ʼAua Naʼa Fakaleluʼi Tatatou Tauhi Kia Sehova
‘Ko Malia neʼe nofo ʼo fakalogo ki te folafola ʼa Sesu. Kaʼe, ko Maleta, neʼe maʼumaʼua ʼi te ʼu gaue kehekehe.ʼ —LUKA 10:39, 40.
KATIKO: 94, 134
1, 2. He koʼe neʼe ʼofa Sesu ia Maleta? Kotea ʼe ha ai neʼe mole haohaoa ia Maleta?
KA KE manatu kia Maleta te tuagaʼane ʼo Lasalo, kia koe la ko te faʼahiga fafine feafeaʼi? ʼE fakaha mai ʼi te Tohi-Tapu ko Maleta neʼe ko he kaumeʼa lelei ʼo Sesu, pea neʼe ʼofa Sesu kia ia. ʼE moʼoni, neʼe mole ko te fafine tokotahi pe ʼaia ʼae neʼe ʼofa pea mo fakaʼapaʼapa ki ai Sesu. Ohage la, ko Malia, te kiʼi tehina ʼo Maleta, neʼe toe kaumeʼa lelei mo Sesu. Pea neʼe ʼofa Sesu ki tana faʼe ia Malia. (Soane 11:5; 19:25-27) Koia, he koʼe neʼe ʼofa Sesu ia Maleta?
2 Neʼe ʼofa Sesu ia Maleta koteʼuhi neʼe agalelei mo lotofoaki, pea neʼe ko he fafine faʼa gaue. Kaʼe tafitō, neʼe ʼofa Sesu kia ia koteʼuhi neʼe tui malohi. Neʼe tui ki te ʼu akonaki fuli ʼa Sesu, pea neʼe tui papau ko Sesu neʼe ko te Mesia ʼae neʼe fakapapauʼi mai. (Soane 11:21-27) Logo la te ʼu faʼahi ʼaia, neʼe agahala ohage pe ko tatou fuli. Ohage la, ʼi te tahi ʼaho neʼe ʼaʼahi natou e Sesu. Kaʼe neʼe ita Maleta ki tona kiʼi tehina ko Malia, ʼo ina ui kia Sesu ke ina fakatonutonuʼi ia ia. Neʼe ui fenei e Maleta: “Aliki, pe e ke lelei ia pe toku tuku toko tahi e toku tehina ke au faifekau? Ui age kia ia ke tokoni mai kia au.” (Lau ia Luka 10:38-42.) He koʼe neʼe palalau feia Maleta, pea kotea ʼe tou ako mai te tali ʼa Sesu?
NEʼE MAʼUMAʼUA FAU IA MALETA
3, 4. Kotea ʼae neʼe fai e Malia pea fiafia ai Sesu? Pea kotea neʼe ako e Maleta mai te aluʼaga ʼaia? (Vakaʼi te ʼuluaki pāki.)
3 Neʼe fakafetaʼi Sesu kia Maleta mo Malia ki tanā tali kaiga, pea neʼe fia fakaʼaogaʼi e Sesu tona kiʼi temi ʼaia ke ina akoʼi kia naua te moʼoni. Neʼe heka Malia ia tafa ʼo Sesu “o fakalogo tana folafola.” Neʼe loto e Malia ke ina maʼu he ʼu ako mai te ʼu folafola fuli ʼa te Tagata Faiako Lahi. Pea neʼe toe feala pe ke haʼu mo Maleta ʼo fakalogo mo ka na pau la neʼe tuku muʼa tana gaue, ʼo fiafia ai Sesu.
