Xeen tiʼ baʼax ku taasik

Xeen tu cuadroil baʼax ku taasik

XOOK 9

«Yaan in beetik u yantaltiʼob junpʼéeliliʼ puksiʼikʼal»

«Yaan in beetik u yantaltiʼob junpʼéeliliʼ puksiʼikʼal»

EZEQUIEL 11:19

TIʼ BAʼAX KU TʼAAN: U libroil Ezequieleʼ ku tsolik bix kun kaʼa adorarbil chéen Jéeoba

1-3. Tsol bix u burlarkuba le babilonioʼob tiʼ le judíoʼoboʼ yéetel baʼaxten ku beetkoʼob beyoʼ.

MÁANS ta tuukuleʼ techeʼ juntúul judíoech ku adorartik Dios, yéetel tsʼoʼok kex 50 años bisaʼakech yéetel u maasil judíoʼob bey esclavoʼob tu luʼumil Babiloniaeʼ. Jeʼex suukileʼ cada sábadoeʼ ka muchʼkaba yéetel u maasil máaxoʼob adorartik Jéeoba. Le táan a binoʼ ka máan tiʼ bejoʼob tuʼux chochoʼkil, tsʼoʼoleʼ ka máan aktáan tiʼ nukuch temploʼob yéetel uláakʼ lugaroʼob tuʼux ku adorartaʼal yaanal diosoʼob. Yaʼab máakoʼobeʼ yaan baʼax ku bisik u kʼuboʼob tiʼ u diosoʼob yéetel ku kʼaayoʼob tiʼob. Juntúul tiʼ le diosoʼob ku adorartaʼal teʼ lugaroʼobaʼ Marduk.

2 Kéen xáanak joʼopʼok a xíimbaleʼ ka kʼuchul tiʼ junpʼéel lugar tuʼux maʼ jach yaʼab máakoʼob yaniʼ, maʼ xaaneʼ naatsʼ tiʼ junpʼéel chan río. Teʼeloʼ ka muchʼkaba yéetel uláakʼ máakoʼob ku adorarkoʼob Jéeobaiʼ. * Tsʼoʼoleʼ ka orareʼexiʼ, ka kʼaykeʼex salmos yéetel ka tuukuleʼex tiʼ baʼax ku yaʼalik u Tʼaan Dios. Le táan a orareʼexoʼ ku yuʼubaʼal bix u chaambel epʼech le barcoʼob kʼaxaʼanoʼob tu jáal le chan ríooʼ. Teʼeloʼ kiʼimak a wóoliʼ yéetel ka tsʼíiboltik maʼ u xuʼulul le jeetsʼelil yanoʼ. Chéen baʼaleʼ a wojel tiʼ jeʼel baʼalak súutukileʼ jeʼel u jáan taal wa máax molestareʼ. ¿Baʼaxten ku bin molestarbil le judíoʼob tumen le máakoʼoboʼ?

3 Le babilonioʼoboʼ ku tuklikoʼobeʼ u diosoʼob áantkoʼob u ganartoʼob le guerraʼoboʼ. Ku tuklikoʼob xaneʼ páajchaj u xuʼulskoʼob Jerusalén tumen maas yaan u poder Marduk tiʼ Jéeoba. Le oʼolal utiaʼal u burlarkubaʼob tiʼ Dios bey xan tiʼ le judíoʼoboʼ, ku yaʼalikoʼob: «Kʼayeʼex junpʼéel u kʼaayil Sión utiaʼal k-uʼuye» (Sal. 137:3). Yaʼab tiʼ le salmos ku kʼayik kaʼach le judíoʼoboʼ ku tʼaanoʼob tiʼ le guerraʼob tsʼoʼok u ganartik Sión wa Jerusalénoʼ. Maʼ xaaneʼ jach letiʼe salmos u kʼáat le babilonioʼob ka kʼaʼayak tumen le judíoʼob utiaʼal u burlarkubaʼob tiʼ letiʼoboʼ. Chéen baʼaleʼ yaan uláakʼ salmoseʼ jach tiʼ le babilonioʼob ku tʼaanoʼoboʼ. Yaan junpʼéeleʼ ku yaʼalik: «Tsʼoʼok u nikikoʼob u kaajil Jerusalén [...]. K-burlartaʼal yéetel k-cheʼejtaʼal tumen le máaxoʼob kajaʼanoʼob naatsʼoʼ» (Sal. 79:1, 3, 4).

4, 5. 1) ¿Baʼaxten kiʼimakchaj u yóol le judíoʼob le ka xoʼok u yuʼuboʼob baʼax ku yaʼalik u profecíail Ezequieloʼ? 2) ¿Baʼaxoʼob ken k-xakʼalt teʼ xookaʼ? (Ilawil le dibujo yaan tu káajbal le xookaʼ).

4 Máans ta tuukul xaneʼ le judíoʼob náachchajaʼanoʼob tiʼ Diosoʼ ku burlarkubaʼob tiʼ teech tumen yaan a fe tiʼ Jéeoba bey xan tiʼ le profetaʼoboʼ. Chéen baʼaleʼ kex ka burlartaʼaleʼ, teech yéetel a familiaeʼ ku líikʼil a wóoleʼex kéen orarnakeʼex, kéen múul kʼaaynakeʼex yéetel uláakʼ máaxoʼob adorartik Jéeoba bey xan kéen a xokeʼex u Tʼaan Dios (Sal. 94:19; Rom. 15:4). Jach teʼ súutukoʼ ku xúukul juntúul máak u chʼaʼamaj junpʼéel baʼal jach especial: junpʼéel rollo tuʼux tsʼíibtaʼan u profecíailoʼob Ezequiel. Kéen káajak u xoʼokleʼ techeʼ jach ku kiʼimaktal a wóol kéen a wuʼuy bix u yaʼalik Jéeoba yaan u sutik Jerusalén le máaxoʼob adorarkoʼ. Hasta ka wuʼuyik ku kukulankil a puksiʼikʼal kéen a máans ta tuukul yaan a kaʼa suut ta luʼum yéetel a familia utiaʼal a kaʼa adorarkeʼex Jéeoba.

5 Tu libroil Ezequieleʼ Jéeobaeʼ yaʼab u téenel tu yaʼalaj yaan u kʼuchul u kʼiinil u kaʼa adorartaʼal chéen letiʼ. Lelaʼ jach ku muʼukʼaʼankúuntik k-fe. Le kéen k-xakʼalt le baʼax u yaʼalmaj Jéeobaoʼ yaan k-núukik le kʼáatchiʼobaʼ: ¿Bix tu yilil le judíoʼob u béeytal le baʼax u yaʼalmaj Jéeobaoʼ? ¿Bix u béeytal teʼ kʼiinoʼobaʼ? Tsʼoʼoleʼ yaan xan k-ilik bix kun béeytal ichil junpʼíit kʼiin jujunpʼéel tiʼ le baʼaloʼobaʼ.

