Xeen tiʼ baʼax ku taasik

Xeen tu cuadroil baʼax ku taasik

XOOK 22

Maʼ u xuʼulul a bin teʼ ‹Bej Santooʼ›

Maʼ u xuʼulul a bin teʼ ‹Bej Santooʼ›

«Yaan u yantal junpʼéel noj bejiʼ, le bejoʼ yaan u kʼaabaʼtik Bej Santo» (ISA. 35:8).

KʼAAY 31 Jach ilawil a xíimbal yéetel Dios

TIʼ BAʼAX KUN TʼAAN a

1, 2. ¿Baʼax kʼaʼabéet kaʼach u chʼaʼtuklik le judíoʼob yanoʼob Babiloniaoʼ? (Esdras 1:2-4).

 TSʼOKAʼANILIʼ u máan 70 años bisaʼak le judíoʼob Babilonia le ka tu yaʼalaj le rey jeʼel u páajtal u suutoʼob Israeloʼ (xok Esdras 1:2-4). Jéeoba beet u yúuchul leloʼ. ¿Baʼaxten bey k-aʼalikoʼ? Tumen le babilonioʼoboʼ maʼ suuk u jáalkʼabtik u esclavoʼobiʼ (Isa. 14:4, 17). Pero le ka chʼaʼab Babiloniaeʼ le túumben gobiernooʼ tu yaʼaleʼ le judíoʼoboʼ jeʼel u páajtal u suutoʼob tu luʼumoʼobeʼ. Chéen baʼaleʼ le judíoʼoboʼ yaan u kʼaʼabéettal kaʼach u chʼaʼtuklikoʼob baʼax ken u beetoʼob. Maases le u poolil le familiaʼob kʼaʼabéet u chʼaʼtuklik wa yaan u pʼáatloʼob Babilonia wa yaan u suutoʼob Israel. Chéen baʼaleʼ yaneʼ maʼ chéen chʼaʼabil tu yilil le baʼax ken u beetoʼoboʼ. Koʼox ilik baʼaxten.

2 Yaan tiʼ le judíoʼoboʼ tsʼoʼok kaʼach u chʼíijloʼob, le oʼolal maʼ chéen chʼaʼabil u viajaroʼobiʼ. Tsʼoʼoleʼ teʼ kʼiinoʼoboʼ u maas yaʼabil le judíoʼoboʼ Babilonia síijoʼob, le beetkeʼ maʼ u kʼaj óoloʼob kaʼach Israeliʼ. Letiʼobeʼ ku tuklikoʼob kaʼacheʼ Israeleʼ chéen tuʼux kajlaj le úuchben máakoʼoboʼ. Tsʼoʼoleʼ yaʼab tiʼ letiʼob kaʼacheʼ tsʼoʼok u ayikʼaltaloʼob Babilonia, le oʼolal maʼ chéen chʼaʼabil u pʼatik u yotochoʼob yéetel u negocioʼob utiaʼal u binoʼob tiʼ junpʼéel kaaj maʼ u kʼaj óoloʼobiʼ.

3. ¿Baʼax utsiloʼob ken u kʼam le judíoʼob kun suutoʼob kaʼach Israeloʼ?

3 Yaʼab tiʼ le judíoʼob chúukaʼan u yóoloʼoboʼ tu yiloʼobeʼ maas yaʼab le utsiloʼob jeʼel u kʼamkoʼob wa ku suutoʼob Israeloʼ ke le baʼaxoʼob ken u pʼatoʼoboʼ. Teʼeloʼ jeʼel u páajtal kaʼach u adorarkoʼob Jéeoba jeʼex uts tu tʼaaneʼ. Tu kaajil Babiloniaeʼ yaan kaʼach maas tiʼ 50 temploʼob tuʼux ku adorartaʼal jejeláas diosoʼob, pero minaʼan kaʼach mix junpʼéel templo tuʼux ku adorartaʼal Jéeoba. Tsoʼoleʼ como minaʼan xan mix juntúul sacerdoteeʼ le israelitaʼoboʼ maʼ tu páajtal kaʼach u kʼubkoʼob sacrificioʼob jeʼex u yaʼalik le Ley tsʼaʼab tiʼ Moisésoʼ. Tsʼoʼoleʼ le máaxoʼob adorartik Jéeobaoʼ jach junpʼíitoʼob tu táan le bukaʼaj máakoʼob adorartik uláakʼ diosoʼoboʼ. Le oʼolal u milesil judíoʼob taak kaʼach u suutoʼob Israel utiaʼal u adorarkoʼob Jéeobaiʼ.

