Xeen tiʼ baʼax ku taasik

Xeen tu cuadroil baʼax ku taasik

XOOK 20

‹Tsikbaltaʼab jejeláas tuʼux, yéetel yaʼab máakoʼob kʼame›

‹Tsikbaltaʼab jejeláas tuʼux, yéetel yaʼab máakoʼob kʼame›

Apolos yéetel Pabloeʼ ku yáantajoʼob utiaʼal u maas kʼaʼaytaʼal u Reino Dios

Jóoʼsaʼan tiʼ Hechos 18:23–19:41

1, 2. 1) ¿Baʼax beetaʼab tiʼ Pablo yéetel tiʼ le máaxoʼob láakʼintik le tiaʼanoʼob Éfesooʼ? 2) ¿Baʼax ken k-il teʼ xookaʼ?

 TU KʼÍIWIKIL u kaajil Éfesoeʼ yaʼab máakoʼob táan u máan u yáalkaboʼob yéetel u yawatoʼobiʼ. Le máakoʼobaʼ tsʼoʼok u machkoʼob kaʼatúul tiʼ le máaxoʼob láakʼintik Pablooʼ, yéetel jíiltbil u biskoʼob. Le máaxoʼob túun yanoʼob teʼ calleʼoboʼ le ka tu yiloʼob táan u taal le yaʼabkach máakoʼobaʼ tu séebaʼanil láaj lukʼoʼobiʼ. Le máakoʼoboʼ táan kaʼach u binoʼob teʼ anfiteatrooʼ, teʼ lugaraʼ ku caber kaʼach 25,000 máakoʼobiʼ. U maas yaʼabil tiʼ le máakoʼobaʼ maʼ u yojloʼob baʼaxten táan u jíiltaʼal bisbil le kaʼatúul máakoʼoboʼ. Yanoʼobeʼ ku tuklikoʼobeʼ táan u atacartaʼal u diosaʼob yéetel u temploʼob, le oʼolal ku kʼaʼam aʼalikoʼob: «¡Sen nojoch Ártemis, u diosa le éfesoiloʼoboʼ!» (Hech. 19:34).

2 Jeʼex k-ilkoʼ, Satanáseʼ táan u péeksik le máakoʼob utiaʼal u maltratarkoʼob le cristianoʼoboʼ, lelaʼ ku beetik utiaʼal ka xuʼuluk u tsikbaltikoʼob le maʼalob baʼaloʼob ken u beet u Reino Diosoʼ. ¿Chéen wa letiʼe baʼax ku meyaj tiʼ le Kʼaasilbaʼal utiaʼal u beetik u xuʼulul le kʼaʼaytajoʼ? Maʼ. Teʼ xookaʼ yaan k-ilik le jejeláas baʼaxoʼob meyajnajtiʼ utiaʼal u yilik u xuʼulsik le kʼaʼaytajoʼ yéetel utiaʼal u jatsik le sukuʼunoʼob teʼ yáax siglooʼ. Chéen baʼaleʼ u maas importanteileʼ yaan k-ilkeʼ maʼ jóokʼ yéetel le baʼax u tukultmoʼ. U tʼaan Jéeobaeʼ tumen «jach nojoch u páajtalileʼ seguernaj u tsikbaltaʼal jejeláas tuʼux, yéetel yaʼab máakoʼob kʼame» (Hech. 19:20). ¿Baʼaxten Satanáseʼ maʼ tsaʼay yéetel le sukuʼunoʼoboʼ? Jéeoba áantoʼob utiaʼal u chúukpajal u yóoloʼob, chéen baʼaleʼ tu tsʼáaj xan u parteʼobiʼ. Yéetel u yáantaj le espíritu santooʼ toʼon xaneʼ jeʼel u páajtal u yantaltoʼon le modos kʼaʼabéet utiaʼal k-tsʼoʼokbesik le meyaj kʼubéentaʼantoʼonoʼ. Teʼ xookaʼ yaan k-ilik bix úuchik u chúukpajal u yóol Apolos.

«Jach kaanbalnajaʼan tiʼ u Tʼaan Dios» (Hechos 18:24-28)

3, 4. ¿Baʼax tu tsʼáaj cuenta Áquila yéetel Priscila yoʼolal le baʼax ku kaʼansik Apolosoʼ, yéetel baʼax tu beetoʼob utiaʼal u yáantkoʼob?

