Xeen tiʼ baʼax ku taasik

Xeen tu cuadroil baʼax ku taasik

XOOK 14

«Tsʼoʼok k-múul chʼaʼtuklik»

«Tsʼoʼok k-múul chʼaʼtuklik»

Le apóstoloʼob yéetel le ancianoʼoboʼ ku chʼaʼikoʼob junpʼéel decisión ku yáantaj utiaʼal u múul meyaj le múuchʼuliloʼ

Jóoʼsaʼan tiʼ Hechos 15:13-35

1, 2. 1) ¿Tiʼ baʼax kʼáatchiʼiloʼob joʼopʼ u tuukul le apóstoloʼob yéetel le ancianoʼoboʼ? 2) ¿Baʼax kun áantkoʼob utiaʼal u chʼaʼikoʼob junpʼéel maʼalob decisión?

 TULÁAKLOʼOB taak u yojéeltikoʼob baʼax ken u chʼaʼtukult le apóstoloʼob yéetel le ancianoʼoboʼ. Letiʼobeʼ tiaʼanoʼob tiʼ junpʼéel chan cuarto tu kaajil Jerusaléneʼ. Táan u paktikubaʼob tumen tsʼoʼok u kʼuchul u yorail u chʼaʼikoʼob junpʼéel decisión. Úuchik u xakʼaltikoʼob wa unaj u circuncidarkuba máak wa maʼeʼ tu beetaj u tuukuloʼob tiʼ le kʼáatchiʼobaʼ: Le cristianoʼoboʼ, ¿kʼaʼabéet wa u beetkoʼob le baʼax ku yaʼalik le Ley tsʼaʼab tiʼ Moisésoʼ? ¿Unaj wa u tratartaʼal igual juntúul judío ku beetkuba cristianoil yéetel juntúul j-táanxel luʼumil ku beetkuba xan cristianoil?

2 Tak beoraaʼ le apóstoloʼob yéetel le ancianoʼoboʼ tsʼoʼok u xakʼaltikoʼob le profecíaʼoboʼ yéetel tsʼoʼok xan u yuʼubikoʼob experienciaʼob yoʼolal bix tsʼoʼok u bendecirtik Jéeoba le kʼaʼaytaj ku beetaʼal tiʼ le j-táanxel luʼumiloʼoboʼ. Beoraeʼ tsʼoʼok u yojéeltikoʼob tuláakal le baʼax kʼaʼabéet utiaʼal u chʼaʼikoʼob junpʼéel maʼalob decisiónoʼ. U jaajileʼ táan u yeʼesaʼaltiʼob tumen u espíritu santo Jéeoba baʼax unaj u beetkoʼob, pero ¿yaan wa túun u chaʼik u nuʼuktaʼaloʼob?

3. ¿Baʼaxten jeʼel u yáantkoʼon wa k-xakʼaltik le capítulo 15 tiʼ u libroil Hechosoʼ?

3 U jaajileʼ utiaʼal u chaʼik u nuʼuktaʼaloʼobeʼ unaj u yeʼeskoʼob maʼ saajkoʼobiʼ yéetel muʼukʼaʼan u fejoʼob. ¿Baʼaxten? Tumen yoʼolal le baʼax ken u chʼaʼtukloʼoboʼ jeʼel u pʼektaʼaloʼob tumen u nuuktakil le judíoʼoboʼ yéetel jeʼel u pʼuʼujsikoʼob le máaxoʼob ku pechkubaʼob u yaʼaloʼob unaj u respetartaʼal u Ley Moisésoʼ. ¿Baʼax túun ken u beetoʼob? Teʼ xookaʼ yaan k-ilik baʼax tu chʼaʼtukloʼob ka beetaʼak, yéetel bix u yáantik le Cuerpo Gobernante teʼ kʼiinoʼob utiaʼal u nuʼuktikoʼob u kaajal Jéeobaoʼ. U jaajileʼ le kéen yanaktoʼon problemas yéetel le kéen k-chʼaʼ junpʼéel decisióneʼ unaj k-beetik jeʼex tu beetil le apóstoloʼob yéetel le ancianoʼob teʼ yáax siglooʼ.