4. ¿Baʼax tu prometertaj Jéeoba tiʼ le judíoʼoboʼ?

4 Kex cuatro meses kun xáantal kaʼach le viaje ken u beet le judíoʼob utiaʼal u suutoʼob Israeloʼ. Tsʼoʼoleʼ kex maʼ chéen chʼaʼabil le viajeoʼ Jéeobaeʼ tu yaʼaleʼ yaan u kanáantkoʼob teʼ bejoʼ. Profeta Isaíaseʼ tu yaʼalaj: «¡Maʼalobkíinteʼex u beel Jéeoba! Beeteʼex junpʼéel bej teʼ desiertooʼ, junpʼéel toj bej utiaʼal k-Dios. […] Le tuʼux kʼoʼlemakoʼ unaj u táaxkuntaʼal, unaj u táaxkuntaʼal le tuʼux jóojom kaʼanaloʼ» (Isa. 40:3, 4). ¿Máasaʼ maas chéen chʼaʼabil jeʼel u bin le judíoʼob tiʼ junpʼéel bej toj yéetel táax, ke tiʼ junpʼéel bej kʼoʼlemak yéetel tuʼux yaan montañaʼobiʼ?

5. ¿Bix u kʼaabaʼ le bej tu yaʼalaj Isaíasoʼ?

5 Yaʼab bejoʼobeʼ tsʼaʼan u kʼaabaʼob, yéetel uláakʼoʼobeʼ yaan u númeroiloʼob. ¿Kux túun le bej ku yaʼalik Isaíasoʼ? ¿Yaan wa u kʼaabaʼ? Yaan xan. Le Bibliaoʼ ku yaʼalik: «Teʼeloʼ yaan u yantal junpʼéel noj bejiʼ, le bejoʼ yaan u kʼaabaʼtik Bej Santo. Teʼ bejaʼ maʼ kun máan le máax ku beetik baʼaloʼob kʼaastakoʼ» (Isa. 35:8). ¿Baʼax u kʼáat u yaʼal u máan máak teʼ «Bej Santo» tu kʼiinil le israelitaʼoboʼ? Kux túun teʼ kʼiinoʼobaʼ, ¿baʼax u kʼáat u yaʼale?

LE ‹BEJ SANTOOʼ›: ÚUCHJEAKIL YÉETEL TEʼ KʼIINOʼOBAʼ

6. ¿Baʼaxten aʼalaʼab santo le bejoʼ?

6 Le ‹Bej Santooʼ›, ¿máasaʼ jach jatsʼuts bix tsʼaʼabik u kʼaabaʼ le bejaʼ? Pero ¿baʼaxten aʼalaʼab santo? Tumen tu kaajil Israeleʼ maʼ tu chaʼabal kaʼach u kajtal mix máak ku núupkʼebantal, ku adorartik yaanal diosoʼob wa le máaxoʼob ku lúubloʼob tiʼ nukuch kʼebanoʼoboʼ. Le judíoʼob kun suutoʼoboʼ yaan kaʼach u pʼáatloʼob «junpʼéel kaaj santo» u tiaʼal Jéeoba (Deu. 7:6). ¿U kʼáat wa túun u yaʼaleʼ jach maʼalob tuláakal baʼax ku beetik kaʼach le judíoʼob jóokʼoʼob Babiloniaoʼ? Maʼatech, letiʼobeʼ kʼaʼabéetchaj u beetkoʼob jujunpʼéel kʼeexoʼob.

7. ¿Baʼax anchaj u kʼexik jujuntúul judíoʼob ichil u kuxtaloʼob? Aʼal junpʼéel ejemplo.

