KAPITE 7
Te ʼu Faʼahiga Faifakamafola—Fakaʼaogaʼi Ia Meʼa Fuli Ke Kaku Te Logo Lelei Ki Te Hahaʼi
1, 2. (1) Kotea ʼae neʼe fai e Sesu ke feala ke logo te hahaʼi kaugā malie ki tona leʼo? (2) Neʼe mulimuli feafeaʼi ia te ʼu tisipulo agatonu ʼa Kilisito ki tana faʼifaʼitaki, pea kotea tona tupuʼaga?
NEʼE fakatahitahi age kia Sesu ia he hahaʼi kaugā malie, ʼi te matatai. Kaʼe neʼe heka ia Sesu ki he vaka ʼo fakamamaʼo siʼisiʼi atu mai te hahaʼi. Kotea tona tupuʼaga? Koteʼuhi neʼe iloʼi e Sesu ʼe logo anai te toe hahaʼi kaugā malie ʼaia ki tona leʼo.—Lau ia Maleko 4:1, 2.
2 ʼI ni taʼu ʼi muʼa pea ʼi te ʼosi fakatuʼu ʼo te Puleʼaga, neʼe mulimuli ia te ʼu tisipulo agatonu ʼa Kilisito ki tana faʼifaʼitaki, ʼo natou fakaʼaogaʼi te ʼu faʼahiga fai foʼou moʼo fakamafola te logo lelei ʼo te Puleʼaga ki he kaugā malie. ʼAki te takitaki ʼa te Hau, neʼe haga mulimuli pe ia te hahaʼi ʼa te ʼAtua ki te ʼu fetogi pea mo te ʼu faʼahiga fai foʼou. Ko tona tupuʼaga ʼae he ʼe tou loto ke kaku ia te logo lelei ki he hahaʼi tokolahi, ʼi muʼa ʼo te hoko mai ʼo te fakaʼosi. (Mat. 24:14) Tou vakaʼi ʼihi faʼahiga fai neʼe tou fakaʼaogaʼi ke kaku te logo lelei ki te ʼu potu fuli pe ʼae ʼe maʼuʼuli ai te hahaʼi. Pea toe fakakaukauʼi mo koe pe lava feafeaʼi hau faʼifaʼitakiʼi ia te tui ʼa natou ʼae neʼe natou fakamafola ia te logo lelei ʼi te temi muʼa.
Ke Kaku Ki Te Kaugā Malie
3. He ko ʼe neʼe iita ia natou ʼae neʼe fakafeagai ki te moʼoni ʼi tatatou fakaʼaogaʼi ia te sulunale?
3 Te sulunale. Neʼe kua ta e te tehina ko Russell pea mo ʼona kaugā gaue ia Te Tule Leʼo talu mai te taʼu 1879, ʼo tala ai te logo ʼo te Puleʼaga ki te tokolahi. Kaʼe ʼi te ʼu taʼu ʼe hogofulu tupu ʼi muʼa ʼo te taʼu 1914, neʼe hage ia neʼe takitaki e Kilisito te ʼu meʼa ʼae neʼe hoko, ke feala ke kaku ia te logo lelei ki he hahaʼi ʼe kaugā malie age. Neʼe kamata te faʼahi ʼaia ʼi te taʼu 1903. ʼI te taʼu ʼaia, ko te tagata ko Eaton, ko te fakafofoga ʼo te kau takitaki Polotesita ʼi te kolo ko Pennsylvanie, neʼe ina ui ki te tehina ko Charles Taze Russell ke nā fepalalauʼaki ʼo ʼuhiga mo te ʼu akonaki Fakatohi-tapu. ʼI tana tohi ʼae neʼe ina fai kia Russell, neʼe ui fenei e Eaton: “Neʼe au manatu ʼe fia logo anai te hahaʼi ki tatā fepalalauʼaki ʼo ʼuhiga mo te ʼu faʼahi ʼe mole ta manatu tahi ki ai.” Neʼe toe manatu foki e Russell mo ʼona kaugā gaue ʼe fia logo anai ki ai ia te hahaʼi, koia neʼe natou fakatuʼutuʼu ke ta te ʼu faipalalau
ʼaia ʼi te sulunale iloa. Neʼe liliu ʼo iloa te ʼu alatike ʼaia pea neʼe leleiʼia e te hahaʼi ia te ʼu fakamahino lelei ʼae neʼe fai e Russell ʼo ʼuhiga mo te moʼoni ʼi te Tohi-Tapu. Koia neʼe kole e te fale sulunale ke ta te ʼu akonaki ʼa Russell ʼi te ʼu vahaʼa fuli. ʼE mahino ia, neʼe iita ai ia natou ʼae neʼe fakafeagai ki te moʼoni.ʼI te taʼu 1914, neʼe ta te ʼu akonaki ʼa Russell e te ʼu fale sulunale ʼe 2 000 tupu
4, 5. Ko te kalitate fea ʼae neʼe maʼu e Russell, pea ʼe lava faʼifaʼitakiʼi feafeaʼi e natou ʼae ʼe takitaki?
