KAPITE 86
Kua Toe Liliu Mai Te Foha ʼAe Neʼe Puli
-
TE LEA FAKATATA ʼO TE FOHA ʼAE NEʼE PULI
Neʼe fai e Sesu te ʼu lea fakatata ʼo te ovi ʼae neʼe puli pea mo te foʼi piesi talame ʼae neʼe puli, ʼi tana lagi kei nofo ʼi Pele, ʼi te potu esite ʼo te Vai Tafe ʼo Solotane. Ko te ako ʼae ʼe feala ke tou taʼofi mai te ʼu lea fakatata ʼaeni ʼe lua: ʼE tonu ke tou fakafiafia moka kua fakahemala he tagata neʼe agahala pea toe liliu mai ki te ʼAtua. Neʼe valoki e te kau Faliseo mo te kau sekelipa ia Sesu he neʼe ina fakatalitali lelei te faʼahiga hahaʼi ʼaia. Kaʼe neʼe natou taʼofi koa he ako mai te ʼu lea fakatata ʼaia ʼe lua ʼa Sesu? Neʼe natou mahino koa pe kotea ʼae ʼe logoʼi e tatatou Tamai ʼae ʼe ʼi selo, moka fakahemala he ʼu hahaʼi neʼe agahala? Neʼe toe fakaha lelei e Sesu te ako maʼuhiga. Koia, neʼe ina fai ai he lea fakatata ʼe malave loto.
ʼI te lea fakatata ʼaia, ʼe talanoa ki he tagata mo ʼona foha ʼe toko lua, kaʼe ʼe ko te foha muli ʼae ʼe talanoa tafito ki ai. Ko te kau Faliseo mo te kau sekelipa, ʼo feia mo natou ʼae neʼe fagono ki te fakamatala ʼa Sesu, neʼe feala ke natou taʼofi he ako mai te aga ʼa te foha muli. Kaʼe neʼe mole tonu ke natou meʼa noaʼi te meʼa ʼae neʼe ui e Sesu ʼo ʼuhiga mo te tamai pea mo te foha lahi, he ʼe lahi te ʼu meʼa ʼe feala ke natou toe ako mai tanā aga. ʼI tau lau te lea fakatata ʼa Sesu, haga ʼo fakakaukauʼi te aga ʼa te ʼu tagata ʼaia ʼe toko tolu.
Neʼe kamata fenei e Sesu: “Neʼe maʼu e he tagata ʼona foha ʼe toko lua. Pea neʼe ui fenei e ia ʼae ʼe veliveli ki tana tamai: ‘Tamai, foaki mai te vahe ʼo te tofiʼa ʼae ʼe tonu ke au maʼu.’ Koia neʼe ina vahe ai ʼona koloa kia naua.” (Luka 15:11, 12) Neʼe ke tokagaʼi, neʼe mole kole e te foha muli tona tofiʼa he neʼe kua mate tana tamai. Kailoa ia, neʼe kei maʼuli pe tana tamai. Kaʼe neʼe loto e te foha ke foaki fakatomuʼa age tona vahe, ke maʼuli faʼitaliha ai pea mo fai te meʼa ʼae ʼe loto ki ai. Pea kotea ʼae neʼe ina fai?
Neʼe fakamahino fenei e Sesu: “Hili ki ai ni ʼaho, neʼe tanaki e te foha muli ʼana meʼa fuli ʼo fagona ki he fenua mamaʼo. Pea ʼi ai neʼe ina maumauʼi ʼona koloa ʼi he maʼuli heʼe ʼaoga.” (Luka 15:13) Neʼe mole fia nofo te foha ʼaia ʼi tona ʼapi, ʼae neʼe puipui ai ia ia, pea neʼe ʼofa mo tokaga lelei tanā tamai kia ia mo tona taʼokete. Kaʼe neʼe alu ia ki he fenua mamaʼo. ʼI ai, neʼe ina maumauʼi tona tofiʼa fuli, ʼo ina fakafimalieʼi ʼona holi heʼe ʼaoga. Pea neʼe hoko leva kia ia he ʼu faigataʼaʼia. Neʼe hoko atu fenei e Sesu:
“ ʼI tana ʼosi maumauʼi ʼona koloa fuli, neʼe hoge lahi te fenua katoa, pea neʼe ina logoʼi tona fakaʼofaʼofa. Pea neʼe alu leva ʼo gaue maʼa he tahi ʼo te fenua ʼaia, ʼae neʼe ina fekauʼi ia ia ki ʼana gaueʼaga ke fagai puaka. Pea neʼe ina fakaʼamu ke ina kai te meʼa kai ʼa te ʼu puaka he neʼe mole foaki age e he tahi hana meʼa kai.”—Luka 15:14-16.
