Xeen tiʼ baʼax ku taasik

Xeen tu cuadroil baʼax ku taasik

K-tuukul tiʼ baʼax yaan yil yéetel le kiliʼich muukʼoʼ ku taasik kuxtal yéetel jeetsʼelil

K-tuukul tiʼ baʼax yaan yil yéetel le kiliʼich muukʼoʼ ku taasik kuxtal yéetel jeetsʼelil

«Le máaxoʼob ku chaʼik u nuʼuktaʼaloʼob tumen le kiliʼich muukʼoʼ chéen ku tuukuloʼob tiʼ baʼaloʼob yaan yil yéetel le kiliʼich muukʼoʼ.» (ROM. 8:5)

KʼAAYOʼOB: 57, 52

1, 2. Le yéeyaʼanoʼoboʼ, ¿baʼaxten ku yilkoʼob kʼaʼanaʼan le baʼax ku yaʼalik Romailoʼob capítulo 8?

MAʼ XAANEʼ tu kʼiiniloʼob u Kʼaʼajsajil úuchik u kíimil Cristooʼ, tsʼoʼok a xokik Romailoʼob 8:15 tak 17. Le tekstoaʼ ku yeʼesikeʼ tiʼ le máaxoʼob yéeyaʼanoʼoboʼ tsʼaʼantiʼob u páajtalil u binoʼob kaʼan. Romailoʼob 8:1, ku yaʼalikeʼ le yéeyaʼanoʼoboʼ «junmúuchʼ yaniloʼob yéetel Cristo». Chéen baʼaleʼ le baʼax ku yaʼalik Romailoʼob 8:1, ¿ku tʼaan wa chéen tiʼ le yéeyaʼanoʼoboʼ? ¿Jeʼel wa u yáantik xan le máaxoʼob ku páaʼtik u kuxtaloʼob way Luʼumeʼ?

2 Le baʼax ku yaʼalik Romailoʼob capítulo 8, tsʼíibtaʼab maases utiaʼal le máaxoʼob yéeyaʼanoʼoboʼ. Úuchik u kʼamkoʼob le «kiliʼich muukʼoʼ» ku yeʼesiktiʼobeʼ Dioseʼ yaan u ‹máatikoʼob bey u paalaloʼob› le ken ‹jáalkʼabtaʼakoʼob tiʼ u luʼumkabil wíinkliloʼoboʼ› (Rom. 8:23). Ken xiʼikoʼob kaʼaneʼ yaan u pʼáatloʼob bey u paalaloʼob Dioseʼ. Jéeobaeʼ tsʼoʼok u perdonartik u kʼebanoʼob úuchik u kʼubik u kuxtal Cristooʼ. Dioseʼ tsʼoʼok u yaʼalik toj u kuxtaloʼob le oʼolal ku kʼamkoʼob bey u paalaloʼobeʼ (Rom. 3:23-26; 4:25; 8:30).

3. Le máaxoʼob kun pʼáatal kuxtal way Luʼumeʼ, ¿baʼaxten ku yilkoʼob kʼaʼanaʼan le baʼax ku yaʼalik Romailoʼob capítulo 8?

3 Chéen baʼaleʼ tu capituloil 4 tiʼ Romailoʼobeʼ Pabloeʼ tʼaanaj tiʼ juntúul máak ilaʼab toj u kuxtal tumen Jéeoba kex maʼ yéeyaʼaniʼ. Le máak jach chúukpaj u yóol tiʼ Diosoʼ, Abrahán, letiʼeʼ kuxlaj táanil tiʼ u kʼubik u kuxtal Jesús (xok Romailoʼob 4:20-22). Teʼ kʼiinoʼob xanaʼ Jéeobaeʼ ku yilik toj u kuxtal le máaxoʼob ku páaʼtik u kuxtaloʼob mantatsʼ way Luʼumeʼ. Letiʼob xaneʼ jeʼel u páajtal xan u jóoʼskoʼob u yutsil le baʼaxoʼob ku yaʼalik Romailoʼob capítulo 8.

4. ¿Tiʼ baʼax unaj k-tuukul ken k-xok Romailoʼob 8:21?