4 Mole tuai, pea neʼe loto e te tahi age ʼu fale sulunale ke natou ta ia te ʼu akonaki ʼa Russell. ʼI te taʼu 1908, neʼe fakaha ʼi Te Tule Leʼo neʼe ko “fale sulunale ʼe hogofulu-ma-tahi” neʼe natou ta ʼana akonaki. Kaʼe ko te ʼu tehina ʼae neʼe natou malama ki te gaue faisulunale, neʼe natou fai kia Russell te tokoni ʼae ke hiki te ʼu pilo ʼo te Sosiete ki he kolo ʼe iloa age. Koteʼuhi ʼe lahi age anai ia te ʼu fale sulunale ʼae ka natou ta ʼana akonaki Fakatohi-tapu. ʼI tana ʼosi fakakaukauʼi ia te tokoni ʼaia pea mo ʼihi atu faʼahi, neʼe fakatotonu e Russell ke hiki te ʼu pilo ki te kolo ko Brooklyn, ʼi New York, ʼi te taʼu 1909. Neʼe kotea tona fua? Hili pe ki ai ni mahina, ko fale sulunale ʼe 400 neʼe natou ta ʼana akonaki, pea neʼe hilifaki tuʼumaʼu ki ai te tahi ʼu fale sulunale. ʼI te taʼu 1914, ʼae neʼe fakatuʼu ai ia te Puleʼaga ʼi selo, ko fale sulunale ʼe 2 000 tupu ia lea ʼe fa neʼe natou ta te ʼu akonaki ʼa Russell pea mo ni alatike.
5 Kotea te ako ʼe tou taʼofi mai ai? Ko natou ʼae ʼe takitaki ia ʼaho nei ʼi te kautahi ʼa te ʼAtua, ʼe tonu ke natou faʼifaʼitakiʼi ia te agavaivai ʼa Russell. ʼO feafeaʼi? Ke natou tokagaʼi ia te ʼu manatu ʼa ʼihi moka ʼe tonu ke fai he ʼu tonu maʼuhiga.—Lau ia Taaga Lea 15:22.
6. Neʼe malave feafeaʼi ki te tuagaʼane ko Ora Hetzel ia te ʼu moʼoni ʼae neʼe ta ʼi te ʼu sulunale?
6 Ko te ʼu moʼoni ʼo te Puleʼaga ʼae neʼe ta ʼi te ʼu sulunale neʼe natou fetogi ia te maʼuli ʼo te hahaʼi. (Hep. 4:12) Ohage la ko te tuagaʼane ko Ora Hetzel, ʼae neʼe papitema ʼi te taʼu 1917, neʼe ina iloʼi te moʼoni ʼaki te ʼu alatike ʼaia. Neʼe ui fenei e Ora: “Hili taku ʼohoana, neʼe au alu ʼo fakasiosio taku faʼe ʼae neʼe maʼuli ʼi Rochester, ʼi Minnesota. ʼI taku tau atu, neʼe ina lolotoga sipi ia te ʼu alatike ʼo te sulunale. Neʼe ko te ʼu akonaki ʼa Russell. Neʼe fakamatala mai e taku faʼe te ʼu meʼa ʼae neʼe ina ako ʼaki te ʼu alatike ʼaia.” Neʼe tali e Ora ia te moʼoni pea lolotoga teitei taʼu ʼe 60 neʼe ina fakamafola agatonu ia te Puleʼaga ʼo te ʼAtua.
