Xeen tiʼ baʼax ku taasik

Xeen tu cuadroil baʼax ku taasik

XOOK 23

«Uʼuyeʼex baʼax ken in waʼal tin woʼolal»

«Uʼuyeʼex baʼax ken in waʼal tin woʼolal»

Pabloeʼ ku defendertik u jaajil tu táan le máakoʼob pʼujaʼanoʼoboʼ yéetel tu táan le Sanedrínoʼ

Jóoʼsaʼan tiʼ Hechos 21:18–23:10

1, 2. ¿Baʼaxten bin Pablo Jerusalén, yéetel baʼaxoʼob ken u aktáantiʼ?

 PABLOEʼ tiaʼan tu kaʼatéen Jerusaléneʼ. Táan u xíimbal teʼ nuʼunuʼutʼ bej chuup yéetel máakoʼoboʼ. Le kaajaʼ jach especial tumen tiʼ úuch yaʼab baʼaloʼob ku tsikbaltaʼal teʼ Bibliaoʼ. Le oʼolal u mayoríail u kajnáaliloʼobeʼ jach ku creerkubaʼob. Pabloeʼ u yojleʼ yaʼab sukuʼunoʼob láayliʼ u kʼáat u adorartoʼob Jéeoba jeʼex u yaʼalik le Ley kaʼachoʼ, le oʼolal maʼ tu séeb kʼamkoʼob le túumben baʼaloʼob ku yaʼalik Jéeobaoʼ. Le beetkeʼ le tiaʼan Pablo tu kaajil Éfesooʼ tu chʼaʼtuklaj u suut Jerusalén utiaʼal u yáantik le sukuʼunoʼoboʼ. Letiʼeʼ maʼ chéen u kʼáat u bis le taakʼin siʼiboʼ, baʼaxeʼ u kʼáat xan u xíimbaltoʼob utiaʼal u yáantkoʼob u kʼex u tuukuloʼob (Hech. 19:21). Kex u yojel peligroso le viajeoʼ tu chʼaʼtuklaj u bin Jerusalén.

2 ¿Baʼaxoʼob ken u sen aktáante? Junpʼéeleʼ yaan yil yéetel le sukuʼunoʼoboʼ. Jujuntúul tiʼ letiʼobeʼ preocupadoʼob yoʼolal le baʼaxoʼob maʼ jaajtak ku yaʼalaʼal tu yoʼolal Pablooʼ. Pero le problema maas nojochoʼ yaan u taal tiʼ le máaxoʼob u pʼekmoʼob Cristooʼ. Letiʼobeʼ yaan u yaʼalikoʼob baʼaloʼob maʼ jaajtak tu contra Pabloiʼ, yaan u jaʼajatsʼkoʼob yéetel yaan u tratarkoʼob u kíimskoʼob. Pero tuláakal le baʼaloʼobaʼ yaan u yáantik utiaʼal u defendertik baʼax ku creertik. Le bix tu aktáantil le problemaoʼ tu yeʼesaj kabal u yóol, maʼ saajkiʼ yéetel nojoch u fe. Le baʼax tu beetoʼ junpʼéel maʼalob ejemplo k-tiaʼal. Koʼoneʼex ilik bix tu beetil.

«Káaj u alabarkoʼob Dios» (Hechos 21:18-20a)

3-5. 1) ¿Máaxoʼob yéetel tu muchʼuba Pablo le ka kʼuch Jerusalénoʼ, yéetel tiʼ baʼax tʼaanajoʼob? 2) ¿Baʼax jeʼel u páajtal k-kanik tiʼ le muchʼtáambal yanchajtiʼoboʼ?

3 Tu kaʼapʼéel kʼiinil kʼuchuk Pablo Jerusaléneʼ letiʼ yéetel le máaxoʼob láakʼintikoʼ tu muchʼubaʼob yéetel le ancianoʼob nuʼuktik le múuchʼuliloʼ. Chéen baʼaleʼ maʼ tu yaʼalaʼal wa le apóstoloʼoboʼ yanchajoʼob xan teʼ muchʼtáambaloʼ, maʼ xaaneʼ tumen bijaʼanoʼob kʼaʼaytaj tiʼ uláakʼ luʼumiloʼob. Chéen baʼaleʼ Santiago, u yíitsʼin Jesúseʼ, yanchaj teʼ muchʼtáambaloʼ yéetel maʼ xaaneʼ letiʼ nuʼukte (Hech. 21:18; Gál. 2:9).