3 Mientras táan u viajar Pablo tu kaajil Éfeso, le táan u beetik u yóoxpʼéel viajeil u kʼaʼaytajeʼ kʼuch juntúul judío ku kʼaabaʼtik Apolos, letiʼeʼ sijnáal Alejandría, le yaan tu luʼumil Egiptooʼ. Apoloseʼ jach yaʼab baʼal u yojel u beet kaʼachi, «jach u yojel kaʼansaj yéetel jach kaanbalnajaʼan tiʼ u Tʼaan Dios». Tsʼoʼoleʼ «jach chuup yéetel espíritu santo». Le oʼolaleʼ maʼ tu chʼaʼaj saajkil u bin kaʼansaj teʼ sinagogaoʼ (Hech. 18:24, 25).

4 Teʼeloʼ tiʼ yaan xan Áquila yéetel Priscilaiʼ, letiʼobeʼ jach kiʼimakchaj wal u yóoloʼob le ka tu yiloʼob Apoloseʼ «táan kaʼach u tsikbaltik yéetel u kaʼansik tubeel baʼaloʼob yaan yil yéetel Jesús». Kex jaaj le baʼax ku kaʼansikoʼ Áquila yéetel Priscilaeʼ tu tsʼáajoʼob cuentaeʼ «chéen ku kaʼansik le baʼax tu yaʼalaj Juan yoʼolal le okjaʼoʼ». Kʼaʼajaktoʼoneʼ Áquila yéetel Priscilaeʼ chéen chuy naj de nookʼ ku beetkoʼob, pero Apoloseʼ xooknajaʼan yéetel jach maʼalob u kaʼansaj. Kex beyoʼ letiʼobeʼ «tu bisoʼob junpáayileʼ ka tu jach tsoloʼob tubeel u bejil Dios tiʼ» (Hech. 18:25, 26). ¿Baʼax túun tu beetaj? Apoloseʼ tu yeʼesaj kabal óolal, junpʼéel tiʼ le modos ku páaʼtaʼal ka yanak tiʼ le máaxoʼob meyajtik Diosoʼ.

5, 6. ¿Baʼax jatsʼuts modosil áant Apolos u maas meyajt Jéeoba, yéetel baʼax jeʼel k-kanik tiʼ letiʼeʼ?

5 Úuchik u kʼamik le áantaj tsʼaʼabtiʼ tumen Áquila yéetel Priscilaoʼ Apoloseʼ béeychaj u maʼalobkíintik bix u meyajtik Dios. Letiʼeʼ bin tak Acaya yéetel ‹jach tu yáantaj le máaxoʼob tu beetubaʼob discípuloiloʼoboʼ›. Tu kaxtaj xan bix jeʼel u yáantik le máakoʼob u naʼatoʼob Jesúseʼ letiʼe Mesíasoʼ. Lucaseʼ ku yaʼalik bix tu beetil: «Letiʼeʼ tu jach eʼesaj tu táan tuláakal máak maʼ jaaj le baʼax ku kaʼansik le judíoʼoboʼ, tu yeʼesajtiʼob yéetel u Tʼaan Dios de ke Jesúseʼ letiʼ le Cristooʼ» (Hech. 18:27, 28). Le bix úuchik u tsʼáaik u yóol Apolos kʼaʼaytajoʼ áantajnaj utiaʼal u kʼaʼamal «u tʼaan Jéeoba» tumen yaʼab máakoʼob. ¿Baʼax jeʼel k-kanik tiʼ Apoloseʼ?

6 Letiʼeʼ tu yeʼesaj kabal óolal, lelaʼ junpʼéel jatsʼuts modos unaj k-ilik u yantaltoʼon. Cada juntúul tiʼ toʼoneʼ yaantoʼon jatsʼuts modos yéetel yaan baʼaxoʼob k-ojel k-beete, maʼ xaaneʼ tumen xooknajaʼanoʼon wa yoʼolal uláakʼ baʼaloʼob. Chéen baʼaleʼ le modos maas unaj u yantaltoʼonoʼ letiʼe kabal óolaloʼ, tumen wa minaʼantoʼon le jatsʼuts modosaʼ jeʼel u káajal u kaʼantal k-ich yoʼolal le baʼaxoʼob k-ojel k-beetoʼ (1 Cor. 4:7; Sant. 4:6). Wa kabal k-óoleʼ yaan k-ilik u maasil maas importanteʼob ke toʼon (Fili. 2:3). Yaan k-chaʼik k-kaʼansaʼal yéetel k-tsolnuʼuktaʼal. Tsʼoʼoleʼ kéen u kʼex u kaajal Dios bix u beetaʼal junpʼéel baʼal wa bix u naʼataʼal junpʼéel baʼaleʼ tu séebaʼanil ken k-kʼame. Wa mantatsʼ k-eʼesik kabal óolaleʼ Jéeoba yéetel Jesucristoeʼ yaan u chaʼikoʼob u seguer k-meyaj tu yéeteloʼob (Luc. 1:51, 52).