7. He ko ʼe neʼe toe fakakaukauʼi e te ʼu tehina takitaki ia te fakaʼaogaʼi ʼo te ʼu fale sulunale?
7 ʼI te taʼu 1916, neʼe hoko te ʼu aluʼaga tafitō ʼe lua pea neʼe tupu ai te toe fakakaukauʼi e te ʼu tehina takitaki ia te fakaʼaogaʼi ʼo te ʼu fale sulunale moʼo fakamafola ia te logo lelei. ʼUluaki, ʼi te hoko ʼae ʼo te Tau Lahi, neʼe faigataʼa te maʼu ʼo te ʼu meʼa ʼae neʼe ʼaoga moʼo ta te ʼu sulunale. ʼI te taʼu 1916, neʼe ui fenei ʼi te sivi neʼe fai e totatou pilo ʼi Pilitania ʼae ʼe felogoʼi mo te ʼu fale sulunale: “ ʼI te temi ʼaeni, ʼe ko fale sulunale pe ʼe 30 ʼe natou ta ia te ʼu Akonaki. Pea ʼe hage ʼe hifohifo pe ʼuhi ko te kua totogi kovi ʼo te pepa.” Ko te lua aluʼaga ʼae neʼe hoko, neʼe ko te mate ʼa Russell ʼi te ʼaho 31 ʼo Oketopeli 1916. Neʼe tohi fenei ʼi Te Tule
Leʼo ʼo te ʼaho 15 ʼo Tesepeli 1916: “ ʼI te temi ʼaeni ʼae kua mate ai ia te tehina ko Russell, ʼe mole toe ta anai [ʼi te sulunale] ʼana akonaki.” Logo la te kua gata ʼo te faʼahiga faifakamafola ʼaia, kaʼe neʼe hoko atu ia te fua lelei ʼo te tahi age ʼu faʼahiga fai. Ohage la ko te fakaʼaogaʼi ʼo te ʼata ʼo te “Photo-Drame de la Création.”8. Kotea te ʼu gaue ʼae neʼe fai moʼo faʼufaʼu ia te ʼata ʼo te “Photo-Drame de la Création”?
8 Te ʼu ʼata. Ko Russell mo ʼona kaugā gaue neʼe natou gaue ia teitei taʼu ʼe tolu moʼo faʼufaʼu ia te ʼata ʼo te “Photo-Drame de la Création,” ʼae neʼe hoki fakaha leva ʼi te taʼu 1914. (Taag. 21:5) Neʼe ko te hoki fai ʼaia ʼo he meʼa feia, ʼe fakaʼaogaʼi ai he ʼu ʼata, mo te ʼu leʼo pea mo te musika, pea mo te ʼu pakī lanu. Ko te toko lau ʼi teau neʼe natou kau ki te faʼifaʼitakiʼi ʼo te ʼu hisitolia Fakatohi-tapu ʼae neʼe puke. Neʼe toe fakaʼaogaʼi mo te ʼu manu. ʼE ui fenei ʼi te fakamatala neʼe fai ʼi te taʼu 1913: “Neʼe teitei pe ko te ʼu manu fuli ʼo te lotoʼa manu lahi ʼae neʼe fakaʼaogaʼi moʼo puke ʼaki ia te faʼifaʼitaki ʼo te hisitolia ʼo Noe.” Pea ʼo ʼuhiga leva mo te ʼu lau ʼi teau pakī lanu ʼae neʼe fakaʼaogaʼi, neʼe ko te ʼu hahaʼi faiva ʼi Lonitoni, mo New York, mo Palesi pea mo Philadelphie ʼae neʼe natou pena.
