Xeen tiʼ baʼax ku taasik

Xeen tu cuadroil baʼax ku taasik

XOOK 49

Yaan u súutukil meyaj yéetel jeʼelel

Yaan u súutukil meyaj yéetel jeʼelel

«Koʼoteneʼex, ka a chan jeʼelsabaʼex» (MAR. 6:31).

KʼAAY 143 Pʼil a wich, páaʼt le túumben luʼumoʼ

TIʼ BAʼAX KUN TʼAAN *

1. ¿Bix u yilik yaʼab máak le meyajoʼ?

¿BIX u yilaʼal le meyaj tumen le máakoʼob teʼ tuʼux kajaʼanoʼonoʼ? Tiʼ yaʼab luʼumiloʼobeʼ le máakoʼoboʼ jach chʼiikloʼob meyaj. Le oʼolal minaʼan tiempo tiʼob utiaʼal u jeʼeleloʼob, u yantaloʼob yéetel u familiaʼob mix utiaʼal u kaanbaloʼob tiʼ Dios (Ecl. 2:23). Yaan xaneʼ maʼakʼóol meyaj, le oʼolal ku kaxtik baʼax u yaʼal utiaʼal maʼ u meyaj (Pro. 26:13, 14).

2, 3. ¿Baʼax eʼesik Jéeoba yéetel Jesuseʼ jach j-meeyjiloʼob?

2 Jeʼex k-ilkoʼ u máakiloʼob le yóokʼol kaabaʼ sen chʼiikloʼob meyaj yéetel uláakʼoʼobeʼ maʼakʼóoloʼob. U jaajileʼ mix junpʼéel maʼalobiʼ. Chéen baʼaleʼ, ¿baʼax ta tʼaan ku tuklik Jéeoba yéetel Jesús yoʼolal le meyajoʼ? U jaajileʼ Jéeobaeʼ jach uts tu tʼaan u meyaj. Bey tu yeʼesil Jesús yéetel le baʼax tu yaʼalaʼ: «In Taataeʼ tak bejlaʼa táan u meyajeʼ, teen xaneʼ láayliʼ táan in meyajeʼ» (Juan 5:17). Tuukulnakoʼon tiʼ bukaʼaj angeloʼob tu beetaj yéetel tiʼ le u maasil baʼaloʼob yaan teʼ kaʼanoʼ. Maʼalob xan ka tuukulnakoʼon tiʼ tuláakal le baʼaloʼob tu beetaj utiaʼal u jatsʼutskíintik le Luʼumaʼ. Le oʼolal bakáan le salmistaoʼ tu yaʼalaj: «¡Bukaʼaj baʼaloʼob u beetmaj, Yuumtsil! Tuláakal ta beetaj yéetel naʼat; ¡a meyajeʼ tuláakal tuʼux ku yilaʼal!» (Sal. 104:24).

3 Jesuseʼ jach j-meeyjil jeʼex u Taataeʼ. Letiʼeʼ tu yáantaj u Taata ‹le ka tu beetaj le kaʼanoʼ› yéetel anchaj tu tséel jeʼex juntúul máak jach u yojel meyajeʼ (Pro. 8:27-31). Le ka taal xan way Luʼumeʼ jach tu tsʼáaj u yóol meyaj, hasta tu yaʼalaj ku yilik bey u yoʼocheʼ. Tuláakal le meyaj tu beetoʼ tu yeʼesaj Dios túuxte (Juan 4:34; 5:36; 14:10).

4. ¿Baʼax eʼesik Jéeoba yéetel Jesuseʼ tu jóoʼsoʼob u súutukil utiaʼal u jeʼeleloʼob?

4 Jeʼex tsʼoʼok k-ilkoʼ Jéeoba yéetel Jesuseʼ jach j-meeyjiloʼob, ¿u kʼáat wa túun u yaʼal jach junpuliʼ maʼ unaj u jeʼelel máakiʼ? Maʼatech. U jaajileʼ Jéeobaeʼ maʼatech u kaʼanal, le oʼolal maʼ kʼaʼabéet u jeʼeleliʼ. Baʼaleʼ le Bibliaoʼ ku yaʼalikeʼ ka tsʼoʼok u beetik le kaʼan yéetel le Luʼumoʼ ‹tu siete kʼiinileʼ jeʼeli› (Éxo. 31:17). Lelaʼ u kʼáat u yaʼaleʼ tu jeʼelsuba utiaʼal u disfrutartik le baʼaloʼob tsʼoʼok u beetkoʼ. ¿Kux túun Jesús? Letiʼ xaneʼ kex yaʼab meyaj tu beetaj ka taal way Luʼumeʼ tu jóoʼsaj u súutukil utiaʼal u jeʼelel bey xan utiaʼal u janal yéetel u amigoʼob (Mat. 14:13; Luc. 7:34).