7 Jeʼex tsʼoʼok k-aʼalikoʼ u maas yaʼabil le judíoʼoboʼ síijoʼob Babilonia, le oʼolal yaʼab tiʼ letiʼobeʼ ku tuukuloʼob jeʼex le babilonioʼoboʼ. Ka máan kʼiin suunak le judíoʼob Israeloʼ Esdraseʼ tu yojéelteʼ jujuntúul tiʼ letiʼobeʼ tsʼoʼok u beeloʼob yéetel koʼoleloʼob táanxel tuʼux u taaloʼob (Éxo. 34:15, 16; Esd. 9:1, 2). Ka máan kʼiineʼ Nehemíaseʼ tu tsʼáaj cuentaeʼ u paalal le máakoʼobaʼ mix juntúul ku tʼanik u idioma le judíoʼoboʼ (Deu. 6:6, 7; Neh. 13:23, 24). ¿Bix túun ken u adorartiloʼob Jéeoba wa maʼ tu naʼatkoʼob baʼax ku yaʼalik u Tʼaan Diosoʼ? (Esd. 10:3, 44). Jeʼex k-ilkoʼ le judíoʼoboʼ kʼaʼabéet kaʼach u beetkoʼob yaʼab kʼeexoʼob ichil u kuxtaloʼob, pero maas chéen chʼaʼabil jeʼel u beetkoʼob wa tiaʼanoʼob Israeleʼ. Tumen teʼeloʼ táan kaʼach u adorartaʼal Jéeoba jeʼex uts tu tʼaaneʼ (Neh. 8:8, 9).

Desde 1919, u millonesil xiiboʼob, koʼoleloʼob yéetel paalaloʼobeʼ tsʼoʼok u jóokʼloʼob tiʼ le Nojoch Babiloniaoʼ utiaʼal u binoʼob tiʼ junpʼéel bej ku kʼaabaʼtik «Bej Santo» (Ilawil párrafo 8)

8. ¿Baʼax yaan u yil t-éetel le ‹Bej Santooʼ›? (Ilawil le dibujo yaan tu yáax páginail le revistaaʼ).

8 Maʼ xaaneʼ yaan máax jeʼel u yaʼalikeʼ: «Jach yaʼab baʼax tu aktáantaj le judíoʼoboʼ. Chéen baʼaleʼ le baʼax úuchtiʼoboʼ, ¿yaan wa baʼax u yil t-éetel?». Yaan, tumen jeʼel u páajtal u yaʼalaʼaleʼ toʼon xaneʼ táan k-xíimbal tiʼ junpʼéel «Bej Santo». Le bejaʼ ku yáantkoʼon utiaʼal k-adorartik Jéeoba teʼ paraíso espiritualoʼ yéetel ku yáantkoʼon xan utiaʼal k-kʼamik le bendiciónoʼob ken u taas u Reino Diosoʼ. Le oʼolaleʼ kex wa táakaʼanoʼon ichil le uláakʼ tamanoʼob bey xan wa yéeyaʼanoʼon utiaʼal k-bin kaʼaneʼ kʼaʼabéet u seguer k-xíimbal teʼ bejaʼ (Juan 10:16). b Desde tu añoil 1919, u millonesil xiiboʼob, koʼoleloʼob yéetel paalaloʼob tsʼoʼok u jóokʼloʼob teʼ Nojoch Babiloniaoʼ wa teʼ religiónoʼob minaʼan u jaajil tiʼoboʼ. Letiʼobeʼ tsʼoʼok u káajal u xíimbaloʼob teʼ ‹Bej Santooʼ›. Maʼ xaaneʼ techeʼ tiaʼanech ichil le máakoʼobaʼ. Tak teʼ kʼiinoʼobaʼ tsʼoʼok u máan kex 100 años joʼopʼok u bin máak teʼ bejaʼ, pero u jaajileʼ úuch káajak u preparartaʼal.

KU PREPARARTAʼAL LE BEJOʼ

9. Jeʼex u yaʼalik Isaías 57:14, ¿bix preparartaʼabik le ‹Bej Santooʼ›?

9 Le ka lukʼ le judíoʼob Babiloniaoʼ, Jéeobaeʼ tu beetaj u luʼsaʼal tuláakal le baʼaxoʼob kʼatik u beel u kaajaloʼ (xok Isaías 57:14). ¿Bey wa xan u beetik teʼ kʼiinoʼobaʼ? Beyoʼ. Yaʼab años antes tiʼ 1919, Jéeobaeʼ tu péeksaj máakoʼob chúukaʼan u yóoloʼob utiaʼal u prepararkoʼob le bejoʼ (ket yéetel Isaías 40:3). Jeʼel u páajtal k-aʼalikeʼ le máakoʼobaʼ letiʼob káaj u prepararkoʼob le ‹Bej Santooʼ›, beyoʼ le kéen jóokʼok le máakoʼob uts u puksiʼikʼaloʼob tiʼ le Nojoch Babiloniaoʼ yaan u páajtal u yookloʼob teʼ paraíso espiritualoʼ. Koʼox ilik jujunpʼéel baʼaloʼob tu beetoʼob utiaʼal u prepararkoʼob le bejoʼ.