4 Kaʼe neʼe maʼumaʼua Maleta ki ʼana gaue. Neʼe ina lolotoga teuteuʼi he meʼa kai makehe pea neʼe faiga fakamalotoloto ke lelei meʼa fuli ki te fakaafe ʼo Sesu. ʼI te mole tokoni age ʼa Malia, neʼe ita pea neʼe meo kia Sesu. Neʼe tokagaʼi e Sesu neʼe lahi fau te ʼu faʼahi neʼe hoha ki ai Maleta, koia ʼae neʼe ina ui fenei age ai: “Maleta, Maleta, e lahi aupito te u mea ae e ke kinakina mo ke [hoha] ki ai.” Neʼe toe ui e Sesu ki ai ke fakafeʼauga pe te meʼa kai. Pea neʼe ina vikiʼi Malia ʼi tana fakalogo lelei ki ʼana palalau. Neʼe ina ui fenei: “Nee filifili e Malia te vaega lelei, ae e mole too anai maia te ia.” ʼE lagi neʼe mole kei manatuʼi e Malia te meʼa ʼae neʼe ina kai ʼi te ʼaho ʼaia, kaʼe mole galo te ʼu ako ʼae neʼe ina maʼu mai ia Sesu pea mo tana faʼahiga fakavikiviki ia ia. Hili ki ai taʼu ʼe 60, neʼe ui fenei e te apositolo ko Soane: “Nee ofa ia Sesu kia Maleta.” (Soane 11:5) ʼE ha mai ai, ko Maleta neʼe ina tali te fakatonutonu ʼofa ʼa Sesu pea mo tauhi agatonu kia Sehova ʼi tona maʼuli katoa.
5. He koʼe ʼe faigataʼa ia ʼaho nei hatatou tokakaga tafitō ki te ʼu meʼa ʼae ʼe maʼuhiga? Pea kotea anai te fehuʼi ka tou tali ki ai?
5 ʼE tou tokagaʼi ia ʼaho nei, ʼe mole mau te ʼu meʼa ʼe feala ke fakaleluʼi ai tatou mai tatatou tauhi kia Sehova, ʼo laka age ia ʼi te temi muʼa. ʼI te alatike ʼo Te Tule Leʼo fakapilitania ʼo te ʼaho 15 ʼo sepetepeli 1958, neʼe fai ai he ʼu fakatokaga ki te ʼu tehina mo tuagaʼane ke mole fakaleluʼi natou e te tekenolosia mai tanatou tauhi kia Sehova. Maʼia mo te ʼu temi ʼaia, neʼe teitei pe ke ha ʼi te ʼaho fuli he ʼu meʼa foʼou. Ohage la ko te ʼu nusipepa, te latio, te ʼu ʼata pea mo te televisio neʼe leleiʼia e te kaugā malie. Neʼe ui ʼi Te Tule Leʼo ʼaia, ʼi te kua ovi mai ʼo te fakaʼosi, ‘ ʼe toe ʼaʼasili age anai te ʼu meʼa ʼae ʼe feala ke ina fakaleluʼi tatou.ʼ ʼE tou lava faʼifaʼitakiʼi feafeaʼi Malia pea mo tou haga tauhi kia Sehova?
ʼAUA TATATOU FAKAʼAOGAʼI FAKAVALEVALE TE ʼU MEʼA ʼO TE MALAMA
6. Neʼe fakaʼaogaʼi feafeaʼi e te hahaʼi ʼa Sehova ia te tekenolosia?
6 Ko te hahaʼi ʼa Sehova neʼe natou fakaʼaogaʼi te tekenolosia moʼo fakamafola te logo lelei. Ohage la ʼi muʼa atu, ʼi te lolotoga ʼo te ʼuluaki tau fakamalamanei, neʼe natou fakaha te ʼata ʼo te “Photo-Drame de la Création.” Neʼe natou fakaʼaogaʼi te musika ʼo fakatagi ke alu tahi mo te leʼo ʼae neʼe puke mo te ʼata pea mo te ʼu pāki lanu. Neʼe natou faifakamafola ai ki te toko lauʼi
miliona hahaʼi ʼi te ʼu fenua kehekehe. ʼI te koga fakaʼosi ʼo te ʼata ʼo te “Photo-Drame,” ʼe fakamatala ai te tokalelei lolotoga te temi ʼae ka puleʼi ai anai e Sesu te kele. Ki muli age, neʼe fakaʼaogaʼi e te hahaʼi ʼa Sehova te latio moʼo tala te logo lelei ʼo te Puleʼaga ki te toko lauʼi miliona hahaʼi ʼi te malamanei. Ia ʼaho nei, ʼe tou fakaʼaogaʼi te ʼu olotinatea pea mo te Neti ke feala ai ke kaku te logo lelei ki te hahaʼi ʼi te ʼu potu fuli ʼo te kele.7. (1) He koʼe ʼe feala ke fakatupu tuʼutamaki ia tatatou fakaʼaogaʼi fakavalevale te ʼu meʼa ʼo te malama? (2) Kotea ʼae ʼe tonu ke tou tokakaga ki ai? (Vakaʼi te kiʼi nota.)