«Bey xan tu yaʼalil le Profetaʼoboʼ» (Hechos 15:13-21)

4, 5. ¿Baʼax profecíail tu kʼaʼajsaj Santiago?

4 Kʼuch túun u yorail u tʼaan Santiago, u majan íitsʼin Jesús. Maʼ xaaneʼ letiʼ kaʼach nuʼuktik le muchʼtáambal ku beetaʼaloʼ. a Le baʼax tu yaʼaloʼ tu yeʼesaj baʼax decisión chʼaʼabi. Santiagoeʼ tu yaʼalaj tiʼ le máaxoʼob muchʼukbaloʼoboʼ: «Symeóneʼ tsʼoʼok u jach tsolik bix káajik u chʼaʼabal en cuenta le j-táanxel luʼumiloʼob tumen Diosoʼ. Dioseʼ tu beetaj lelaʼ utiaʼal ka u jóoʼs junpʼéel kaaj bisik u kʼaabaʼ. Tsʼoʼoleʼ bey xan tu yaʼalil le Profetaʼoboʼ» (Hech. 15:14, 15).

5 Maʼ xaaneʼ le baʼax tu yuʼubaj Santiago u yaʼalik Pedro, Bernabé yéetel Pablooʼ le áant utiaʼal u kʼaʼajsik tekstoʼob jach jeʼel u yáantaj utiaʼal u naʼatkoʼob baʼax decisiónil unaj u chʼaʼikoʼobeʼ (Juan 14:26). Santiagoeʼ tu yaʼalaj: «Bey xan tu yaʼalil le Profetaʼoboʼ». Le ka tsʼoʼok u yaʼalik le tʼaanoʼobaʼ tu chʼaʼchiʼitaj baʼax ku yaʼalik Amós 9:11, 12. U libroil Amóseʼ táakaʼan ichil le Tsʼíiboʼob ich Hebreo, ichil le jaats kʼaj óolaʼan bey «le Profetaʼoboʼ» (Mat. 22:40; Hech. 15:16-18). Yaan a wilkeʼ le baʼax tu yaʼalaj Santiagooʼ maʼ igual yéetel le baʼax ku yaʼalik u libroil Amós teʼ kʼiinoʼobaʼ. Lelaʼ maʼ xaaneʼ beyoʼ tumen Santiagoeʼ tu chʼaʼchiʼitaj le baʼax ku yaʼalik le Septuaginta griegaoʼ. Lelaʼ junpʼéel traducción chʼaʼan tiʼ le Tsʼíiboʼob ich Hebreooʼ.

6. ¿Bix áantajnajik le tekstoʼob utiaʼal u naʼataʼal wa unaj u circuncidarkuba le j-táanxel luʼumiloʼoboʼ?

6 Tu profecíail Amóseʼ Dioseʼ tu yaʼaleʼ yaan u jel líiʼsik «u pasel David» wa le chʼiʼibal tuʼux kun taal u Reyil u Reino Diosoʼ (Eze. 21:26, 27). ¿U kʼáat wa túun u yaʼaleʼ yaan u kaʼa yéeyik Jéeoba chéen u kaajil Israel bey u kaajaleʼ? Maʼ beyiʼ, tumen le profecíaoʼ ku yaʼalikeʼ «tuláakal le j-táanxel luʼumiloʼoboʼ» yaan u muchʼkubaʼob yéetel le judíoʼob utiaʼal ‹u biskoʼob u kʼaabaʼ› Dios wa u yilaʼaloʼob bey u kaajaleʼ. Tsʼoʼoleʼ apóstol Pedroeʼ tu yaʼalaj xan: «Dioseʼ maʼ tu yeʼesaj wa yaan u jelaʼaniloʼob tiʼ toʼoniʼ [cristianoʼob judíoʼob], baʼaxeʼ tu limpiokíintaj u puksiʼikʼaloʼob [cristianoʼob j-táanxel luʼumiloʼob] yoʼolal le fe tu yeʼesoʼoboʼ» (Hech. 15:9). Leloʼ ku yeʼesikeʼ Dioseʼ tu tsʼáaj oportunidad tiʼ tuláakal máak u tiaʼalintik le Reinooʼ, kex judío wa maʼ (Rom. 8:17; Efe. 2:17-19). Mix junpʼéel profecía ku tsʼáaik naʼatbil wa utiaʼal u tiaʼalintik le Reino le j-táanxel luʼumiloʼoboʼ kʼaʼabéet u circuncidarkubaʼob wa u kʼamkoʼob u religión le judíoʼoboʼ.