Yaʼab años antes tiʼ 1919, anchaj máakoʼob chúukaʼan u yóoloʼob preparart le bej utiaʼal ka páajchajak u jóokʼol le máakoʼob teʼ Nojoch Babiloniaoʼ (Ilawil párrafo 10 yéetel 11)

10, 11. ¿Baʼax utsiloʼob tu taasaj úuchik u imprimirtaʼal le Biblia yéetel u traducirtaʼaloʼ? (Ilawil xan le dibujooʼ).

10 U imprimirtaʼal le Bibliaoʼ. Tu añoiloʼob 1450, minaʼan máquinaʼob utiaʼal imprimir le beetik máakoʼob copiartik kaʼach le Bibliaoʼ. Como jach xaan u beetaʼaleʼ jach junpʼíit yaniʼ yéetel jach koʼojtakoʼob. Pero le ka beetaʼab le máquinaʼob utiaʼal imprimiroʼ káaj u imprimirtaʼal yaʼab bibliaʼob yéetel káaj u yantal tiʼ yaʼab máakoʼob.

11 U traducirtaʼal le Bibliaoʼ. Ich yaʼab sigloʼobeʼ le Bibliaoʼ chéen ichil le idioma latín yanoʼ, pero le idiomaaʼ chéen le máaxoʼob kaʼanchajaʼan u xookoʼob naʼatikoʼ. Pero le ka káaj u meyaj le máquinaʼob utiaʼal imprimiroʼ le máakoʼob u yaabiltmoʼob Diosoʼ káaj u traducirkoʼob le Biblia ichil le idioma suuk u tʼanik le máakoʼoboʼ. Yoʼolal leloʼ le máakoʼoboʼ jeʼel kaʼach u páajtal u compararkoʼob le baʼax ku kaʼansaʼaltiʼob teʼ iglesiaʼoboʼ yéetel le baʼax ku kaʼansik le Bibliaoʼ.

Anchaj máakoʼob chúukaʼan u yóoloʼob preparart le bej utiaʼal ka páajchajak u jóokʼol le máakoʼob teʼ Nojoch Babiloniaoʼ (Ilawil párrafo 12 tak 14) c

12, 13. Teʼ siglo diecinueveoʼ, ¿bix úuchik u yeʼesaʼal maʼ jaaj le baʼax ku kaʼansik le religiónoʼoboʼ?

12 Áantajoʼob utiaʼal u naʼataʼal le Bibliaoʼ. Anchaj máakoʼob jach yaʼab baʼax tu kanoʼob tiʼ le Bibliaoʼ tumen tu jóoʼsoʼob tiempo utiaʼal u xokikoʼob. Letiʼobeʼ tu tsikbaltoʼob xan tiʼ uláakʼ máakoʼob le baʼax tu kanoʼoboʼ. Lelaʼ jach tu beetaj u pʼuʼujul u nuuktakil le religiónoʼoboʼ. Por ejemploeʼ teʼ siglo diecinueveoʼ yaʼab máakoʼob uts u puksiʼikʼaloʼobeʼ tu jóoʼsoʼob tratadoʼob yéetel folletoʼob tuʼux ku yeʼesik maʼ jaaj le baʼax ku kaʼansik yaʼab religiónoʼoboʼ.

