Kau Tūpulaga—Ke ʼIloga Takotou Hikihiki Ki Muʼa ʼi Te Faʼahi Fakalaumālie
Kau Tūpulaga—Ke ʼIloga Takotou Hikihiki Ki Muʼa ʼi Te Faʼahi Fakalaumālie
“Metitāsio ki te ʼu meʼa ʼaia; nofo kātoa ai, ke ʼiloga ki te hahaʼi fuli tau hikihiki ki muʼa.”—1 TIM. 4:15.
1. Koteā ʼaē ʼe loto e te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te kau tūpulaga?
“KE KE fakafiafia, talavou, ʼi tou temi tūpulaga, pea ke fai e tou loto ia te meʼa ʼaē ʼe lelei kiā te koe ʼi te ʼu ʼaho ʼo tou temi tūpulaga.” (Tnk.11:9) Neʼe tohi ia te ʼu palalau ʼaia e Salomone, te Hau poto ʼo te temi muʼa. ʼE mahino ia, ko Sehova ʼAtua, ʼaē neʼe ina foaki ia te ʼu folafola ʼaia ke tohi e te Hau, ʼe ina loto ke kotou fiafia ʼu tūpulaga. ʼE toe loto e Sehova ke kotou fiafia ʼo aʼu ki tokotou temi matuʼa. Kae ʼi te agamāhani, ko te temi tūpulaga ʼe hoko ai te ʼu lakahala fakatupu lotomamahi, ʼo fua kovi ai ki tonatou maʼuli fiafia ʼi te kā haʼu. Māʼia mo te tagata agatonu ko Sopo neʼe lotomamahi ʼuhi ko “te ʼu ikuʼaga ʼo te ʼu hala ʼo [tona] temi tūpulaga.” (Sopo 13:26) ʼI te agamāhani, lolotoga te temi tūpulaga ʼa he Kilisitiano pea ki muli age, ko te ʼu tonu ʼaē ʼe ina fai ʼe maʼuhiga. Kapau ʼe ina fai ia he tonu ʼe mole lelei, pea ʼe feala ke lotomamahi ai pea mo tupu ai he ʼu fihifihia ʼe fua kovi anai ki tona maʼuli ki ʼamuli.—Tnk. 11:10.
2. Ko te tokoni fea ʼi te Tohi-Tapu ʼe tonu ke maʼuliʼi e te kau tūpulaga ke ʼaua naʼa natou fai he ʼu hala mamafa?
2 Kae ʼe ʼaoga ke maʼu ia te fakasiosio lelei e te kau tūpulaga. Kotou tokagaʼi age muʼa ia te tokoni ʼaē neʼe fai e te ʼapositolo ko Paulo ki te kau Kolonito. Neʼe ina tohi fēnei: “ ʼAua naʼa kotou liliu ko he ʼu kiʼi tamaliki ʼi te fealagia ki te mahino . . . kae ʼi te faʼahi ʼaē ʼo te ʼu fealagia ki te mahino, ke kotou liliu ko he ʼu hahaʼi kua kātoa ʼi te ʼuhigaʼi tagata.” (1 Ko. 14:20) Kapau ʼe maʼuliʼi e te kau tūpulaga ia te tokoni ʼaē ke natou manatu pea mo fakakaukau ohagē ko he ʼu hahaʼi kua aʼu ki te kātoa ʼo te ʼuhigaʼi tagata, pea ʼe tokoni anai kiā nātou ke ʼaua naʼa natou fai he ʼu hala mamafa.
3. Koteā ʼaē ʼe feala ke kotou fai ke kotou aʼu ki te kātoa ʼo te ʼuhigaʼi tagata?
3 Kapau ko koutou ko he ʼu tūpulaga, pea kotou manatuʼi ʼe tonu ke kotou faiga lahi ke kotou aʼu ki te kātoa ʼo te ʼuhigaʼi tagata. Neʼe ʼui fēnei e Paulo kiā Timoteo: “Ke ʼaua naʼa fehiʼa he tahi ki tou temi tūpulaga. Kae, ke ke liliu ko he faʼifaʼitakiʼaga ki te kau agatonu, ʼi te palalau, ʼi te aga, ʼi te ʼofa, ʼi te tui, mo te agamaʼa. . . . Haga tokaga lelei ki tau lautohi ʼi muʼa ʼo te hahaʼi, ki tau fai ʼekenaki, ki tau faiakonaki. . . . Metitāsio ki te ʼu meʼa ʼaia; nofo kātoa ai, ke ʼiloga ki te hahaʼi fuli tau hikihiki ki muʼa.” (1 Tim. 4:12-15) ʼE ʼaoga ki te kau tūpulaga Kilisitiano ke natou tuputupu pea ke ʼiloga ki te hahaʼi tanatou hikihiki ki muʼa.