«Yaan u bisaʼaloʼob táanxel luʼumil»

6. ¿Baʼaxten k-aʼalik maʼ chéen juntéen tu yaʼalaj Jéeoba yaan u castigartik u kaajaliʼ?

6 Jéeobaeʼ tu yaʼaleʼ yaan u castigartik u kaajal tumen maʼ tu xuʼulul u beetik u tercoil. Letiʼeʼ tu yaʼalaj: «Letiʼobeʼ yaan u bisaʼaloʼob, yaan u bisaʼaloʼob táanxel luʼumil» (Eze. 12:11). Jeʼex t-ilil teʼ xook 6 tiʼ le libroaʼ Ezequieleʼ hasta tu yeʼesaj bix kun béeytal lelaʼ. Chéen baʼaleʼ maʼ yáax u yaʼalaʼaltiʼob yaan u castigartaʼaloʼoboʼ. Óoliʼ 1,000 años antes tiʼ lelaʼ Jéeobaeʼ tu yaʼalaj tiʼ Moisés ka u yaʼal tiʼ u kaajaleʼ wa maʼ tu yuʼubikoʼob tʼaaneʼ yaan u bisaʼaloʼob táanxel luʼumil (Deu. 28:36, 37). Uláakʼ profetaʼob jeʼex Isaías yéetel Jeremíaseʼ láayliʼ bey tu yaʼaliloʼob kun úuchloʼ (Isa. 39:5-7; Jer. 20:3-6).

7. ¿Bix tu castigartil Jéeoba u kaajal?

7 Kex beyoʼ u maas yaʼabil le máakoʼoboʼ maʼ tu beetoʼob u cuentail le baʼax tu yaʼalaj Jéeobaoʼ. Letiʼobeʼ jach tu beetoʼob u yaatal u yóol tumen maʼ tu yuʼuboʼob u tʼaaniʼ yéetel jach uts tu tʼaan u adorarkoʼob uláakʼ diosoʼob. Tsʼoʼoleʼ beetaʼab u lúubloʼob tiʼ jejeláas kʼebanoʼob tumen le máaxoʼob nuʼuktikoʼoboʼ. Le oʼolal Jéeobaeʼ tu chaʼaj u muʼyajtikoʼob wiʼijil. Jach suʼtsil le baʼax úuchtiʼoboʼ tumen le luʼum tuʼux kajaʼanoʼob kaʼachoʼ junpʼéel luʼum «tuʼux ku tuul leche yéetel kaab» (Eze. 20:6, 7). Jeʼex u yaʼalmil Jéeobaeʼ utiaʼal u castigarkoʼobeʼ tu chaʼaj u bisaʼaloʼob Babilonia. Tsʼoʼoleʼ tu añoil 607 t.t.J., Nabucodonosoreʼ tu xuʼulsaj Jerusalén yéetel u templo. Le yaʼabkach judíoʼob maʼ kíimsaʼaboʼoboʼ bisaʼaboʼob bey esclavoʼob Babiloniaeʼ. Teʼeloʼ sen aʼalaʼab baʼal tiʼob jeʼex t-ilaj tu káajbal le xookaʼ.

8, 9. ¿Baʼax tu yaʼalaj Jéeoba tiʼ le yáax cristianoʼob utiaʼal u kanáantkubaʼob tiʼ le apóstataʼoboʼ?

8 Le máaxoʼob meyajt Jéeoba teʼ yáax siglooʼ úuchtiʼob junpʼéel baʼal jeʼex le úuch tiʼ le judíoʼoboʼ. ¿Baʼaxten k-aʼalik beyoʼ? Tumen tiʼ u discípuloʼob Jesús xaneʼ aʼalaʼab ka u kanáantubaʼob utiaʼal maʼ u náachkuntaʼaloʼob tiʼ Dios. Le maʼ úuch káajak u máan u tsikbalt u tʼaan Diosoʼ tu yaʼalajtiʼob: «Kanáantabaʼex tiʼ le maʼ jaajil profetaʼob ku taaloʼob ta wiknaleʼex bey tamanoʼoboʼ, tumen u jaajileʼ loboʼob maʼatech u yuʼubik u naʼajtaloʼob» (Mat. 7:15). Ka máan kʼiineʼ le apóstol Pablooʼ tu yaʼalaj junpʼéel baʼal óoliʼ jeʼex le tu yaʼalaj Jesúsoʼ: «Teneʼ in wojleʼ le kéen pʼáatak minaʼanen wayeʼ yaan u yokol ichileʼex kʼasaʼan máakoʼob beyoʼob loboeʼ yéetel maʼ ken u kanáantoʼob yéetel yaabilaj le múuchʼuliloʼ. Ichileʼex xaneʼ yaan u líikʼil xiiboʼob ken u kaʼansoʼob baʼaloʼob maʼ pataliʼ, utiaʼal ka u jíilt le discípuloʼob tu paachoʼoboʼ» (Hech. 20:29, 30).

9 Tiʼ le cristianoʼob teʼ yáax siglooʼ aʼalaʼabtiʼob bix ken u kʼaj óoltiloʼob le kʼasaʼan máakoʼoboʼ yéetel bix unaj u kanáantkubaʼob tiʼob. Tsʼoʼoleʼ tiʼ le ancianoʼoboʼ aʼalaʼabtiʼob ka u jóoʼsoʼob le kʼasaʼan máakoʼob wa apóstataʼob ku yantal ichil le múuchʼuliloʼ (1 Tim. 1:19; 2 Tim. 2:16-19; 2 Ped. 2:1-3; 2 Juan 10). Chéen baʼaleʼ jeʼex u kajnáaliloʼob Judá yéetel Israeleʼ yaʼab tiʼ le cristianoʼoboʼ maʼ tu beetoʼob u cuentail le baʼax aʼalaʼabtiʼoboʼ. Le oʼolal tu jóokʼbal le yáax siglooʼ yaʼab apóstataʼob yanoʼob kaʼach ichil le múuchʼuliloʼ. Teʼ kʼiinoʼob jeʼeloʼ chéen juntúul apóstol pʼáatal kaʼachi, chéen apóstol Juan. Letiʼeʼ tu yilaj bix u bin u kʼastal le baʼaxoʼob ku kaʼansaʼal yéetel ku beetaʼal teʼ múuchʼuliloʼ. Chéen letiʼ kaʼach kʼatik u beel le apóstataʼoboʼ (2 Tes. 2:6-8; 1 Juan 2:18). ¿Baʼax úuch le ka tsʼoʼok u kíimil Juanoʼ?

10, 11. ¿Bix béeychajik teʼ kaʼapʼéel siglo le baʼax tu yaʼalaj Jesús yoʼolal le trigo yéetel le kʼaakʼas xíiwoʼ?