7, 8. 1) ¿Baʼax tu yaʼalaj Santiago unaj u beetaʼal? 2) ¿Baʼax u kʼáat u yaʼal le baʼax tu yaʼaloʼ?

7 Le ka tsʼoʼok u chʼaʼikoʼob en cuenta baʼax ku yaʼalik u Tʼaan Dios bey xan le sukuʼunoʼoboʼ Santiagoeʼ tu yaʼalaj: «Le oʼolaleʼ tsʼoʼok in chʼaʼtuklik maʼ in beetik u talamtal tiʼ le j-táanxel luʼumiloʼob u natsʼkubaʼob yiknal Diosoʼ, baʼaxeʼ unaj u tsʼíibtaʼaltiʼob ka u náachkuntubaʼob mantatsʼ tiʼ baʼaxoʼob yaan yil yéetel imagenoʼob, tiʼ núupkʼeban, tiʼ u bakʼel baʼalcheʼob jichʼaʼan u kaaloʼob bey xan tiʼ kʼiʼikʼ. Desde úuchjeakileʼ tiʼ cada kaajeʼ yaan máaxoʼob tsikbaltik le baʼaxoʼob u tsʼíibtmaj Moisésoʼ, yéetel cada sábado ku xoʼokol kʼaʼam teʼ sinagogaʼoboʼ» (Hech. 15:19-21).

8 ¿Baʼax tu yóotaj u yaʼal Santiago le ka tu yaʼalaj «tsʼoʼok in chʼaʼtuklik»? ¿U kʼáat wa u yaʼaleʼ tumen letiʼ nuʼuktik le muchʼtáambaloʼ maas yaan autoridad tiʼ yéetel jeʼel u páajtal u yaʼalik chéen tu juunal baʼax unaj u beetaʼaleʼ? Maʼ, maʼ beyiʼ, tumen le tʼaan griego traducirtaʼan «tsʼoʼok in chʼaʼtuklik» jeʼel u páajtal u traducirtaʼal xan bey «teneʼ kin waʼalikeʼ» wa «teneʼ kin tuklikeʼ». Santiagoeʼ maʼ táan u yaʼalik wa maas yaan autoridad tiʼ yóokʼol le apóstoloʼob yéetel le ancianoʼoboʼ. Letiʼeʼ chéen táan u tsolik le baʼax tsʼoʼok u kʼuchul u naʼatoʼob yéetel u yáantaj u Tʼaan Diosoʼ bey xan yéetel u yáantaj le baʼax tsʼoʼok u yaʼalik u maasiloʼ.

9. ¿Baʼax utsiloʼob tu taasaj le baʼax tu yaʼalaj Santiago ka beetaʼakoʼ?