Neʼe ui ʼi te Lao ʼa te ʼAtua ko te ʼu puaka neʼe ko he ʼu manu heʼe maʼa, kaʼe ko te gaue ʼa te tama ʼaia neʼe ko te fagai puaka. ʼI te kovi ʼo tona pakupaku, neʼe fakaʼamu ke ina kai te meʼa kai ʼae neʼe ina fafaga ʼaki te ʼu puaka. Pea ʼi te kua fakaʼofaʼofa ʼo tona aluʼaga, neʼe ina “toe maʼu tona ʼatamai.” Kotea ʼae neʼe ina fai? Neʼe fakakaukau fenei: “ ʼE lahi te kau gaue ʼo taku tamai, ʼe mahu tanatou pane pea ʼe maumau, kaʼe ko au ʼe au pakupaku ʼi heni. ʼE au tuʼu ake anai ʼo alu ki taku tamai ʼo ui fenei age kia ia: ‘Tamai, neʼe au agahala ki te lagi pea mo koe. ʼE mole kei tau mo au ke fakahigoaʼi au ko hou foha. Koia gaohi au ohage ko he tahi ʼo tau kau gaue.’ ” Pea neʼe tuʼu ake leva ʼo alu ki tana tamai.—Luka 15:17-20.
ʼE fakatalitali feafeaʼi anai ia ia e tana tamai? ʼE itaita anai koa ki tona foha pea mo ina munaʼi, ʼo ina ui age neʼe ko hana agavale tana mavae ʼi te loto fale? Peʼe mole ina tokagaʼi anai koa tona foha, ʼo mole ina fakatalitali lelei ia ia? ʼE feafeaʼi age la mo ka na pau la neʼe ko koe? Pea mo ka na pau la neʼe ko hau fanau?
KUA TOE MAʼU TE FOHA ʼAE NEʼE PULI
Neʼe fakaha e Sesu te meʼa ʼae neʼe logoʼi e te tamai pea mo te meʼa ʼae neʼe ina fai, ʼo ina ui fenei: “ ʼI tana kei mamaʼo, neʼe sio tana tamai ki ai mo ʼofa mamahi ai, pea neʼe lele ki ai ʼo faʼufua pea mo ʼuma mamahi ki ai.” (Luka 15:20) Tatau aipe pe neʼe maʼu logo te tamai neʼe maʼuli heʼe ʼaoga tona foha, kaʼe neʼe ina fakatalitali lelei pe. Ko te kau takitaki Sutea, ʼae neʼe natou ui ʼe natou iloʼi pea ʼe natou tauhi kia Sehova, neʼe natou mahino ai koa ki te meʼa ʼae ʼe logoʼi e tatatou Tamai ʼae ʼe ʼi selo, moka fakahemala he ʼu hahaʼi neʼe agahala? Neʼe natou toe fakamoʼoni koa neʼe fakaha e Sesu te fakatalitali lelei ki te hahaʼi ʼae neʼe agahala pea kua fakahemala?
Neʼe fakasiosio tonu ia te tamai, koia ʼi tana sio ki te lotomamahi ʼo tona foha, neʼe feala ai ke mahino neʼe kua fakahemala. Pea ko te alu ʼae ʼa te tamai ʼo faʼufua ki ai, neʼe fakafaigafua ai ki tona foha ke ina vete age ʼana agahala. Neʼe fakamatala fenei e Sesu: “Neʼe ui fenei age e te foha ki ai: ‘Tamai, neʼe au agahala ki te lagi pea mo koe. ʼE mole kei tau mo au ke fakahigoaʼi au ko hou foha.’ ”—Luka 15:21.
Neʼe fakatotonu fenei e te tamai ki ʼana kaugana: “Kotou fakavilivili ʼo ʼaumai te teu ʼae ʼe matalelei ʼosi, ʼo fakatui age ki ai pea mo ʼai he mama ki tona nima pea mo he ʼu taka ki ʼona vaʼe. Pea kotou ʼaumai mo te vitulo sino, ʼo tamateʼi, pea ke tou kakai mo fakafiafia, he ʼe ko toku foha ʼaeni neʼe mate kaʼe kua toe maʼuli, neʼe puli kaʼe kua toe maʼu.” Pea neʼe natou kamata “fakafiafia ai.”—Luka 15:22-24.
