Xeen tiʼ baʼax ku taasik

Xeen tu cuadroil baʼax ku taasik

Maʼ k-tuukul jeʼex le yóokʼol kaabaʼ

Maʼ k-tuukul jeʼex le yóokʼol kaabaʼ

«Kanáantabaʼex utiaʼal beyoʼ mix máak ka u táabseʼex yéetel u kaʼansaj chéen máakoʼob, wa yéetel le chéen kunel tʼaanoʼob suuk u beetaʼal tumen le [...] yóokʼol kaabaʼ.» (COL. 2:8)

KʼAAYOʼOB: 60, 26

1. ¿Tiʼ baʼax tu yaʼalaj apóstol Pablo unaj u kanáantkuba le sukuʼunoʼoboʼ? (Ilawil le dibujo yaan tu káajbal le xookaʼ.)

KU TUKLAʼALEʼ, apóstol Pabloeʼ tu tsʼíibtaj u carta tiʼ le colosasiloʼob le taʼaytak u jáalkʼabtaʼal le ka yáax kʼaʼal Romaoʼ, maʼ xaaneʼ tu añoil 60 wa 61 tiʼ le yáax siglooʼ. Teʼeloʼ tu yaʼalajtiʼob u kʼaʼabéetil u naʼatkoʼob yéetel u chʼaʼnuʼuktikoʼob «tuláakal baʼal yéetel u yáantaj le kiliʼich muukʼoʼ». Lelaʼ u kʼáat u yaʼaleʼ ka páajchajak u yilkoʼob tuláakal baʼal jeʼex u yilik Jéeobaeʼ (Col. 1:9). Tu yaʼalaj xan tiʼob utiaʼal u kanáantkubaʼob: «Kin waʼalik lelaʼ, utiaʼal beyoʼ mix máak ka u tuseʼex yéetel tʼaanoʼob jeʼel u beetik u kʼexpajal a tuukuleʼexeʼ. Kanáantabaʼex utiaʼal beyoʼ mix máak ka u táabseʼex yéetel u kaʼansaj chéen máakoʼob, wa yéetel le chéen kunel tʼaanoʼob suuk u beetaʼal tumen le úuchben láakʼtsiloʼoboʼ; leloʼobaʼ baʼaloʼob kʼaʼanaʼantak utiaʼal le yóokʼol kaabaʼ, maʼ utiaʼal Cristoiʼ» (Col. 2:4, 8). Tsʼoʼoleʼ tu tsolajtiʼob baʼaxten maʼ maʼalob jujunpʼéel bix u tuukul le yóokʼol kaabaʼ yéetel baʼaxten jeʼel u táabsik tuláakal máakeʼ. Maʼ xaaneʼ jeʼel u beetik u tuklik máak maas yaan u naʼat wa maas maʼalob tiʼ u maasileʼ. Le oʼolal Pabloeʼ tu tsʼíibtajtiʼob le carta utiaʼal maʼ u tuukuloʼob jeʼex le yóokʼol kaaboʼ yéetel maʼ u beetkoʼob uláakʼ baʼaloʼob kʼaastak (Col. 2:16, 17, 23).

2. ¿Baʼaxten yaan k-xakʼaltik jujunpʼéel bix u tuukul le yóokʼol kaabaʼ?

2 Le máaxoʼob ku tuukuloʼob jeʼex le yóokʼol kaaboʼ maʼatech u beetkoʼob u cuentail baʼaxoʼob ku yaʼalik Jéeoba. Le tuukul beyaʼ jeʼel u beetik k-peʼertik k-fe jujunpʼíitileʼ. Tumen tuláakal tuʼux ku yilaʼal, jeʼex tiʼ televisión, Internet, tuʼux ku meyaj máak wa teʼ escuelaoʼ. Teʼ xookaʼ yaan k-xakʼaltik baʼax jeʼel u páajtal k-beetik utiaʼal maʼ u kʼastal k-tuukuleʼ. Yaan k-ilik cinco baʼaxoʼob suuk u tuklaʼal yéetel bix jeʼel k-kanáantikba tiʼobeʼ.

¿UNAJ WA K-CREERTIK DIOS?

3. ¿Baʼax ku tuklik yaʼab máak, yéetel baʼaxten?