10 Ka tsʼoʼok u kíimil Juaneʼ káaj u béeytal le baʼax tu tsikbaltaj Jesús yoʼolal le trigo yéetel le kʼaakʼas xíiwoʼ (xok Mateo 13:24-30). Jeʼex tu yaʼalil Jesúseʼ Satanáseʼ tu pakʼaj «kʼaakʼas xíiw» ichil le múuchʼuliloʼ, le kʼasaʼan máakoʼobaʼ jach séeb úuchik u beetkoʼob u kʼastal le múuchʼuliloʼ. Jéeobaeʼ jach yaachaj u yóol. Letiʼeʼ tu yileʼ le múuchʼulil tu káajsaj Jesúsoʼ tsʼoʼok u chuʼupul yéetel máakoʼob ku adorarkoʼob uláakʼ diosoʼob, kʼiinbesajoʼob, baʼaloʼob suuk u beetaʼal yéetel kaʼansajoʼob chéen tiʼ wíinik u taaloʼob. ¿Baʼax túun tu beetaj Jéeoba? Jeʼex tu beetil yéetel le judíoʼoboʼ Jéeobaeʼ tu chaʼaj xan u esclavizartaʼal le máaxoʼob meyajtik teʼ yáax siglooʼ. Teʼ kaʼapʼéel siglooʼ le máaxoʼob beyoʼob kʼaakʼas xíiwoʼ jach yaʼabchajoʼob ichil u kaajal Jéeoba, tu tsʼookeʼ pʼáatoʼob yáanal u páajtalil le Nojoch Babiloniaoʼ. Bey úuchik u esclavizartaʼal u kaajal Diosoʼ. Jeʼex úuchik u bin u maas yaʼabtal le máaxoʼob beyoʼob kʼaakʼas xíiwoʼ bey úuchik u maas yaʼabtal le religiónoʼob ku yaʼalikubaʼob cristianoʼoboʼ.

11 Tu yáamil le años esclavizartaʼan u kaajal Diosoʼ yanchaj jujuntúul máakoʼob adorartik Dios ku keʼeteloʼob yéetel le «trigo» tu yaʼalaj Jesúsoʼ. Jeʼex le judíoʼob ku yaʼalik Ezequiel 6:9, le cristianoʼobaʼ tu yeʼesoʼob xan maʼ u tuʼubsmoʼob Jéeobaiʼ. Jujuntúuloʼobeʼ tu tsʼáajubaʼob tu contra le religión maʼatech u kaʼansik u jaajiloʼ, le oʼolal sen aʼalaʼab baʼal tiʼob yéetel chʼaʼpachtaʼaboʼob. ¿Yaan wa u chaʼik Jéeoba ka pʼáatak u kaajal ichil le religión maʼatech u kaʼansik u jaajiloʼ? Maʼatech. Jeʼex tu beetil yéetel u kaajil Israeleʼ Jéeobaeʼ yaan u castigarkoʼob chéen le bukaʼaj kʼaʼabéeteʼ (Jer. 46:28). Tsʼoʼoleʼ tu yaʼaleʼ yaan baʼax maʼalob ku taal u kʼiinil u yúuchul. Koʼox kaʼa ilik bix yanil kaʼach le judíoʼob bisaʼanoʼob Babiloniaoʼ yéetel bix líiʼsaʼabik u yóoloʼob tumen Jéeoba.

Máan yaʼab años táan u beetaʼal u muʼyaj le máaxoʼob meyajtik Dios tumen le Nojoch Babiloniaoʼ (Ilawil xóotʼol 10, 11)

«Yaan u xuʼulul in pʼujaʼanil»

12, 13. ¿Baʼax beet u xuʼulul u pʼuʼujul Jéeoba tu contra u kaajal?

12 Jéeobaeʼ tu yaʼalaj tiʼ u kaajaleʼ kex jach pʼujaʼan tu contraeʼ yaan u kʼuchul u kʼiinil u xuʼulul. Letiʼeʼ tu yaʼalajtiʼ: «Yaan u xuʼulul in pʼujaʼanil yéetel yaan u xuʼulul in tsʼíikil tu yéeteloʼob, bey túunoʼ yaan u kiʼimaktal in wóol. Le kéen tsʼoʼokok in láalik in pʼujaʼanil tu yóokʼoloʼobeʼ yaan u yojéeltikoʼob baʼaxten tʼaanajen, yaan u yojéeltikoʼob de ke teen Jéeobaeʼ in kʼáat ka adorartaʼaken chéen teen» (Eze. 5:13). ¿Baʼax beet u xuʼulul u pʼuʼujul Jéeoba?

13 Ichil le judíoʼob bisaʼaboʼob Babiloniaoʼ yanchaj jujuntúuloʼob maʼ xuʼul u meyajtikoʼob Jéeobaiʼ. Tsʼoʼoleʼ jeʼex tu yaʼalil Jéeoba tiʼ Ezequieleʼ yaan jujuntúul tiʼ le judíoʼoboʼ yaan u arrepentiroʼob. Letiʼobeʼ yaan u yaʼalikoʼob le baʼaloʼob kʼaastak tu beetoʼob tu contra Diosoʼ yéetel yaan u sen kʼáat óoltikoʼob tiʼ Jéeoba ka perdonartaʼakoʼob (Eze. 6:8-10; 12:16). Ichil le máakoʼob chúukpaj u yóoloʼob tiʼ Jéeobaoʼ tiaʼan kaʼach Ezequiel, Daniel yéetel óoxtúul u amigoʼob. Danieleʼ hasta tu yilaj bix bisaʼabik le judíoʼob Babiloniaoʼ yéetel bix úuchik u kaʼa suutoʼob. Teʼ capítulo nueve tiʼ u libroil Danieloʼ ku chíikpajal le oración tu beetaj tuʼux ku yeʼesik jach arrepentido le kaaj úuchik u beetik baʼaloʼob kʼaastakoʼ. Le baʼax tu yaʼaloʼ ku yeʼesik bix u yuʼubikuba u milesil judíoʼob bisaʼaboʼob Babilonia tsʼoʼok u arrepentiroʼoboʼ yéetel u kʼáatoʼob ka bendecirtaʼakoʼob tumen Jéeoba. Letiʼobeʼ jach kiʼimakchaj u yóoloʼob le ka aʼalaʼabtiʼob yaan u jáalkʼabtaʼaloʼob yéetel yaan u suʼutuloʼob tu luʼumoʼob.

14. ¿Baʼaxten yaan kaʼach u jáalkʼabtaʼal le judíoʼob tumen Jéeobaoʼ?

14 Chéen baʼaleʼ Jéeobaeʼ yaan uláakʼ baʼax óolal ken u beet u kaʼa suutoʼob tu luʼumoʼob. Le judíoʼoboʼ yaan kaʼach u jáalkʼabtaʼaloʼob, chéen baʼaleʼ maʼ tumen u náajaltmoʼobiʼ, baʼaxeʼ tumen tsʼoʼok u kʼuchul u kʼiinil u kaʼa santificartik u kʼaabaʼ Jéeoba (Eze. 36:22). Le babilonioʼoboʼ yaan u tsʼáaikoʼob cuentaeʼ le diosoʼob ku adorarkoʼob, jeʼex Mardukeʼ, jach mix baʼaloʼob tu táan Jéeoba. Koʼox ilik cinco baʼaloʼob tu prometertaj Jéeoba tiʼ le judíoʼob bisaʼanoʼob Babiloniaoʼ. Táanileʼ yaan k-ilik bix béeychajkoʼob tu kʼiinil le judíoʼoboʼ, tsʼoʼoleʼ yaan k-ilik bix úuchik u kaʼa béeytaloʼob.