5. Tumen yaʼab baʼax ku beetik le máaxoʼob meyajtik Diosoʼ, ¿baʼax jeʼel u talamtal u beetkoʼobeʼ?

5 Le Bibliaoʼ ku yaʼalik tiʼ le máaxoʼob meyajtik Diosoʼ unaj u tsʼáaik u yóoloʼob meyaj. Máaxoʼob meyajtik Dioseʼ kʼaʼabéet saʼakʼóoloʼob maʼ maʼakʼóoloʼobiʼ (Pro. 15:19). U maas yaʼabil tiʼ toʼoneʼ kʼaʼabéet u meyaj utiaʼal u tsʼáaik baʼax kʼaʼabéet tiʼ u familia. Tsʼoʼoleʼ tuláakloʼon kʼaʼabéet xan k-kʼaʼaytik le jatsʼuts baʼaxoʼob ku yaʼalik le Bibliaoʼ. Pero kex yaʼab baʼaloʼob k-beetkeʼ kʼaʼabéet k-jóoʼsik tiempo utiaʼal k-jeʼelel tubeel. ¿Ku talamtaltoʼon wa k-tsʼáaik u pʼiis le bukaʼaj tiempo kʼaʼabéet utiaʼal k-meyaj, k-kʼaʼaytaj yéetel k-jeʼelel? ¿Bukaʼaj tiempo unaj k-meyaj yéetel bukaʼaj tiempo unaj k-jóoʼsik utiaʼal k-jeʼelel?

BIX JEʼEL K-TSʼÁAIK U PʼIISEʼ

6. Le baʼax ku yaʼalik Marcos 6:30 tak 34, ¿bix u yeʼesik Jesuseʼ ku tsʼáaik kaʼach u pʼiis u meyaj yéetel u jeʼelel?

6 Kʼaʼabéet k-kanik k-tsʼáa u pʼiis le meyajoʼ. Le rey Salomonoʼ tu yaʼaleʼ «yaan [u súutukil] utiaʼal u yúuchul tuláakal baʼax», jeʼex u yúuchul paakʼal, u beetaʼal junpʼéel naj, okʼol, cheʼej yéetel óokʼot (Ecl. 3:1-8). U jaajileʼ jach kʼaʼabéet u meyaj yéetel u jeʼelel máak. Jesuseʼ tu tsʼáaj u pʼiis le kaʼapʼéel baʼaloʼobaʼ. Juntéeneʼ le apostoloʼoboʼ binoʼob kʼaʼaytaj tiʼ jejeláas kaajoʼob, tsʼoʼoleʼ tumen jach tu tsʼáaj u yóoloʼob kʼaʼaytajeʼ «minaʼan kaʼach mix u súutukil utiaʼal u jaanloʼob». Le oʼolal Jesuseʼ tu yaʼalajtiʼob: «Koʼoteneʼex, ka a chan jeʼelsabaʼex tiʼ junpʼéel kúuchil tuʼux mix máak yaniʼ» (xok Marcos 6:30-34). U jaajileʼ maʼ tu páajtal u jeʼeleloʼob le bukaʼaj u kʼáatoʼobeʼ. Baʼaleʼ Jesuseʼ u yojel kʼaʼabéettiʼob.

7. K-naʼatik u leyil le Sabadooʼ, ¿bix jeʼel u yáantkoʼoneʼ?

7 Yaan kʼiineʼ ku kʼaʼabéettal u chan jeʼelel máak wa u kʼexik baʼax ku beetik sáamsamal. Bey u yeʼesik junpʼéel tiʼ le leyoʼob tsʼaʼab tiʼ le israelitaʼob tumen Jéeobaoʼ. Moiseseʼ tu yaʼalajtiʼob unaj u jeʼeleloʼob cada sábado. Teʼ kʼiinoʼobaʼ maʼatech k-beetik baʼax ku yaʼalik le Ley tsʼaʼab tiʼ Moisesoʼ, baʼaleʼ jeʼel k-jóoʼsik u yutsil wa k-naʼatik u leyil le Sabadooʼ. Leloʼ yaan u yáantkoʼon k-tsʼáa cuenta bix unaj k-ilik le meyaj yéetel u jeʼelel máakoʼ.