3 «Maʼ kʼaʼabéet in creertik Dios utiaʼal in bisik junpʼéel maʼalob kuxtaliʼ.» Tiʼ yaʼab luʼumiloʼobeʼ maʼ jelaʼan u yuʼubaʼal u yaʼalik máak maʼatech u creertik Diosiʼ. Maʼ xaaneʼ maʼ u jach iloʼob baʼaxoʼob eʼesik wa yaan Diosiʼ wa minaʼan, baʼaleʼ maas uts tu tʼaan u beetkoʼob chéen le baʼax u kʼáatoʼobeʼ (xok Salmo 10:4). Yaan máaxoʼob xaneʼ ku tuklikoʼob bey maas yaan u naʼatoʼob utiaʼal u beetkoʼob baʼax maʼalob kex maʼ u creertikoʼob Dioseʼ.

4. ¿Baʼax jeʼel u páajtal k-aʼalik tiʼ juntúul máax ku yaʼalik mix máak beetmil tuláakal baʼaleʼ?

4 ¿Jach wa tu jaajil yaan Máax beet tuláakal baʼal? Wa ka joʼopʼok k-kaxtik u núukil tiʼ le cienciaoʼ, maʼ xaaneʼ maas yaan u xaʼakʼpajal k-tuukul yoʼolal baʼaxoʼob ku yaʼalik. Baʼaleʼ maʼ talam u núukiliʼ. Jeʼex junpʼéel naj yaan máax beetmileʼ, tuláakal le baʼaxoʼob kuxaʼanoʼob xanoʼ anchaj máax beetkoʼob. Tak junpʼéel célula chichaneʼ maas talam bix beetaʼanil tiʼ junpʼéel naj, tumen ku páajtal u yaʼabkuntikubaʼob, baʼaleʼ junpʼéel najeʼ maʼatech. Ichil junpʼéel celulaeʼ ku taasik yaʼab baʼaxoʼob unaj utiaʼal u yaʼabkuntikuba. ¿Máax beet beyoʼ? Le Bibliaoʼ ku yaʼalik: «Tuláakal najeʼ yaan máax beetmil, baʼaleʼ le máax beet tuláakal le baʼaloʼoboʼ Dios» (Heb. 3:4).

5. ¿Baʼax jeʼel u páajtal k-aʼalik tiʼ le máaxoʼob ku tuklikoʼob maʼ kʼaʼabéet u creertikoʼob Dios utiaʼal u yojéeltikoʼob baʼax maʼalob yéetel baʼax kʼaasoʼ?

5 ¿Baʼax jeʼel u páajtal k-aʼalik tiʼ le máaxoʼob ku tuklikoʼob maʼ kʼaʼabéet u creertikoʼob Dios utiaʼal u yojéeltikoʼob baʼax maʼalob yéetel baʼax kʼaasoʼ? Le Bibliaoʼ ku yaʼalikeʼ tak le máaxoʼob maʼatech u creertikoʼob Diosoʼ u yojloʼob baʼax maʼalob (Rom. 2:14, 15). Letiʼobeʼ ku yaabiltikoʼob yéetel ku yuʼubik u tʼaan u taataʼob. Baʼaleʼ wa maʼ tu creertikoʼob Jéeoba beet tuláakal baʼal yéetel chéen letiʼ unaj u yaʼalik baʼax kʼaas yéetel baʼax maʼeʼ, jeʼel u beetkoʼob baʼaloʼob maʼ maʼalobtakeʼ (Isa. 33:22). Yaʼab máakoʼobeʼ tsʼoʼok u tsʼáaikoʼob cuentaeʼ le baʼaxoʼob kʼaastak ku beetaʼal teʼ yóokʼol kaabaʼ ku yeʼesik kʼaʼabéet u yáantaʼal wíinik tumen Dios (xok Jeremías 10:23). Bey túunoʼ unaj k-kanáantik maʼ u joʼopʼol k-tuklik maʼ kʼaʼabéet k-creertik Diosiʼ mix k-nuʼuktikba yéetel baʼaxoʼob ku yaʼalik utiaʼal k-beetik baʼax maʼalobiʼ (Sal. 146:3).

¿UNAJ WA U YANTAL K-RELIGIÓN?

6. ¿Baʼax ku tuklik yaʼab máak yoʼolal le religionoʼ?