9 ¿Maʼalob wa le baʼax tu yaʼalaj Santiago ka beetaʼakoʼ? Jach maʼalob tumen le apóstoloʼob yéetel le ancianoʼoboʼ tu kʼamoʼob le baʼax tu yaʼaloʼ. ¿Baʼax utsiloʼob túun tu taasaj le decisión chʼaʼaboʼ? Yáaxeʼ maʼ u ‹talamkúuntaʼal tiʼ le j-táanxel luʼumiloʼob u natsʼkubaʼob yiknal Diosoʼ› wa maʼ u obligartaʼaloʼob u beetoʼob baʼax ku yaʼalik le Leyoʼ (Hech. 15:19). U kaʼapʼéeleʼ tu yeʼesaj ku respetartaʼal u conciencia le cristianoʼob judíoʼoboʼ, letiʼobeʼ jach u kʼaj óoloʼob u Ley Moisés tumen «cada sábado ku xoʼokol kʼaʼam teʼ sinagogaʼoboʼ» (Hech. 15:21). b U yóoxpʼéeleʼ le baʼax chʼaʼtuklaʼaboʼ tu beetaj u maas múuchʼ meyaj le cristianoʼob judíoʼob yéetel le j-táanxel luʼumiloʼob tu beetubaʼob cristianoʼoboʼ. U maas maʼalobileʼ es ke le baʼax chʼaʼtuklaʼab u beetaʼaloʼ ku kiʼimakkúuntik u yóol Jéeoba tumen ku yáantaj utiaʼal u béeytal le baʼax u chʼaʼtukultmaj u beetkoʼ. ¡Jach túun maʼalob le bix úuchik u chʼaʼtuklaʼal u yutskíintaʼal le problemaoʼ! Tumen táan kaʼach u beetik u jatskuba le múuchʼuliloʼ. Lelaʼ jach junpʼéel maʼalob ejemplo utiaʼal le múuchʼuliloʼob yanoʼob teʼ kʼiinoʼobaʼ.

Albert Schroeder táan u discursar tiʼ junpʼéel asamblea internacional yanchaj 1998

10. Le Cuerpo Gobernanteoʼ, ¿bix u kaxtik u nuʼuktaj Jéeoba jeʼex beetaʼabik teʼ yáax siglooʼ?

10 Jeʼex tu beetil le cuerpo gobernante teʼ yáax siglooʼ teʼ kʼiinoʼob xanaʼ le Cuerpo Gobernante nuʼuktik le meyaj ku beetik u testigoʼob Jéeobaoʼ mantatsʼ ku kaxtikoʼob u nuʼuktaj Jéeoba bey xan Jesús, le u Poolil le múuchʼuliloʼ (1 Cor. 11:3). c ¿Bix u nuʼuktaʼaloʼob tumen Jéeoba? Le sukuʼun Albert D. Schroeder, táakpaj ichil le Cuerpo Gobernante tu añoil 1974 tak marzo tiʼ 2006, le año ka kíimoʼ, tu tsolaj bix le muchʼtáambaloʼob ku yantal kaʼach tiʼob tu kʼiinil miércolesoʼ. Tu yaʼalaj: «Ku káajal yéetel oración yéetel ku kʼáataʼal u nuʼuktaj u espíritu santo Jéeoba. Tsʼoʼoleʼ tiʼ tuláakal le decisiónoʼob kun chʼaʼabil teʼ kʼiin jeʼeloʼ ku yilik u meyajtiʼob le Bibliaoʼ». Milton G. Henscheleʼ meyajnaj yaʼab años ichil le Cuerpo Gobernanteoʼ. Letiʼeʼ kíim tu mesil marzo tiʼ 2003. Juntéenjeakeʼ tu yaʼalaj tiʼ le sukuʼunoʼob binoʼob teʼ xook 101 tiʼ Galaadoʼ: «¿Yaan wa uláakʼ organización way Luʼum ku nuʼuktikuba yéetel baʼax ku yaʼalik le Biblia utiaʼal u chʼaʼik maʼalob decisiónoʼoboʼ? U jaajileʼ minaʼan».

«Tu chʼaʼtuklaj u túuxtikoʼob xiiboʼob yéeyaʼanoʼob ichiloʼob» (Hechos 15:22-29)

11. ¿Bix tsʼaʼabik u yojéelt le múuchʼuliloʼob le baʼax chʼaʼtuklaʼaboʼ?