15. ¿Baʼax ku páaʼtik Jéeoba tiʼ le judíoʼob kun suutoʼob tu luʼumoʼoboʼ?

15 PROMESA 1. Yaan u xuʼulul u adorartaʼal yaanal diosoʼob yéetel yaan u xuʼulul u beetaʼal baʼaloʼob kʼaastak (xok Ezequiel 11:18; 12:24). Teʼ xook 5 tiʼ le libroaʼ t-ileʼ tu kaajil Jerusalén yéetel tu temploeʼ tsʼoʼok kaʼach u joʼopʼol u beetaʼal baʼaloʼob kʼaastak jeʼex u adorartaʼal yaanal diosoʼoboʼ. Le kaajoʼ tsʼoʼok u kʼastal yéetel u náachtal tiʼ Jéeoba. Dioseʼ tu yaʼalaj tiʼ Ezequieleʼ le judíoʼob bisaʼanoʼob Babiloniaoʼ yaan u kʼuchul u kʼiinil u kaʼa adorarkoʼob Jéeoba jeʼex uts tu tʼaanoʼ. Utiaʼal ka páajchajak u béeytal le uláakʼ baʼaloʼob u prometermaj Jéeobaoʼ táanil kʼaʼabéet u kaʼa adorartaʼal chéen letiʼ.

16. ¿Baʼax kun úuchul wa ku chúukpajal u yóol le judíoʼob kéen suunakoʼob tu luʼumoʼoboʼ?

16 PROMESA 2. Yaan u kaʼa suutoʼob tu luʼumoʼob. Jéeobaeʼ tu yaʼalaj yoʼolal le máaxoʼob esclavizartaʼanoʼoboʼ: «Yaan in kʼubiktiʼob u luʼumil Israel» (Eze. 11:17). Le baʼax aʼalaʼaboʼ jach tu líiʼsaj u yóol le judíoʼoboʼ tumen le babilonioʼoboʼ ku yaʼalikoʼob kaʼacheʼ mix bikʼin kun kaʼa suutoʼob tu luʼumoʼob (Isa. 14:4, 17). Le kéen suunakoʼobeʼ, wa ku chúukpajal u yóoloʼobeʼ, yaan kaʼach u yantaltiʼob yaʼab baʼal u jaantoʼob yéetel junpʼéel maʼalob meyaj, tsʼoʼoleʼ yaan u xuʼulul u muʼyajtikoʼob wiʼijil (xok Ezequiel 36:30).

17. ¿Baʼax ken u beet le judíoʼob kéen kaʼa suunakoʼob tu luʼumoʼoboʼ?

17 PROMESA 3. Yaan u kaʼa kʼubkoʼob ofrendaʼob tiʼ Jéeoba. Teʼ xook 2 yaan teʼ libroaʼ t-ileʼ le Leyoʼ ku yaʼalik kaʼacheʼ utiaʼal u adorartaʼal Jéeobaeʼ unaj kaʼach u kʼuʼubul ofrendaʼob tiʼ. Wa le judíoʼob ku yuʼubikoʼob tʼaan yéetel ku adorarkoʼob chéen Jéeobaoʼ letiʼeʼ yaan u kʼamik le ofrendaʼoboʼ. Lelaʼ yaan u beetik u perdonartaʼal u kʼebanoʼob yéetel u pʼáatloʼob naatsʼ tiʼ Dios. Letiʼeʼ tu yaʼalajtiʼob: «Tuláakal u kaajil Israeleʼ yaan u meyajtikenoʼob [...]. Letiʼobeʼ yaan u kiʼimakkúuntkoʼob in wóol, teneʼ yaan in kʼáatiktiʼob u yáax ich u paakʼaloʼob bey xan uláakʼ baʼaloʼob ku kʼubkoʼob bey ofrendaeʼ, tuláakal le baʼaloʼob santoʼob yaantiʼoboʼ» (Eze. 20:40). Le judíoʼoboʼ yaan u kaʼa adorarkoʼob chéen Jéeoba yéetel yaan u kʼamkoʼob yaʼab bendiciónoʼob.

18. ¿Bix tu yaʼalil Jéeoba ken u kanáantil u kaajal?

18 PROMESA 4. Yaan u luʼsaʼal le kʼasaʼan j-kanan tamanoʼoboʼ. Le máaxoʼob nuʼuktik u kaajal Diosoʼ yaʼab baʼaloʼob kʼaastak ku beetkoʼob kaʼachi, le oʼolal le kaajoʼ jach kʼaschaji. Jéeobaeʼ tu yaʼaleʼ yaan u kʼáatik cuenta tiʼob, tu yaʼalaj: «Teneʼ yaan in luʼsiktiʼob u páajtalil u tséentkoʼob in walakʼ tamanoʼob, [...] yaan in tokik in walakʼ tamanoʼob tu chiʼob». Tsʼoʼoleʼ tu yaʼalaj xan yoʼolal u kaajal: ‹Yaan in kanáantik in walakʼ tamanoʼoboʼ› (Eze. 34:10, 12). ¿Bix ken u kanáantiloʼob? Letiʼeʼ tu yaʼalaj yaan u tsʼáaik máakoʼob chúukaʼan u yóoloʼob utiaʼal ka u nuʼuktoʼob u kaajal.

19. ¿Baʼax tu prometertaj Jéeoba tiʼ le judíoʼob ku confiaroʼob tiʼ letiʼoʼ?

19 PROMESA 5. Yaan u múuchʼ adorarkoʼob Jéeoba. Táanil tiʼ u bisaʼaloʼob Babiloniaeʼ le judíoʼoboʼ maʼ junmúuchʼ u adorarkoʼob Jéeobaiʼ. Chéen máans ta tuukul bix tu yuʼubiluba le máaxoʼob chúukaʼan u yóol u meyajtoʼob Jéeobaoʼ. Le kʼasaʼan profetaʼob bey xan le kʼasaʼan j-kanan tamanoʼoboʼ tu beetoʼob u líikʼil le kaaj tu contra u profetaʼob Jéeobaoʼ. Tsʼoʼoleʼ le kaajoʼ u jatsmuba yéetel ku baʼateʼel ichiloʼob. Le oʼolal le judíoʼob ku confiaroʼob tiʼ Diosoʼ jach líikʼ u yóoloʼob le ka tu prometertaj Jéeoba lelaʼ: «Yaan in beetik u yantaltiʼob junpʼéeliliʼ puksiʼikʼal bey xan junpʼéel túumben tuukul» (Eze. 11:19). Le judíoʼob kun suutoʼob Jerusalénoʼ yaan u pʼáatloʼob junmúuchʼ yéetel u maasil bey xan yéetel Jéeoba, yaan u adorarkoʼob yéetel maʼ ken u pʼatoʼob kʼaasil u kʼaabaʼ.