4 Romailoʼob 8:21, ku yeʼesikeʼ Jéeobaeʼ jach yaan u taasik le túumben luʼum tuʼux maʼ kun antal kʼeban mix kíimiloʼ. Le tekstoaʼ ku yaʼalikeʼ le máaxoʼob kun kuxtal way Luʼumeʼ «yaan u yantaltiʼob u kiʼichkelem jáalkʼabtajil u paalal Dios». Techeʼ, ¿ka máansik wa ta tuukul bey tiaʼanecheʼ? Teʼ xookaʼ yaan k-ilik baʼax kʼaʼabéet k-beetik utiaʼal k-kuxtaliʼ.

«U TUUKUL MÁAK TIʼ BAʼALOʼOB YAAN YIL YÉETEL LE KʼEBAN WÍINKLILOʼ»

5. ¿Tiʼ baʼax tʼaanaj Pablo tiʼ Romailoʼob 8:4 tak 13?

5 (Xok Romailoʼob 8:4-13.) Teʼ capítulo 8 tiʼ Romailoʼoboʼ Pabloeʼ tʼaanaj tiʼ kaʼa jaats máakoʼob, u jaatseʼ ku kuxtaloʼob jeʼex u nuʼuktaʼaltiʼob tumen ‹u kʼeban wíinkliloʼoboʼ› yéetel uláakʼ u jaatseʼ ku chaʼik ‹u nuʼuktaʼaloʼob tumen le kiliʼich muukʼoʼ›. Yaan máaxoʼob tuklikeʼ teʼelaʼ Pabloeʼ táan u tʼaan tiʼ máaxoʼob meyajtik Dios yéetel máaxoʼob maʼatech. Chéen baʼaleʼ le apostoloʼ táan u tʼaan tiʼ le cristianoʼob ‹yéeyaʼanoʼob utiaʼal u biskoʼob junpʼéel kiliʼich kuxtaloʼ› (Rom. 1:7). Le oʼolaleʼ le máaxoʼob ku kuxtaloʼob jeʼex u nuʼuktaʼaltiʼob tumen ‹u kʼeban wíinkliloʼob› yéetel le máaxoʼob ku chaʼik ‹u nuʼuktaʼaloʼob tumen le kiliʼich muukʼoʼ›, láayliʼ táan u meyajtikoʼob Dioseʼ. ¿Baʼaxten Pabloeʼ tʼaanaj tiʼ kaʼa jaats máakoʼob jelaʼan u kuxtaloʼob?

6, 7. 1) Ken u chʼaʼchiʼit le Biblia le tʼaan bakʼoʼ, ¿baʼax u kʼáat u yaʼale? 2) ¿Tiʼ baʼax claseil bakʼ ku tʼaan Romailoʼob 8:4 tak 13?

6 Teʼ Bibliaoʼ le tʼaan griego meyajnaj utiaʼal u suʼutul le tʼaan «kʼeban wíinkliloʼ» jeʼel xan u suʼutul bey «bakʼeʼ». Le tʼaan «bakʼoʼ» jejeláas baʼax u kʼáat u yaʼale, yaan horaeʼ ku tʼaan tiʼ u wíinklil máak (Rom. 2:28; 1 Cor. 15:39, 50). Yaan hora xaneʼ le tʼaan griegoaʼ ku tʼaan tiʼ u láakʼtsiloʼob máak. Por ejemploeʼ le Bibliaoʼ ku yaʼalikeʼ Jesuseʼ «taal bey juntúul wíinik tu chʼiʼibal Davideʼ». Tsʼoʼoleʼ Pabloeʼ tu yaʼalaj tu yoʼolal le judíoʼoboʼ «in sukuʼunoʼob, in wéet kʼiʼikʼeloʼob» (Rom. 1:3; 9:3).

7 ¿Baʼax túun tu yóotaj u yaʼal Pablo le ka tu chʼaʼchiʼitaj le tʼaan «kʼeban wíinklil» tiʼ Romailoʼob 8:4 tak 13? Utiaʼal k-ojéeltikeʼ koʼox xakʼaltik le baʼax ku yaʼalik Romailoʼob 7:5. Teʼeloʼ Pabloeʼ tu yaʼalaj: «Baʼaleʼ le palitsiloʼon kaʼach tiʼ k-kʼeban wíinkliloʼ, le kʼaakʼas tsʼíibolaloʼob chíikpajoʼob tu yoʼolal le Leyoʼ ku túulchʼintkoʼonoʼob kaʼach k-beet baʼaloʼob kʼaastak ku bisik máak tiʼ kíimil». Teʼelaʼ Pabloeʼ tu yaʼaleʼ le máaxoʼob ku chaʼik u nuʼuktaʼal u kuxtaloʼob tumen le «kʼeban wíinkliloʼ» ku yilik u chʼíikil u tsʼoʼokbesoʼob u kʼaakʼas tsʼíibolaloʼob jeʼex u kʼáatoʼobeʼ.