7. ¿Baʼax maʼalob ejemploil tu tsʼáaj Pablo yéetel Apolos?

7 Le kabal óolaloʼ ku yáantkoʼon xan utiaʼal maʼ k-competir yéetel mix máak. Jach letiʼe baʼax u kʼáat kaʼach Satanás ka úuchuk tiʼ Pablo yéetel Apolosoʼ, tumen cada juntúuleʼ jach maʼalob bix u kaʼansaj. Maʼ xaaneʼ wa ka competirnakoʼob kaʼacheʼ tsʼoʼok u yilkoʼob bix jeʼel u yantal maas yaʼab sukuʼunoʼob tu favoroʼobeʼ. Tsʼoʼoleʼ jach fácil jeʼel u beetkoʼob kaʼacheʼ tumen jujuntúul sukuʼunoʼob yanoʼob Corintoeʼ ku yaʼalikoʼob kaʼachi: «Teneʼ u discípuloen Pablo» uláakʼoʼobeʼ ku yaʼalikoʼob: «Teneʼ u discípuloen Apolos». ¿Tu chaʼajoʼob wa u seguer u tuukul le sukuʼunoʼob beyoʼ? Maʼatech, baʼaxeʼ Pabloeʼ tu yaʼalaj jach maʼalob u discursar Apolos yéetel tu kʼubéentaj uláakʼ nukuch meyajoʼob tiʼ. Apolos xaneʼ tu chaʼaj u nuʼuktaʼal tumen Pablo (1 Cor. 1:10-12; 3:6, 9; Tito 3:12, 13). ¿Máasaʼ jach jatsʼuts bix úuchik u yeʼeskoʼob kabal óolal yéetel bix úuchik u múul meyajoʼob?

«Tu yilaj u yoksik tu tuukuloʼob baʼax ken u beet u Reino Dios» (Hechos 18:23; 19:1-10)

8. ¿Baʼax bejil tu chʼaʼaj Pablo utiaʼal u suut Éfeso, yéetel baʼaxten tu beetaj beyoʼ?

8 Pabloeʼ tu yaʼalaj tiʼ le sukuʼunoʼob yaan u suut Éfesooʼ, yéetel tu cumplirtaj (Hech. 18:20, 21). a Chéen baʼaleʼ koʼoneʼex ilik bix úuchik u suut. Kʼaʼajaktoʼoneʼ le u tsʼook ka tʼaanajoʼon tiʼ letiʼeʼ tiaʼan kaʼach Antioquía le yaan tu luʼumil Siriaoʼ. Letiʼeʼ jeʼel u páajtal kaʼach u bin Seleuciaeʼ, tsʼoʼoleʼ ku chʼaʼik barco utiaʼal u bin juntaatsʼ Éfeso, chéen baʼaleʼ maʼ bey tu beetiliʼ. «Pabloeʼ bin teʼ kaajoʼob yaan náach tiʼ le kʼáaʼnáaboʼ», viajarnaj kex 1,600 kilómetros. ¿Baʼaxten tu chʼaʼtuklaj u viajar beyoʼ? Tumen u kʼáat u ‹muʼukʼaʼankúunt u fe tuláakal le discípuloʼob› yanoʼob teʼ kaajoʼob tuʼux kun máanoʼ (Hech. 18:23; 19:1). Pabloeʼ u yojel yaʼab baʼaxoʼob ken u aktáant teʼ tu yóoxpʼéel viajeil u kʼaʼaytaj jeʼex úuchiktiʼ teʼ tu kaʼapʼéel viajeoʼ, chéen baʼaleʼ u yojel xan yaʼab utsiloʼob ken u taase. Bejlaʼa xaneʼ le superintendenteʼob tiʼ circuito yéetel u yatanoʼoboʼ, jeʼex tu beetil Pabloeʼ, jach ku yeʼeskoʼob yaabilaj yéetel ku xupkuba u yáantoʼob le sukuʼunoʼoboʼ. ¿Máasaʼ jach k-apreciartik le baʼax ku beetkoʼoboʼ?

9. ¿Baʼaxten jel okjaʼanaj u discípuloʼob Juan, yéetel baʼax ku kaʼansiktoʼon leloʼ?