4 Le ka tsʼoʼok u saludartik Pablo le ancianoʼoboʼ, «joʼopʼ u láaj tsikbaltiktiʼob le baʼaxoʼob tu beetaj Dios teʼ tuláakʼ luʼumoʼob tu yoʼolal le baʼax kʼubéentaʼantiʼ ka u tsikbaltoʼ» (Hech. 21:19). Jach kiʼimakchaj wal u yóoloʼobeʼ. ¿Máasaʼ toʼoneʼ ku kiʼimaktal xan k-óol kéen k-ojéelt bix u bin le kʼaʼaytaj tiʼ uláakʼ luʼumiloʼoboʼ? (Pro. 25:25).

5 Pabloeʼ tu jóoʼsaj u súutukil utiaʼal u tsikbal yoʼolal le taakʼin tu túuxtaj le sukuʼunoʼob kajaʼanoʼob Europa tiʼ le sukuʼunoʼob óotsiloʼob yanoʼob Jerusalénoʼ. Le ancianoʼoboʼ jach kiʼimakchaj wal u yóoloʼob le ka tu yuʼuboʼob jach yaabiltaʼanoʼob tumen le sukuʼunoʼob kajaʼanoʼob tiʼ yaanal luʼumiloʼoboʼ. Le ka tsʼoʼok u yuʼubikoʼob baʼax tu yaʼalaj Pabloeʼ, «káaj u alabarkoʼob Dios» (Hech. 21:20a). Teʼ kʼiinoʼobaʼ bey xan u yúuchloʼ. Le sukuʼunoʼob kajaʼanoʼob tuʼux ku yúuchul nukuch loobiloʼob yéetel le máaxoʼob kʼojaʼanoʼoboʼ jach ku apreciarkoʼob le áantaj ku tsʼaʼabaltiʼoboʼ.

Yaʼab judíoʼob «jach u kʼubmaj u yóoloʼob tiʼ le Leyoʼ» (Hechos 21:20b, 21)

6. ¿Baʼax problemail tsikbaltaʼab tiʼ Pablo tumen le ancianoʼoboʼ?

6 Ka tsʼoʼokeʼ le ancianoʼoboʼ tu tsikbaltoʼob tiʼ Pablo junpʼéel nojoch problema yaan Judea: jujuntúul judíoʼobeʼ táan u tʼaanoʼob tu contra. Tu yaʼaloʼobtiʼ: «Techeʼ, sukuʼun, tsʼoʼok a wilik bukaʼaj u milesil judíoʼob tsʼoʼok u beetkubaʼob discípuloil tiʼ Jesús, yéetel tuláakloʼobeʼ jach u kʼubmaj u yóoloʼob tiʼ le Leyoʼ. Chéen baʼaleʼ letiʼobeʼ tsʼoʼok u yuʼubikoʼob u tsikbaltaʼaleʼ techeʼ táan bin a kaʼansik baʼaloʼob ku bin tu contra u Ley Moisés tiʼ le judíoʼob yanoʼob táanxel luʼumiloʼ. Táan bin a waʼaliktiʼob maʼ u circuncidartik u paalaloʼob mix u táakpajloʼob tiʼ le jejeláas baʼaxoʼob suuk k-beetik desde úuchjeakiloʼ» (Hech. 21:20b, 21). a

7, 8. 1) ¿Baʼax ku tuklik kaʼach le cristianoʼob judíoʼob yoʼolal le Leyoʼ? 2) Le cristianoʼob judíoʼob defendertik u Ley Moisésoʼ, ¿baʼaxten maʼ xuʼul u kʼaʼamloʼob tumen Jéeobaiʼ?

7 Teʼ kʼiinoʼob jeʼeloʼ u Ley Moiséseʼ tsʼoʼok maas tiʼ 20 años xuʼuluk u meyaj (Col. 2:14). Pero ¿baʼaxten yaʼab cristianoʼobeʼ ku yilkoʼob bey láayliʼ kʼaʼabéet u tsʼoʼokbesaʼal le Leyoʼ? Kʼaʼajaktoʼoneʼ teʼ año 49, le apóstoloʼob yéetel u ancianoiloʼob Jerusaléneʼ tu túuxtoʼob junpʼéel carta tiʼ le múuchʼuliloʼob tuʼux ku yaʼalikoʼobeʼ le cristianoʼob j-táanxel luʼumiloʼoboʼ maʼ unaj u circuncidarkubaʼobiʼ mix u tsʼoʼokbeskoʼob u Ley Moisésiʼ. Chéen baʼaleʼ maʼ tu yaʼalaj wa bey unaj u beetik xan le cristianoʼob judíoʼoboʼ (Hech. 15:23-29). U maas yaʼabil tiʼ le cristianoʼob judíoʼoboʼ todavía maʼ u naʼatoʼob wa tsʼoʼok u xuʼulul u beetaʼal baʼax ku yaʼalik u Ley Moisésiʼ.