9. He ko ʼe neʼe fakaʼaogaʼi ia he toe temi pea mo he toe falā moʼo fai ia te ʼata ʼo te “Photo-Drame”?
9 He ko ʼe neʼe fakaʼaogaʼi ia he toe temi pea mo he toe falā moʼo fai ia te ʼata ʼo te “Photo-Drame”? Koteʼuhi ʼi te ʼu fakatahi ʼae neʼe fai ʼi te taʼu 1913, neʼe tou toʼo ai te tonu ʼaeni: “ ʼE tou sio ki te malave ʼae ki te hahaʼi ia te fakaʼaogaʼi e te ʼu sulunale Amelika ia te ʼu pakī, ʼo toe feia mo tanatou leleiʼia ia te ʼu kiʼi ʼata. Koia, ʼuhi ʼe ko tatou ko he kau faifakamafola pea mo faiako ʼo te Tohi-Tapu ʼe lakalaka ki muʼa, ʼe tou tui ai ʼe fua lelei anai tatatou fakaʼaogaʼi ia te ʼu ʼata pea mo te ʼu pakī moʼo tala ia te logo lelei.”
Te faʼahi ʼae neʼe fakahaʼele mai ai te “Photo-Drame”; Te ʼu pakī ʼo te “Photo-Drame”
10. Neʼe lahi ʼo feafeaʼi ia te fakaʼaogaʼi ʼo te ʼata te “Photo-Drame”?
10 ʼI te taʼu 1914, neʼe fakaha ia te “Photo-Drame” ia kolo ʼe 80 ʼi te ʼaho fuli. Ko te teitei toko valu miliona neʼe sisio ki te ʼata ʼaia, ʼi Amelika pea mo Kanata. ʼI te taʼu pe ʼaia, neʼe fakaha ia te “Photo-Drame” ʼi Danemark, mo Finlande, mo Niusila, mo Norvège, mo ʼOsitalalia, mo Pilitania, mo Siamani, mo Suède pea mo Suisi. Neʼe toe faʼufaʼu foki ia te ʼata “Eurêka-Drame” ʼe tatau kaʼe ʼe nounou age, ke fakaha ʼi te ʼu kiʼi kolo liliki. Neʼe mole faʼa totogi kovi tona fai pea mo faigafua tona feʼaveʼaki. ʼI te taʼu 1916, ko te “Photo-Drame” pea mo te “Eurêka-Drame” neʼe fakaliliu ʼi te lea ʼo te ʼu fenua ʼo Arménie, mo Falani, mo Italia, mo Keleka, mo Pologne, mo Sepania, mo Siamani, mo Suède pea mo te tahi ʼu lea.
ʼI te taʼu 1914, neʼe fakaha ia te “Photo-Drame” ki he hahaʼi kaugā malie
11, 12. Neʼe malave feafeaʼi ki he tupulaga ia te “Photo-Drame,” pea kotea te faʼifaʼitaki ʼae neʼe ina tuku mai?
11 Ko te “Photo-Drame” ʼi te Fakafalani neʼe malave ki te tupulaga ʼe taʼu 18 neʼe higoa ko Charles Rohner. Neʼe ui fenei e Charles: “Neʼe fakaha ia te ʼata ʼaia ʼi toku kolo, ʼi Falani. ʼI te kamataʼaga pe ʼo te ʼata neʼe au punamaʼuli ki te fakamahino lelei ʼo te ʼu moʼoni ʼi te Tohi-Tapu.”
12 Neʼe papitema leva ia Charles pea ʼi te taʼu 1922 neʼe pionie katoa. Neʼe hinoʼi ia ia ke tokoni ki te fakaha ʼo te “Photo-Drame” ʼi Falani. Neʼe fakamatala fenei e Charles ia tana gaue: “Neʼe lahi te ʼu gaue neʼe foaki mai: Ke au gaoʼi violon, ke au taupau ki te falā pea mo te ʼu tohi. Neʼe au toe kole foki ki te nofoʼaki ke natou fakalologo ʼi muʼa ʼo te kamata ʼo te ʼata. ʼI te ʼu temi malolō, neʼe matou tufa te ʼu tohi. Neʼe tahi hinoʼi ki te ʼu tehina mo tuagaʼane te ʼu ʼatu. Neʼe ʼi ai ʼamatou tohi pea matou tufa ki te hahaʼi fuli ʼi te ʼu ʼatu. Pea ʼi te huʼaga, neʼe ʼi ai ʼamatou laupapa neʼe hili ai te ʼu tohi.” ʼI te taʼu 1925, neʼe fakaafe ia te tehina ko Charles ke gaue ʼi te Petele ʼo Brooklyn, ʼi Amelika. Neʼe hinoʼi ai ke ina takitaki ia te foʼi maholo ʼo te fale latio foʼou, ʼae ko te WBBR. Ka tou vakavakaʼi ia te faʼifaʼitaki ʼo te tehina ko Rohner, ʼe lelei ke tou tahi fai ia te fehuʼi ʼaeni: “ ʼE au Esaia 6:8.