LE SABADOOʼ U KʼIINIL KAʼACH U JEʼELEL MÁAK YÉETEL U ADORARTAʼAL DIOS

8. Jeʼex u yaʼalik Éxodo 31:12 tak 15, ¿baʼax unaj u beetik kaʼach le israelitaʼob tu kʼiinil sabadooʼ?

8 Le Bibliaoʼ ku yaʼalikeʼ tu seis kʼiinileʼ Jéeobaeʼ xuʼul u beetik baʼaloʼob way Luʼumeʼ (Gén. 2:2). Pero lelaʼ maʼ u kʼáat u yaʼal wa maʼ uts tu tʼaan u meyajiʼ tumen tak teʼ kʼiinoʼobaʼ yaʼab meyaj ku beetik (Juan 5:17). U leyil le Sabadooʼ chíikaʼan tiʼ le baʼax ku yaʼalik u libroil Génesis yoʼolal Jéeobaoʼ, letiʼeʼ meyajnaj seis kʼiinoʼob yéetel tu siete kʼiinileʼ jeʼeli. Le oʼolal tu yaʼalaj tiʼ le israelitaʼob bey unaj u beetkoʼob xanoʼ. U leyil le Sabadooʼ ku kʼaʼajsik kaʼach tiʼob yéeyaʼanoʼob tumen Jéeoba. Le kʼiin jeʼeloʼ «junpáaykuntaʼan utiaʼal Yuumtsil» (xok Éxodo 31:12-15). Mix máak unaj u meyaj kaʼachi mix le paalaloʼoboʼ mix le palitsiloʼoboʼ, mix le baʼalcheʼob unaj u beetaʼal u meyajoʼoboʼ (Éxo. 20:10). Lelaʼ tu yáantaj u kaajil Israel utiaʼal u adorartikoʼob Jéeoba yéetel u maas natsʼkubaʼob tiʼ letiʼ.

9. Tu kʼiiniloʼob Jesuseʼ, ¿baʼaxten kʼaschaj bix u yilaʼal le sabadooʼ?

9 Jeʼex k-ilkoʼ le israelitaʼoboʼ jach ku jóoʼskoʼob u yutsil u kʼiinil le sabadooʼ. Chéen baʼaleʼ tu kʼiiniloʼob Jesuseʼ u nuuktakil le religionoʼoboʼ jach máan u kʼaboʼob, tumen tu yaʼaloʼob ka beetaʼak baʼaloʼob minaʼan ichil u leyil le Sabadooʼ. Tu yaʼaloʼobeʼ maʼ uts u tʼoʼokol u yiʼij trigoiʼ mix uts u tsʼaʼakal máax kʼojaʼaniʼ (Mar. 2:23-27; 3:2-5). Le baʼax tu yaʼaloʼob ka beetaʼakoʼ maʼ letiʼe baʼax u kʼáat Jéeobaoʼ, le oʼolal le ka kaʼansajnaj Jesuseʼ tu yaʼalaj maʼ maʼalob baʼax ku beetkoʼobiʼ.

U láakʼtsiloʼob Jesuseʼ u junpáaykuntmoʼob u kʼiinil sábado utiaʼal u adorartikoʼob Dios (Ilawil le xóotʼol 10) *

10. Le baʼax ku yaʼalik Mateo 12:9 tak 12, ¿baʼax ku kaʼansiktoʼon yoʼolal bix u yilik Jesús le sabadooʼ?

10 Jesús yéetel le máaxoʼob tsaypachtikoʼ ku tsʼoʼokbeskoʼob kaʼach le Ley tsʼaʼab tiʼ Moisesoʼ, le oʼolal maʼatech u meyajoʼob tu kʼiinil sábado. * Yoʼolal le baʼaxoʼob tu beetaj yéetel tu kaʼansaj Jesusoʼ tu yeʼesaj maʼ kʼaas u yilik ka áantaʼak yéetel ka beetaʼak uts tiʼ u maasiliʼ. Tu yaʼalaj: «Maʼalob ka beetaʼak baʼax uts tu kʼiinil Sábado» (xok Mateo 12:9-12). Yéetel le baʼax tu yaʼaloʼ tu yeʼesaj maʼ kʼaas ka beetaʼak baʼax uts tu kʼiinil sabadoiʼ. Le baʼaxoʼob tu beetoʼ tu yeʼesaj ku naʼatik baʼaxten Jéeobaeʼ tu yaʼalaj maʼ unaj u yúuchul meyaj tu kʼiinil sabadoiʼ. Como maʼatech u meyaj le israelitaʼob teʼ kʼiin jeʼeloʼ ku béeytal kaʼach u maas meyajtikoʼob Jéeoba. Jesús yéetel u láakʼtsiloʼobeʼ u junpáaykuntmoʼob u kʼiinil sábado utiaʼal u adorartikoʼob Dios, bey u yeʼesik le baʼax tu beetaj tu kaajil Nazaretoʼ. Le Bibliaoʼ ku yaʼalik: «Jeʼex suukil u beetik tu kʼiinil Sabadoeʼ, ook teʼ sinagogaoʼ ka waʼalaj xook» (Luc. 4:15-19).