7 ʼE fakatokagaʼi tatou ʼi te Tohi-Tapu ke ʼaua tatatou fakaʼaogaʼi fakavalevale te ʼu meʼa ʼo te malama. (Lau ia 1 Kolinito 7:29-31.) ʼE moʼoni, ko ʼihi meʼa ʼe lelei, kaʼe ʼe feala ke fakapuli temi. Ohage la, ko te lau ʼo ni tohi, te sioʼi ʼo te televisio, te mamata ʼo te ʼu mataga, te faifakatau, te kumi ʼo te ʼu masini foʼou pea mo te ʼu meʼa totogi kovi. Tokolahi ʼe natou leleiʼia te fefaipalalauʼaki mo fefaitohiʼaki ʼi te Neti, mo te fia maʼu logo o ʼuhiga mo te ʼu faigaoʼi. Kaʼe ko he agamahani ʼa ʼihi tanatou fakaʼaogaʼi tuʼumaʼu pe tonatou temi ki te ʼu faʼahi ʼaia. * (Vakaʼi te kiʼi nota.) (Ekelesiasi 3:1, 6) Kapau ʼe tou fakaʼaogaʼi lahi totatou temi ki te ʼu meʼa ʼae ʼe mole ʼaoga, ʼe lagi feala ai ke mole tou tokakaga ki te meʼa ʼae ʼe maʼuhiga ʼaupito, tatatou tauhi kia Sehova.—Lau ia Efeso 5:15-17.
8. He koʼe ʼe tonu ke mole tou manako ki te ʼu meʼa ʼo te malama?
8 Ko Satana ʼe faiga malohi ʼo fakaʼaogaʼi te ʼu meʼa ʼo te malama, moʼo kakāʼi mo fakaleluʼi ʼo tatou mai tatatou tauhi kia Sehova. Neʼe fakahoko te faʼahi ʼaia e Satana ʼi te temi ʼo te kau apositolo, pea kua toe ʼaʼasili age ia ʼaho nei. (2 Timoteo 4:10) Koia, ʼe tonu ke tou sivisivi tuʼumaʼu totatou loto ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼo te malama pea mo fai te ʼu fetogi ʼae ʼe ʼaoga. ʼE ui ʼi te Tohi-Tapu ke ʼaua tatatou manako ki te ʼu meʼa ʼo te malama. Kaʼe ʼe tonu ke malohi totatou ʼofa ʼae kia Sehova. Kapau koia, ʼe faigafua anai tatatou fakalogo kia Sehova pea mo tatatou fakaovi kia te ia.—1 Soane 2:15-17.
TOU HAGA TOKAKAGA KI TE ʼU MEʼA ʼAE ʼE MAʼUHIGA
9. Kotea neʼe akoʼi e Sesu ki ʼana tisipulo ke natou haga tokakaga ki ai? Pea kotea te faʼifaʼitaki neʼe ina tuku mai?
9 Neʼe akoʼi e Sesu ia Maleta ke ʼaua naʼa lahi fau te ʼu meʼa ʼae ʼe hoha ki ai. Pea neʼe ina toe akoʼi te faʼahi ʼaia ki ʼana tisipulo. Neʼe ina fakalotomalohiʼi natou ke natou haga tokakaga ki tanatou tauhi ʼae kia Sehova pea mo tona Puleʼaga. (Lau ia Mateo 6:22, 33.) Neʼe tuku mai e Sesu he faʼifaʼitaki lelei. Neʼe mole ni ʼona koloa mo hona ʼapi peʼe ko hona kele.—Luka 9:58; 19:33-35.