11 Le apóstoloʼob yéetel le ancianoʼoboʼ tu chʼaʼajoʼob junpʼéel maʼalob decisión yoʼolal le circuncisiónoʼ, chéen baʼaleʼ utiaʼal u béeytal u séeb kʼaʼamal tumen tuláakal le sukuʼunoʼoboʼ kʼaʼabéet u tsoʼolol kaʼach junpʼéel bix séeb jeʼel u naʼataʼaleʼ yéetel u yeʼesaʼal baʼax utsil ken u taas le baʼax tsʼoʼok u chʼaʼtuklaʼaloʼ. ¿Bix túun tu beetiloʼob? Le Bibliaoʼ ku yaʼalik: «Le apóstoloʼoboʼ, le ancianoʼoboʼ yéetel tuláakal le sukuʼunoʼob yanoʼob teʼ múuchʼuliloʼ tu chʼaʼtuklaj u túuxtikoʼob xiiboʼob yéeyaʼanoʼob ichiloʼob utiaʼal ka xiʼikoʼob Antioquía junmúuchʼ yéetel Pablo bey xan yéetel Bernabé. Le xiiboʼob yéeyaʼaboʼoboʼ Silas yéetel Judas le máax xan ku yaʼalaʼal Barsabás tiʼoʼ, letiʼobeʼ ku nuʼuktajoʼob teʼ múuchʼuliloʼ». Tsʼoʼoleʼ tu tsʼíibtoʼob junpʼéel carta utiaʼal ka xoʼokok teʼ múuchʼuliloʼob yanoʼob Antioquía, Siria yéetel Ciliciaoʼ (Hech. 15:22-26).

12, 13. 1) ¿Baʼaxten jach maʼalob úuchik u yéeyaʼal Judas yéetel Silas utiaʼal ka xiʼikoʼob teʼ múuchʼuliloʼoboʼ? 2) ¿Baʼax utsil tu taasaj le carta tu túuxtaj le apóstoloʼob yéetel le ancianoʼoboʼ?

12 Ichil le kantúul máakoʼob túuxtaʼaboʼob teʼ múuchʼuliloʼoboʼ tiaʼan kaʼach Judas yéetel Silasiʼ, máaxoʼob «ku nuʼuktajoʼob teʼ múuchʼuliloʼ». Jach maʼalob úuchik u yéeyaʼaloʼob utiaʼal u tʼaanoʼob tu kʼaabaʼ le apóstoloʼob yéetel le ancianoʼoboʼ. Úuchik u bin tiʼ cada múuchʼulil le kantúul máakoʼob u yaʼaloʼob baʼax tsʼoʼok u chʼaʼtuklaʼaloʼ tu yeʼesaj junpʼéel nojoch decisión tsʼoʼok u chʼaʼabal tumen le cuerpo gobernante yaan Jerusalénoʼ. Tsʼoʼoleʼ úuchik u yéeyaʼal Judas yéetel Silaseʼ yaan u yáantaj kaʼach utiaʼal ka u bisuba maʼalob le sukuʼunoʼob judíoʼob yanoʼob Jerusalénoʼ yéetel le sukuʼunoʼob j-táanxel luʼumiloʼoboʼ. Jach maʼalob le baʼax beetaʼabaʼ tumen áantajnaj utiaʼal u yantal jeetsʼelil yéetel utiaʼal ka múul meyajnak u kaajal Dios.

13 Jach maʼalob le carta tu bisoʼoboʼ tumen ku tsolik tiʼ le sukuʼunoʼob j-táanxel luʼumiloʼob baʼax unaj u beetkoʼoboʼ. Maʼ chéen tʼaanaj yoʼolal le circuncisiónoʼ, baʼaxeʼ tu yeʼesaj baʼax unaj u beetkoʼob utiaʼal u lúubloʼob utsil tiʼ Jéeoba yéetel utiaʼal u bendecirtaʼaloʼob. Junjaats tiʼ le cartaoʼ ku yaʼalik: «Le espíritu santo bey xan toʼoneʼ tsʼoʼok k-ilik maʼalob maʼ k-tsʼáaikteʼex uláakʼ kuuch, baʼaxeʼ chéen le baʼaxoʼob kʼaʼabéetoʼobaʼ: náachkuntabaʼex mantatsʼ tiʼ baʼaxoʼob kʼubaʼan tiʼ imagenoʼob, náachkuntabaʼex tiʼ kʼiʼikʼ, tiʼ u bakʼel baʼalcheʼob jichʼaʼan u kaaloʼob bey xan tiʼ núupkʼeban. Wa ka jach kanáantkabaʼex tiʼ tuláakal le baʼaloʼobaʼ yaan u binteʼex utsil. ¡Yanakteʼex toj óolal!» (Hech. 15:28, 29).