8 Le bix u tuukuloʼoboʼ, ¿tu beetaj wa u xuʼulul u kʼaʼamloʼob tumen Dios? Maʼatech, tumen maʼ táan u adorarkoʼob yaanal diosoʼobiʼ mix táan u beetkoʼob le baʼaloʼob kʼaastak suuk u beetkoʼob kaʼachoʼ. Le Ley taak u tsʼoʼokbesik le cristianoʼob judíoʼoboʼ Jéeoba tsʼaamil, le oʼolaleʼ le baʼax u kʼáat u beetoʼoboʼ maʼ Satanás tsʼáa tu tuukuloʼobiʼ. U Ley Moiséseʼ táakaʼan ichil le úuchben pactooʼ, le oʼolal jeʼel u páajtal u yaʼalaʼaleʼ bey máan de modaeʼ. Chéen baʼaleʼ beoraeʼ letiʼobeʼ tiʼ yanoʼob yáanal junpʼéel túumben pactoeʼ. Le baʼax ku yaʼalikoʼobaʼ tu yeʼeseʼ maʼ tu confiaroʼob tiʼ Dios yéetel yaʼab uláakʼ baʼaloʼob kʼaʼabéet u naʼatkoʼob. Jeʼex k-ilkoʼ letiʼobeʼ kʼaʼabéet u kʼexik bix u tuukuloʼob yéetel u káajal u beetkoʼob le baʼax ku yaʼalik le túumben pactooʼ (Jer. 31:31-34; Luc. 22:20). b

«Maʼ jaaj le baʼaxoʼob tsikbaltaʼab ta woʼolaloʼ» (Hechos 21:22-26)

9. ¿Baʼax tu tsolaj Pablo yoʼolal u Ley Moisés?

9 ¿Jaaj wa túun Pabloeʼ ‹táan u kaʼansik tiʼ le judíoʼob yanoʼob táanxel luʼumiloʼob maʼ unaj u circuncidartik u paalaloʼob mix u táakpajloʼob tiʼ le jejeláas baʼaxoʼob suuk u beetik le judíoʼob desde úuchjeakiloʼ›? Kʼaʼajaktoʼoneʼ Pabloeʼ túuxtaʼab kʼaʼaytaj tiʼ le j-táanxel luʼumiloʼoboʼ, yéetel tiʼ letiʼob tu yaʼalaj maʼ kʼaʼabéet u tsʼoʼokbeskoʼob u Ley Moisésiʼ. Tsʼoʼoleʼ tu yeʼesaj maʼ maʼalob bix u tuukul le máaxoʼob aʼalik kʼaʼabéet u circuncidarkuba le j-táanxel luʼumiloʼob jeʼex u yaʼalik u Ley Moisés utiaʼal ka béeyak u kʼaʼamloʼoboʼ (Gál. 5:1-7). Pabloeʼ kʼaʼaytajnaj xan tiʼ le judíoʼob yanoʼob teʼ kaajoʼob ku xíimbaltikoʼ yéetel maʼ xaaneʼ tu tsolajtiʼobeʼ úuchik u kíimil Jesúseʼ pʼáat maʼ kʼaʼabéet u tsʼoʼokbesaʼal u Ley Moisésiʼ. Seguramente tu tsolaj xan tiʼobeʼ Dioseʼ ku yaʼalik toj u kuxtal máak yoʼolal le fe ku yeʼesikoʼ maʼ tu yoʼolal u beetik le baʼax ku yaʼalik le Leyoʼ (Rom. 2:28, 29; 3:21-26).

10. ¿Bix tu yeʼesil Pablo ku naʼatik bix u yuʼubikuba jujuntúul judíoʼob?