9 Le ka kʼuch Pablo Éfesoeʼ tu yilaj 12 u túulal xiiboʼob, letiʼobeʼ u discípuloʼob kaʼach Juan, le máax jeʼekʼabt le bej tiʼ Cristooʼ. Le máakoʼobaʼ maʼ u yojloʼob mix baʼal yoʼolal le espíritu santooʼ, yéetel le okjaʼ tsʼaʼantiʼoboʼ tsʼoʼok u pʼáatal maʼ válidoiʼ. Chéen baʼaleʼ letiʼobeʼ jeʼex tu beetil Apoloseʼ tu yeʼesoʼob kabal óolal yéetel tu chaʼajoʼob ka kaʼansaʼakoʼob tumen apóstol Pablo. Letiʼobeʼ jel tsʼaʼab u yokjaʼob, chéen baʼaleʼ teʼ vezaʼ tu kʼaabaʼ Jesús. Le ka tsʼoʼokeʼ chuʼupoʼob yéetel espíritu santo yéetel tsʼaʼab u páajtalil tiʼob u tʼaanoʼob ich jejeláas idiomaʼob bey xan u profetizaroʼob. ¿Baʼax ku kaʼansiktoʼon leloʼ? Ku kaʼansiktoʼoneʼ wa k-chaʼik k-nuʼuktaʼal tumen u kaajal Jéeobaeʼ yaan k-kʼamik yaʼab utsiloʼob (Hech. 19:1-7).

10. ¿Baʼaxten bin Pablo kaʼansaj yaanal tuʼux, yéetel bix jeʼel k-beetik jeʼex letiʼeʼ?

10 Maʼ sen úuch tiʼ leloʼ Pabloeʼ tu yilaj bix kʼaʼamik u tʼaan Dios. Letiʼeʼ tres meses táan u kaʼansaj yéetel x-maʼ saajkilil teʼ sinagogaoʼ yéetel «tu yilaj u yoksik tu tuukuloʼob baʼax ken u beet u Reino Dios». Chéen baʼaleʼ le ka tu yilaj jujuntúuloʼob maʼ u kʼáat u kʼamoʼob, yéetel ‹maʼ tu xuʼulul u tʼaanoʼob kʼaas yoʼolal Le Bejoʼ›, Pabloeʼ tu chʼaʼtuklaj u bin kʼaʼaytaj táanxel tuʼux. Bin teʼ tuʼux ku muchʼkuba máak tu escuela Tiranooʼ yéetel láakʼintaʼab tumen yaʼab máakoʼob taak u seguer u chʼenxikintikoʼob baʼax ku kaʼansik yéetel taak u meyajtikoʼob Dios (Hech. 19:8, 9). Toʼon xaneʼ jeʼex tu beetil Pabloeʼ wa k-tsʼáaik cuenta maʼ taak u chʼenxikintikoʼon u yuumil naj bey xan wa chéen taak u baʼateʼel tʼaaneʼ jeʼel u páajtal k-bin xan táanxel tuʼuxeʼ. Jeʼel u páajtal k-bin k-kaʼans le máaxoʼob jach tu jaajil taak u kaanbaloʼob tiʼ Diosoʼ.

11, 12. 1) ¿Bix úuchik u yeʼesik Pablo jach ku tsʼáaik u yóol kʼaʼaytaj? 2) Teʼ kʼiinoʼobaʼ, ¿bix k-beetik jeʼex Pabloeʼ?

11 Teʼ lugaraʼ maʼ xaaneʼ sáamsamal ku bin kaʼach kaʼansaj Pabloiʼ, ku tuklaʼaleʼ ku káajal láas once yéetel ku tsʼoʼokol láas cuatro de la tarde (Hech. 19:9, ilawil nota utiaʼal xakʼalxook nwtsty ich español). Teʼ súutukoʼob jeʼeloʼ ku sen ooxoltal, le oʼolal le máakoʼoboʼ ku jeʼeleloʼob tiʼ u meyajoʼobeʼ, ku binoʼob janal wa ku binoʼob wenel junsúutuk. Wa kaʼansajnaj Pablo teʼ horas jeʼel durante le dos años tiaʼan Éfesooʼ u kʼáat u yaʼaleʼ tu máansaj maas tiʼ 3,000 horas táan u kaʼansajiʼ. b Jeʼex k-ilkoʼ Pabloeʼ jach tu tsʼáaj u yóol kaʼansaj. Bin teʼ tuʼux yaan le máakoʼob taak u kaanbaloʼoboʼ yéetel kaʼansajnaj teʼ súutukoʼob maas yaan tiempo tiʼoboʼ. ¿Baʼax utsiloʼob tu taasaj? Le Bibliaoʼ ku yaʼalik: «Tuláakal túun le judíoʼob yéetel le griegoʼob kajaʼanoʼob tu luʼumil Asiaoʼ tu yuʼuboʼob u tsikbaltaʼal u tʼaan Dios» (Hech. 19:10). ¡Jach túun tu tsʼáaj u yóol kaʼansaj Pablo! Yoʼolal leloʼ yaʼab máakoʼob tu kʼamoʼob u tʼaan Dios.