14. ¿Baʼaxten u testigoʼob Jéeobaeʼ ku béeytal u múuchʼ meyajoʼob teʼ kʼiinoʼobaʼ?

14 Teʼ kʼiinoʼobaʼ ichil le maas tiʼ 8 millones u testigoʼob Jéeoba yaan tiʼ maas tiʼ 100 mil múuchʼuliloʼob tiʼ tuláakal yóokʼol kaaboʼ junpʼéeliliʼ baʼax ku kaʼansaʼal yéetel ku múuchʼ meyajoʼob. ¿Bix u béeytal u múuchʼ meyajoʼob teʼ yóokʼol kaab tuʼux óoliʼ mix máak ku tsʼáaikuba de acuerdoiloʼ? Ku béeytal tumen táan u nuʼuktaʼaloʼob tumen Jesucristo, u Poolil le múuchʼuliloʼ. Le nuʼuktajaʼ ku tsʼaʼabal tumen le «esclavo chúukaʼan u yóol yéetel yaan u naʼat[oʼ]» wa le Cuerpo Gobernanteoʼ (Mat. 24:45-47). Tsʼoʼoleʼ ku béeytal k-múul meyaj tumen tuláakloʼon k-beetik yéetel kiʼimak óolal le baʼax ku yaʼalik le Cuerpo Gobernanteoʼ.

«Jach kiʼimakchaj u yóoloʼob úuchik u líiʼsaʼal u yóoloʼob» (Hechos 15:30-35)

15, 16. ¿Bix úuchik u yutskíintaʼal le problema yanchaj yoʼolal le circuncisiónoʼ, yéetel baʼaxten maʼalob kʼaʼamik le baʼax chʼaʼtuklaʼaboʼ?

15 U libroil Hechoseʼ ku yaʼalikeʼ ka kʼuch Antioquía le kantúul máakoʼob túuxtaʼaboʼoboʼ «tu muchʼkíintoʼob le discípuloʼoboʼ ka tu kʼuboʼob le carta» túuxtaʼab tumen le cuerpo gobernante yaan kaʼach Jerusalénoʼ. ¿Bix kʼaʼamik tumen le múuchʼuliloʼ? Le Bibliaoʼ ku yaʼalik: «Ka tsʼoʼok túun u xoʼokleʼ le yaʼabkach discípuloʼoboʼ jach kiʼimakchaj u yóoloʼob úuchik u líiʼsaʼal u yóoloʼob» (Hech. 15:30, 31). Judas yéetel Silaseʼ «tu líiʼsoʼob u yóol le sukuʼunoʼob yéetel tuláakal le baʼaxoʼob tu yaʼaloʼobtiʼoboʼ, tsʼoʼoleʼ tu muʼukʼaʼankúuntoʼob xan u fejoʼob». Jeʼex k-ilkoʼ Judas yéetel Silaseʼ jach maʼalob úuchik u beetik u profetailoʼob. Tu beetoʼob jeʼex Bernabé, Pablo yéetel uláakʼ máaxoʼob meyajt Jéeoba úuchjeakiloʼ tumen tu tsʼáajoʼob ojéeltbil baʼax ku yaʼalik Jéeoba (Hech. 13:1; 15:32; Éxo. 7:1, 2).

16 Chíikaʼan bendecirtaʼab tumen Jéeoba tuláakal le baʼaxoʼob chʼaʼtuklaʼab yoʼolal le circuncisiónoʼ. ¿Baʼaxten maʼalob úuchik u kʼaʼamal tumen le múuchʼuliloʼob le baʼax chʼaʼtuklaʼaboʼ? Tumen jach tʼáalkab u naʼataʼal tuláakal le baʼaxoʼob tu yaʼalaj le cuerpo gobernante ka beetaʼakoʼ. Letiʼobeʼ tu xakʼaltoʼob u Tʼaan Dios yéetel tu kaxtoʼob u nuʼuktaj le espíritu santooʼ, tsʼoʼoleʼ jach tu yeʼesoʼob yaabilaj le ka tu túuxtoʼob le kantúul sukuʼunoʼob tiʼ cada múuchʼulil u yaʼaloʼob le baʼax tsʼoʼok u chʼaʼtuklaʼaloʼ.