ʼI te temi ʼaia, neʼe nofo te foha lahi ʼi te gaueʼaga. Neʼe ui fenei e Sesu: “ ʼI tana toe liliu mai mo fakaovi mai ki te ʼapi, neʼe logo ki te musika mo te ʼu meʼe. Koia neʼe ina pauʼi he tahi ʼi te ʼu kaugana ʼo fakalavelave age pe kotea ʼae kua hoko. Neʼe ina ui fenei age ki ai: ‘Kua haʼu tou tehina, pea neʼe tamateʼi e tau tamai te vitulo sino he ʼe kua toe liliu mai pea ʼe maʼuli lelei.’ Kaʼe neʼe ita ia ʼo fakafisi ke hu ki loto. Pea neʼe haʼu ai tana tamai ki tuʼa ʼo kole mamahi age ki ai ke hu ki fale. Pea neʼe ina tali fenei age ki tana tamai: ‘Kua lauʼi taʼu nei taku gaue kinakina Luka 15:25-30.
maʼa koe, pea neʼe heʼeki au talagataʼa ki ʼau fakatotonu, kaʼe neʼe heʼeki ke foaki mai he ʼuhiʼi tao ke au fakafiafia mo ʼoku kaumeʼa. Kaʼe ʼi te tau mai pe ʼo tou foha ʼaeni ʼae neʼe ina maumauʼi ʼou koloa ʼaki te ʼu fafine paomutu, neʼe ke tamateʼi te vitulo sino maʼa ia.’ ”—Ohage pe ko te foha lahi, ko ai ʼae neʼe natou valoki te manavaʼofa pea mo te tokaga ʼa Sesu ki te hahaʼi pea mo natou ʼae neʼe agahala? Neʼe ko te kau sekelipa pea mo te kau Faliseo. Ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo te fai e Sesu te lea fakatata. Pea ʼe mahino ia, ko he tahi neʼe ina valoki te fakaha e te ʼAtua tona manavaʼofa, neʼe tonu ia ke ina fakakaukauʼi lelei te ako mai te lea fakatata.
Neʼe fakaʼosi e Sesu tana lea fakatata ʼaki tana fakamatala ia te kole ʼaeni neʼe fai e te tamai ki tona foha lahi: “Siʼoku foha, neʼe ke nofo tuʼumaʼu pe koe mo au, pea ko ʼaku meʼa fuli ʼe ʼa koe. Kaʼe neʼe tonu pe ke tou fakafiafia, he neʼe mate tou tehina kaʼe kua toe maʼuli, neʼe puli kaʼe kua toe maʼu.”—Luka 15:31, 32.
Neʼe mole fakaha e Sesu te meʼa ʼae neʼe fai e te foha lahi ki muli age. Kaʼe, hili te mate pea mo te fakatuʼuake ʼo Sesu, “neʼe tokolahi te kau pelepitelo ʼae neʼe liliu ʼo tui.” (Gaue 6:7) Neʼe lagi kau ki ai ʼihi ia natou ʼae neʼe fagono ki te fakamatala e Sesu te lea fakatata maʼuhiga ʼo te foha ʼae neʼe puli. ʼEi, maʼia mo natou ʼaia, neʼe feala ke natou toe maʼu tonatou ʼatamai, mo fakahemala pea mo toe liliu mai ki te ʼAtua.
Talu mai ai, ko te ʼu tisipulo ʼa Sesu ʼe feala pea ʼe tonu ke natou fakakaukauʼi lelei te ʼu ako ʼae neʼe ina fakaha ʼi te lea fakatata lelei ʼaia. Koʼeni te ʼuluaki ako: ʼE ko he aga fakapotopoto hatatou nonofo ʼi te hahaʼi ʼa te ʼAtua, ʼae ʼe puipui ai tatou, pea ʼe tokaga pea mo ʼofa tatatou Tamai kia tatou. ʼAua naʼa tou olo ʼo taka haʼele ki “he fenua mamaʼo” ʼo fakafiafia pea mo mulimuli ki ʼotatou holi kovi.
Pea koʼeni te tahi age ako: Kapau neʼe fakamamaʼo he tahi mai te ala ʼo te ʼAtua, pea ʼe tonu ke agavaivai ʼo toe liliu mai ki tatatou Tamai, ke ina toe maʼu tona ʼofa.
ʼE ʼi ai leva te tahi ako ʼe feala ke tou mahino ki ai mai te aga ʼa te tamai pea mo ʼae ʼa te foha lahi. Neʼe lotomahino te tamai mo fakamolemole ki tona foha, kaʼe neʼe ita te foha lahi pea neʼe mole ina fakatalitali lelei tona kiʼi tehina. ʼE ha lelei mai ai, ʼe lotolelei te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua ke natou fakamolemole pea mo fakatalitali lelei he tahi neʼe hehe kaʼe kua fakahemala pea toe liliu mai ki ‘te ʼapi ʼo te Tamai.’ Tou fakafiafia ʼo ʼuhiga mo totatou tehina ʼae ‘neʼe mate kaʼe kua toe maʼuli, pea neʼe puli kaʼe kua toe maʼu.’