20, 21. ¿Bix tu yilil le judíoʼob u béeytal u promesaʼob Jéeobaoʼ?

20 Le ka suunaj le judíoʼob tu luʼumoʼoboʼ, ¿tu yiloʼob wa u béeytal le promesaʼobaʼ? Kʼaʼajaktoʼon le baʼax tu yaʼalaj Josué úuchjeakiloʼ: «Mix junpʼéel tiʼ tuláakal le maʼalob baʼaloʼob u yaʼalmajteʼex Jéeoba a Dioseʼex tsʼoʼok u fallaroʼ. Tuláakal tsʼoʼok u béeytaloʼob, mix junpʼéel pʼáatak maʼ u béeytaliʼ» (Jos. 23:14). Le tʼaanoʼobaʼ béeychajoʼob tu kʼiiniloʼob Josué. Jeʼex úuchik teʼ kʼiinoʼob jeʼeloʼ, Jéeobaeʼ yaan xan u béeykuntik le promesaʼob u beetmaj tiʼ u kaajal le ken suunak tu luʼumoʼoboʼ.

21 Le judíoʼoboʼ xuʼul u adorarkoʼob yaanal diosoʼob yéetel xuʼul u beetkoʼob le baʼaloʼob kʼaastak beet u náachtaloʼob tiʼ Jéeobaoʼ. Úuch le baʼax ku tuklikoʼob mix juntéen kun úuchloʼ: suunajoʼob tu yotochoʼob, tu meyajtoʼob le luʼumoʼ yéetel kiʼimakchaj u yóoloʼob. Junpʼéel tiʼ le yáax baʼaloʼob tu beetoʼob ka suunajoʼoboʼ u líiʼskoʼob u altar Jéeoba yaan tu kaajil Jerusalénoʼ yéetel u kʼubkoʼob le sacrificioʼob uts tu tʼaanoʼ (Esd. 3:2-6). Jéeobaeʼ tu tsʼáaj maʼalob j-kanan tamanoʼob utiaʼal u nuʼuktikoʼob. Ichil le máaxoʼob tu tsʼáajoʼ tiaʼan kaʼach Esdrasiʼ, letiʼeʼ sacerdote yéetel ku copiartik u Ley Dios. Tu tsʼáaj xan Nehemías yéetel Zorobabel, letiʼobeʼ gobernadoroʼob kaʼachi. Tsʼoʼoleʼ tu tsʼáaj xan Josué, u maas nojchil le sacerdoteʼoboʼ bey xan le profeta Ageo, Zacarías yéetel Malaquíasoʼ. Wa le kaaj ku beetik baʼax ku yaʼalik Jéeobaoʼ yaan u bendecirkoʼob yéetel yaan u beetik u biskubaʼob maʼalobil, lelaʼ junpʼéel baʼax tsʼoʼok u xáantal maʼ úuchuk kaʼachiʼ (Isa. 61:1-4; xok Jeremías 3:15).

22. ¿Baʼaxten k-aʼalik yaan u kaʼa béeytal le baʼax tu prometertaj Jéeoba tiʼ u kaajal úuchjeakiloʼ?

22 Jach jatsʼuts le bix yáax béeychajik le baʼax tu prometertaj Jéeobaoʼ: u jáalkʼabtik u kaajal yéetel u beetik u kaʼa suut tu luʼumoʼob utiaʼal u adorartaʼal. Chéen baʼaleʼ le baʼax úuchaʼ chéen tu chíikbesaj junpʼéel baʼax maas nojoch táan kaʼach u taal u kʼiinil u yúuchul. ¿Baʼaxten k-aʼalik leloʼ? Tumen Jéeobaeʼ tu yaʼaleʼ yaan u béeykuntik baʼax ku yaʼalik wa le kaaj ku yuʼubik u tʼaan yéetel wa ku chaʼik u nuʼuktaʼaloʼoboʼ. Chéen baʼaleʼ ka máan kʼiineʼ le judíoʼoboʼ xuʼul u adorarkoʼob Jéeoba jeʼex uts tu tʼaaneʼ. Kex beyoʼ kʼaʼajaktoʼoneʼ Jéeobaeʼ mantatsʼ ku béeykuntik baʼax ku yaʼalik. Koʼox ilik bix kun kaʼa béeytal le baʼax u prometermoʼ.

Yaan u kiʼimaktal in wóol ta wéeteleʼex

23, 24. ¿Baʼax añoil yéetel bix káajik «u kʼiinil u yutskíintaʼal tuláakal baʼal»?

23 Tu yoʼolal le baʼax tsʼoʼok k-xokik teʼ Bibliaoʼ k-ojleʼ u tsʼook kʼiiniloʼob le kʼasaʼan yóokʼol kaabaʼ káaj tu añoil 1914. Kex beyoʼ maʼ saajkoʼoniʼ tumen k-ojleʼ teʼ año jeʼeloʼ káaj «u kʼiinil u yutskíintaʼal tuláakal baʼal» (Hech. 3:21). ¿Baʼaxten k-aʼalik leloʼ? Tumen teʼ año jeʼeloʼ Jéeobaeʼ tu tsʼáaj Jesús utiaʼal u beetik u Reyil teʼ kaʼanoʼ. Le baʼax úuchaʼ, ¿baʼax yaan yil yéetel «u yutskíintaʼal tuláakal baʼal»? Kʼaʼajaktoʼoneʼ Jéeobaeʼ tu yaʼalaj tiʼ rey Davideʼ le máax kun reinar utiaʼal mantatsʼoʼ tiʼ u chʼiʼibal kun taal (1 Cró. 17:11-14). Chéen baʼaleʼ tu añoil 607 t.t.J., le babilonioʼoboʼ tu xuʼulsoʼob Jerusalén yéetel bey xuʼulik u gobernar u chʼiʼibal Davidoʼ.

24 Jesús, «u Paal máak[eʼ]», tiʼ u chʼiʼibal David u taal, le oʼolal chéen tiʼ letiʼ yaan u derechoil u kutal tu trono David (Mat. 1:1; 16:13-16; Luc. 1:32, 33). Tu añoil 1914 Jéeobaeʼ tu tsʼáaj Jesús utiaʼal u beetik u Reyil teʼ kaʼanoʼ, teʼ año jeʼeloʼ káaj «u kʼiinil u yutskíintaʼal tuláakal baʼal». Desde teʼ añooʼ Jéeobaeʼ tu tsʼáaj Jesús utiaʼal ka u yutskíint le bix u adorartaʼaloʼ.

25, 26. 1) ¿Baʼax añoil ka lukʼ u kaajal Dios yáanal u páajtalil le Nojoch Babiloniaoʼ? (Ilawil le cuadro «¿Baʼax eʼesik 1919 ka úuchi?»). 2) ¿Baʼax káaj u béeytal tu añoil 1919?