10. Kotea te faʼifaʼitaki lelei neʼe tuku mai e Sesu?
10 Neʼe mole tuku e Sesu he meʼa ke ina fakaleluʼi tana gaue faifakamafola. Ohage la, mole heʼeki faʼa fualoa ki tana kamata faifakamafola, ko te hahaʼi ʼo te kolo ko Kapenaume neʼe natou loto ke loaloaga te nofo ʼa Sesu mo natou. Kotea neʼe fai e Sesu? Neʼe haga tokaga pe ki tana gaue faifakamafola. Neʼe ina ui fenei: “E tonu foki ke au fakaha ki te u kolo ake ae te logo lelei o te puleaga o te Atua; koteuhi ko te tupuaga aia o toku fekaui mai ai.” (Luka 4:42-44) Neʼe faifagona ia Sesu ki te ʼu koga meʼa mamaʼo ʼo fakamafola ai te logo lelei pea faiga ke ina akoʼi he hahaʼi tokolahi. Logo la ʼe ko he tagata haohaoa, kaʼe neʼe gaʼegaʼe pe Sesu pea neʼe ʼaoga ke malolō, koteʼuhi neʼe faʼa gaue.—Luka 8:23; Soane 4:6.
Neʼe akoʼi tatou e Sesu kapau ʼe tou fia maʼu koloa, ʼe fakaleluʼi anai tatatou tauhi ki te ʼAtua
11. Kotea ʼae neʼe fai e Sesu ʼi te fakaha age e te tagata tona fihifihia? Kotea ʼae neʼe ina akoʼi ki ʼana tisipulo?
11 Ki muli age, ʼi tana lolotoga akoʼi ki ʼana tisipulo te ako maʼuhiga, neʼe taʼofi ia ia e te tagata ʼo ina ui fenei age: “Pule, lea age ki toku tehina ke ina vaelua mo au toma tofiga.” Neʼe mole faiga Sesu ke ina fakatokatoka te fihifihia ʼo te tagata ʼaia. Neʼe mole loto ke fakaleluʼi ia ia lolotoga tana akoʼi ʼana tisipulo. Kaʼe, neʼe ina fakaʼaogaʼi te aluʼaga ʼaia ke ina akoʼi natou, kapau ʼe natou fia maʼu koloa, ʼe fakaleluʼi anai tanatou tauhi ki te ʼAtua.—Luka 12:13-15.
12, 13. (1) Kotea te meʼa neʼe fai e Sesu ʼo punamaʼuli ai ʼihi hahaʼi Keleka ʼi Selusalemi? (2) Neʼe tokagaʼi koa e Sesu te kole age ʼa Filipo ke felaveʼi mo natou ʼaia?
12 ʼI te ʼu ʼaho fakaʼosi ʼo Sesu ʼi te kele, neʼe lotohoha. (Mateo 26:38; Soane 12:27) Neʼe ina iloʼi ʼe mamahi ʼaupito pea ʼe mate anai. Pea neʼe ina toe iloʼi ʼe lahi age anai ʼana gaue ʼi muʼa ʼo tona mate. Ohage la, ʼi te ʼaho tapu ʼaho 9 ʼo Nisani, neʼe ulu Sesu ki Selusalemi ʼe heka ʼi te asino. Neʼe fakatalitali te hahaʼi tokolahi ki ai ohage honatou Hau. (Luka 19:38) Pea ʼi te ʼaho ake, neʼe kapu e Sesu mai te fale lotu te ʼu hahaʼi manumanū koloa ʼae neʼe ʼomai ʼo fakatau te ʼu meʼa totogi kovi mo natou kakāʼi te hahaʼi.—Luka 19:45, 46.