Koteā Te Fakaʼuhiga ʼo Te Hikihiki ʼa He Tahi Ki Muʼa?
4. Koteā ʼaē ʼe tonu ke fai e he Kilisitiano ke feala hana hikihiki ki muʼa ʼi te faʼahi fakalaumālie?
4 Ko he tahi ʼe hikihiki ki muʼa ʼe ko he tahi ʼe “tuputupu, ke fetogi ʼo lelei age.” Neʼe fakalotomālohiʼi e Paulo ia Timoteo ke haga faiga ke tuputupu ʼi te palalau, mo te aga, mo te ʼofa, mo te tui, mo te agamaʼa, pea mo tana faʼahiga fakahoko ia tana minisitelio. Neʼe tonu ke faiga ke liliu tona faʼahiga maʼuli ko he faʼifaʼitakiʼaga. Koia neʼe tonu ai kiā Timoteo ke haga hikihiki ki muʼa ʼi te faʼahi fakalaumālie.
5, 6. (a) Ko te temi fea ʼaē neʼe kamata ʼiloga ai ia te hikihiki ki muʼa ʼa Timoteo ʼi te faʼahi fakalaumālie? (b) ʼO ʼuhiga mo te hikihiki ki muʼa ʼa te kau tūpulaga iā ʼaho nei ʼi te faʼahi fakalaumālie, ʼe feafeaʼi hanatou lava mulimuli ki te faʼifaʼitaki ʼa Timoteo?
5 Neʼe tohi e Paulo ia te tokoni ʼaia ʼi te vaha ʼo te taʼu 61 ʼo totatou temi pea mo te taʼu 64 ʼo totatou temi, pea ko Timoteo neʼe ko he tagata ʼāfea kua ina ʼiloʼi lelei ia tana gāue. Neʼe mole hoki kamata age pē e Timoteo ia tana hikihiki ki muʼa ʼi te faʼahi fakalaumālie. ʼI te taʼu 49 peʼe 50 ʼo totatou temi, ʼi te lagi teitei taʼu 20 ʼa Timoteo, neʼe “lau tona lelei e te ʼu tehina ʼo Lisite pea mo Ikoniome,” ʼaē neʼe natou tokagaʼi tana tuputupu fakalaumālie. (Gāue 16:1-5) ʼI te temi ʼaia, neʼe ʼave e Paulo ia Timoteo mo ia ʼi tana folau fakamisionea. ʼI tana ʼosi tokagaʼi ia te tuputupu ʼa Timoteo ʼi ni ʼu kihiʼi māhina, neʼe fekauʼi ia ia e Paulo ki Tesalonika ke ina fakalotofīmālieʼi pea mo fakalotomālohiʼi te kau Kilisitiano ʼo te kolo ʼaia. (Lau ia 1 Tesalonika 3:1-3, 6.) ʼE hā lelei ai, neʼe kamata ʼiloga ki te hahaʼi ia te hikihiki ki muʼa ʼa Timoteo ʼi te faʼahi fakalaumālie ʼi tona temi tūpulaga.
6 Koutou, ʼu tūpulaga ʼo te kōkelekāsio, kotou gāue ke kotou maʼu ia te ʼu kalitātē fakalaumālie ʼaē ʼe ʼaoga ʼi te temi nei, ke ʼiloga lelei ai takotou hikihiki ki muʼa ʼi te maʼuli Fakakilisitiano pea mo takotou poto ʼi te akoʼi ʼo te ʼu moʼoni ʼo te Tohi-Tapu. ʼO kamata ʼi tona taʼu 12, ko Sesu “neʼe tuputupu . . . ʼi te poto.” (Luka 2:52) Koia, tou vakavakaʼi peʼe lava ʼiloga feafeaʼi takotou hikihiki ki muʼa ʼi te ʼu faʼahi ʼaenī e tolu ʼo tokotou maʼuli: (1) mokā hoko he ʼu faigataʼaʼia, (2) mokā kotou teuteu ki te ʼohoana, pea (3) mokā kotou faiga ke kotou liliu ko “he minisi lelei.”—1 Tim. 4:6.