13 Kex tu añoil 1835, Henry Grew, juntúul máak u yaabiltmaj Dioseʼ tu jóoʼsaj junpʼéel folleto ku tsolik baʼax ku yúuchul tiʼ máak kéen kíimik. Le folletooʼ tu yaʼaleʼ le Bibliaoʼ ku kaʼansikeʼ deporsi yaan u kíimil máak, yéetel chéen jeʼel u páajtal u yantal kuxtal minaʼan u xuul tiʼ wa Dios tsʼáaiktiʼ. Chéen baʼaleʼ teʼ kʼiinoʼoboʼ u maas yaʼabil le religiónoʼoboʼ maʼ le ku kaʼanskoʼobiʼ. Tu añoil 1837, George Storrs, u nojchil junpʼéel religióneʼ tu kaxtaj le folleto le táan u viajar tiʼ trenoʼ. Le ka tu xokeʼ tu tsʼáaj cuentaeʼ jach jaaj le baʼax ku yaʼalikoʼ, le oʼolal joʼopʼ u kaʼansik xan tiʼ u maasil. Tu añoil 1842, tu máansaj junpʼéel jaats tsoltʼaanoʼob ku kʼaabaʼtik: «¿Mix bikʼin wa kun kíimil le kʼasaʼanoʼoboʼ?». Le baʼax tu tsʼíibtaj George Storrsoʼ jach kʼuch tu puksiʼikʼal juntúul xiʼipal ku kʼaabaʼtik Charles Taze Russell.

14. Sukuʼun Russell yéetel le máaxoʼob áantoʼ, ¿baʼax utsil tu jóoʼsoʼob tiʼ le baʼaxoʼob tu investigartaj uláakʼ máakoʼoboʼ? (Ilawil xan le dibujooʼ).

14 Sukuʼun Russell yéetel le máaxoʼob áantoʼ tu jóoʼsoʼob u yutsil le meyaj tu beetaj le máakoʼob káaj u prepararkoʼob le ‹Bej Santooʼ›. Teʼ kʼiinoʼoboʼ tsʼokaʼaniliʼ u jóoʼsaʼal diccionarioʼob yéetel uláakʼ libroʼob ku tsolkoʼob u tʼaaniloʼob le Bibliaoʼ yéetel tsʼokaʼaniliʼ xan u jóoʼsaʼal uláakʼ u traduccióniloʼob le Bibliaoʼ. Le oʼolal jeʼel kaʼach u páajtal u investigaroʼob teʼ libroʼobaʼ. Tsʼoʼoleʼ meyajnajtiʼob xan le baʼax tu investigartaj Henry Grew, George Storrs yéetel uláakʼ máakoʼoboʼ. Sukuʼun Rusell yéetel le máaxoʼob áantoʼ jach yaʼab baʼax xan tu beetoʼob utiaʼal u prepararkoʼob le ‹Bej Santooʼ›, letiʼobeʼ tu jóoʼsoʼob libroʼob bey xan tratadoʼob ku tsolkoʼob baʼax ku yaʼalik le Bibliaoʼ.

15. ¿Baʼaxoʼob úuch tu añoil 1919?

15 Le Nojoch Babiloniaoʼ xuʼul u controlartik u kaajal Dios tu añoil 1919. Teʼ año jeʼeloʼ káaj u meyaj le esclavo chúukaʼan u yóol yéetel yaan u naʼatoʼ, leloʼ áantajnaj utiaʼal ka káajak u xíimbal le máaxoʼob uts u puksiʼikʼaloʼob teʼ ‹Bej Santooʼ› (Mat. 24:45-47). Yoʼolal le meyaj tu beetaj le máaxoʼob preparart le bejoʼ le máakoʼob káaj u xíimbaloʼob teʼ bejoʼ páajchaj u maas kaanbaloʼob tiʼ Jéeoba bey xan tiʼ u promesaʼob (Pro. 4:18). Tsʼoʼoleʼ páajchaj u beetkoʼob jujunpʼéel kʼeexoʼob ichil u kuxtaloʼob utiaʼal u adorarkoʼob Dios jeʼex uts tu tʼaaneʼ. Utiaʼal leloʼ Jéeobaeʼ jujunpʼíitil úuchik u yáantkoʼob (ilawil le cuadro « Jéeobaeʼ jujunpʼíitil u limpiokíintik u kaajal»). ¡Máans ta tuukul bukaʼaj kun kiʼimaktal k-óol kéen páajchajak k-beetik tuláakal baʼax uts tu tʼaan Jéeoba! (Col. 1:10).

MAʼ KʼAʼALAK LE ‹BEJ SANTOOʼ›

16. ¿Bix tsʼoʼok u maas maʼalobkíintaʼal le «Bej Santo» desde tu añoil 1919? (Isaías 48:17; 60:17).