13 Ko ʼihi Keleka neʼe ʼomai ki te Pasikate ʼi Selusalemi, neʼe natou sisio ki te ʼu meʼa neʼe fai e Sesu pea neʼe natou punamaʼuli. Koia, neʼe natou kole kia Filipo pe ʼe feala ke natou felaveʼi mo Sesu. Kaʼe, neʼe mole faiga Sesu ke lagolago age mo haofaki ia ia e he tahi mai ʼona fili. Ko te faʼahi ʼae neʼe maʼuhiga kia te ia, ko tana fakahoko te finegalo ʼo Sehova, ʼae ko tana foaki tona maʼuli ko he sakilifisio. Koia, neʼe ina fakamanatuʼi ai ki ʼana tisipulo kua vave mate pea ko natou fuli ʼe mulimuli ia ia, ʼe tonu ke natou toe lotolelei ʼo foaki tonatou maʼuli. Neʼe ina ui fenei: “Ko ae e ofa ki tona mauli, e ina pulihi anai ia, kae ko ae e fehia ki tona mauli i te malama aeni e ina tauhi anai ia ki te mauli heegata.” Kaʼe, neʼe toe fakapapau e Sesu ʼe fakamaʼuhigaʼi anai e “te Tamai” ʼana tisipulo mo foaki kia natou te maʼuli heʼe gata. Pea neʼe feala ai kia Filipo ke ina foaki ki te kau Keleka te fakalotomalohi ʼaia.—Soane 12:20-26.
14. Logope la neʼe fakamuʼamuʼa e Sesu te faifakamafola ʼi tona maʼuli, kaʼe kotea neʼe tokaga tuʼumaʼu ki ai?
14 ʼI tana kei maʼuli ʼi te kele, ko te fakamafola ʼo te logo lelei neʼe ko te gaue tafitō ʼa Sesu. Logope neʼe fakamuʼamuʼa e Sesu te faifakamafola, kaʼe neʼe mole ina fai pe te gaue ʼaia. Ohage la, neʼe kau ʼi te tahi ʼaho ki te faiʼohoana neʼe ina fetogi ai te vai ko te vino. (Soane 2:2, 6-10) Pea, neʼe ina tali te ʼu fakaafe ki te kaitahi ʼo ʼona kaumeʼa pea mo ʼihi atu ʼae neʼe fia logo ki te logo lelei. (Luka 5:29; Soane 12:2) Ko te faʼahi ʼae neʼe maʼuhiga tafitō, neʼe tautau toʼo e Sesu hona temi moʼo faikole, mo metitasio pea mo malolō.—Mateo 14:23; Maleko 1:35; 6:31, 32.
TOU “SIAKI TE U KAVEGA MAMAFA FULI”
15. Kotea te tokoni neʼe fai e te apositolo ko Paulo ki te Kau Kilisitiano? Pea kotea te faʼifaʼitaki lelei neʼe ina tuku mai?
15 Neʼe ui e te apositolo ko Paulo ko te kau Kilisitiano ʼe natou kau ki te lele manavā. Moʼo fakaʼosi te lele ʼaia, ʼe tonu ke natou siʼaki te ʼu meʼa fuli ʼe feala ai ke fakamamalie mo fakagata tanatou lele. (Lau ia Hepeleo 12:1.) Neʼe tuku mai e Paulo he faʼifaʼitaki lelei. Koteʼuhi, neʼe feala pe ke maʼu koloa mo iloa ohage ko he takitaki lotu Sutea, kaʼe neʼe ina liakī te meʼa ʼaia ke tokaga tafitō ki “te u mea e lelei tukupau.” Neʼe gaue malohi ʼi te faifakamafola pea neʼe faifolau ki he ʼu koga meʼa kehekehe, ohage ko Silia, Asia Veliveli, Masetonia, mo Sutea. Neʼe fakaʼamu tafitō ke ina maʼu la tona fakapale ʼae ʼi selo. Neʼe ina ui fenei: “E au galoi te u mea i muli, kae e au mafao o sio ki te u mea i mua, pea e au lele ki te tauaga, ke au mau te fakapale.”(Filipe 1:10; 3:8, 13, 14) Neʼe mole ʼohoana ia Paulo, ke feala ai ke tokaga tafitō ki tana gaue.—1 Kolinito 7:32-35.
Neʼe liakī e Paulo tana gaue ke tokaga tafitō ki “te u mea lelei tukupau”
16, 17. Pe ʼe kua tou ʼohoana peʼe kailoa, ʼe feafeaʼi hatatou faʼifaʼitakiʼi ia Paulo? Pea neʼe fakahoko feafeaʼi e Mark mo Claire te faʼahi ʼaia?