25 Junpʼéel tiʼ le yáax baʼaloʼob tu beetaj Jesús junmúuchʼ yéetel u Taataoʼ letiʼe u pʼatkoʼob limpioil le jaajil adoraciónoʼ (Mal. 3:1-5). Jeʼex u yaʼalmil Jesúseʼ máan yaʼab tiempo maʼ chíikaʼan u yilaʼal máakalmáak le trigo (le yéeyaʼanoʼob utiaʼal u binoʼob kaʼanoʼ) yéetel máakalmáak le kʼaakʼas xíiwoʼ (le maʼ jaajil cristianoʼoboʼ). * Chéen baʼaleʼ tu añoil 1914, le ka kʼuch «u kʼiinil le cosechaoʼ», jach claro úuchik u yilaʼal u jelaʼanil le trigo tiʼ le kʼaakʼas xíiwoʼ. Antes tiʼ u añoil 1914, le máaxoʼob xokik le Bibliaoʼ káaj u jatskubaʼob tiʼ le religiónoʼob maʼatech u kaʼanskoʼob u jaajiloʼ. Utiaʼal Jéeobaeʼ tsʼoʼok u kʼuchul u kʼiinil u káajal u kaʼa adorartaʼal jeʼex u kʼáateʼ. Le oʼolal tu káajbal 1919, le maʼ úuch káajak «u kʼiinil le cosechaoʼ», u kaajal Dioseʼ lukʼ yáanal u páajtalil le Nojoch Babiloniaoʼ (Mat. 13:30). Bey xuʼulik u esclavizartaʼaloʼoboʼ.

26 Teʼ kʼiinoʼob jeʼeloʼ káaj u maas béeytal le baʼaxoʼob ku yaʼalik u profecíailoʼob Ezequieloʼ yéetel maas yaʼab baʼaloʼob béeychajoʼob ke tu kʼiiniloʼob le judíoʼoboʼ. Beoraaʼ koʼox ilik bix táan u béeytal le cinco baʼaloʼob tu prometertaj Dios tsʼoʼok k-yáax ilkoʼ.

27. ¿Baʼaxten xuʼul u adorartaʼal imagenoʼob tumen u kaajal Dios?

27 PROMESA 1. Yaan u xuʼulul u adorartaʼal yaanal diosoʼob yéetel yaan u xuʼulul u beetaʼal baʼaloʼob kʼaastak. Tu tsʼoʼokbal le siglo 19 yéetel tu káajbal le siglo 20, le máaxoʼob meyajtik Diosoʼ maʼ jach nojoch le grupoʼob tuʼux ku muchʼkubaʼoboʼ yéetel xuʼul u beetkoʼob le baʼaxoʼob suuk u beetaʼal teʼ religiónoʼob maʼatech u kaʼanskoʼob u jaajiloʼ. Letiʼobeʼ xuʼul u creerkoʼob le trinidadoʼ, u kaʼansaʼal yaan baʼax ku pʼáatal kuxaʼanil tiʼ máak kéen kíimik bey xan le infiernooʼ, tumen le kaʼansajoʼobaʼ ku taaloʼob tiʼ le religión maʼatech u kaʼansik u jaajiloʼ. Tsʼoʼoleʼ tu kaʼansoʼobeʼ maʼ unaj u meyaj imagenoʼob tiʼ máak utiaʼal u adorartik Diosiʼ tumen bey ka u adorartoʼob yaanal dioseʼ. Ka máan kʼiineʼ tu naʼatoʼob xaneʼ maʼ unaj u adorarkoʼob le cruzoʼ (Eze. 14:6).

28. ¿Bix ookik u kaajal Dios teʼ luʼum prometertaʼabtiʼoboʼ?

28 PROMESA 2. Yaan u kajtaloʼob teʼ luʼum kun tsʼaabiltiʼob tumen Diosoʼ. Jeʼex binik u jóokʼol u kaajal Dios tiʼ le Nojoch Babiloniaoʼ bey xan úuchik u yookloʼob teʼ luʼum prometertaʼabtiʼob tumen Jéeobaoʼ. Le luʼumaʼ u kʼáat u yaʼaleʼ yaan u yantaloʼob jach naatsʼ tiʼ Jéeoba yéetel mantatsʼ kun kaʼansbiloʼob tumen Dios (xok Ezequiel 34:13, 14). Jeʼex ken k-il teʼ xook 19 tiʼ le libroaʼ Jéeobaeʼ táan u bendecirtik le luʼumaʼ le oʼolal táan u tsʼáaik maʼalob ich wa maʼalob kaʼansajoʼob (Eze. 11:17).

29. ¿Bix úuchik u maas tsikbaltaʼal u tʼaan Dios tu añoil 1919?

29 PROMESA 3. Yaan u kaʼa kʼubkoʼob ofrendaʼob tiʼ Jéeoba. Tiʼ le cristianoʼob kuxlajoʼob teʼ yáax siglooʼ aʼalaʼabtiʼob yaan u xuʼulul u kʼubkoʼob baʼalcheʼob utiaʼal u adorarkoʼob Dios. Chéen baʼaleʼ yaan uláakʼ baʼax aʼalaʼabtiʼob maas maʼalob ka u kʼuboʼob: letiʼe u alabarkoʼob Jéeoba yéetel u tsʼáaikoʼob kʼaj óoltbil máax letiʼoʼ (Heb. 13:15). Tu yáamil le bukaʼaj años yanchaj u kaajal Dios yáanal u páajtalil le Nojoch Babiloniaoʼ mix máak nuʼuktoʼob utiaʼal ka u beetoʼob beyoʼ. Chéen baʼaleʼ le ka jáalkʼabtaʼaboʼobeʼ káaj u tsikbaltikoʼob u tʼaan Jéeoba bey xan u alabarkoʼob, leloʼ ku keʼetel yéetel sacrificioʼob. Tu añoil 1919, «le esclavo chúukaʼan u yóol yéetel yaan u naʼat[oʼ]» tu yaʼaleʼ jach kʼaʼabéet u tsikbaltaʼal u tʼaan Dios, le oʼolal káaj u nuʼuktik le meyajaʼ (Mat. 24:45-47). Teʼ kʼiinoʼob jeʼeloʼ jach séeb yaʼabchajik le máaxoʼob taak u alabarkoʼob Jéeobaoʼ, letiʼobeʼ beyoʼob kaʼach jeʼex le ofrendaʼob ku tsʼaʼabal tu altar Jéeobaoʼ.

30. ¿Baʼax tu beetaj Jesús utiaʼal ka kanáantaʼak tubeel u yalakʼ tamanoʼob?