10 Kex beyoʼ Pabloeʼ tu naʼataj bix u yuʼubikuba le judíoʼob tu chʼaʼtukloʼob u seguer u beetkoʼob jujunpʼéel baʼaxoʼob suuk tiʼoboʼ, jeʼex u jeʼeleloʼob tu kʼiinil sábado yéetel maʼ u jaantikoʼob jujunpʼéel baʼaloʼob jeʼex u yaʼalik le Leyoʼ (Rom. 14:1-6). Letiʼeʼ tu respetartaj xan le baʼax ku tuklik u maasil yoʼolal le circuncisiónoʼ. Pabloeʼ hasta tu circuncidartaj Timoteo tumen tuláakloʼobeʼ u yojloʼob griego u taata (Hech. 16:3). Cada máak unaj u chʼaʼtuklik wa yaan u circuncidartaʼal wa maʼ. Le oʼolal Pabloeʼ tu yaʼalaj tiʼ le galaciailoʼoboʼ: «Mix baʼal u biilal u circuncidartaʼal máak bey xan wa maʼ u beetaʼal, baʼax yaan u biilaleʼ letiʼe fe ku yeʼesaʼal tu yoʼolal le yaabilajoʼ» (Gál. 5:6). Chéen baʼaleʼ juntúul máakeʼ ku yeʼesik minaʼan u fe wa ku circuncidarkuba chéen utiaʼal u tsʼoʼokbesik le Leyoʼ wa tumen ku tuklik letiʼe baʼax kʼaʼabéet utiaʼal u kʼaʼamal tumen Jéeobaoʼ.

11. ¿Baʼax tu yaʼalaj le ancianoʼob ka u beet Pablooʼ, yéetel baʼax k-ojel maʼ ken u beet kaʼachi? (Ilawil le notaoʼ).

11 Kex maʼ jaajtak le baʼaloʼob ku yaʼalaʼal tu yoʼolal Pablooʼ tu beetaj u jach preocuparkuba le sukuʼunoʼob judíoʼoboʼ. Le oʼolal le ancianoʼoboʼ tu yaʼaloʼob tiʼ Pablo: «Ichiloʼoneʼ yaan kantúul xiiboʼob u beetmoʼob junpʼéel voto tiʼ Dios. Bisoʼob ta wéeteleʼ ka a limpiokíintaba tu yéeteloʼob jeʼex u yaʼalik le Leyoʼ, yéetel boʼot u kʼolistaʼal u pooloʼob. Beyoʼ tuláakal máak ken u yojéelt maʼ jaaj le baʼaxoʼob tsikbaltaʼab ta woʼolaloʼ, baʼaxeʼ ka u yiloʼob táan a bisik junpʼéel toj kuxtal yéetel táan a tsʼoʼokbesik baʼax ku yaʼalik le Leyoʼ» (Hech. 21:23, 24). c

12. ¿Bix tu yeʼesil Pablo maʼatech u pechkuba yéetel baʼax ku tuklik, yéetel ku múul meyaj yéetel le ancianoʼoboʼ?

12 Pabloeʼ maʼ xaaneʼ tsʼoʼok u yaʼalik kaʼacheʼ le problemas yanoʼ u culpa le sukuʼunoʼob judíoʼob ku defenderkoʼob le baʼax ku yaʼalik le Leyoʼ, maʼ letiʼe baʼaloʼob maʼ jaajtak ku yaʼalaʼal tu contraoʼ. Pabloeʼ maʼatech u pechkuba yéetel baʼax ku tuklik. Wa ku yaʼalaʼaltiʼ junpʼéel baʼal maʼ tu bin tu contra baʼax ku yaʼalik u Tʼaan Dioseʼ, letiʼeʼ ku beetik. Juntéeneʼ tu tsʼíibtaj: «Tiʼ le máaxoʼob yanoʼob yáanal leyoʼ tin beetinba bey tiʼ yanen yáanal leyeʼ, kex teneʼ minaʼanen yáanal ley, utiaʼal in natsʼik tu yiknal Cristo le máaxoʼob yanoʼob yáanal leyoʼ» (1 Cor. 9:20). Pabloeʼ bey yanchaj ‹yáanal le ley› úuchik u múul meyaj yéetel le ancianoʼob yanoʼob Jerusalénoʼ. Letiʼeʼ tu tsʼáajtoʼon junpʼéel maʼalob ejemplo tiʼ bix unaj k-múul meyaj yéetel le ancianoʼoboʼ yéetel maʼ k-pechikba utiaʼal ka beetaʼak chéen le baʼax k-kʼáatoʼ (Heb. 13:17).

Pabloeʼ ku beetik baʼax ku yaʼalaʼaltiʼ wa maʼ tu bin tu contra u Ley Dios, ¿kux teech?

