitaki neʼe tuku mai e Sesu?
12 ʼE tou fiafia ʼi tatatou sisio ki te ʼofa ʼae Sesu ki te hahaʼi, tafitō ia natou ʼae neʼe mahahaki. ʼE kehekehe ia mo Satana ʼae ʼe ina faigaʼi ke tou tui ʼe mole ʼi ai hotatou ʼuhiga pea ʼe mole he tahi ʼe ʼofa ia tatou. Kaʼe neʼe fakaha e Sesu ʼaki ʼana milakulo ʼe ʼofa moʼoni kia tatou pea ʼe ina tokagaʼi ʼotatou fihifihia. ʼE tou lotofakafetaʼi kua tou maʼu totatou Hau pea mo te Pelepitelo Lahi ʼofa. (Hepeleo 4:15) ʼE lagi ʼe mole tou lotomahino ki he tahi ʼe tau mo he mahaki talu mai fualoa, tafitō la mo kapau ʼe mole tou mahaki. Kaʼe kotou manatuʼi ia Sesu, neʼe ina logoʼi ia te mamahi ʼe tau mo natou ʼae ʼe mahahaki logo la neʼe mole mahaki ʼi he temi. ʼOfa pe ke tou fai ia meʼa fuli moʼo faʼifaʼitakiʼi ia tona ʼofa.—1 Petelo 3:8.
“NEE TAGI LEVA SESU”
13. Kotea ʼae ʼe fakaha mai ʼi te fakatuʼuake ʼo Lasalo ʼo ʼuhiga mo Sesu?
13 Neʼe lotomamahi ia Sesu ʼuhi ko te mamahi ʼa ʼihi. Ohage la, ʼi te temi ʼae neʼe mate ai tona kaumeʼa ko Lasalo, neʼe “mamahi” ʼaupito ia Sesu pea “nee fonu ia i te ofa” ʼi tana sio ki te mamahi ʼo te famili ʼo Lasalo pea mo ʼona kaumeʼa. (Lau ia Soane 11:33-36.) Logo la ʼe ina fakatuʼuake anai ia Lasalo kaʼe neʼe tagi ia Sesu. Neʼe mole mataku ia ʼi te fakaha ki ʼihi ia te ʼu meʼa ʼae neʼe ina logoʼi. Neʼe ʼofa ia kia Lasalo pea mo tona famili koia ʼae neʼe ina fakaʼaogaʼi ai te malohi ʼo te ʼAtua moʼo fakatuʼuake ia Lasalo.—Soane 11:43, 44.
14, 15. (1) Kotea ʼae ʼe ha ʼaki mai ai ʼe loto e Sehova ke ina pulihi ia te ʼu mamahi ʼo te tagata? (2) Kotea ia te fakaʼuhiga ʼo te ui ʼae ʼe manatuʼi e te ʼAtua ia natou fuli ʼae ʼe nonofo ʼi te ʼu tanuma?
14 ʼE ui ʼi te Tohi-Tapu ʼe hage ia Sesu ko tana Tamai, ia Sehova. (Hepeleo 1:3) Koia ʼae ʼaki te ʼu milakulo ʼa Sesu ʼe ha ʼaki mai ai ʼe toe loto mo Sehova ke ina pulihi ia te mahaki, mo te ʼu mamahi pea mo te mate. Kua vave fakatuʼuake e Sehova mo Sesu ia te hahaʼi ʼe tokolahi. Neʼe ui e Sesu ʼe fakatuʼuake anai ia “natou fuli e nonofo i te u tanuma.”—Soane 5:28, 29.
15 ʼI te fakatuʼuake ʼaia, ʼe kau ki ai ia natou fuli ʼae ʼe manatuʼi e te ʼAtua. ʼE feala ki totatou ʼAtua Mafimafi pea mo Tupuʼaga ʼo te ʼatulaulau ke ina manatuʼi ia te ʼu faʼahi fuli ʼo natou ʼae ʼe tou ʼoʼofa ai ʼo toe feia pe ki ʼonatou ʼulugaaga. (Esaia 40:26) ʼE mole gata pe ki te ui ʼae ʼe feala ke manatuʼi natou e Sehova kaʼe ʼe loto moʼoni ke ina manatuʼi natou. Ko te ʼu fakatuʼuake ʼae ʼe tou maʼu ʼi te Tohi-Tapu, ʼe ko he ʼu faʼifaʼitaki fakaofoofo ʼo ʼuhiga mo te ʼu aluʼaga ʼae ka hoko anai ʼi te malama foʼou.