16 Utiaʼal maʼ u kʼastal junpʼéel bejeʼ kʼaʼabéet u tsʼaʼabal mantenimiento tiʼ. Desde tu añoil 1919, yaʼab meyajoʼob tsʼoʼok u beetaʼal utiaʼal u maas maʼalobkíintaʼal le ‹Bej Santooʼ›, beyoʼ le máaxoʼob uts u puksiʼikʼaloʼob ku jóokʼloʼob tiʼ le Nojoch Babiloniaoʼ yaan u páajtal u xíimbaloʼobiʼ. Le oʼolal le esclavo chúukaʼan u yóol yéetel yaan u naʼatoʼ tu séebaʼanil káaj u maas maʼalobkíintik le ‹Bej Santooʼ›. Por ejemploeʼ tu añoil 1921, tu jóoʼsaj le libro El Arpa de Dios, le libroaʼ beetaʼab utiaʼal u yáantaʼal le máakoʼob u yojéeltoʼob baʼax ku kaʼansik le Bibliaoʼ. Le libroaʼ traducirtaʼab ich 36 idiomaʼob yéetel tʼoʼox kex seis millonesiʼ, jach yaʼab máax kan u jaajil yéetel le libroaʼ. Maʼ sen úucheʼ jóoʼsaʼab le libro ¡Disfrutart le kuxtaloʼ!, le libroaʼ jach táan u yáantik yaʼab máakoʼob. Jeʼex k-ilkoʼ teʼ tu tsʼook kʼiinoʼobaʼ u kaajal Jéeobaeʼ táan u tsʼáaiktoʼon le janal espiritual kʼaʼabéettoʼon utiaʼal u seguer k-xíimbal teʼ ‹Bej Santooʼ› (xok Isaías 48:17; 60:17).

17, 18. ¿Tuʼux ku bisik máak le ‹Bej Santooʼ›?

17 Jeʼel u páajtal k-aʼalikeʼ le kéen káajak u tsʼaʼabal xook tiʼ wa máaxeʼ ku káajal u xíimbal teʼ ‹Bej Santooʼ›. Chéen baʼaleʼ yaneʼ ku xuʼulul u xíimbaliʼ yéetel yaneʼ ku seguer u xíimbaliʼ. ¿Tuʼux túun ku bisik máak le bejaʼ?

18 Le yéeyaʼanoʼob ku xíimbaloʼob teʼ ‹Bej Santooʼ› yaan u kʼuchloʼob tu «paraíso Dios» yaan teʼ kaʼanoʼ (Apo. 2:7). Le máaxoʼob kun kuxtaloʼob way Luʼum ku xíimbaloʼob teʼ bejaʼ yaan u kʼuchloʼob tu tsʼoʼokbal le Mil Años kun gobernar Cristo le kéen pʼáatak perfectoil tuláakal máakoʼ. Wa teech táan a xíimbal teʼ bejaʼ maʼ a súusut paakat paachil, baʼaxeʼ seguert a xíimbal teʼ bejoʼ hasta a kʼuchul teʼ túumben luʼumoʼ. ¡Disfrutart le viajeoʼ!

KʼAAY 24 Koʼoneʼex naʼakal tu wits Jéeoba

a Jéeobaeʼ tu yaʼaleʼ le ka lukʼ le israelitaʼob Babiloniaoʼ tu bisoʼob junpʼéel «Bej Santo» utiaʼal u binoʼob Israel. Teʼ kʼiinoʼobaʼ, ¿yaan wa junpʼéel bej u beetmaj Jéeoba utiaʼal le máaxoʼob meyajtikoʼ? Yaan. Desde 1919, u millonesil máakoʼob tsʼoʼok u jóokʼloʼob tiʼ le nojoch Babilonia utiaʼal u xíimbaloʼob teʼ ‹Bej Santooʼ›. U jaajileʼ tuláakloʼon kʼaʼabéet k-xíimbal teʼ bejaʼ.

c DIBUJOʼOB: Sukuʼun Russell yéetel le máaxoʼob áantkoʼ meyajnajtiʼob le baʼaxoʼob tu beetaj uláakʼ máakoʼob utiaʼal u naʼatkoʼob le baʼax ku yaʼalik le Bibliaoʼ.