«Maʼ u náajaltmaj u kuxtaliʼ» (Hechos 21:27–22:30)

13. 1) ¿Baʼaxten jujuntúul judíoʼobeʼ tu beetoʼob u pʼuʼujul le máakoʼob teʼ templooʼ? 2) ¿Bix úuchik u salvartaʼal Pablo?

13 Le ka kʼuch u kʼiinil u tsʼoʼokbesik le voto u beetmaj le xiiboʼoboʼ apóstol Pabloeʼ bin teʼ templooʼ. Chéen baʼaleʼ yanchajtiʼ junpʼéel problema. Jujuntúul judíoʼob ku taaloʼob Asiaeʼ joʼopʼ u yaʼalikoʼobeʼ Pabloeʼ táan bin u yoksik j-táanxel luʼumiloʼob ichil le templooʼ. Ka túun tu beetoʼob u líikʼil le máakoʼob tu contraoʼ. Chéen tumen áantaʼab tumen le comandanteoʼ maʼ kíimsaʼabiʼ. Desde le kʼiin jeʼeloʼ Pabloeʼ kʼaʼal cárcel yéetel jáalkʼabtaʼab ka máan cuatro años. Le ka tu kʼáataj le comandante tiʼ le judíoʼob baʼaxten táan u atacarkoʼob Pablooʼ joʼopʼ u yawat tʼaanoʼob, hasta maʼ tu naʼataʼal baʼax ku yaʼalikoʼob. Tumen jach pʼujaʼan le máakoʼoboʼ le comandanteoʼ tu yaʼalaj tiʼ le soldadoʼob ka u bisoʼob Pablo yaanal tuʼuxoʼ. Le jach taʼaytak túun u yoksaʼal teʼ tuʼux yaan le soldadoʼoboʼ Pabloeʼ tu yaʼalaj tiʼ le comandanteoʼ: «Kin much kʼáatiktech ka a chaʼa in tʼaan tu táan le kaajoʼ» (Hech. 21:39). Pabloeʼ maʼ tu chʼaʼaj saajkiliʼ. Le ka aʼalaʼabtiʼ jeʼel u páajtal u tʼaaneʼ, joʼopʼ u defendertik le baʼax ku creerkoʼ.

14, 15. 1) ¿Baʼax tu tsolaj Pablo tiʼ le judíoʼoboʼ? 2) ¿Baʼax tu beetaj le comandante utiaʼal u beetik u tʼaan Pablooʼ?

14 Pablo túuneʼ tu yaʼalaj ich hebreo: «Uʼuyeʼex baʼax ken in waʼal tin woʼolal» (Hech. 22:1). Le judíoʼoboʼ le ka tu yuʼuboʼob u tʼaan Pablo ich hebreoeʼ tu tranquilizartubaʼob. Pablo túuneʼ tu tsolajtiʼob baʼaxten tu beetuba cristianoil. Joʼopʼ u yaʼalik tiʼ le judíoʼob jujunpʼéel baʼaloʼob jeʼel u páajtal u comprobarkoʼob wa u kʼáatoʼobeʼ. Tu yaʼalajtiʼobeʼ kaʼansaʼab tumen Gamaliel, juntúul máax jach u kʼaj óol le Leyoʼ. Tu yaʼalaj xan tiʼobeʼ letiʼeʼ tu chʼaʼpachtaj u discípuloʼob Cristo, maʼ xaaneʼ jeʼex u yojlil jujuntúul tiʼ letiʼobeʼ. Chéen baʼaleʼ le táan u bin Damascooʼ chíikpaj Cristo tiʼeʼ ka tʼaʼani. Le máaxoʼob láakʼintikoʼ tu yiloʼob junpʼéel sáasil yéetel u juum junpʼéel tʼaan. Chéen baʼaleʼ maʼ tu naʼatoʼob le baʼax ku yaʼalaʼaloʼ (Hech. 9:7; 22:9, ilawil le notaʼob utiaʼal xakʼalxook nwtsy ich español). Pabloeʼ chʼóopchaj yoʼolal le baʼax úuchoʼ. Le oʼolaleʼ le máaxoʼob láakʼintikoʼ tu machoʼob u bisoʼob Damasco. Le ka kʼuch teʼeloʼ suʼut u sáasil tumen Ananías, juntúul máak jach kʼaj óolaʼan tumen le judíoʼob kajaʼanoʼob teʼeloʼ.