17. ¿Baʼax ejemploiloʼob yaan teʼ Biblia áantik le superintendenteʼob tiʼ circuito u beetoʼob le meyaj kʼubéentaʼantiʼoboʼ?

17 Teʼ kʼiinoʼob xanaʼ le Cuerpo Gobernanteoʼ le kéen kʼaʼabéetchajkeʼ tu séebaʼanil ku yaʼalik baʼax unaj u beetaʼal. Le kéen u chʼaʼ junpʼéel decisióneʼ ku yaʼalik tiʼ le múuchʼuliloʼob junpʼéel bix séeb u naʼataʼaloʼ. Junpʼéel bix u beetkeʼ letiʼe kéen xíimbaltaʼak le múuchʼuliloʼob tumen le superintendenteʼob tiʼ circuitooʼ. Letiʼobeʼ kex maʼ chéen chʼaʼabileʼ ku binoʼob tiʼ cada múuchʼulil utiaʼal u líiʼskoʼob u yóol le sukuʼunoʼoboʼ yéetel utiaʼal u tsʼáaikoʼob ojéeltbil baʼax ku yaʼalik le Cuerpo Gobernante unaj u beetaʼaloʼ. Letiʼobeʼ ku máanskoʼob yaʼab tiempo yéetel le sukuʼunoʼoboʼ, yéetel ku beetkoʼob jeʼex Pablo yéetel Bernabéeʼ tumen ku ‹kaʼansajoʼob yéetel ku tsʼáaikoʼob ojéeltbil le baʼax ku yaʼalik Jéeobaoʼ› (Hech. 15:35). Ku beetkoʼob xan jeʼex Judas yéetel Silaseʼ tumen ‹ku líiʼskoʼob u yóol le sukuʼunoʼob yéetel tuláakal le baʼaxoʼob ku yaʼalikoʼoboʼ›, tsʼoʼoleʼ ku muʼukʼaʼankúuntikoʼob xan u fejoʼob.

18. ¿Baʼax unaj u beetik u kaajal Dios utiaʼal maʼ u xuʼulul u bendecirtaʼal tumen Jéeoba?

18 Beoraeʼ koʼoneʼex tʼaan tiʼ le u milesil múuchʼuliloʼob yaan teʼ yóokʼol kaabaʼ. Ichiloʼobeʼ yaan jeetsʼelil yéetel ku múuchʼ meyajoʼob kex maʼ bey yanil le yóokʼol kaabaʼ. ¿Baʼax áantkoʼob? Santiagoeʼ tʼaanaj tiʼ le jatsʼuts modos áantkoʼoboʼ. Tu yaʼalaj: «Le naʼat ku taal teʼ kaʼanoʼ yáaxeʼ ku beetik u yantal tiʼ máak junpʼéel puksiʼikʼal limpio, ku tsʼoʼokoleʼ ku taasik jeetsʼelil, ku beetik u yantal tiʼ máak junpʼéel utsul puksiʼikʼal, junpʼéel puksiʼikʼal séeb u yuʼubik tʼaan [...]. U beetaʼal baʼax maʼalob tu táan Dioseʼ ku yáantaj utiaʼal u biskuba máak maʼalob yéetel u maasil, yéetel ku yáantaj utiaʼal u yantal jeetsʼelil» (Sant. 3:17, 18). Le ka tu tsʼíibtaj Santiago le tʼaanoʼobaʼ, ¿táan wa kaʼach u tuukul tiʼ le muchʼtáambal yanchaj tu kaajil Jerusalénoʼ? Maʼ jach k-ojliʼ, baʼax k-ojleʼ le capítulo 15 tiʼ Hechos yéetel le baʼax tu yaʼalaj Santiagooʼ ku yeʼesikeʼ kʼaʼabéet u múuchʼ meyaj máak utiaʼal ka bendecirtaʼak tumen Jéeoba.

19, 20. 1) ¿Baʼax eʼesik kaʼa anchaj jeetsʼelil yéetel béeychaj u kaʼa múul meyaj le sukuʼunoʼob yanoʼob Antioquíaoʼ? 2) ¿Baʼax tu chʼaʼjoʼoltaj u beetik Pablo yéetel Bernabé?