K-ilik k-kʼaʼaytaj tiʼ le máakoʼob kex jeʼel tuʼuxak yanoʼobeʼ

12 Teʼ kʼiinoʼob xanaʼ jach k-tsʼáaik k-óol k-kaʼans u tʼaan Dios yéetel k-ilik bin teʼ tuʼux yaan le máakoʼoboʼ bey xan teʼ súutuk maas jeʼel u yuʼubikoʼonoʼoboʼ. Le oʼolal k-bin kʼaʼaytaj teʼ calleʼoboʼ, teʼ tuʼux ku yúuchul koonoloʼ bey xan teʼ estacionamientoʼoboʼ, tsʼoʼoleʼ k-kʼaʼaytaj tiʼ teléfono bey xan tiʼ mensaje. K-bin xan kʼaʼaytaj teʼ súutukoʼob maas jeʼel k-ilik u yuumil naj tu yotochoʼ.

Kex yaan espiritismoeʼ tsikbaltaʼab u tʼaan Jéeoba yéetel yaʼab máakoʼob kʼame (Hechos 19:11-22)

13, 14. 1) ¿Baʼax béeychaj u beetik Pablo yéetel le páajtalil tsʼaʼabtiʼ tumen Diosoʼ? 2) ¿Baʼax tu yóotaj u beet u paalal Esceva, yéetel teʼ kʼiinoʼobaʼ bix u beetik le máaxoʼob ku yaʼalikubaʼob cristianoʼoboʼ?

13 Lucaseʼ ku yaʼalikeʼ Jéeobaeʼ tu tsʼáaj u páajtalil tiʼ Pablo utiaʼal «u beetik nukuch baʼaloʼob ku beetik u jaʼakʼal u yóol máak». Le pañueloʼob yéetel le nookʼoʼob ku meyaj kaʼach tiʼ Pablooʼ ku páajtal xan u meyaj utiaʼal u tsʼaʼakal kʼojaʼanoʼob yéetel utiaʼal u jóoʼsaʼal demonioʼob (Hech. 19:11, 12). c Tuláakal lelaʼ tu taasaj utsil, pero yaan uláakʼ baʼax tu beetaj u yúuchul.

14 Jujuntúul tiʼ le judíoʼob «ku máanoʼob kajalkaaj ku jóoʼskoʼob demonioʼoboʼ», tu yóotoʼob u beetoʼob jeʼex Pabloeʼ, le oʼolal tu chʼaʼchiʼitoʼob u kʼaabaʼ Yuumtsil Jesús yéetel u kʼaabaʼ Pablo. Ichil le máakoʼobaʼ tiaʼan kaʼach u siete paalal Escevaiʼ, letiʼobeʼ ku taaloʼob kaʼach tiʼ junpʼéel familia ku beetik u sacerdoteiloʼob. Juntéenjeakeʼ le ka tu yóotoʼob u jóoʼsoʼob le demonio tiʼ juntúul máakeʼ, le demoniooʼ tu yaʼalajtiʼob: «In kʼaj óol Jesús yéetel in wojel xan máax Pablo, chéen baʼaleʼ teʼexeʼ, ¿máaxeʼexiʼ?». Le máak túun okaʼan demonio tiʼoʼ tu puluba yóokʼoloʼobeʼ ka tu pʼuʼupʼuchoʼob, letiʼob túuneʼ jóokʼoʼob áalkabil tiʼ le najoʼ. Le ka binoʼobeʼ loobiltaʼanoʼob yéetel minaʼan u nookʼoʼob (Hech. 19:13-16). Chíikaʼan maas yaan u páajtalil Pablo ke le u siete paalal Escevaoʼ. Le baʼax úuchaʼ tu yeʼesaj maas yaan u páajtalil «u tʼaan Jéeoba». Bejlaʼa xaneʼ u millonesil máakoʼobeʼ chéen ku yaʼalikoʼob u discípuloʼob Jesús wa cristianoʼob, chéen baʼaleʼ jeʼex tu yaʼalil Jesúsoʼ chéen yaan u kʼaʼamal le máaxoʼob ku beetkoʼob le baʼax ku yaʼalik Jéeobaoʼ (Mat. 7:21-23).

15. ¿Bix jeʼel k-eʼesik k-pʼekmaj le espiritismo jeʼex le máaxoʼob kajaʼanoʼob Éfesooʼ?