tali koa ʼaki he lotolelei he gaue pe ʼe foaki mai moʼo tokoni ki te fakamafola ʼo te logo ʼo te Puleʼaga?”—Lau ia13, 14. Neʼe fakaʼaogaʼi feafeaʼi ia te latio moʼo fakamafola ia te logo lelei? (Vakaʼi mo te ʼu fakamatala ʼae ʼi te ʼa takai “ Te ʼu Polokalama ʼi Te WBBR” pea mo “ Te Fakatahi Lahi Maʼuhiga.”)
13 Te latio. ʼI te ʼu taʼu 1920, neʼe mole kei lahi ia te fakaʼaogaʼi ʼo te “Photo-Drame.” Kaʼe neʼe kamata fakaʼaogaʼi leva ia te latio moʼo fakamafola ia te logo lelei ʼo te Puleʼaga. ʼI te ʼaho 16 ʼo Apelili 1922, neʼe ʼuluaki logo te hahaʼi ki te tehina ko Rutherford ʼi te latio, ʼi tana ʼi te fale Metropolitan Opera de Philadelphie, ʼi Pennsylvanie. Neʼe fakafuafua ko te toko 50 000 neʼe natou logo ki te akonaki ʼae ko tona kupu tafitō “Ko Te ʼu Hahaʼi ʼe Lau ʼi Miliona ʼe Maʼuʼuli ʼi Te Temi Nei ʼe Mole Natou Mamate Anai ʼi He Temi.” Pea ʼi te taʼu 1923, neʼe ʼuluaki logo te hahaʼi ʼi te latio ki te fakatahi lahi neʼe fai. Neʼe fakaʼaogaʼi ia te ʼu latio ʼo te malama. Pea neʼe manatu e te ʼu tehina takitaki ʼe lelei ke tou laga hotatou fale latio. Koia, neʼe laga ia te fale ʼi Staten Island, ʼi Amelika, pea neʼe higoa ko te WBBR. Neʼe kamata fakatagi ia te latio ʼaia ʼi te ʼaho 24 ʼo Fepualio 1924.
ʼI te taʼu 1922, neʼe fakafuafua ko te toko 50 000 neʼe natou logo ʼi te latio ki te akonaki “Ko Te ʼu Hahaʼi ʼe Lau ʼi Miliona ʼe Maʼuʼuli ʼi Te Temi Nei ʼe Mole Natou Mamate Anai ʼi He Temi”
14 Neʼe fakamahino ʼi Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 1 ʼo Tesepeli 1924 pe ko ʼe neʼe laga ia te fale latio WBBR. Neʼe ui fenei: “ ʼE matou tui ko te latio ʼe ko he faʼahiga fai ʼe mole totogi kovi pea ʼe fua lelei ki te fakamafola ʼo te logo ʼo te moʼoni.” Pea neʼe toe hoko atu fenei: “Kapau ʼe sio ifo te ʼAliki ʼe tuha ke laga he tahi age ʼu fale latio moʼo fakamafola ia te moʼoni, ʼe ina foaki mai pe anai ia te falā ʼae ʼe ʼaoga.” (Pes. 127:1) ʼI te taʼu 1926, neʼe maʼu e te hahaʼi ʼa Sehova ʼonatou fale latio ʼe ono. Ko fale ʼe lua ʼi Amelika: Ko te WBBR ʼi New York pea mo te WORD neʼe tuʼu ovi ki Chicago. Pea ko te tahi ʼu fale ʼe fa neʼe tuʼu ʼi Kanata, ʼi te ʼu kolo ko Alberta, mo Colombie-Britanique, mo Ontario pea mo Saskatchewan.