15 Pabloeʼ tu yaʼalaj xan tiʼobeʼ le ka suunaj Jerusaléneʼ Jesúseʼ tu chíikbesubatiʼ le tiaʼan teʼ templooʼ. Le ka tu yuʼuboʼob le judíoʼob leloʼ pʼuʼujoʼobeʼ ka tu yawtoʼob: «¡Kíims le máakaʼ, tumen maʼ u náajaltmaj u kuxtaliʼ!» (Hech. 22:22). Utiaʼal túun maʼ u kíimsaʼal Pabloeʼ le comandanteoʼ tu bisaj tu cuartel le soldadoʼoboʼ. Utiaʼal u yojéeltik baʼaxten jach pʼujaʼan le judíoʼob tu contraoʼ le comandanteoʼ tu yaʼalaj ka jaʼajatsʼaʼak utiaʼal u beetaʼal u tʼaan. Chéen baʼaleʼ Pabloeʼ tu yaʼalajtiʼobeʼ unaj u respetarkoʼob u derecho tumen letiʼeʼ juntúul romano. Teʼ kʼiinoʼob xanaʼ tiʼ u testigoʼob Jéeobaeʼ ku meyaj le derechos yaantiʼob utiaʼal u defenderkoʼob le baʼax ku creerkoʼoboʼ. (Ilawil le cuadro « Le ley yéetel u kajnáaliloʼob Romaoʼ» bey xan le cuadro « Ku defendertik u derechoʼob tu táan le tribunaloʼoboʼ»). Le comandanteoʼ le ka tu tsʼáaj cuenta de ke le apóstol Pablo juntúul romanooʼ tu kaxtaj uláakʼ bix jeʼel u beetik u tʼaaneʼ. Le oʼolal tuláakʼ kʼiineʼ tu bisaj tu táan le Sanedrínoʼ, le tribunal maas nojoch yaan tiʼ le judíoʼoboʼ.

«Teneʼ fariseoen» (Hechos 23:1-10)

16, 17. 1) ¿Baʼax úuch le ka tʼaanaj Pablo tu táan le Sanedrínoʼ? 2) Le ka xíiklajtaʼabeʼ, ¿bix tu yeʼesil Pablo kabal u yóol?

16 Le ka bisaʼab tu táan le Sanedrínoʼ Pabloeʼ tu yaʼalaj: «Sukuʼuneʼex, teneʼ jach junpuliʼ maʼ in beetmaj mix junpʼéel baʼal kʼaas tu táan Dios tak teʼ kʼiinaʼ, yéetel limpio in conciencia» (Hech. 23:1). Chéen baʼaleʼ maʼ páajchaj u yaʼalik mix baʼal maasiʼ, tumen «Ananías u maas nojchil le sacerdoteʼoboʼ tu yaʼalaj tiʼ le máaxoʼob waʼalakbaloʼob naatsʼ tiʼ Pablooʼ ka u xíiklajtoʼob u chiʼ» (Hech. 23:2). Jach túun maʼ justo le baʼax tu beetoʼobtiʼoʼ, mix u yuʼuboʼob baʼax ken u yaʼal Pabloeʼ ka tu jáan castigartoʼob. Le oʼolal Pabloeʼ tu yaʼalaj: «J-kaʼapʼéel ich, techeʼ Dios kun loobiltikech. Wa kulukbalech a juzgarten jeʼex u yaʼalik le Leyoʼ, ¿baʼaxten túun ka waʼalik ka xíiklajtaʼaken kex lelaʼ ku bin tu contra le Leyoʼ?» (Hech. 23:3).

17 Jujuntúul tiʼ le máaxoʼob yanoʼob teʼeloʼ jaʼakʼ u yóoloʼob. Baʼaleʼ maʼ tumen jaʼatsʼ Pabloiʼ, baʼaxeʼ yoʼolal le baʼax tu yaʼaloʼ. Letiʼob túuneʼ tu yaʼaloʼob tiʼ Pablo: «¿Bix a táabal a waʼal baʼal tiʼ le maas nojoch sacerdote tsʼaʼan tumen Diosoʼ?». Yéetel kabal óolaleʼ utiaʼal u yeʼesiktiʼob ku respetartik le Leyoʼ Pabloeʼ tu yaʼalajtiʼob: «Sukuʼuneʼex, maʼ in wojel kaʼach wa letiʼe maas nojoch sacerdoteoʼ. Tumen tsʼíibtaʼan: ‹Maʼ unaj a waʼalik baʼal tiʼ juntúul u nojchil a kaajaliʼ›» (Hech. 23:4, 5; Éxo. 22:28). d Tsʼoʼoleʼ como u yojel ichil le Sanedrín yaan fariseoʼob yéetel saduceoʼoboʼ tu yaʼalaj: «Sukuʼuneʼex, teneʼ fariseoen yéetel in taataʼobeʼ fariseoʼob. Teneʼ táan in juzgartaʼal tumen kin creertik yaan u kaʼa kuxkíintaʼal le kimenoʼoboʼ» (Hech. 23:6).