8. ¿Baʼaxten kʼaʼabéetchaj u tsolnuʼuktik le apóstol Pablo le cristianoʼob tiʼ le yáax siglooʼ?

8 ¿Baʼaxten tu yaʼalaj Pablo tiʼ le cristianoʼob tiʼ le yáax siglo unaj u yilkoʼob maʼ u nuʼuktaʼal u kuxtaloʼob tumen «u kʼeban wíinkliloʼoboʼ»? ¿Baʼaxten tak le máaxoʼob meyajtik Dios bejlaʼa unaj u beetkoʼob le baʼax tu yaʼalaj Pablooʼ? Tumen mix juntúul tiʼ letiʼob unaj u tsʼáaik táanil ichil u kuxtal u tsʼíibolaloʼobiʼ. Ka tʼaanaj le apóstol Pablo tiʼ jujuntúul cristianoʼob tu kaajil Romaeʼ, tu yaʼaleʼ letiʼobeʼ tu chaʼaj u ‹palitsiltaʼaloʼob tumen u nakʼoʼob› wa tumen u tsʼíibolaloʼob. Maʼ xaaneʼ ichil le tsʼíibolaloʼobaʼ tiaʼan le baʼaxoʼob yaan yil yéetel sexooʼ, u píitmáan u janal máak, yéetel uláakʼ tsʼíibolaloʼob ku tsʼaatáantik máak ichil u kuxtal (Rom. 16:17, 18; Fili. 3:18, 19; Jud. 4, 8, 12). Tu múuchʼulil Corintoeʼ letiʼe baʼax úuch yéetel juntúul cristianooʼ, letiʼ kaʼacheʼ «u kajkúuntmaj u yatan u taata» (1 Cor. 5:1). K-ilik túuneʼ le sukuʼunoʼob teʼ yáax siglooʼ jach kʼaʼabéet u kanáantkoʼob kaʼach maʼ u chaʼik u nuʼuktaʼal u kuxtaloʼob tumen «u kʼeban wíinkliloʼoboʼ» (Rom. 8:5, 6).

9. ¿Tiʼ baʼax maʼ táan kaʼach u tʼaan Pablo teʼ Romailoʼob 8:6?

9 Le tsolnuʼuk tu tsʼáaj Pablooʼ tak bejlaʼa unaj k-chʼaʼik en cuentaeʼ, tumen tak juntúul máax úuch joʼopʼok u meyajtik Jéeobaeʼ jeʼel u káajal u chaʼik u nuʼuktaʼal u kuxtal tumen u «kʼeban wíinklileʼ». Chéen baʼaleʼ, ¿tu yóotaj wa u yaʼal Pablo maʼ maʼalob u tuukul máak tiʼ baʼaloʼob jeʼex le janaloʼ, le meyajoʼ, le náaysaj óolaloʼ yéetel u taaktal u tsʼoʼokol u beel máak? Maʼatech, tumen normal u tuukul máak tiʼ le baʼaloʼobaʼ. Tak Jesuseʼ tu disfrutartaj u janal, tu tséentaj uláakʼ máakoʼob yéetel tu kaxtaj u súutukil utiaʼal u jeʼelel. Le apóstol Pablo xanoʼ tu yaʼaleʼ ichil le tsʼoʼokol beeloʼ le núupchitaloʼ junpʼéel baʼax kʼaʼanaʼan.

¿Baʼaxoʼob ku chíikbesik le baʼaxoʼob k-sen tsikbaltikoʼ? (Ilawil xóotʼol 10 yéetel 11)

10. ¿Baʼax u kʼáat u yaʼal le tʼaan «u tsʼáaik u tuukul máak tiʼ baʼaloʼob yaan yil yéetel le kʼeban wíinkliloʼ»?