15 Tu kaajil Éfesoeʼ jach kʼiʼitpaj le espiritismooʼ. Le máakoʼoboʼ jach suuk u hechizarkoʼob máak, ku usarkoʼob yaʼab baʼaloʼob utiaʼal u kanáantaʼaloʼob tiʼ le kʼaakʼas pixanoʼoboʼ yéetel utiaʼal u yantal u suerteʼob, tsʼoʼoleʼ ku pulyaʼajtikoʼob máak. Pero le máakoʼoboʼ úuchik u yilkoʼob maʼ Dios tsʼáaik poder tiʼ u paalal Escevaeʼ, xuʼul u creerkoʼob le espiritismooʼ yéetel káaj u kaanbaloʼob tiʼ Dios. Le oʼolal yaʼab tiʼ le máaxoʼob ku beetik kaʼach u j-meeniloʼoboʼ tu jóoʼsoʼob u libroʼob ku tʼaanoʼob tiʼ magiaeʼ ka tu tóokoʼob tu táan tuláakal máak, kex u milesil dólares u tojol kaʼachi. d Lucaseʼ ku yaʼalik: «Bey túunoʼ u tʼaan Jéeobaeʼ tumen jach nojoch u páajtalileʼ seguernaj u tsikbaltaʼal jejeláas tuʼux, yéetel yaʼab máakoʼob kʼame» (Hech. 19:17-20). Jeʼex k-ilkoʼ le u jaajil ku taal tiʼ Jéeobaoʼ maas yaan u páajtalil tiʼ le baʼaloʼob maʼ jaajtak ku taal tiʼ le demonioʼoboʼ. Jach túun maʼalob ejemplo tu tsʼáajoʼobtoʼon le máaxoʼob tu tóokaj u libroʼoboʼ. Teʼ kʼiinoʼobaʼ kuxaʼanoʼon xan tiʼ junpʼéel yóokʼol kaab chuup yéetel baʼaloʼob yaan yil yéetel espiritismo. Le oʼolaleʼ wa k-ilik yaantoʼon wa baʼax yaan yil yéetel espiritismoeʼ unaj k-pulik wa k-tóokik tu séebaʼanil. Jeʼex k-náachtal tiʼ junpʼéel baʼal jach tuʼeʼ bey unaj k-ilik k-náachtal tiʼ le baʼaloʼob yaan yil yéetel espiritismooʼ.

«Yaʼab máakoʼob líikʼoʼob tu contra Le Bejoʼ» (Hechos 19:23-41)

«Xiibeʼex, teʼexeʼ a wojleʼexeʼ k-ayikʼalileʼ tiʼ le meyaj u taalaʼ» (Hechos 19:25)

16, 17. 1) ¿Baʼax tu beetaj Demetrio utiaʼal u líikʼil le máakoʼob tu contra Pablooʼ? 2) ¿Baʼax tu beetaj le máaxoʼob kajaʼanoʼob Éfeso utiaʼal u yeʼeskoʼob jach u kʼubmaj u yóoloʼob tiʼ u religiónoʼoboʼ?

16 Satanáseʼ yaan uláakʼ baʼax tu beetaj utiaʼal u chʼaʼpachtik le cristianoʼoboʼ. Lucaseʼ ku yaʼalikeʼ teʼ kʼiinoʼob xan jeʼeloʼ «yaʼab máakoʼob líikʼoʼob tu contra Le Bejoʼ». Le baʼax tu yaʼaloʼ jach jaaj, maʼ táan u exagerar kaʼachiʼ (Hech. 19:23). e Le máax káajs le baʼateloʼ Demetrio, juntúul máak ku meyajtik kaʼach plata. Letiʼeʼ tu beetaj u líikʼil le máakoʼob tu contra Pablooʼ. Tu kʼaʼajsajtiʼobeʼ ku náajaloʼob chéen yoʼolal le baʼaxoʼob ku konkoʼob yaan yil yéetel u diosaʼoboʼ. Tu yaʼalaj xan tiʼobeʼ yoʼolal le baʼax ku kʼaʼaytik Pablooʼ jeʼel u xuʼulul u koonoloʼobeʼ, tumen le cristianoʼoboʼ maʼatech u meyajtiʼob imagenoʼob. Demetrioeʼ u yojleʼ le máakoʼoboʼ jach nojbaʼal u taaskubaʼob tumen Éfeso kajaʼanoʼob, tsʼoʼoleʼ jach u yaabiltmaj u luʼumoʼob. Yoʼolal leloʼ wa maʼ tu beetkoʼob mix baʼaleʼ yaan u ‹mixbaʼalkúuntaʼal› le diosa Ártemisoʼ bey xan le templooʼ (Hech. 19:24-27).