30 PROMESA 4. Yaan u luʼsaʼal le kʼasaʼan j-kanan tamanoʼoboʼ. Cristoeʼ tu jáalkʼabtaj u kaajal Dios tiʼ le kʼasaʼan máakoʼob nuʼuktikoʼoboʼ, máakoʼob chéen u yutsiloʼob ku kaxtikoʼob yéetel maʼatech u beetkoʼob baʼax toj. Wa juntúul máax yaan ichil le múuchʼulil maʼ maʼalob bix u nuʼuktajeʼ ku luʼsaʼal kaʼach u beet u ancianoil (Eze. 20:38). Jesús, le Maʼalob j-Kanan Tamanoʼ, tu yilaj ka kanáantaʼak tubeel u yalakʼ tamanoʼob. Le oʼolal tu añoil 1919, tu yéeyaj le esclavo chúukaʼan u yóol yéetel yaan u naʼatoʼ. Le junmúuchʼ sukuʼunoʼobaʼ tu tsʼáajoʼob le kaʼansaj kʼaʼabéet tiʼ u kaajal Diosoʼ, le oʼolal mix baʼal tu bineltajtiʼob. Ka máan kʼiineʼ kaʼansaʼab tiʼ le ancianoʼob bix jeʼel u kanáantkoʼob «u tamanoʼob Dios[oʼ]» (1 Ped. 5:1, 2). Le baʼax ku yaʼalik Ezequiel 34:15, 16, suuk u meyaj utiaʼal u kʼaʼajsaʼal tiʼ le ancianoʼob bix u kʼáat Jéeoba yéetel Jesús ka kanáantaʼak le tamanoʼoboʼ.

31. ¿Baʼaxten k-aʼalik Jéeobaeʼ táan u béeykuntik baʼax ku yaʼalik Ezequiel 11:19?

31 PROMESA 5. Yaan u múuchʼ adorarkoʼob Jéeoba. Ichil le bukaʼaj años tsʼoʼok u máanoʼ yaʼab u milesil mejen religiónoʼob tsʼoʼok u jóokʼloʼob ichil le religión maʼatech u kaʼansik u jaajiloʼ, le religiónoʼobaʼ maʼatech u biskubaʼob yéetel mantatsʼ táan u baʼateloʼob ichiloʼob. Chéen baʼaleʼ maʼ bey u yúuchul ichil le máaxoʼob meyajtik Jéeobaoʼ, ichiloʼobeʼ táan u béeytal le baʼax tu yaʼalaj Jéeoba tiʼ le profeta Ezequieloʼ: «Yaan in beetik u yantaltiʼob junpʼéeliliʼ puksiʼikʼal» (Eze. 11:19). Bejlaʼeʼ tiʼ tuláakal yóokʼol kaabeʼ u millonesil máakoʼob táan u beetkoʼob baʼax tu yaʼalaj Jesús, letiʼobeʼ jejeláas tuʼux u taaloʼob yéetel jóokʼoʼob tiʼ jejeláas religiónoʼob, yanoʼobeʼ óotsiloʼob yéetel uláakʼoʼobeʼ maas chan yaan u modoil u kuxtaloʼob. Kex beyoʼ junpʼéeliliʼ baʼax ku kaʼansaʼaltiʼob yéetel tuláakloʼob ku múuchʼ meyajoʼob utiaʼal u tsʼoʼokbeskoʼob le meyaj tu kʼubéentaj Jesúsoʼ. Teʼ áakʼab táanil tiʼ u kíimsaʼal Jesúsoʼ, letiʼeʼ tu kʼáataj ich oración ka pʼáatak junmúuchʼ u discípuloʼob (xok Juan 17:11, 20-23). Teʼ kʼiinoʼobaʼ Jéeobaeʼ jach táan u béeykuntik le baʼax tu kʼáatoʼ.

32. ¿Bix a wuʼuyikaba le ken a wil táan u kaʼa adorartaʼal Jéeoba tuláakal yóokʼol kaab? (Ilawil le cuadro «U esclavizartaʼal yéetel u kaʼa jáalkʼabtaʼal u kaajal Dios»).

32 ¿Máasaʼ jach jatsʼuts baʼax táan u beetik Jéeoba utiaʼal u kaʼa adorartaʼal teʼ kʼiinoʼobaʼ? Tuláakal le baʼax ku beetik u kaajaloʼ ku yeʼesik jach táan u béeytal le baʼax tu yaʼalaj Ezequieloʼ. Jeʼex u yaʼalmil Jéeobaeʼ, letiʼeʼ kiʼimak u yóol yéetel u kaajal (Eze. 20:41). Bejlaʼeʼ kiʼimak k-óol tumen junmúuchʼ yaniloʼon ichil u kaajal Jéeoba yéetel yaʼab kaʼansaj ku tsʼaʼabaltoʼoniʼ. Tsʼoʼoleʼ kex máan yaʼab años maʼ tu páajtal u adorartaʼal jeʼex uts tu tʼaaneʼ, bejlaʼeʼ táan u adorartaʼal Jéeoba tiʼ tuláakal yóokʼol kaab. ¿Máasaʼ lelaʼ jach ku beetik u kiʼimaktal k-óol? Tsʼoʼoleʼ jach naatsʼ yanik u kʼiinil k-ilik uláakʼ bix kun béeytal le baʼax tu yaʼalaj Ezequieloʼ.

«Bey u jardínil Edéneʼ»

33-35. 1) ¿Bix u naʼatik kaʼach le judíoʼob le promesa yaan tiʼ Ezequiel 36:35? 2) ¿Bix k-naʼatik le promesa yaan tiʼ Ezequiel 36:35 teʼ kʼiinoʼobaʼ? (Ilawil le cuadro «U kʼiinil u yutskíintaʼal tuláakal baʼal»).

33 Jeʼex tsʼoʼok k-ilkoʼ «u kʼiinil u yutskíintaʼal tuláakal baʼal» tumen Jesúseʼ káaj le ka tsʼaʼab u beet u Reyil tu añoil 1914 (Eze. 37:24). Desde le año jeʼeloʼ Jesúseʼ káaj u yutskíintik le bix u adorartaʼal Jéeobaoʼ tumen tsʼoʼok u xáantal kaʼach yanak yáanal u páajtalil le religiónoʼob maʼatech u kaʼanskoʼob u jaajiloʼ. Chéen baʼaleʼ, ¿yaan wa uláakʼ baʼaloʼob ken u yutskíinte? Yaan. U profecíailoʼob Ezequieleʼ ku yeʼesiktoʼon baʼaxoʼob kun úuchul maʼ kun xáantal, lelaʼ ku beetik u jach kiʼimaktal k-óol.

34 Tuukulnakoʼon tiʼ le jatsʼuts promesa u beetmaj Jéeobaoʼ: «Le luʼum kʼaas yanil kaʼachoʼ tsʼoʼok u pʼáatal bey u jardínil Edéneʼ» (Eze. 36:35). ¿Bix u naʼataʼal kaʼach le promesaaʼ tumen Ezequiel bey xan u maasil judíoʼob esclavizartaʼanoʼoboʼ? Letiʼobeʼ u yojloʼob maʼ kun pʼáatal u luʼumoʼob jach jeʼex yanil kaʼach u jardínil Edéneʼ (Gén. 2:8). Chéen baʼaleʼ u yojloʼobeʼ Jéeobaeʼ yaan u kaʼa jatsʼutskíintik u luʼumoʼob yéetel yaan u beetik u kaʼa tsʼáaik u yich.