10 ¿Baʼax tu yóotaj u yaʼal Pablo le ka tu yaʼalaj «u tsʼáaik u tuukul máak tiʼ baʼaloʼob yaan yil yéetel le kʼeban wíinkliloʼ»? Le tʼaan ich griego meyajnaj tiʼ Pablooʼ ku tsʼáaik naʼatbil u chʼíikil u tukult máak tiʼ bix ken u beet junpʼéel wa baʼax. Juntúul máak ku xakʼaltik u tʼaaniloʼob le Bibliaoʼ ku yaʼalikeʼ le tʼaanoʼobaʼ ku meyaj utiaʼal u yúuchul tʼaan tiʼ máaxoʼob «jach chʼiikiloʼob tiʼ wa baʼax, mantatsʼ chéen tiʼ le ku tʼaanoʼob», yéetel chʼiikiloʼob u tsʼoʼokbesoʼob u tsʼíibolaloʼob. Le máakoʼob beyaʼ ku chaʼik u nuʼuktaʼal u kuxtaloʼob tumen u tsʼíibolaloʼob.

11. Maʼ xaaneʼ ¿baʼax jeʼel u tsʼáaik máak táanil ichil u kuxtaleʼ?

11 Le cristianoʼob yanoʼob Romaoʼ jach kʼaʼabéet u yilkoʼob kaʼach tiʼ baʼaxoʼob chʼiikil u tuukuloʼob. ¿U tsʼaamaj wa kaʼach u tuukuloʼob «tiʼ baʼaloʼob yaan yil yéetel le kʼeban wíinkliloʼ»? Bejlaʼa xaneʼ toʼoneʼ unaj k-tuklik baʼaxoʼob k-tsʼáaik táanil ichil k-kuxtal. ¿Tiʼ baʼaxoʼob sen k-tsikbal? ¿Baʼaxoʼob jatsʼuts k-ilik k-beetik? Yaʼab máakeʼ chʼiikil u beet jejeláas baʼaloʼob jeʼex u túuntik jejeláas vinoʼob, u maas jatsʼutskíintik u yotochoʼob, u sen manik túumben nookʼoʼob, ku yilkoʼob bix u maas náajaltikoʼob taakʼin yéetel ku sen binoʼob xíimbal. U jaajileʼ le baʼaloʼobaʼ maʼ kʼaastakiʼ. Lelaʼ baʼaloʼob suukaʼan u beetaʼal ichil u kuxtal máak. Por ejemploeʼ Jesuseʼ tu sutaj vinoil le jaʼ tiʼ junpʼéel tsʼoʼokol beeloʼ, yéetel Pabloeʼ tu yaʼalaj tiʼ Timoteo ka u yukʼ «junpʼíit vino» utiaʼal maʼ u seguer u sen kʼojaʼantal (1 Tim. 5:23; Juan 2:3-11). Kex beyoʼ letiʼobeʼ maʼ chéen tiʼ vino sen tʼaanajoʼobiʼ mix le tu tsʼatáantoʼob ichil u kuxtaloʼobiʼ. ¿Kux toʼon? ¿Baʼaxoʼob k-tsʼáaik táanil ichil k-kuxtal?

12, 13. ¿Baʼaxten kʼaʼabéet k-kanáantik tiʼ baʼaxoʼob k-chʼikik k-tuukul?

12 Pabloeʼ tu yaʼalaj: «U tsʼáaik u tuukul máak tiʼ baʼaloʼob yaan yil yéetel le kʼeban wíinkliloʼ ku taasik kíimil» (Rom. 8:6). ¿Baʼax tu yóotaj u yaʼale? Wa k-chaʼik u nuʼuktaʼal k-kuxtal tumen le «kʼeban wíinkliloʼ» jeʼel u xuʼulul k-bisikba yéetel Jéeobaeʼ, tsʼoʼoleʼ jeʼel u pʼáatal maʼ k-kʼamik le kuxtal minaʼan u xuuloʼ. Chéen baʼaleʼ wa ku kʼexik u kuxtal juntúul máakeʼ maʼ kun úuchul tiʼ lelaʼ. ¿Kʼajaʼan wa toʼon le máak expulsartaʼab tu múuchʼulil Corinto tu yoʼolal le baʼax kʼaas tu beetoʼ? Letiʼeʼ maʼ tu chaʼaj u seguer u nuʼuktaʼal u kuxtal tumen u kʼaakʼas tsʼíibolaloʼobiʼ, le oʼolal béeychaj u kaʼa meyajtik Jéeoba jeʼex unajeʼ (2 Cor. 2:6-8).