Jeʼex Pabloeʼ toʼoneʼ k-tsikbal tiʼ baʼaloʼob jeʼel u kʼamik le máakoʼoboʼ

18. ¿Baʼaxten Pabloeʼ tu yaʼaleʼ fariseo, yéetel bix jeʼel k-tsikbal yéetel le máakoʼob yaanal baʼax ku creerkoʼoboʼ?

18 ¿Baʼaxten Pabloeʼ tu yaʼaleʼ fariseo? Tumen u taataʼobeʼ fariseoʼob. Le oʼolal xaneʼ yaʼab máakoʼobeʼ ku yilkoʼob kaʼach Pablo bey fariseoeʼ. e Chéen baʼaleʼ, ¿baʼaxten Pabloeʼ tu yaʼaleʼ ku creertik yaan u kaʼa kuxkíintaʼal le kimenoʼob jeʼex le fariseoʼoboʼ? Yaan libroʼobeʼ ku yaʼalikoʼobeʼ le fariseoʼoboʼ ku creerkoʼobeʼ le kéen kíimik máakeʼ yaan junpʼéel baʼax ku pʼaatal kuxaʼanil tiʼ yéetel wa tu beetoʼob baʼaloʼob maʼalobtak mientras kuxaʼanoʼobeʼ yaan u kaʼa kuxtaloʼob tiʼ junpʼéel wíinklil. Pabloeʼ maʼ tu creertik kaʼach le baʼax ku yaʼalik le fariseoʼoboʼ, tumen ku creertik yaan u kaʼa kuxkíintaʼal máak jeʼex tu kaʼansil Jesúsoʼ. Kex beyoʼ Pabloeʼ de acuerdo kaʼach yéetel le fariseoʼob de ke yaan esperanza tiʼ juntúul máax ku kíimiloʼ. Chéen baʼaleʼ le saduceoʼoboʼ maʼ tu creerkoʼob leloʼ (Juan 5:25-29). Teʼ kʼiinoʼobaʼ jeʼel u páajtal k-beetik jeʼex apóstol Pablo le kéen tsikbalnakoʼon yéetel máakoʼob ku yaʼalikoʼob ku creerkoʼob Cristoeʼ. Maʼ xaaneʼ jeʼel u páajtal k-aʼaliktiʼobeʼ toʼoneʼ k-creertik Dios jeʼex letiʼobeʼ. U jelaʼanileʼ es ke letiʼobeʼ ku creerkoʼobeʼ Dioseʼ junpʼéel Trinidad, pero toʼoneʼ k-tsʼáaik k-fe tiʼ le Dios ku yaʼalik le Bibliaoʼ.

19. ¿Baʼaxten tu jatsuba le Sanedrínoʼ?

19 Yéetel le baʼax tu yaʼaloʼ Pabloeʼ tu beetaj u jatskuba le tribunaloʼ. U libroil Hechoseʼ ku yaʼalik: «Ka túun káaj u yawat tʼaanoʼob, ka líikʼ jujuntúul tiʼ le escribaʼob u nupmubaʼob yéetel le fariseoʼoboʼ ka joʼopʼ u sen baʼateltʼaanoʼob táan u yaʼalikoʼob: ‹Toʼoneʼ maʼ t-ilik wa yaan baʼax kʼaas u beetmaj le máakaʼ. Chéen baʼaleʼ, ¿kux túun wa tʼaʼan tumen juntúul ángel?›» (Hech. 23:9). Le saduceoʼoboʼ maʼatech u creerkoʼob kaʼach wa yaan ángeloʼob. Le oʼolal jach junpuliʼ maʼ de acuerdoʼob yéetel baʼax ku yaʼalik Pabloiʼ (ilawil le cuadro « Le saduceoʼob yéetel le fariseoʼoboʼ»). Tumen jach pʼuʼuj le máakoʼoboʼ le comandanteoʼ tu machaj Pabloeʼ ka tu bisaj tu kaʼatéen tu cuartel le soldadoʼoboʼ (Hech. 23:10). Chéen baʼaleʼ le máaxoʼob pʼekmil Pablooʼ láayliʼ táan u kaxtikoʼob bix jeʼel u beetkoʼob loob tiʼeʼ. ¿Baʼax wal kun úuchultiʼeʼ? Lelaʼ letiʼe baʼax ken k-il tuláakʼ xookoʼ.