TOU AKO MAI TE ʼU MILAKULO ʼA SESU
16. Kotea ia te pilivilesio ʼe maʼu anai e te tokolahi ʼo te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua?
16 Kapau ʼe tou nonofo agatonu, ʼe lagi tou maʼu anai ia te pilivilesio ʼae ke tou fakalaka maʼuli ʼi te mamahi lahi, pea ʼe ko he toe milakulo anai ʼaia. Pea hili pe Halamaketone, ʼe tou sisio anai ki te tahi ʼu milakulo. ʼI te temi ʼaia, ʼe maʼu anai e te tagata ia he maʼuli malolō fakasino haohaoa. (Esaia 33:24; 35:5, 6; Apokalipisi 21:4) Kotou fakakaukauʼi age muʼa ia te temi ka toʼo anai e te hahaʼi ʼonatou mata sio ʼata, mo ʼonatou toko, mo ʼonatou saliote toho pea mo ʼanatou kiʼi masini ki ʼonatou taliga. ʼE iloʼi e Sehova ʼe tonu anai kia natou fuli ʼae ka fakalaka maʼuli anai ʼi Halamaketone ke natou malolohi pea mo maʼu ia he maʼuli malolō fakasino lelei, koteʼuhi ʼe lahi anai ia te ʼu gaue ka natou fai. ʼE ko natou anai ʼae ka natou fakaliliu anai ia te Kele ko he palatiso.—Pesalemo 115:16.
17, 18. (1) He koʼe neʼe fakahoko e Sesu ia te ʼu milakulo? (2) He koʼe ʼe tonu ke tou fai ia meʼa fuli ke tou hu ki te malama foʼou ʼo te ʼAtua?
17 ʼE lotomalohi ia te “hahai kaugamalie” ia ʼaho nei moka natou lau ia te ʼu fakamatala ʼo ʼuhiga mo te fakamalolo e Sesu ia te kau mahaki. (Apokalipisi 7:9) ʼE fakamalohiʼi e te ʼu milakulo ʼaia ia tatatou ʼamanaki taulekaleka ʼae ke fakamalolo tatou ʼi te ka haʼu. ʼE toe ha mai ai ia te ʼofa ʼa te ʼAlo ʼulutokotahi ʼo te ʼAtua ki te tagata. (Soane 10:11; 15:12, 13) Ko te manavaʼofa lahi ʼo Sesu ʼe ko he fakamoʼoni ʼaia ʼo te ʼofa moʼoni ʼa Sehova ki ʼana kaugana takitokotahi.—Soane 5:19.
18 ʼE fonu ia te malama ʼaeni ʼi te lotomamahi pea mo te mate. (Loma 8:22) Koia ʼae ʼe ʼaoga ai kia tatou ia te malama foʼou ʼa te ʼAtua. ʼI te malama foʼou, ʼe maʼu anai e te tagata fuli ia te ʼu meʼa ʼae neʼe fakapapauʼi e te ʼAtua, ko he maʼuli malolō fakasino haohaoa. Ia Malakia 4:2, ʼe ui ai ʼe tou “hopohopo anai o hage ko ni uhii pipi o he fale manu,” pea mo fakafiafia koteʼuhi kua fakamalolo mo fakaʼateaina tatou mai te agahala. Koia ʼe tou fai anai ia meʼa fuli ke tou hu ki te malama foʼou, koteʼuhi ʼe tou lotofakafetaʼi kia Sehova pea mo tou tui ki ʼana fakapapau. Pea ʼe ko he meʼa fakalotomalohi ia tatatou iloʼi ko te ʼu milakulo ʼae neʼe fakahoko e Sesu, neʼe ko he ʼu fakamelomelo ʼaia ʼo te maʼuli fimalie heʼe gata ʼa te tagata lolotoga ia tana pule.