17 Demetrioeʼ u kʼáat u beet u pʼuʼujul le máakoʼoboʼ yéetel tu logrartaj yoʼolal le baʼax tu yaʼalajtiʼoboʼ. Le máakoʼob meyajtik plata túunoʼ káaj u tʼaanoʼob chéen minaʼan u cuentail, táan u yawtikoʼob: «¡Sen nojoch Ártemis, u diosa le éfesoiloʼoboʼ!». Jach túun kʼaas le baʼax úuch tiʼ le kaajoʼ, le genteoʼ maʼ tu naʼatkoʼob baʼax ku yúuchul, tu muchʼubaʼobeʼ ka tu machoʼob Pablo yéetel le máaxoʼob láakʼintikoʼ ka túun tu jíiltoʼob u bisoʼob jeʼex t-aʼalil teʼ yáax párrafooʼ. f Pabloeʼ tu yeʼesaj maʼ saajkiʼ le oʼolal tu yaʼalaj u kʼáat kaʼach okol teʼ tuʼux yaan le máakoʼoboʼ, chéen baʼaleʼ le discípuloʼoboʼ maʼ tu chaʼajoʼobtiʼiʼ. Juntúul máak ku kʼaabaʼtik Alejandroeʼ joʼopʼ túun u tʼaan tu táan le máakoʼoboʼ. Como judíoeʼ maʼ xaaneʼ taakchaj u tsolik u jelaʼanil u religión le judíoʼob tiʼ u religión le cristianoʼoboʼ. Chéen baʼaleʼ unaj kaʼach u kanáantik baʼax ken u yaʼale tumen jach pʼujaʼan le máakoʼoboʼ. Pero le ka tu tsʼáajoʼob cuenta judíoeʼ tu beetoʼob u makik u chiʼ yéetel durante dos horaseʼ tu kaʼa kʼaʼam aʼaloʼob: «¡Sen nojoch Ártemis, u diosa le éfesoiloʼoboʼ!». Teʼ kʼiinoʼob xanaʼ le máakoʼoboʼ jach ku defenderkoʼob baʼax ku creerkoʼob (Hech. 19:28-34).

18, 19. 1) ¿Baʼax tu beetaj le máak gobernartik le kaaj utiaʼal u beetik u xuʼulul u pʼuʼujul le máakoʼoboʼ? 2) Yaan kʼiineʼ, ¿bix u defendertaʼal u testigoʼob Jéeoba tumen le autoridadoʼoboʼ, yéetel baʼax jeʼel k-beetik utiaʼal k-lúubul utsil tiʼobeʼ?

18 Chéen baʼaleʼ le ka kʼuch le máax gobernartik le kaajoʼ tu beetaj u jetsʼtal le máakoʼoboʼ. Le máakaʼ tu yaʼalajtiʼobeʼ maʼ unaj u chʼaʼikoʼob saajkiliʼ tumen Pablo yéetel le máaxoʼob láakʼintikoʼ maʼ táan u tsʼáaikubaʼob tu contra le templooʼ mix tu contra le diosaoʼ. Tsʼoʼoleʼ tu yaʼalajtiʼobeʼ wa u kʼáatoʼob takpooleʼ unaj u beetkoʼob jeʼex u yaʼalik le leyoʼ. Tu tsʼookeʼ tu yaʼalajtiʼob junpʼéel baʼal maʼ xaaneʼ le beet u chan jetsʼkubaʼob, tu yaʼalajtiʼobeʼ wa ku segueroʼobeʼ jeʼel u beetkoʼob u pʼuʼujul u gobiernoil Romaeʼ. Yoʼolal le baʼax aʼalaʼabtiʼoboʼ le máakoʼoboʼ tu calmartubaʼob yéetel tu séebaʼanil lukʼoʼob teʼeloʼ (Hech. 19:35-41).

19 Yaʼab u téenel tsʼoʼok k-ilik bix u yáantaʼal u discípuloʼob Jesús tumen le autoridadoʼoboʼ. Juntéeneʼ tiʼ apóstol Juaneʼ tsʼaʼab u yil junpʼéel náay yaan yil yéetel le u tsʼook kʼiinoʼoboʼ. Tu yileʼ le luʼumoʼ tu japaj u chiʼeʼ ka tu xúuchaj le río tu xéeaj le nojoch kaanoʼ. Le baʼax tu yiloʼ ku yeʼesikeʼ kéen chʼaʼpachtaʼak le cristianoʼoboʼ yaan horaeʼ yaan u yáantaʼaloʼob tumen le gobiernoʼoboʼ (Apo. 12:15, 16). Leloʼ jach bey u yúuchloʼ. Yaʼab juezoʼobeʼ ku yaʼalikoʼobeʼ yaan derecho tiʼ u testigoʼob Jéeoba utiaʼal u kʼaʼaytajoʼob yéetel u muchʼkubaʼob u adorartoʼob Dios. Junpʼéel baʼax oʼolal ku beetkoʼobeʼ yoʼolal le jatsʼuts modos k-eʼesikoʼ. Maʼ xaaneʼ le bix u kuxtal kaʼach Pablooʼ le áant utiaʼal u lúubul utsil tiʼ le máaxoʼob yaan autoridad tiʼoboʼ, le oʼolal tu yáantoʼob utiaʼal maʼ u kíimsaʼal (Hech. 19:31). Toʼon xaneʼ unaj k-eʼesik jatsʼuts modos, beyoʼ yaan k-lúubul utsil tiʼ u maasil, yéetel leloʼ jeʼel u yáantaj utiaʼal u kʼaj óoltaʼal u kʼaabaʼ Dioseʼ.