35 Kux toʼon, ¿bix k-naʼatik le promesaaʼ? Toʼoneʼ k-ojleʼ le Luʼumaʼ maʼ kun suut Paraísoil teʼ kʼiinoʼobaʼ tumen Satanás ku gobernar way yóokʼol kaabeʼ. Baʼaxeʼ lelaʼ yaanal bix u béeytal ichil u kaajal Dios bejlaʼeʼ. Le máaxoʼob meyajtik Jéeobaoʼ jeʼel u páajtal u yaʼalaʼaleʼ bey kuxaʼanoʼob tiʼ junpʼéel jatsʼuts luʼum wa jatsʼuts paraísoeʼ. Le oʼolaleʼ maʼalob bix k-kuxtal yéetel tuláakal baʼax k-beetkeʼ utiaʼal k-adorartik Jéeoba. Le bix k-meyajtik Jéeobaoʼ cada kʼiin ku máaneʼ táan u bin u maas jatsʼutstal. ¿Baʼax uláakʼ kun úuchul maʼ kun xáantal?

36, 37. ¿Baʼaxoʼob táan k-páaʼtik u béeytal?

36 Kéen tsʼoʼokok u baʼatelil Armagedóneʼ, Jesúseʼ yaan u seguer u yutskíintik tuláakal baʼal, ichileʼ tiaʼan le u jatsʼutskíintik le Luʼumaʼ. Ichil le Mil Años kun Reinar Cristooʼ letiʼeʼ yaan u nuʼuktik le máakoʼob utiaʼal u sutkoʼob junpʼéel paraísoil le Luʼumaʼ. Le Luʼum túunaʼ yaan u pʼáatal jeʼex u tukultmil Jéeoba Dios desde tu káajbaleʼ (Luc. 23:43). Tuláakal máak ken u bisuba maʼalob yéetel mix máak ken u kʼaskúunt le Luʼumoʼ. Tsʼoʼoleʼ mix baʼal kun beetiktiʼob loob jeʼel tuʼuxak ka yanakoʼobeʼ. Chéen máans ta tuukul le baʼax kun úuchul kéen béeychajak le profecíaaʼ: «Teneʼ yaan in beetik junpʼéel pacto tu yéeteloʼob utiaʼal u yantal jeetsʼelil, yéetel yaan in xuʼulsik tiʼ le tsʼíitsʼik baʼalcheʼob yanoʼob teʼ luʼumoʼ, bey túunoʼ in walakʼ tamanoʼobeʼ yaan u kajtaloʼob teʼ desierto yéetel x-maʼ saajkiloʼ yéetel yaan u weenloʼob tak ich kʼáax» (Eze. 34:25).

37 Chéen tukult bukaʼaj jatsʼutsil wa ka xiʼikech jeʼel tuʼuxak sin ke u beetaʼaltech loob. Mix baʼal kun beetik a sajaktal. Mix juntúul baʼalcheʼ kun beetiktech loob. Yaan u béeytal a xíimbal ta juunal teʼ nukuch kʼáaxoʼob utiaʼal a chaʼantik le kiʼichkelem baʼaloʼob u beetmaj Diosoʼ. Tsʼoʼoleʼ maʼ chéen leloʼ hasta maʼ kan sajaktal weenliʼ, minaʼan a chéen tuklik wa yaan baʼax kun beetiktech loob le táan a weenloʼ.

Le máakoʼoboʼ «yaan u weenloʼob tak ich kʼáax» yéetel mix baʼal kun beetik loob tiʼob (Ilawil xóotʼol 36, 37)

38. ¿Bix a wuʼuyikaba kéen tuukulnakech tiʼ u profecíail Ezequiel 28:26?

38 Yaan xan k-ilik u béeytal le jatsʼuts promesaaʼ: «Teʼeloʼ yaan u kajtaloʼob ich jeetsʼelil, yaan u beetik u yotochoʼob yéetel yaan u paakʼaloʼob. Bey kun úuchul le kéen in béeykunt le baʼax in waʼalmaj tu contra le kaajoʼob kajaʼanoʼob tu baʼpachoʼoboʼ, le kaajoʼob taaskoʼob bey mix baʼaliloʼ. Letiʼob túuneʼ yaan u yojéeltikoʼobeʼ teen Jéeoba, teen u Diosoʼob» (Eze. 28:26). Le kéen xuʼulsaʼak tiʼ tuláakal u enemigoʼob Jéeobaeʼ yaan u yantal jeetsʼelil tuláakal tuʼux yéetel mix máak ken u chʼaʼ saajkil. Yaan u páajtal k-kanáantik tubeel le Luʼumaʼ yéetel yaan u yantal baʼax kʼaʼabéet tiʼ toʼon bey xan tiʼ k-láakʼtsiloʼob. Teʼ kʼiinoʼob jeʼeloʼ yaan k-beetik k-otoch yéetel yaan k-jaantik u yich k-paakʼaloʼobiʼ.

39. ¿Baʼaxten jach a wojel yaan u béeytal le promesaʼob ku yaʼalik u libroil Ezequieloʼ?

39 ¿Jach wa tu jaajil yaan u béeytal tuláakal le jatsʼuts promesaʼobaʼ? Maʼ u tuʼubultech tuláakal le baʼax tsʼoʼok a wilik u béeytal tu «kʼiinil u yutskíintaʼal tuláakal baʼal[oʼ]». Kex u pʼeek Satanáseʼ, Jesúseʼ tsʼaʼab autoridad tiʼ tumen Jéeoba yéetel tsʼoʼok u beetik u kaʼa adorartaʼal Dios jeʼex unaj teʼ tu tsʼook kʼiinoʼobaʼ. Lelaʼ ku yeʼesikeʼ Dioseʼ yaan u béeykuntik tuláakal baʼax u yaʼalmaj jach jeʼex u yaʼalik u libroil Ezequieloʼ.

^ xóot’ol 2 U maas yaʼabil tiʼ le judíoʼob esclavizartaʼanoʼoboʼ maʼ kajaʼanoʼob kaʼach jach ichil u kaajil Babiloniaiʼ. Ezequiel bey xan uláakʼ judíoʼobeʼ tiʼ kajaʼanoʼob kaʼach tu jáal le río Kebaroʼ (Eze. 3:15). Chéen baʼaleʼ jujuntúul judíoʼobeʼ kajakbaloʼob ichil le kaajoʼ. Ichiloʼobeʼ táakaʼan «u familia le reyoʼ» bey xan «u familia le tsʼuuloʼoboʼ» (Dan. 1:3, 6; 2 Rey. 24:15).

^ xóot’ol 25 Ichil le máaxoʼob líikʼoʼob tu contra le iglesia teʼ siglo 16, maʼ ojéelaʼan jach máaxoʼob le yéeyaʼanoʼob utiaʼal u binoʼob kaʼanoʼ.