13 Jach kʼaas le baʼax tu beetaj le máak kajaʼan Corinto úuchik u chaʼik u nuʼuktaʼal u kuxtal tumen u «kʼeban wíinkliloʼ», chéen baʼaleʼ letiʼeʼ béeychaj u kʼexik u kuxtal. Le beetkeʼ wa juntúul cristiano tsʼoʼok u káajal u tsʼoʼokbesik u tsʼíibolaloʼob tu lugar u beetik baʼax u kʼáat Jéeobaeʼ, jeʼel u béeytal u kʼexik u kuxtaleʼ. Wa k-kʼaʼajsik le baʼax tu tsolnuʼuktaj Pablooʼ jeʼel u péeksikoʼon k-kʼex jeʼel baʼalak ichil k-kuxtaleʼ.

«U TUUKUL MÁAK TIʼ BAʼALOʼOB YAAN YIL YÉETEL LE KILIʼICH MUUKʼOʼ»

14, 15. 1) ¿Tiʼ baʼax maʼalob tu yaʼalaj Pablo ka tuukulnakoʼon? 2) ¿Baʼax maʼ u kʼáat u yaʼal «u tuukul máak tiʼ baʼaloʼob yaan yil yéetel le kiliʼich muukʼoʼ»?

14 Ka tsʼoʼok u yaʼalik Pablo baʼax jeʼel u yúuchul wa ku chaʼik máak u nuʼuktaʼal u kuxtal tumen u «kʼeban wíinkliloʼ», tu yaʼalaj: «U tsʼáaik u tuukul máak tiʼ baʼaloʼob yaan yil yéetel le kiliʼich muukʼoʼ ku taasik kuxtal yéetel jeetsʼelil». ¿Máasaʼ lelaʼ junpʼéel baʼal jach jatsʼuts jeʼel u yantal tiʼ máakeʼ?

15 Chéen baʼaleʼ «u tsʼáaik u tuukul máak tiʼ baʼaloʼob yaan yil yéetel le kiliʼich muukʼoʼ» maʼ u kʼáat u yaʼal wa jach junpuliʼ maʼ kun tuukul máak tiʼ baʼaloʼob suukaʼan u beetik ichil u kuxtaliʼ. Maʼ xan u kʼáat u yaʼal wa chéen yaan u tʼaan yéetel u tuukul máak chéen tiʼ Jéeoba bey xan tiʼ le Bibliaoʼ. Le cristianoʼob tiʼ le yáax siglooʼ kuxlajoʼob jeʼex u maasil máakoʼobeʼ. Letiʼob kaʼacheʼ ku jaanloʼob, ku yukʼloʼob, tsʼoʼok u beeloʼob, anchaj u paalaloʼob yéetel meyajnajoʼob (Mar. 6:3; 1 Tes. 2:9).

16. ¿Baʼax tu tsʼatáantaj Pablo ichil u kuxtal?

16 Chéen baʼaleʼ Pablo yéetel uláakʼ cristianoʼob teʼ yáax siglooʼ maʼ tu tsʼatáantoʼob ichil u kuxtaloʼob le baʼaxoʼob suuk u beetkoʼoboʼ. Jeʼex k-ojloʼ u meyaj kaʼach Pabloeʼ letiʼe u beetik najoʼob de nookʼoʼ. Pero letiʼeʼ maʼ tu tsʼáaj táanil ichil u kuxtal chéen u meyajiʼ, baʼaxeʼ tu tsʼatáantaj u meyajtik Dios. Lelaʼ tu beetaj úuchik u tsʼáaik u yóol kʼaʼaytaj yéetel u kaʼansik uláakʼ máakoʼoboʼ (xok Baʼaxoʼob 18:2-4; 20:20, 21, 34, 35). Le sukuʼunoʼob kajaʼanoʼob kaʼach Romaoʼ unaj u beetkoʼob le baʼax tu beetaj Pablooʼ, toʼon xaneʼ bey unaj k-beetkoʼ (Rom. 15:15, 16).

17. ¿Bix kun bintoʼon wa k-tsʼáaik táanil ichil k-kuxtal k-meyajtik Jéeoba?