6 «Maʼ kʼaʼabéet u yantal in religión utiaʼal u kiʼimaktal in wóoliʼ.» Lelaʼ bey u tuukul le máaxoʼob aʼalik nak óol yéetel minaʼan u biilal u yantal u religión máakoʼ. Tsʼoʼoleʼ yaʼab religionoʼobeʼ ku náachkuntikoʼob máak tiʼ Dios, tumen ku kaʼanskoʼobeʼ letiʼeʼ ku castigartik le kʼasaʼan máakoʼob tiʼ junpʼéel infiernooʼ, ku kʼáatkoʼob yaʼab taakʼin wa ku yoksikubaʼob tiʼ política. Le oʼolal yaʼab máakeʼ ku tuklikeʼ jeʼel u páajtal u kiʼimaktal u yóol kex minaʼan u religioneʼ. Maʼ xaaneʼ ku yaʼalikoʼobeʼ ku creertikoʼob Dios, baʼaleʼ maʼ u kʼáatoʼob táakpajal tiʼ mix junpʼéel religioniʼ.

7. ¿Baʼaxten ku yáantkoʼon le u jaajil religión utiaʼal u kiʼimaktal k-óoloʼ?

7 ¿Jach wa tu jaajil jeʼel u kiʼimaktal k-óol kex minaʼan k-religioneʼ? U jaajileʼ jeʼel u kiʼimaktal k-óol wa minaʼan le religionoʼob maʼatech u kaʼanskoʼob u jaajiloʼ. Baʼaleʼ maʼ kun kiʼimaktal k-óol wa maʼatech k-bisikba yéetel Jéeoba, «le Dios kiʼimak u yóoloʼ» (1 Tim. 1:11). Tuláakal baʼax ku beetkeʼ utiaʼal u yutsil u maasil, le máaxoʼob meyajtik xanoʼ kiʼimak u yóoloʼob, tumen ku yilik u yáantkoʼob u maasil (Bax. 20:35). Le religión kaʼansik u jaajiloʼ ku yáantik le familiaʼob utiaʼal u yantal kiʼimak óolal ichiloʼoboʼ. ¿Baʼaxten? Tumen ku kaʼanskoʼon k-yaabilt k-núup yéetel maʼ k-tusik yéetel yaanal, ka k-kaʼans tubeel k-paalal yéetel ka k-yaabilt tu jaajil k-óol k-láakʼtsiloʼob. Le u jaajil religionoʼ ku yáantaj utiaʼal u múuchʼ meyaj yéetel kiʼimak óolal le máaxoʼob adorartik Dios teʼ múuchʼuliloʼoboʼ yéetel tiʼ tuláakal yóokʼol kaab (xok Isaías 65:13, 14).

8. ¿Bix u yáantkoʼon Mateo 5:3 utiaʼal k-tsʼáaik cuenta baʼax taasiktoʼon kiʼimak óolal?

8 Yaan máakoʼob aʼalik xaneʼ jeʼel u yantaltoʼon kiʼimak óolal kex maʼ k-meyajtik Dioseʼ. ¿Jach wa tu jaajil jeʼel u béeytaleʼ? Yaʼab máakeʼ kiʼimak u yóol yoʼolal baʼax meyajil ku beetik, yoʼolal wa baʼax deporteil wa yoʼolal uláakʼ náaysaj óolal. Yanoʼob xaneʼ ku kiʼimaktal u yóoloʼob yoʼolal bix u yáantik u láakʼtsiloʼob wa u amigoʼob. Kex ku taasik kiʼimak óolal tiʼ máak le baʼaloʼobaʼ, yaan baʼax jeʼel u taasiktoʼon kiʼimak óolal utiaʼal mantatsʼeʼ. Toʼoneʼ maʼ beyoʼon jeʼex le baʼalcheʼoboʼ, tumen jeʼel u páajtal k-kʼaj óoltik le Máax beetmiloʼonoʼ yéetel k-meyajtik tu jaajil k-óol. Lelaʼ ku beetik u kiʼimaktal k-óol, tumen bey tu beetiloʼonoʼ (xok Mateo 5:3). Le oʼolal ku kiʼimaktal k-óol yéetel ku líikʼil k-óol ken k-muchʼba yéetel k-sukuʼunoʼob utiaʼal k-adorartik Jéeoba (Sal. 133:1). Ku taasiktoʼon xan kiʼimak óolal k-múuchʼ meyaj tu yéeteloʼob, k-bisik junpʼéel kuxtal limpio yéetel yoʼolal le jatsʼuts baʼaloʼob k-páaʼtikoʼ.