15, 16. (1) Kotea ʼae neʼe fai e te kau takitaki lotu ʼi Kanata ʼi tanatou tokagaʼi ʼae kua lahi te palalau ʼi te latio ki te moʼoni? (2) He ko ʼe neʼe ʼaoga te ʼu akonaki ʼae neʼe logo ʼi te latio ki te faifakamafola ʼae ʼi te ʼu ʼapi?
15 Neʼe tokagaʼi e te kau takitaki lotu kua lahi te palalau ʼi te latio ki te ʼu moʼoni ʼo te Tohi-Tapu. Ko Albert Hoffman, ʼae neʼe mahani mo te gaue ʼi te fale latio ʼi Saskatchewan, ʼi Kanata, neʼe ina ui fenei: “Neʼe fakahaʼuhaʼu ʼo kaugā malie ia natou ʼae neʼe natou iloʼi ia te Kau Ako ʼo Te Tohi-Tapu [neʼe ko te higoa ʼafeā ʼaia ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova]. Neʼe lahi te faifakamafola ʼae neʼe fai ai ʼo kaku ki te taʼu 1928, he neʼe fakaneke leva e te kau takitaki lotu ia te kau faipolitike pea neʼe mole kei fakagafua ke fakahaʼele te ʼu latio ʼa te Kau Ako ʼo Te Tohi-Tapu ʼi Kanata.”
16 Logo la te pupunu ʼo ʼotatou fale latio ʼi Kanata, kaʼe neʼe kei feala pe ke logo te hahaʼi ki te ʼu akonaki Fakatohi-Tapu ʼi te ʼu latio ʼo te malama. (Mat. 10:23) Ke ʼi ai he ʼaoga ʼo te ʼu polokalama latio ʼaia, neʼe tohi ʼi Te Tule Leʼo pea mo te LʼÂge dʼOr (ʼi te temi nei ko te Réveillez-vous !) ia te lisi ʼo te ʼu latio ʼaia ʼo te malama, ʼae ʼe feala ke logo ai te hahaʼi ki te ʼu moʼoni ʼo te Tohi-Tapu. Neʼe feala leva ki te kau faifakamafola ke natou fakalotomalohiʼi te hahaʼi ke natou fakalogo te ʼu akonaki ʼaia. Neʼe kotea tona fua? ʼI te Bulletin (ʼae ʼe higoa ʼi te temi nei ko Te Minisitelio ʼo Te Puleʼaga) ʼo Sanualio 1931, neʼe ui fenei ai: “Ko te latio neʼe ko he tokoni moʼoni ki te ʼu tehina ki tanatou faifakamafola ʼi te ʼu ʼapi. ʼE lahi te ʼu fakamatala ʼe momoli mai, pea ʼe fakaha ai ʼe tali e te hahaʼi ia te ʼu tohi ʼae ʼe tou tufa he neʼe natou fakalogo ʼi te latio ki te ʼu akonaki ʼa te tehina ko Rutherford.” Neʼe ui ʼi te Bulletin, ko te ʼu polokalama latio pea mo te faifakamafola ʼi te ʼu ʼapi neʼe ko “te ʼu faʼahiga faifakamafola tafitō ʼaia ʼe lua ʼo te kautahi ʼa te ʼAliki.”
17, 18. Logo la te ʼu fetogi, kaʼe he ko ʼe neʼe kei ʼaoga pe ia te latio?