20. 1) ¿Bix k-uʼuyikba kéen tuukulnakoʼon tiʼ bix kʼaʼamik u tʼaan Dios teʼ yáax siglooʼ bey xan teʼ kʼiinoʼobaʼ? 2) ¿Bix jeʼel k-áantaj utiaʼal ka kʼaʼamak u tʼaan Dios teʼ kʼiinoʼobaʼ?

20 Jach ku líiʼsik k-óol k-ilik bix teʼ yáax siglooʼ «u tʼaan Jéeobaeʼ tumen jach nojoch u páajtalileʼ seguernaj u tsikbaltaʼal jejeláas tuʼux, yéetel yaʼab máakoʼob kʼame». Teʼ kʼiinoʼob xanaʼ jach táan k-ilik bix u bendecirtik Jéeoba le meyaj ku beetaʼaloʼ. ¿A kʼáat wa áantaj utiaʼal ka yaʼabchajak le máaxoʼob kʼamik u tʼaan Dios teʼ kʼiinoʼobaʼ? Wa beyoʼ, unaj k-beetik jeʼex Pablo yéetel le cristianoʼob kuxlajoʼob teʼ yáax siglooʼ. Unaj k-eʼesik kabal óolal, k-múul meyaj yéetel u kaajal Dios, k-tsʼáaik k-óol teʼ kʼaʼaytajoʼ, k-náachkuntikba tiʼ le espiritismooʼ yéetel k-eʼesik jatsʼuts modos.

a Ilawil le cuadro « Éfesoeʼ u noj kaajil Asia».

b Le tiaʼan Pablo Éfesooʼ tu tsʼíibtaj xan Yáax tiʼ Corintios.

c Maʼ xaaneʼ le pañuelo ku yaʼalaʼal teʼelaʼ letiʼe nookʼ ku kʼaxik kaʼach Pablo tu táanpool utiaʼal maʼ u yokol u kʼíilkab tu yichoʼ. Le kéen u yaʼal le Biblia le «nookʼoʼob yaan tiʼ Pablooʼ» maʼ xaaneʼ táan u tʼaan kaʼach tiʼ le horas ku meyaj tiʼ Pablo utiaʼal u chuyik najoʼob de nookʼoʼ. Maʼ xaaneʼ ku beetik kaʼach de jaʼatskab kʼiin (Hech. 20:34, 35).

d Lucaseʼ ku yaʼalikeʼ u tojol le libroʼob tóokaʼaboʼoboʼ 50,000 u taakʼinil plata. Wa ka boʼotaʼak yéetel denarioʼobeʼ juntúul j-meyajeʼ jeʼel u ganartik ich 50,000 díaseʼ wa ich 137 años.

e Yaan máaxoʼob tuklikeʼ le ka tu yaʼalaj Pablo: «Jach t-tuklaj kaʼach maʼ ken k-jóokʼol kuxaʼanoʼoniʼ», tu yaʼalaj yoʼolal le baʼax úuchtiʼob tu kaajil Éfesooʼ (2 Cor. 1:8). Wa maʼ xaaneʼ táan kaʼach u tʼaan tiʼ uláakʼ baʼax úuchtiʼ. Le ka tu yaʼalaj: «Tsʼoʼok in baʼateʼel yéetel tsʼíitsʼik baʼalcheʼob tu kaajil Éfeso[oʼ]», maʼ xaaneʼ jach tu jaajil baʼatelnaj yéetel baʼalcheʼob wa táan u tʼaan tiʼ le ka chʼaʼpachtaʼaboʼ (1 Cor. 15:32). Maʼ jach k-ojel tiʼ baʼax ku tʼaaniʼ, pero le kaʼapʼéel baʼaloʼobaʼ jeʼel u yúuchul kaʼach tiʼ Pabloeʼ.

f Úuchjeakileʼ u sindicato le artesanoʼoboʼ, jeʼex le máakoʼob ku meyajtikoʼob plataoʼ, jach yaan u páajtaliloʼob, tumen 100 años úuchuk lelaʼ u sindicato le panaderoʼoboʼ tu muchʼubaʼob tu kaajil Éfeso utiaʼal u baʼateloʼob.