17 ¿Bix kun bintoʼon wa k-tsʼáaik táanil ichil k-kuxtal k-meyajtik Jéeoba? Romailoʼob 8:6, ku yaʼalik: «U tsʼáaik u tuukul máak tiʼ baʼaloʼob yaan yil yéetel le kiliʼich muukʼoʼ ku taasik kuxtal yéetel jeetsʼelil». Ichil lelaʼ táakaʼan k-chaʼik u nuʼuktikoʼon u kiliʼich muukʼ Jéeoba yéetel k-kanik k-tuukul jeʼex u tuukul letiʼoʼ. Jéeobaeʼ ku prometertik u tsʼáaiktoʼon junpʼéel kuxtal ich kiʼimak óolal bejlaʼeʼ yéetel ichil junpʼíit kʼiineʼ kuxtal minaʼan u xuul.

18. ¿Tiʼ baʼax jeʼel u yáantkoʼon ‹k-tsʼáaik k-tuukul tiʼ baʼaloʼob yaan yil yéetel le kiliʼich muukʼoʼ›?

18 ¿Baʼax tu yóotaj u yaʼal Pablo le ka tu yaʼalaj ku taasik jeetsʼelil le «u tsʼáaik u tuukul máak tiʼ baʼaloʼob yaan yil yéetel le kiliʼich muukʼoʼ»? U jaajileʼ kex tuláakal máak u kʼáat ka yanak jeetsʼelil tiʼeʼ, maʼ tiʼ tuláakal máak ku yantaliʼ. Chéen baʼaleʼ tiʼ toʼoneʼ Jéeobaeʼ ku tsʼáaik jeetsʼelil yéetel yaantoʼon jeetsʼelil ich k-familia bey xan yéetel le sukuʼunoʼob teʼ múuchʼuliloʼ. Tumen j-kʼebanoʼoneʼ yaan kʼiineʼ jeʼel u yantaltoʼon wa baʼax kʼuuxilil yéetel le sukuʼunoʼoboʼ. Ken úuchuk lelaʼ unaj k-beetik le baʼax tu yaʼalaj Jesusaʼ: «Xeen a wutskíint le talamil yaantech yéetel a sukuʼunoʼ» (Mat. 5:24). Maʼ unaj k-tuʼubsikeʼ le sukuʼunoʼob yéetel le kiikoʼoboʼ táan xan u meyajtikoʼob Jéeoba, «le Dios ku tsʼáaik jeetsʼeliloʼ» (Rom. 15:33; 16:20).

19. ¿Baʼax utsil jeʼel u taasik ‹k-tsʼáaik k-tuukul tiʼ baʼaloʼob yaan yil yéetel le kiliʼich muukʼoʼ›?

19 Wa ‹k-tsʼáaik k-tuukul tiʼ baʼaloʼob yaan yil yéetel le kiliʼich muukʼoʼ› yaan u yantaltoʼon jeetsʼelil mantatsʼ yéetel Dios. Le profeta Isaíasoʼ, tu yaʼalaj: «Yuumtsil, techeʼ ka tʼilkúuntik jeetsʼel tiʼ máaxoʼob chúukaʼan u yóoloʼob[oʼ], tumen u yoksmajoʼob u yóoloʼob tiʼ teech» (Isa. 26:3; xok Romailoʼob 5:1).

20. ¿Baʼaxten ku taasik kiʼimak óolal le baʼax ku yaʼalik Romailoʼob capítulo 8?

20 Kex wa táan k-páaʼtik u yantaltoʼon kuxtal minaʼan u xuul teʼ kaʼan wa teʼ Luʼumaʼ, tuláakloʼon jeʼel u páajtal k-jóoʼsik u yutsil le baʼax ku yaʼalik Romailoʼob 8:6. Toʼoneʼ jach kiʼimak k-óol ikil u yaʼaliktoʼon le Biblia ka k-tsʼáa táanil ichil k-kuxtal k-meyajtik Jéeoba tu lugar k-beetik chéen baʼaxoʼob k-tsʼíiboltik. K-ojleʼ wa ‹k-tsʼáaik k-tuukul tiʼ baʼaloʼob yaan yil yéetel le kiliʼich muukʼoʼ›, yaan u taasiktoʼon yaʼab utsiloʼob. Pabloeʼ tu yaʼalaj: «Le siibal ku tsʼáaik Diosoʼ, kuxtal minaʼan u xuul tu yoʼolal k-Yuumtsil Cristo Jesús» (Rom. 6:23).