17 ʼI te ʼu taʼu 1930, neʼe ʼaʼasili age te fakafeagai ʼae ki tatatou fakaʼaogaʼi ia te ʼu fale latio ʼo te malama. Koia, ʼi te fakaʼosi ʼo te taʼu 1937, neʼe mulimuli te hahaʼi ʼa Sehova ki te ʼu fetogi ʼae neʼe hoko. Neʼe mole kei natou fakaʼaogaʼi ia te ʼu latio ʼo te malama, kaʼe neʼe natou tokakaga tafitō ki te faifakamafola ʼi te ʼu ʼapi. * Kaʼe neʼe kei maʼuhiga pe ia te latio moʼo fakamafola ia te logo ʼo te Puleʼaga ʼi te ʼu koga meʼa mamaʼo pea mo ʼae neʼe tapuʼi ai te gaue. Ohage la, mai te taʼu 1951 ki te taʼu 1991, neʼe feala ke logo te hahaʼi ʼi te latio ʼi Berlin Ouest, ʼi Siamani, ki te ʼu akonaki Fakatohi-tapu. Pea neʼe feala ai kia natou ʼae neʼe maʼuʼuli ʼi te ʼu kolo ʼo te Siamani Esite ʼafeā, ke natou logo ki te ʼu moʼoni. ʼO kamata ʼi te taʼu 1961 ʼo hoko mai lolotoga taʼu ʼe tolugofulu tupu, ʼi te latio ʼi Suriname, ʼi te Potu Saute ʼo Amelika, neʼe feala ke logo te hahaʼi ʼi te vahaʼa fuli ki te ʼu moʼoni ʼo te Tohi-Tapu lolotoga minuta ʼe 15. Mai te taʼu 1969 ki te taʼu 1977, neʼe puke e te kautahi ia polokalama latio ʼe 350 tupu, neʼe ko tona kupu tafitō “ ʼE ʼAoga Te Folafola Katoa.” Ia kolo lalahi ʼe 48 ʼi Amelika ʼi te ʼu fale latio ʼe 291 neʼe feala ke logo te hahaʼi ki te ʼu polokalama ʼaia. ʼI te taʼu 1996, ko te fale latio ʼi Apia, te kolo muʼa ʼo te ʼu motu ʼo Haʼamoa ʼi te Potu Saute ʼo te Pasifika, neʼe logo ai te hahaʼi ʼi te vahaʼa fuli ki te polokalama, ko tona kupu tafitō “Te ʼu Tali Ki ʼAkotou Fehuʼi Fakatohi-tapu.”
18 ʼI te fakaʼosi ʼo te ʼu taʼu 1900, neʼe mole kei fakaʼaogaʼi tafitō leva ia te latio moʼo fakamafola ia te logo lelei. Kaʼe neʼe ʼi ai te tahi faʼahiga fai foʼou ke kaku te logo lelei ki he toe hahaʼi kaugā malie age.
19, 20. He ko ʼe neʼe fai e te hahaʼi ʼa Sehova ia tanatou tuʼasila, ia te jw.org, pea kotea tona fua? (Vakaʼi mo te fakamatala ʼae ʼi te ʼa takai “ JW.ORG.”)
19 Te Neti. ʼI te taʼu 2013, ko te teitei toko 3 miliale hahaʼi neʼe natou fakaʼaogaʼi ia te Neti, ko tona fakafuafua ko te toko 40 ki te teau ʼo te hahaʼi katoa ʼo te malamanei. ʼO mulimuli ki he ʼu sivi neʼe fai, ko te toko lua miliale ʼe natou maʼu te Neti ʼi tanatou telefoni toʼotoʼo, peʼe ko tanatou tablette, peʼe ko ʼihi atu kiʼi masini feia. Pea ʼe haga tuputupu ʼi te malamanei katoa. Kaʼe ʼe tuputupu fakavilivili ia te faʼahi ʼaia ʼi Afelika, ʼae ko te toko 90 miliona tupu hahaʼi kua natou maʼu te Neti. ʼAki te aluʼaga foʼou ʼaia, ʼe mole kei tatau ia te maʼu e te hahaʼi ia te ʼu logo.
20 ʼO kamata ʼi te taʼu 1997, neʼe mulimuli te hahaʼi ʼa Sehova ki te faʼahiga fai foʼou ʼaia. ʼI te taʼu 2013, neʼe feala ke maʼu tatatou tuʼasila ʼi te Neti, ko te jw.org ia lea ʼe 300 tupu, pea ʼe feala ke toʼo mai ai ia te ʼu tohi Fakatohi-tapu kehekehe ia lea ʼe 520. ʼI te ʼaho fuli, ko te toko 750 000 tupu ʼe natou olo ki tatatou tuʼasila. Pea ʼi te mahina fuli, ʼe toʼo mai te Neti ia tohi ʼe 3 miliona tupu, mo nusipepa ʼe 4 miliona tupu pea mo te ʼu fakamatala neʼe puke ʼe 22 miliona tupu.