Kotou “Fakapotopoto” ʼi Takotou Tauʼi Te ʼu Faigataʼaʼia
7. ʼE feala ke malave feafeaʼi he ʼaluʼaga faigataʼa ki te kau tūpulaga?
7 Neʼe ʼui fēnei e te tuagaʼane ko Carol, ʼaē ʼe taʼu 17: “ ʼI ʼihi temi, neʼe au lotovaivai ʼaupitō ʼi toku loto, mo toku sino pea mo toku ʼatamai ʼo mole kei au fia ʼala ake ʼi te ʼuhu.” * He koʼē neʼe lotomamahi ʼaupitō fēia? ʼI te taʼu hogofulu ʼa Carol, neʼe māvete tana ʼu mātuʼa, pea neʼe tonu ke maʼuli mo tana faʼē ʼaē neʼe mole loto ia ki te ʼu lao ʼa te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai. Ohagē ko Carol, ʼe lagi kotou felāveʼi mo he ʼu ʼaluʼaga fakalotomamahi fēia, pea hagē ia ʼe mole feala ke fetogi.
8. Koteā te ʼu faigataʼaʼia ʼaē neʼe tonu ke tauʼi e Timoteo?
8 Logolā tana tuputupu fakalaumālie, kae neʼe hoko foki kiā Timoteo ia te ʼu ʼaluʼaga faigataʼa. Ohagē lā, neʼe “mahaki putuputu” ʼuhi ko tona kete. (1 Tim. 5:23) ʼI tona fekauʼi ʼaē e Paulo ke ʼalu ki Kolonito ʼo fakatokatoka te ʼu fihifihia ʼaē neʼe fakatupu e ʼihi, he neʼe natou fakafihiʼi ia te ʼuhiga ʼapositolo ʼo Paulo, neʼe fakalotomālohiʼi e Paulo ia te kōkelekāsio ke natou kaugā gāue mo Timoteo, ke “ ʼaua naʼa mataku” Timoteo ʼi tana nofo mo nātou. (1 Ko. 4:17; 16:10, 11) ʼE hā mai ko Timoteo neʼe aga ufiufi, peʼe umiuminoa.
9. Koteā te fakapotopoto, pea koteā tona kehekehe mo te fula?
9 Moʼo tokoni kiā Timoteo, neʼe fakamanatuʼi fēnei age e Paulo ki muli age: “Neʼe mole foaki mai e te ʼAtua he laumālie fula, kae ko he laumālie ʼe mālohi, mo ʼofa pea mo fakapotopoto.” (2 Tim. 1:7) Ko he tahi ʼe “fakapotopoto,” ʼe ko he tahi ʼe feala ke manatu pea mo fakakaukau poto. ʼE toe fakaʼuhiga kiai, ia tana lava tauʼi ʼo te ʼaluʼaga moʼoni ʼaē ʼe hoko. Ko ʼihi tūpulaga ʼaē kei fakakaukau ohagē ko he ʼu kihiʼi tamasiʼi, ʼe mole natou maʼu ia te mālohi fakakaukau ʼaē ʼe feʼauga moʼo tauʼi tonatou ʼu faigataʼaʼia, ʼo natou faʼa momoe peʼe sisio tuʼumaʼu ki te televisio, peʼe natou ʼinu kava peʼe fakaʼaogaʼi te toloke, peʼe natou fakafiafia tuʼumaʼu, peʼe natou fai he ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga. ʼE fakatotonu ki te kau Kilisitiano ke natou “liʼaki te aga heʼe fakalotu pea mo te ʼu holi ʼo te mālama, pea mo . . . [māʼuʼuli] fakapotopoto pea mo agatonu, pea mo . . . pipiki ki te ʼAtua ʼi te lotolotoiga ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī.”—Tito 2:12.
10, 11. ʼE lava tokoni feafeaʼi mai ia te fakapotopoto ke tou falala ki te mālohi ʼaē ʼe foaki mai e te ʼAtua?