a Utiaʼal u yojéeltik Pablo baʼax ku tuklik le cristianoʼob judíoʼoboʼ tu yaʼalajtiʼob ka u muchʼubaʼob tu yotoch jujuntúul sukuʼunoʼob.

b Ka máan wa jaypʼéel añoseʼ tiʼ le carta tu tsʼíibtaj Pablo tiʼ le hebreoʼoboʼ tu yaʼaleʼ le túumben pactooʼ maas maʼalob u meyaj ke le úuchbenoʼ, yéetel le úuchbenoʼ tsʼoʼok u jáawal u meyaj. Le baʼax tu tsoloʼ kaʼapʼéel bix áantajnajik: yáaxeʼ tu yáantaj le cristianoʼob u naʼatoʼob baʼax jeʼel u yaʼalikoʼob tiʼ le máaxoʼob ku defenderkoʼob u Ley Moisésoʼ, u kaʼapʼéeleʼ tu muʼukʼaʼankúuntaj u fe le sukuʼunoʼob ku tuklikoʼob láayliʼ unaj u tsʼoʼokbeskoʼob u Ley Moisésoʼ (Heb. 8:7-13).

c Yaan máaxoʼob kaʼanchajaʼan u xookoʼobeʼ ku yaʼalikoʼobeʼ le voto tu beetaj le xiiboʼoboʼ utiaʼal u beetik u nazareoiloʼob (Núm. 6:1-21). Kex teʼ kʼiinoʼob maʼ kʼaʼabéet u tsʼoʼokbesaʼal baʼax ku yaʼalik le Leyoʼ, maʼ xaaneʼ Pabloeʼ tu yileʼ maʼ kʼaas ka u cumplirtoʼob le voto u beetmoʼob tiʼ Jéeobaoʼ. Le oʼolaleʼ maʼ kʼaas úuchik u láakʼintikoʼob teʼ templooʼ mix u boʼotik u gastosil le baʼaxoʼob kʼaʼabéetchajoʼ. U jaajileʼ maʼ k-ojel baʼax clase votoil tu beetoʼobiʼ. Le nazareoʼoboʼ u suukileʼ utiaʼal u perdonartaʼal u kʼebanoʼobeʼ ku kʼubkoʼob juntúul baʼalcheʼ. Le oʼolaleʼ wa le xiiboʼob ka u kʼuboʼob kaʼach juntúul baʼalcheʼ utiaʼal u perdonartaʼal u kʼebanoʼobeʼ seguroʼon de ke Pabloeʼ maʼ ten u apoyart kaʼachi. Tumen letiʼeʼ u yojleʼ úuchik u kʼubik u kuxtal Jesúseʼ pʼáat maʼ kʼaʼabéet u kʼuʼubul baʼalcheʼob utiaʼal u perdonartaʼal u kʼeban máakiʼ. Maʼ k-jach ojel baʼax tu beetaj apóstol Pabloiʼ. Chéen baʼax k-ojleʼ letiʼeʼ maʼ tu beetik junpʼéel baʼal jeʼel u yaakuntik u concienciaeʼ.

d ¿Baʼaxten Pabloeʼ maʼ tu kʼaj óoltaj le u maas nojchil le sacerdoteʼoboʼ? Maʼ xaaneʼ tumen maʼ sáasil u paakatiʼ, maʼ kʼajaʼantiʼ bix u yichiʼ, tsʼoʼok u máan tiempo lukʼuk Jerusalén wa tumen maʼ tu tsʼáaj cuenta máax aʼal ka xíiklajtaʼakiʼ.

e Teʼ año 49, le apóstoloʼob yéetel le ancianoʼoboʼ tu muchʼubaʼob utiaʼal u yilkoʼob wa le j-táanxel luʼumiloʼoboʼ kʼaʼabéet u tsʼoʼokbeskoʼob u Ley Moisés. Jujuntúul tiʼ le yanoʼoboʼ letiʼe «máaxoʼob tu beetubaʼob discípuloil yanoʼob kaʼach tu secta le fariseoʼoboʼ» (Hech. 15:5). Jeʼex k-ilkoʼ kex tsʼoʼok u beetkubaʼob discípuloʼobeʼ láayliʼ ku yaʼalaʼaltiʼob fariseoʼobeʼ.