HISITOLIA 61
Kua Nofo Hau Ia Tavite
NEʼE toe faiga ia Saulo ke ina matehi ia Tavite. Neʼe ina toʼo te toko 3 000 ʼi tana kau solia pea nātou ʼolo ʼo kumi ia ia. ʼI te ʼiloʼi e Tavite te faʼahi ʼaia, neʼe ina fekauʼi te ʼu malomu ke nātou ʼolo ʼo vakaʼi peʼe nofo ʼifea ia Saulo pea mo tana ʼu tagata ʼi te pōʼuli. Pea neʼe fehuʼi age e Tavite ki te toko lua ʼo tana ʼu tagata tau: ‘Ko ai ia koulua ʼe ʼalu anai mo ʼau ki te nofoʼaga ʼo Saulo?’
Neʼe tali age e Apisai: ‘Ko ʼau.’ Ko Apisai ʼe ko te tama ʼa Seluia te tokolua ʼo Tavite. Lolotoga te mate moe ʼa Saulo pea mo tana ʼu tagata, neʼe hū fakalogologo ia Tavite pea mo Apisai ki te nofoʼaga. Neʼe nā toʼo te tao ʼa Saulo pea mo tana meʼa ʼutuʼaga vai, ʼaē ʼe tuku ia tafa ʼo te ʼulu ʼo Saulo. Neʼe mole he tahi neʼe sio pe neʼe logo kia nāua koteʼuhi neʼe kua nātou māʼumoea.
Koutou sio kia Tavite pea mo Apisai. Neʼe nā mavae mai te nofoʼaga, pea nā ʼolo ʼo nonofo ʼi te tumutumu ʼo te moʼuga. Neʼe kalaga ia Tavite ki te tagata pule ʼo te kautau ʼa Iselaele: ‘Apinea, he koʼe ʼe mole feala tau puipui tou pule, te hau? Sio! ʼE ʼifea tana tao pea mo tana meʼa ʼutuʼaga vai?’
ʼI te ʼala ake ʼa Saulo, neʼe ina ʼiloʼi ʼe ko te leʼo ʼo Tavite, pea ina fehuʼi age: ‘ ʼE ko koe koa Tavite?’ ʼE koutou sio koa kia Saulo pea mo Apinea ʼi te paki ʼaē ʼe tutuʼu ʼi lalo?
Neʼe tali age e Tavite kia Saulo: ‘Ko ʼau, ʼaliki hau.’ Pea neʼe fehuʼi age e Tavite: ‘He koʼe ʼe ke faiga ke ke matehi ʼau? Koteā te meʼa kovi ʼaē neʼe ʼau fai? Koʼeni tau tao, Ê hau. Fekau hau tagata ke haʼu ʼo ʼavatu.’
Neʼe ʼui age e Saulo: ‘Neʼe ʼau faihala. Neʼe ʼau agavale.’ Pea ʼalu ai ia Tavite, pea neʼe toe liliu ia Saulo ki tona ʼapi. Kae neʼe ʼui fēnei e Tavite ʼi tona loto: ‘ ʼE ʼi ai pe he ʼaho ʼe matehi anai ʼau e Saulo. ʼE tonu ke ʼau hola ki te fenua ʼo te kau Filisitini.’ Pea neʼe ina fai te meʼa ʼaia. Neʼe kākāʼi e Tavite te kau Filisitini pea neʼe ina loto ke nātou manatu ʼe kua kau ia mo nātou.
ʼI he temi ki muli age neʼe ʼolo te kau Filisitini ʼo tauʼi ia Iselaele. Neʼe mate ai ia Saulo pea mo Sonatane ʼi te tau ʼaia. Neʼe tupu ʼaki ai he lotomamahi ʼaupito ʼo Tavite, pea neʼe ina faʼu te hiva matalelei, ʼe ina ʼui fēnei ai: ‘ ʼE ʼau lotomamahi ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaē kua hoko kia te koe, siʼoku tēhina ko Sonatane. Neʼe ʼau ʼofa mamahi kia te koe!’
Pea neʼe toe liliu ia Tavite ki Iselaele ki te kolo ʼo Hepelone. Neʼe fetauʼaki te ʼu tagata ʼaē neʼe nātou fili ke hau te foha ʼo Saulo ko Isiposeti pea mo nātou ʼaē neʼe nātou fili ke hau ia Tavite. Kae neʼe mālo te ʼu tagata ʼaē neʼe nātou fili ia Tavite. Neʼe taʼu 30 ia Tavite ʼi te temi ʼaē neʼe fakanofo ai ke hau. Neʼe hau ia ʼi Hepelone lolotoga taʼu e fitu vaelua. Ko tona ʼu foha ʼaē neʼe tupu ai neʼe ko Amenone, mo Apisalone pea mo Atonisa.
Neʼe kua hoko leva te temi ʼaē neʼe tonu ai ke faʼao e Tavite pea mo tana ʼu tagata te kolo matalelei ko Selusalemi. Ko Soape, te tahi tama ʼa Seluia te tokolua ʼo Tavite, ʼaē neʼe ina takitaki te tau. Koia neʼe fakapale ai e Tavite ia Soape ʼo ina fakanofo ke pule ki tana kautau. Pea neʼe kamata hau ai ia Tavite ʼi te kolo ko Selusalemi.