10 ʼE fakalotomālohi ʼi te Tohi-Tapu “te kau talavou ke natou maʼa ʼi te fakakaukau.” (Tito 2:6) ʼE kotou mulimuli anai ki te tokoni ʼaia mokā kotou faikole ʼi te temi ʼaē ʼe kotou tau ai mo he ʼu faigataʼaʼia pea mo kotou falala ki te mālohi ʼaē ʼe foaki mai e te ʼAtua. (Lau ia 1 Petelo 4:7.) ʼE kotou fakatuputupu anai ia he loto falala ki “te mālohi ʼaē ʼe foaki mai e te ʼAtua.”—1 Pet. 4:11.
11 Ko te fakapotopoto pea mo te faikole neʼe tokoni kiā Carol. Neʼe ina ʼui fēnei: “Neʼe ko he meʼa faigataʼa ʼaupitō kiā au haku maʼuli ʼo mulimuli ki te ʼu pelesepeto ʼa te ʼAtua ʼuhi ko te maʼuli heʼeʼaoga ʼo taku faʼē. Kae neʼe tokoni moʼoni mai ia te faikole. ʼE au ʼiloʼi ko Sehova ʼe nofo mo au, koia ʼe mole au mataku ai.” Kotou manatuʼi, ʼi te temi ʼaē ʼe hoko ai te faigataʼaʼia, ʼe feala ke kotou liliu ko he tahi ʼe lelei pea mo mālohi. (Pes. 105:17-19; Tagi. 3:27) Logolā ia te ʼu faigataʼaʼia ʼaē ʼe kotou tauʼi, kae ko te ʼAtua ʼe mole ina liʼaki anai koutou. ʼE “tokoni moʼoni anai kiā [koutou].”—Isa. 41:10.
Kotou Teuteu Ke Fua Lelei Tokotou ʼOhoana
12. He koʼē ko he Kilisitiano ʼe fia ʼohoana ʼe tonu ke ina maʼuliʼi ia te pelesepeto ʼaē ʼe tou maʼu iā Tāʼaga Lea 20:25?
12 Ko ʼihi tūpulaga ʼe natou foimo ʼohoana, heʼe ʼi tanatou manatu ʼe ko te puleʼaki pē ʼaia ke natou fiafia ai, pea ke mole natou nonofo tokotahi pea mo tekeʼi te ʼu fihifihia ʼo te loto fale. Kae ko te ʼu fefakapapauʼaki ʼaē ʼe fai ʼi te ʼohoana, ʼe ko he faʼahi maʼuhiga ia. Ko ʼihi ʼi te temi muʼa, neʼe natou fai he fakapapau taputapu kae neʼe mole natou fakakaukauʼi fakalelei ia te ʼu maʼua ʼaē ʼe pipiki kiai. (Lau ia Tāʼaga Lea 20:25.) ʼI ʼihi temi, ko te kau tūpulaga ʼe mole natou fakakaukauʼi fakalelei ia te ʼu gāue ʼaē ʼe tonu ke natou fai ke fiafia ai tonatou maʼuli fakataumātuʼa. Ki muli age, ʼe natou mahino ai leva ki te lahi ʼaē ʼo te ʼu faʼahi ʼe tonu ke natou fai.
13. Ko te ʼu fehuʼi fea ʼe tonu ke vakaʼi e nātou ʼaē ʼe fia ʼohoana, pea koteā te ʼu tokoni ʼaoga ʼe feala ke natou maʼu?