21. Kotea te ako ʼe ke taʼofi mai te aluʼaga ʼae neʼe hoko ki te tagata ko Sina?
21 Kua liliu ia tatatou tuʼasila ko he faʼahiga fai foʼou pea mo malohi moʼo fakamafola ia te logo lelei ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua, maʼia mo te ʼu fenua ʼae ʼe tapuʼi ai tatatou gaue. Ohage la, ʼi te kamata ʼo te taʼu 2013, ko te tagata ko Sina neʼe ina maʼu tatatou tuʼasila ʼi te Neti pea neʼe pauʼi ki ʼotatou pilo lalahi, ʼi Amelika. Neʼe fia mahino ki te Tohi-Tapu. Kaʼe ko Sina neʼe lotu Mahometa, pea ʼe maʼuli ʼi te kiʼi kolo veliveli ʼe tuʼu mamaʼo mai te kolo lahi, pea ʼe tapuʼi ai te gaue ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. ʼI tana ʼosi pauʼi ʼaia, neʼe fai te fakatuʼutuʼu ke ina ako ia te Tohi-Tapu tuʼa lua ʼi te vahaʼa mo he tehina ʼi Amelika. Pea neʼe nā fakaʼaogaʼi ia te Neti moʼo fai te ako.
Tou Palalau Ki Te Hahaʼi Fuli
22, 23. (1) Ko te ʼu faʼahiga fai ʼae ke kaku te logo lelei ki he kaugā malie, ʼe natou fetogi koa te faifakamafola ʼi te ʼu ʼapi? (2) Neʼe tapuakina feafeaʼi e te Hau ʼatatou faiga?
22 Ko te ʼu faʼahiga fai ʼae ke kaku te logo lelei ki he kaugā malie, ohage ko te ʼu nusipepa, mo te ʼata “Photo-Drame,” mo te latio pea mo te Neti, ʼe mole natou fetogi ia te faifakamafola ʼi te ʼu ʼapi. Kotea tona tupuʼaga? Koteʼuhi ʼe mulimuli te hahaʼi ʼa Sehova ki te faʼifaʼitaki ʼa Sesu. Neʼe mole faifakamafola pe Luka 19:1-5) Neʼe toe akoʼi e Sesu ʼana tisipulo ke natou toe fai feia mo natou, pea neʼe ina foaki age te logo ke natou tala. (Lau ia Luka 10:1, 8-11.) Ohage ko tatatou vakaʼi ʼi te Kapite 6, ko te ʼu tehina takitaki ʼe natou fakalotomalohiʼi tuʼumaʼu ia te ʼu kaugana ʼa Sehova ke natou palalau ki te hahaʼi.—Gaue 5:42; 20:20.
ia Sesu ki he hahaʼi tokolahi. Kaʼe neʼe toe tokoni ki te hahaʼi takitokotahi. (23 Kua hili ki ai taʼu ʼe teau mai te fakatuʼu ʼo te Puleʼaga, pea ko teitei toko 8 miliona tupu kau faifakamafola ʼe natou kau ki te akoʼi ʼo te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua ki te hahaʼi. ʼE mahino papau ia, neʼe tapuakina e te Hau ia te ʼu faʼahiga fai ʼae neʼe tou fakaʼaogaʼi moʼo tala ia te Puleʼaga. Ohage ko tatatou vakaʼi ʼi te kapite ka hoa mai, neʼe toe foaki mai e Sesu te ʼu meʼa gaue ke feala hatatou tala te logo lelei ʼi te ʼu fenua, mo te ʼu telepi pea mo te ʼu lea fuli pe.—Apk. 14:6.
^ pal. 17 ʼI te taʼu 1957, ko te ʼu tehina takitaki neʼe natou fakatotonu ke pupunu tatatou fale latio, ia te WBBR ʼi Amelika.