19 Le baʼax ku yaʼalik Hechosoʼ ku yeʼesikeʼ kaʼa anchaj jeetsʼelil ichil le múuchʼulil yaan Antioquíaoʼ yéetel béeychaj u múul meyajoʼob tu kaʼatéen. Le sukuʼunoʼob yanoʼob teʼeloʼ maʼ baʼateltʼaanajoʼob yéetel Judas mix yéetel Silasiʼ, baʼaxeʼ jach kiʼimakchaj u yóoloʼob úuchik u bin xíimbaltbiloʼob. Le Bibliaoʼ ku yaʼalik: «Judas yéetel Silaseʼ pʼáatoʼob wa jaypʼéel kʼiinoʼob teʼeloʼ, ka horachaj u binoʼobeʼ le sukuʼunoʼoboʼ tu yaʼaloʼobtiʼob ka u kanáantubaʼob yéetel ka kʼuchkoʼob maʼalob [tak Jerusalén] yiknal le máaxoʼob túuxtoʼoboʼ» (Hech. 15:33). d Le ka kʼuchoʼobeʼ le sukuʼunoʼob yanoʼob Jerusalénoʼ seguro jach kiʼimakchaj u yóoloʼob ka tu yuʼuboʼob bix biniktiʼob. Yoʼolal u nojoch utsil Jéeobaeʼ jóokʼ maʼalobil le meyaj túuxtaʼab u beetoʼoboʼ.

20 Pablo yéetel Bernabéeʼ pʼáatoʼob Antioquía. Le ka tsʼoʼok u yutskíintaʼal le problema yanchaj yoʼolal le circuncisiónoʼ letiʼobeʼ béeychaj u kaʼa chʼaʼjoʼoltikoʼob le kʼaʼaytajoʼ, jeʼex u beetik le superintendenteʼob tiʼ circuito le kéen u xíimbaltoʼob le múuchʼuliloʼob teʼ kʼiinoʼobaʼ (Hech. 13:2, 3). Jach ku taasiktoʼon kiʼimak óolal u yantal sukuʼunoʼob bey ichil u kaajal Diosoʼ. Chéen baʼaleʼ, ¿bix seguernajik u bendecirtaʼal Pablo yéetel Bernabé tumen Jéeoba? Leloʼ yaan k-ilik teʼ tuláakʼ xookoʼ.

Yaʼab utsil k-kʼamik yoʼolal le meyaj ku beetik le Cuerpo Gobernante yéetel le máaxoʼob áantkoʼ

a Ilawil le cuadro « Santiago, u yíitsʼin Yuumtsil».

b Santiagoeʼ tu yeʼesaj yaan u naʼat úuchik u chʼaʼchiʼitik le baʼaxoʼob tu tsʼíibtaj Moisésoʼ. Ichil lelaʼ táakaʼan le Leyoʼ, bix tu bisiluba Dios yéetel le máaxoʼob meyajt úuchjeakiloʼ yéetel bix u kʼáat ka meyajtaʼak. Por ejemploeʼ u libroil Génesiseʼ ku yeʼesik bix u yilik Jéeoba le kʼiʼikʼoʼ, le núupchitaloʼ yéetel le u adorartaʼal imagenoʼoboʼ. Leloʼ maʼatech u kʼexpajal, tuláakal máak unaj u respetartik kex hebreo wa maʼ (Gén. 9:3, 4; 20:2-9; 35:2, 4).

c Ilawil le cuadro « Bix u meyaj le Cuerpo Gobernanteoʼ».

d Tiʼ jujunpʼéel bibliaʼobeʼ ku yaʼalik: «Silaseʼ tu tukultaj u pʼáataliʼ» wa tu tukultaj u pʼáatal Antioquía (Hech. 15:34, Quiliʼich Biblia ich Maya). Chéen baʼaleʼ yaan baʼaxoʼob eʼesikeʼ le tʼaanoʼobaʼ minaʼan kaʼach tu libroil Hechos le ka yáax tsʼíibtaʼaboʼ.