13 Koia, ʼi muʼa ʼo hakotou fakatahi mo he tahi, kotou fai kiā koutou ia te ʼu fehuʼi ʼaenī: ‘He koʼē ʼe au fia ʼohoana? Koteā ʼaē ʼe au fakaʼamu kiai? ʼE ko ia koa ʼaenī ʼe tonu ke au ʼohoanaʼi? Kua feala koa ke au fakahoko te ʼu maʼua ʼo te nofo ʼohoana?’ Moʼo tokoni atu ke kotou fakasiosio tonu ʼi te faʼahi ʼaia, ko “te tagata kaugana agatonu mo poto” neʼe ina tā ia te ʼu ʼalatike ʼo ʼuhiga mo te nofo ʼohoana. * (Mat. 24:45-47) Kotou fakaʼaogaʼi ia te ʼu tokoni ʼaia ʼe ko he ʼu tokoni ʼe foaki atu e Sehova. Kotou fakakaukauʼi lelei ia te ʼu manatu ʼaē ʼe tohi ai pea mo kotou maʼuliʼi. ʼAua naʼa kotou tuku ke kotou liliu “ohagē ko he hōsi peʼe ko he ʼāsino ʼe mole mahino.” (Pes. 32:8, 9) Ke kotou mahino ki te ʼu maʼua ʼo te nofo ʼohoana ohagē ko ni ʼu hahaʼi kua kātoa ʼi te ʼuhigaʼi tagata. Kapau ʼi takotou manatu kua feala hakotou fakatahi mo he tahi, kotou manatuʼi tuʼumaʼu ke kotou liliu ko “he faʼifaʼitakiʼaga . . . [ʼi] te agamaʼa.”—1 Tim. 4:12.
14. Ko takotou hikihiki ki muʼa ʼi te faʼahi fakalaumālie ʼe lava tokoni feafeaʼi atu mokā kua kotou ʼohoana?
14 Ko te kua kātoa ʼo te ʼuhigaʼi tagata ʼa he tahi ʼi te faʼahi fakalaumālie ʼaē ʼe toe fua lelei ai ki tona maʼuli mo tona ʼohoana ki muli age. Ko he Kilisitiano kua kātoa ʼi tona ʼuhigaʼi tagata, ʼe faiga ia ke ‘tuputupu ke aʼu ki te agaaga kātoa ʼo Kilisito.’ (Efe. 4:11-14) ʼE gāue mālohi ia ke ina maʼu ia te ʼulugaaga ʼo Kilisito. Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ko ia totatou Faʼifaʼitakiʼaga, “ko Kilisito neʼe mole nofo ʼaki pē te meʼa ʼaē ʼe ina leleiʼia.” (Loma 15:3) ʼI te maʼuli ʼa he taumātuʼa, kapau ʼe nā faiga ke nā feleleiʼaki, pea ʼe maʼu ai anai ʼi te maʼuli fakafāmili ia te tokalelei pea mo te fīmālie. (1 Ko. 10:24) Ko te tagata ʼohoana ʼe ina fakahā anai ia he ʼofa fakasākilifisio, pea ko te fafine ʼohoana ʼe loto moʼoni anai ke fakalogo ki tona ʼohoana ohagē ko te fakalogo ʼa Sesu ki tona Pule.—1 Ko. 11:3; Efe. 5:25.
“Fakahoko Kātoa Tau Minisitelio”
15, 16. Koteā ʼaē ʼe feala ke kotou fai ke ʼiloga ai takotou hikihiki ki muʼa ʼi te minisitelio?
15 Moʼo fakahā ia te gāue maʼuhiga ʼaē neʼe foaki age kiā Timoteo, neʼe tohi fēnei e Paulo: “ ʼE au fakatotonu mālohi atu iā muʼa ʼo te ʼAtua pea mo Kilisito Sesu, . . . fakamafola te folafola, fai ʼaki te lotomālohi.” Neʼe ina toe ʼui fēnei: “Fai te gāue ʼa te tagata fakamafola evaselio, fakahoko kātoa tau minisitelio.” (2 Tim. 4:1, 2, 5) Moʼo fakahoko tona maʼua ʼaia, neʼe tonu kiā Timoteo ke “fafaga ʼaki ia te ʼu folafola ʼo te tui.”—Lau ia 1 Timoteo 4:6.
16 ʼE lava feafeaʼi hokotou “fafaga ʼaki ia te ʼu folafola ʼo te tui”? Neʼe tohi fēnei e Paulo: “Haga tokaga lelei ki tau lautohi ʼi muʼa ʼo te hahaʼi, ki tau fai ʼekenaki, ki tau faiakonaki. Metitāsio ki te ʼu meʼa ʼaia; nofo kātoa ai.” (1 Tim. 4:13, 15) ʼE tonu ke tou faʼafai ʼi tatatou ako takitokotahi ke feala hatatou tuputupu. Ko te kupusiga palalau “nofo kātoa ai,” ʼe maʼu ai te manatu ʼaē ke kita tuku kātoa tokita ʼatamai ki te gāue ʼaē ʼe tou fai. ʼE feafeaʼi te fai ʼo takotou ako? ʼE haga kātoa koa takotou fakakaukau ki “te ʼu meʼa loloto ʼa te ʼAtua”? (1 Ko. 2:10) Peʼe lagi mole loloto takotou fakakaukauʼi ʼo takotou ako ʼi te temi ʼaia? Kapau ʼe kotou metitāsioʼi te ʼu manatu ʼaē ʼe kotou ako, ʼe kotou maʼu ai anai ia te mālohi.—Lau ia Tāʼaga Lea 2:1-5.