¿KʼAʼABÉET WA U YAʼALAʼALTOʼON BIX UNAJ K-NUʼUKTIK K-KUXTAL?

9. 1) ¿Baʼax ku tuklaʼal yoʼolal le núupchitaloʼ? 2) ¿Baʼaxten ku yaʼalik le Biblia maʼ unaj u núupchital le máaxoʼob maʼ tsʼokaʼan u beeloʼoboʼ?

9 «Maʼ kʼaas u núupchital máaxoʼob maʼ tsʼokaʼan u beeloʼobiʼ.» Maʼ xaaneʼ yaan máax jeʼel u yaʼalikeʼ unaj u kiʼimakkúuntik u yóol yéetel maʼ kʼaas u núupchital máaxoʼob maʼ tsʼokaʼan u beeloʼobiʼ. Baʼaleʼ le Bibliaoʼ maʼ bey u yaʼalikiʼ, le oʼolal le máaxoʼob meyajtik Diosoʼ maʼ maʼalob u yilkoʼob le núupkʼebanoʼ * (xok 1 Tesalonicailoʼob 4:3-8). Tumen Jéeoba beetmiloʼoneʼ yaan u derechoil tiʼ u yaʼalik baʼax unaj k-beetik yéetel baʼax maʼ. Letiʼeʼ u tsʼaamaj le núupchital chéen utiaʼal le íichamtsil yéetel u yatanoʼ. Dioseʼ ku yaʼalik baʼaxoʼob unaj k-beetik, tumen u yaabiltmoʼon yéetel u yojel utiaʼal k-utsil. Le ken beetaʼak baʼax ku yaʼalik tumen le máaxoʼob yanoʼob ichil le familiaoʼ, ku paklan eʼeskoʼob yaabilaj yéetel tsiikil, le oʼolal maʼalob u yuʼubikubaʼob. Jéeobaeʼ yaan u castigartik le máaxoʼob u yóoliliʼob u beetoʼob baʼaxoʼob kʼaastakoʼ (Heb. 13:4).

10. ¿Bix jeʼel k-náachkuntikba tiʼ le núupkʼebanoʼ?

10 Le Bibliaoʼ ku yaʼalik bix jeʼel k-náachkuntikba tiʼ le núupkʼebanoʼ. Junpʼéel bixeʼ letiʼe ka k-kanáant baʼaxoʼob k-ilkoʼ. Jesuseʼ tu yaʼalaj: «Tuláakal máax ku sen chaʼantik juntúul koʼolel utiaʼal u tsʼíiboltik u núupchital tu yéeteleʼ, tsʼoʼok u lúubul tiʼ adulterio tu yéetel ichil u puksiʼikʼal. Le oʼolaleʼ, wa a x-noʼoj ich táan u beetik a kʼebantaleʼ, luʼse ka a píikchʼinte» (Mat. 5:28, 29). Le oʼolal le máaxoʼob meyajtik Diosoʼ maʼatech u chaʼantikoʼob pornografía mix tech u yuʼubikoʼob kʼaayoʼob ku tʼaanoʼob tiʼ le núupchitaloʼ. Apóstol Pabloeʼ tu yaʼalaj: «Kíimseʼex le tsʼíibolal yaan tiʼ u xéexetʼal a luʼumkabil wíinklileʼexoʼ, jeʼex núupkʼeban» (Col. 3:5). Tsʼoʼoleʼ kʼaʼabéet k-kanáantik baʼax k-tuklik yéetel baʼax k-aʼalik (Efe. 5:3-5).

¿UNAJ WA K-CHʼÍIKIL K-KAXT CHÉEN LE BAʼAXOʼOB KU TSʼÁAIK LE YÓOKOL KAABAʼ?

11. ¿Baʼaxten jeʼel u taaktal u chʼíikil máak u kaxt le baʼaxoʼob ku tsʼáaik le yóokʼol kaabaʼ?

11 «U chʼíikil máak u kaxt le baʼaxoʼob ku tsʼáaik le yóokʼol kaabaʼ letiʼe baʼax taasik kiʼimak óolaloʼ.» Yaʼab máax aʼaliktoʼon ka chʼíikkoʼon tu paach le baʼaxoʼob ku tsʼáaik le yóokʼol kaabaʼ. Maʼ xaaneʼ ku yaʼalikoʼobeʼ chéen bey jeʼel k-ilaʼal maʼalobiloʼ, u yantaltoʼon páajtalil yéetel taakʼin. Lelaʼ bey u tuukul yaʼab máakoʼ, le oʼolal séebaʼan jeʼel u joʼopʼol xan u tuukul juntúul máax meyajtik Dios beyoʼ.