Mateo 19:11, 12) Ko natou ʼae ʼe heʼ eki mole ʼohoana ʼe mole ʼi ai honatou ʼu maʼua ohage ko natou ʼae kua ʼohoana. Pe ʼe kua tou ʼohoana peʼe kailoa, ko tatou fuli e feala ke tou “siaki te u kavega mamafa fuli” ʼae ʼe fakaleluʼi ai tatou mai tatatou tauhi kia Sehova. ʼE tonu ke lagi fetogi ʼatatou agamahani ke mole pulinoa totatou temi mo feala ke lahi age tatatou gaue kia Sehova.
16 Ohage ko Paulo ko ʼihi kaugana ʼa Sehova ia ʼaho nei, neʼe natou filifili ke mole natou ʼohoana ke lahi age tanatou gaue ʼae kia Sehova. (17 Ohage la, ko Mark mo Claire, neʼe nā lalahi ake ʼi te fenua ko Pays de Galles, pea neʼe nā toʼo te selivisi pionie ʼi te ʼosi pe ʼo tanā ako. Hili tonā ʼohoana, neʼe nā hoko atu tanā selevisi pionie. Kaʼe neʼe nā loto ke toe lahi age tanā gaue. ʼE fakamahino fenei e Mark: “Ke fakamaʼamaʼa toma maʼuli neʼe ma fakatau toma ʼapi koga fale tolu, pea ma mavae ʼi ʼamā gaue fakamalama ke feala ai hamā kau ki te laga ʼo te ʼu fale fono fakamalamanei.” Lolotoga te ʼu taʼu ʼe 20 kua hili, neʼe nā faifolau ʼi te ʼu potu fenua kehekehe ʼo Afelika ʼo tokoni ki te laga ʼo te ʼu fale fono. ʼI ʼihi ʼaho, neʼe mole lahi tanā foʼi falā, kaʼe neʼe tokoni tuʼumaʼu pe ia Sehova kia naua. ʼE ui fenei e Claire: Ko he toe fiafia lahi ʼe ma maʼu ʼi tamā gaue ʼae kia Sehova ʼi te ʼaho fuli. Neʼe lahi ʼoma kaumeʼa lolotoga te ʼu taʼu ʼaia, pea neʼe feʼauga pe mo toma maʼuli. ʼE moʼoni ʼe lahi te ʼu meʼa neʼe ma situʼa ki ai, kaʼe ʼe mole he fakatatau ʼo te fiafia ʼae ʼe ma maʼu ʼi te tauhi temi katoa kia Sehova.” Tokolahi ia natou ʼae ʼe gaue ʼi te selevisi temi katoa kia Sehova ʼe natou maʼu te manatu ʼaia. *—Vakaʼi te kiʼi nota.
18. Kotea te ʼu fehuʼi ʼae ʼe feala ke tou fai?
18 ʼE feafeaʼi kia koe? ʼE ke logoʼi koa kua vaivai tau tauhi kia Sehova? ʼE ʼi ai koa he ʼu meʼa ʼe fakaleluʼi ai koe mai te ʼu faʼahi ʼae ʼe maʼuhiga tafitō? Kapau koia, kotea ʼe feala ke ke fai? ʼE lagi ʼaoga ke ke fetogi tau faʼahiga lau mo tau faʼahiga ako te Tohi-Tapu ke fua lelei kia koe. ʼI te alatike ʼae ka hoa mai ʼe fakamahino ai anai, pe ʼe feafeaʼi tau fakahoko te faʼahi ʼaia.
^ pal. 7 Vakaʼi te alatike “E Tui Te Tagata Vale Ki Te u Mea Fuli.”
^ pal. 17 Vakaʼi mo te ʼu alatike ko ʼona kupu tafitō “Neʼe Natou Foaki Ia Natou ʼAki Te Loto Lelei” pea mo “Neʼe Natou Lotolelei Ke Natou Olo” ʼi Te Tule Leʼo ki te ako. Ko ʼihi tehina mo tuagaʼane, neʼe natou fai te ʼu fetogi ʼi tonatou maʼuli, ke feala hanatou kau ki te selevisi temi katoa, pea ke natou olo ʼo faifakamafola ʼi te ʼu koga meʼa ʼae ʼe ʼaoga ai.