17, 18. (a) Ko te ʼu faʼahiga poto fea ʼaē ʼe tonu ke kotou faiga kiai? (b) Kapau ʼe kotou maʼu ia te manatu ʼaē neʼe maʼu e Timoteo, ʼe tokoni feafeaʼi atu anai kiā koutou ʼi te minisitelio?
17 Ko te pioniē kei finemui ʼe higoa ko Michelle, neʼe ina ʼui fēnei: “Ke au fai fakalelei ia taku minisitelio, ʼe ʼi ai taku polokalama lelei ʼo ʼuhiga mo taku ako tokotahi, pea ʼe au kau tuʼumaʼu ki te ʼu fono. ʼI taku fai te ʼu faʼahi ʼaia, ʼe au tuputupu tuʼumaʼu aipē ʼi te faʼahi fakalaumālie.” Ko te selevisi pioniē ʼe toe tokoni moʼoni atu anai kiā koutou ke kotou popoto age ʼi te fakaʼaogaʼi ʼo te Tohi-Tapu ʼi te minisitelio pea mo kotou hikihiki ki muʼa ʼi te faʼahi fakalaumālie. Kotou faiga ke kotou liliu ko he tahi ʼe lautohi lelei pea mo fai he ʼu tali ʼe ʼaoga ʼi te ʼu fono. ʼI takotou kua liliu ko he tūpulaga kua kātoa ʼi te ʼuhigaʼi tagata fakalaumālie, ʼe kotou fia teuteuʼi anai ia he ʼu akonaki ʼi te Ako Fakateokalatike, ʼo kotou mulimuli ki te ʼu tohi ʼaē ʼe tonu ke kotou fakaʼaogaʼi peʼe ki te kupu tāfito ʼo te akonaki.
18 Ko te ‘fai ʼo te gāue ʼa te tagata fakamafola evaselio,’ ko tona fakaʼuhiga ke lelei age takotou minisitelio pea mo kotou tokoni ki te hahaʼi ke natou maʼu te haofaki. ʼE fakamaʼua kiai ke kotou fakatuputupu ia te “fakapotopoto ʼi te faiakonaki.” (2 Tim. 4:2) Kapau ʼe kotou fakatuʼutuʼu ke kotou kaugā ʼolo ʼi te minisitelio mo nātou ʼaē kua popoto ʼi te gāue ʼaia, pea ʼe feala ai anai hakotou ako mai tanatou ʼu faʼahiga faiako, ohagē ko te ako ʼaē ʼo Timoteo ʼi tana kaugā gāue mo Paulo. (1 Ko. 4:17) ʼO ʼuhiga mo nātou ʼaē neʼe tokoni ki ai e Paulo, neʼe ina ʼui neʼe mole ina vaevae pē mo nātou ia te logo lelei, kae neʼe ina toe foaki mo tona ‘nefesi totonu,’ pe neʼe ina fakaʼaogaʼi tona maʼuli kātoa moʼo tokoni kiā nātou, he neʼe ʼofa kiā nātou. (1 Tes. 2:8) Ke feala hakotou mulimuli ki te faʼifaʼitaki ʼa Paulo ʼi te minisitelio, ʼe tonu ke kotou maʼu ia te manatu ʼaē neʼe maʼu e Timoteo, ʼaē neʼe tokaga moʼoni ki te hahaʼi pea ‘neʼe gāue ohagē ko he tagata kaugana ʼuhi pē ko te logo lelei.’ (Lau ia Filipe 2:19-23.) ʼE kotou fakahā koa ia te taʼi manatu fakasākilifisio ʼaia ʼi takotou minisitelio?