12. ¿Ku taasik wa kiʼimak óolal u bin máak tu paach le baʼaxoʼob ku tsʼáaik le yóokʼol kaabaʼ?

12 ¿Jach wa tu jaajil ku taasik kiʼimak óolal u bin máak tu paach le baʼaxoʼob ku tsʼáaik le yóokʼol kaabaʼ? Maʼatech. Kʼaʼajaktoʼon baʼax úuch tiʼ Satanás. Letiʼeʼ jach ku tsʼíiboltik kaʼach ka u nuʼukt u maasil yéetel ka ilaʼak bey jach maʼalob baʼax ku beetkeʼ. Baʼaleʼ kex bin tu paach le baʼax ku tsʼíiboltikoʼ, maʼ kiʼimak u yóoliʼ, baʼaxeʼ pʼujaʼan (Mat. 4:8, 9; Apo. 12:12). Le kiʼimak óolal ku taasik u yantal tiʼ máak le baʼax ku tsʼáaik le yóokʼol kaaboʼ maʼ tu xáantal. Maʼ jeʼex le kiʼimak óolal ku yantaltoʼon ikil k-áantik le máakoʼob u kʼaj óoltoʼob Dios yéetel baʼaxoʼob ku kaʼansik utiaʼal ka kuxlakoʼob minaʼan u xuuloʼ. Tsʼoʼoleʼ le yóokʼol kaabaʼ ku beetik k-pʼektik u maasil yoʼolal baʼaxoʼob yaantiʼ yéetel ka ilaʼakoʼon maas maʼaloboʼon tiʼ u maasil. Baʼaleʼ tuláakal leloʼ chéen kunel, bey jeʼex ka u yóot máak u lapʼ le iikʼoʼ (Ecl. 4:4).

13. 1) ¿Bix unaj k-ilik le meyajoʼ? 2) ¿Baʼax tu yaʼalaj Pablo tiʼ le tesalonicailoʼob beet u jach kiʼimaktal u yóoloʼ?

13 U jaajileʼ tuláakloʼon kʼaʼabéet k-meyaj utiaʼal k-kaxtik baʼax kʼaʼabéettoʼon, tsʼoʼoleʼ maʼ kʼaas u beetik máak junpʼéel meyaj uts tu yichiʼ. Baʼaleʼ maʼ unaj k-tsʼáaik le meyaj táanil ichil k-kuxtaloʼ. Jesuseʼ ku yaʼalik: «Mix máak jeʼel u páajtal u beetkuba palitsil tiʼ kaʼatúul tsʼuuloʼobeʼ, tumen yaan u pʼektik juntúuliʼ yéetel yaan u yaabiltik uláakʼoʼ, wa yaan u biskuba yéetel juntúuliʼ yéetel yaan u náachtal tiʼ uláakʼoʼ. Maʼ tu páajtal a beetkabaʼex palitsil tiʼ Dios yéetel tiʼ le Ayikʼaliloʼoboʼ» (Mat. 6:24). Ken k-tsʼáa táanil ichil k-kuxtal k-meyajtik Jéeoba yéetel k-kaʼansik baʼax ku yaʼalik tiʼ uláakʼ máakoʼobeʼ jach ku kiʼimaktal k-óol. Apóstol Pabloeʼ u yojel bey u yúuchloʼ. Tu táankelmileʼ tu tsʼáaj táanil u bin tu paach le baʼaloʼob ku beetik le judíoʼoboʼ, le oʼolal jeʼel u bin maʼalobil kaʼach tiʼeʼ. Baʼaleʼ maas kiʼimakchaj u yóol úuchik u kʼubik u kuxtal kʼaʼaytaj, u kaʼansik uláakʼ máakoʼob yéetel u yilik bix u kʼeʼexel u kuxtaloʼob tumen le baʼax ku yaʼalik Jéeobaoʼ (xok 1 Tesalonicailoʼob 2:13, 19, 20). Minaʼan uláakʼ baʼax maas taasik kiʼimak óolal.