Ko Te Hikihiki Ki Muʼa ʼa He Tahi ʼe Ina Maʼu Ai Te ʼu Lelei
19, 20. He koʼē ʼe fakatupu fiafia ia te hikihiki ʼaē ki muʼa ʼi te faʼahi fakalaumālie?
19 ʼE tonu ke kotou faʼafai ke feala hakotou hikihiki ki muʼa ʼi te faʼahi fakalaumālie. Kae ʼi takotou gāueʼi māmālie ia tokotou ʼu poto faiako, ʼaki te temi, ʼe kotou maʼu anai te pilivilēsio ke kotou “fakakoloaʼia te tokolahi” ʼi te faʼahi fakalaumālie, pea ʼe natou liliu anai ko tokotou ‘fiafiaʼaga peʼe ko tokotou kolona fakafiafia.’ (1 Ko. 6:10; 1 Tes. 2:19) Neʼe fakamahino fēnei e Fred, ʼe pioniē kātoa: “ ʼO laka age ʼi te temi muʼa, ʼe au fakaʼaogaʼi toku temi moʼo tokoni ki te hahaʼi. ʼE moʼoni ia te ʼui ʼaē ʼe lahi age takita fiafia ʼi takita foaki ʼi takita tali.”
20 ʼO ʼuhiga mo te fiafia ʼaē neʼe ina maʼu ʼi tana tuputupu fakalaumālie, ko te pioniē kei finemui ʼe higoa ko Daphne, neʼe ina ʼui fēnei: “Neʼe au fakatuputupu ia he felōgoi ʼe lelei age mo Sehova ʼi taku ʼiloʼi lelei age ia tona ʼUlugaaga. Kapau ʼe kotou fakafiafia ia Sehova ʼaki takotou fakaʼaogaʼi te poto kātoa ʼaē ʼe kotou maʼu, ʼe kotou fīmālie lahi anai, ʼe kotou fiafia moʼoni anai!” Tatau aipē peʼe mole tokagaʼi tuʼumaʼu e te tagata ia takotou hikihiki ki muʼa ʼi te faʼahi fakalaumālie, kae ko Sehova ʼe ina tokagaʼi tuʼumaʼu pea ʼe maʼuhiga kiā te ia. (Hep. 4:13) Koia ʼu tūpulaga Kilisitiano, ʼe feala ke kotou fakakolōliaʼi pea mo fakavikiviki tatatou Tamai ʼaē ʼe ʼi selō. Kotou haga fakafiafia tona loto ʼo kotou fakahā ʼi takotou hikihiki ʼaē ki muʼa ʼi te faʼahi fakalaumālie.—Taag. 27:11.
[ʼU nota]
^ Neʼe fetogi ʼihi ʼu higoa.
^ ʼI te tohi Les jeunes sʼinterrogent — Réponses pratiques, Volume 2 ʼi te ʼalatike “Est-ce la bonne personne pour moi ?” (ʼE Ko Ia Koa ʼAenī ʼe Tonu Ke Au ʼOhoanaʼi?); ʼi Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 15 ʼo Maio 2001, te ʼalatike ko tona kupu tāfito “Te Takitaki ʼa Te ʼAtua Moʼo Filifili Hokita ʼOhoana”; pea mo te Réveillez-vous ! ʼo te ʼaho 22 ʼo Tesepeli 1983, te ʼalatike ko tona kupu tāfito “Est-il sage de se marier pendant lʼadolescence?” (ʼE Ko He Aga Fakapotopoto Koa Te ʼOhoana Kei Tamasiʼi?)
Koteā ʼAē Neʼe Kotou Ako?
• Koteā ʼaē ʼe tonu ke kotou fai ke kotou hikihiki ki muʼa ʼi te faʼahi fakalaumālie?
• ʼE feafeaʼi he ʼiloga ki te hahaʼi ia takotou hikihiki ki muʼa ʼi te faʼahi fakalaumālie . . .
mokā kotou tau mo he faigataʼaʼia?
mokā kotou teuteu ke kotou ʼohoana?
mokā kotou fai takotou minisitelio?
[ʼU fehuʼi ʼo te ako]
[Paki ʼo te pasina 17]
Ko te faikole ʼe feala ke tokoni atu ke kotou tauʼi ia te ʼu faigataʼaʼia