K-áantik u maasil u kʼaj óoltoʼob Dios yéetel le baʼaxoʼob ku kaʼansikoʼ ku taasiktoʼon kiʼimak óolal (Ilawil xóotʼol 12 yéetel 13)

¿JEʼEL WA U LUʼSIK WÍINIK LE MUʼYAJILOʼOBOʼ?

14. ¿Baʼaxten yaʼab máakeʼ uts tu tʼaan u yuʼubik jeʼel u luʼsaʼal le muʼyajil tumen chéen wíinikoʼ?

14 «Le wíinikoʼ jeʼel u béeytal u luʼsik le muʼyajiloʼ.» Lelaʼ yaʼab máax jeʼel u creertikeʼ, tumen wa ka béeyakeʼ maʼ kun kʼaʼabéettal tiʼ wíinik u yáantaj Dios yéetel jeʼel u beetik chéen baʼax u kʼáateʼ. Tsʼoʼoleʼ bey jaaj u tʼaanoʼobeʼ, tumen tsʼoʼok u yilaʼaleʼ bey táan u xuʼulul le baʼateltáambaloʼob, le kʼojaʼaniloʼob, le óotsilil yéetel le u beetaʼal loob tiʼ u maasiloʼ. Junpʼéel informe beetaʼabeʼ ku yaʼalik: «Wíinikeʼ táan u yutskíintik bix u kuxtal, tumen tsʼoʼok u chʼaʼtuklik u maʼalobkíintik le yóokʼol kaabaʼ». ¿Jach wa jaaj leloʼ? ¿Táan wa u luʼsik le wíinik le baʼaxoʼob beetik u muʼyaj desde úuchjeakiloʼ? Koʼoneʼex ilik.

15. ¿Baʼaxoʼob eʼesik tsʼoʼok u maas yaʼabtal le muʼyajiloʼ?

15 Baʼateltáambaloʼob. Teʼ kaʼapʼéel nukuch baʼateltáambaloʼoboʼ kíim kex 60 millones máakoʼob. Jeʼex tsʼoʼok u yilaʼaloʼ, desde tsʼoʼokok le u Kaʼapʼéel Nojoch Baʼateltáambaloʼ maʼ xuʼuluk le baʼateltáambaloʼoboʼ. Chéen tu añoil 2015, maas tiʼ 65 millones máakoʼob púutsʼoʼob tu luʼumoʼob yoʼolal baʼateltáambaloʼob wa chʼaʼpachtajil. Ku tuklaʼaleʼ chéen teʼ año jeʼeloʼ 12.4 millones máaxoʼob kʼaʼabéetchaj u pʼatik u yotochoʼob. U beetaʼal loob. Kex yaan loobiloʼob tsʼoʼok u xuʼulul u beetaʼal tiʼ jujunpʼéel tuʼuxoʼobeʼ, tsʼoʼok u yaʼabtal uláakʼ túumbenoʼob, jeʼex u yoklaʼal baʼaxoʼob u líiʼsmaj máak tiʼ computadora, u beetaʼal loob tiʼ máak tumen u láakʼtsiloʼob yéetel terrorismo. Tsʼoʼoleʼ yaʼab máax aʼalikeʼ tsʼoʼok u maas yaʼabtal u beetaʼal baʼax kʼaas tumen le autoridadoʼoboʼ. Le oʼolal chéen wíinikeʼ maʼ tu páajtal u xuʼulsik u beetaʼal loob. Kʼojaʼaniloʼob. Yanoʼobeʼ tsʼoʼok u kaxtaʼal u tsʼaak. Baʼaleʼ junpʼéel informe jóoʼsaʼab 2013, ku yaʼalikeʼ cada añoeʼ ku kíimil kex nueve millones máakoʼob maʼ u tsʼáa 60 años tiʼob yoʼolal kʼojaʼaniloʼob tu puksiʼikʼaloʼob, tu tsʼoʼomeloʼob, yoʼolal cáncer wa yoʼolal diabetes. Óotsilil. Le Banco Mundialoʼ ku yaʼalikeʼ tsʼoʼok u maas yaʼabtal óotsiloʼob África: tu añoil 1990, 280 millones kaʼachi, tu añoil 2012, 330 millones.

16. 1) ¿Baʼaxten chéen wíinikeʼ maʼ kun béeytal u luʼsik le baʼaxoʼob ku muʼyajtaʼaloʼ? 2) ¿Baʼax bendicioniloʼob ken u taas le Reino ku yaʼalik Isaías yéetel Salmosoʼ?

16 Tuláakal le baʼaloʼobaʼ maʼ tu beetik u jaʼakʼal k-óol. Le gobierno yéetel u taakʼin le yóokʼol kaabaʼ tiaʼan tu kʼab máakoʼob chéen u yutsiloʼob ku kaxtikoʼob, le oʼolal maʼ tu páajtal u xuʼulskoʼob le baʼateltáambaloʼ, u beetaʼal loob, le kʼojaʼaniloʼ yéetel le óotsililoʼ. Chéen u Reino Dios jeʼel u páajtal u luʼskoʼobeʼ. Koʼoneʼex ilik bix ken u beetil Jéeoba. Baʼateltáambaloʼob. U Reino Dioseʼ yaan u luʼsik le baʼaxoʼob beetik u sen antal baʼateltáambal, jeʼex u kaxtik máak chéen u yutsil, u beetik baʼax kʼaas yoʼolal le páajtalil yaantiʼoʼ, u yaabiltik u luʼumil, le religión maʼatech u kaʼansik u jaajiloʼ yéetel yaan u xuʼulsik tiʼ Satanás (Sal. 46:8, 9). U beetaʼal loob. U Reino Dioseʼ táan u beetik junpʼéel baʼal mix junpʼéel gobierno páajchajak u beetik teʼ kʼiinoʼobaʼ, u kaʼansik u millonesil máakoʼob u yeʼesoʼob yaabilaj yéetel maʼ u beetkoʼob loob tiʼ u maasil (Isa. 11:9). Kʼojaʼaniloʼob. Jéeobaeʼ yaan u tsʼáaik toj óolal tiʼ le máaxoʼob meyajtikoʼ (Isa. 35:5, 6). Óotsilil. Jéeobaeʼ yaan u tsʼáaik tuláakal baʼax kʼaʼabéet tiʼ le máaxoʼob meyajtikoʼ yéetel maʼ kun xuʼulul u kaʼanskoʼob, leloʼobaʼ maas koʼoj u tojol tiʼ le ayikʼaliloʼoboʼ (Sal. 72:12, 13).

«[KANEʼEX] BIX JEʼEL A NÚUKIKEʼEX U TʼAAN CADA JUNTÚUL MÁAKEʼ»

17. ¿Baʼax unaj k-beetik utiaʼal maʼ k-tuukul jeʼex le yóokʼol kaabaʼ?

17 Ken k-uʼuy u yaʼalaʼal junpʼéel baʼal ku bin tu contra baʼax k-creertikeʼ, unaj k-xakʼalxoktik le Bibliaoʼ yéetel unaj k-tʼaan yéetel juntúul sukuʼun úuch joʼopʼok u meyajtik Jéeoba. Unaj k-tuklik baʼaxten uts tu tʼaan u maasil máakoʼob, baʼaxten maʼ jaajiʼ yéetel bix jeʼel k-eʼesik maʼ jaajeʼ. Wa k-beetik le baʼax aʼalaʼab tiʼ le sukuʼunoʼob yanoʼob Colosas tumen Pablooʼ yaan k-kanáantik bix k-tuukul. Tu yaʼalajtiʼob: «Maʼ u xuʼulul a weʼeskeʼex naʼatil ken yanakeʼex ichil le máaxoʼob minaʼanoʼob teʼ múuchʼuliloʼ» yéetel «[kaneʼex] bix jeʼel a núukikeʼex u tʼaan cada juntúul máakeʼ» (Col. 4:5, 6).

^ xóot’ol 9 Yaan máakoʼobeʼ ku meyajtiʼob baʼax ku yaʼalik Juan 7:53 tak 8:11 utiaʼal u yaʼalikoʼob chéen juntúul máax minaʼan u kʼeban jeʼel u páajtal u juzgartik juntúul máax ku núupkʼebantaleʼ. Baʼaleʼ maʼ xaaneʼ maʼ u yojloʼob wa le jaats jeʼeloʼ maʼ táakbesaʼanoʼob ichil le Kiliʼich Tsʼíiboʼoboʼ. Teʼ Ley tu tsʼáaj Jéeoba tiʼ le israelitaʼoboʼ ku yaʼalikeʼ wa ku chuʼukul juntúul máak chilikbal yéetel u yatan yaanal máakeʼ, tu kaʼatúulal unaj u kíimsaʼal (Deu. 22:22).