¿BIX UNAJ K-ILIK LE MEYAJOʼ?

11. ¿Máax kaʼans tiʼ Jesús jach kʼaʼabéet u tsʼáaik u yóol máak meyaj?

11 Joseeʼ le táan u kaʼansik Jesús u beet u carpinteroiloʼ tu yilaj xan u kaʼansiktiʼ bix u yilik Dios le meyajoʼ (Mat. 13:55, 56). Jesuseʼ sáamsamal tu yilaj bix u tsʼáaik u yóol meyaj José utiaʼal u tsʼáaik baʼax kʼaʼabéet tiʼ u familia, tsʼoʼoleʼ chan yaʼaboʼob kaʼachi. Ka máan kʼiineʼ Jesuseʼ tu yaʼalaj tiʼ u disipuloʼob: «Máax ku meyajeʼ ku náajaltik u boʼotaʼal» (Luc. 10:7). Jeʼex k-ilkoʼ letiʼeʼ u yojel jach unaj u tsʼáaik u yóol meyaj máak.

12. ¿Baʼax tekstoiloʼob eʼesik bix u yilik kaʼach Pablo u tsʼáaik u yóol máak meyaj?

12 Apóstol Pablo xaneʼ tu yeʼesaj kʼaʼabéet u tsʼáaik u yóol máak meyaj. Kex ku meyaj utiaʼal u chan kaxtik u kuxtaleʼ tu tsʼaatáantaj u tsʼáaik kʼaj óoltbil u kʼaabaʼ Jesús bey xan le baʼaxoʼob tu kaʼansoʼ. Le sukuʼunoʼob kajaʼanoʼob Tesalónicaoʼ u yojloʼob ku «meyaj bul kʼiin yéetel bul áakʼab utiaʼal maʼ [u] chʼuytal tiʼ mix [máak]» (2 Tes. 3:8; Bax. 20:34, 35). Maʼ xaaneʼ le meyaj tu yaʼalaj ku beetkoʼ letiʼe tu beetaj le tiaʼan kaʼach Corintooʼ. Le tiaʼan teʼeloʼ pʼáat tu yotoch Áquila yéetel Priscila utiaʼal u «múul meyajoʼob», «u meyajoʼob kaʼacheʼ u chuykoʼob najoʼob de nookʼ». Le ka tu yaʼalaj Pablo ku meyaj «bul kʼiin yéetel bul áakʼab[eʼ]» maʼ tu yóotaj u yaʼal wa jach junpuliʼ maʼ tu jeʼeleliʼ. Letiʼeʼ ku jeʼelel kaʼach tu kʼiinil sábado yéetel ku yilik u kʼaʼaytaj tiʼ le judíoʼob maʼatech u meyajoʼob teʼ kʼiinoʼ (Bax. 13:14-16, 42-44; 16:13; 18:1-4).

13. ¿Baʼax ku kaʼansiktoʼon le bix kuxlajik apóstol Pablooʼ?

13 Apóstol Pabloeʼ jach maʼalob baʼax tu kaʼansajtoʼon, tumen kex kʼaʼabéetchaj u meyajeʼ, tu yilaj u tsʼáaik u yóol u ‹kʼaʼayt u maʼalob péektsilil Dios› (Rom. 15:16; 2 Cor. 11:23). Tsʼoʼoleʼ tu yaʼalaj tiʼ u maasil ka u beetoʼob jeʼex letiʼoʼ. Le oʼolal tak Áquila yéetel Priscilaeʼ tu tsʼáaj u yóoloʼob múul meyaj yéetel Pablo utiaʼal u tsʼoʼokbeskoʼob ‹le meyaj kʼubéentaʼabtiʼob tumen Cristo Jesusoʼ› (Rom. 12:11; 16:3). Tsʼoʼoleʼ tiʼ le sukuʼunoʼob kajaʼanoʼob Corintooʼ, Pabloeʼ tu yaʼalaj: «Yanak yaʼab baʼal a beeteʼex tiʼ u meeyjil Yuumtsil» (1 Cor. 15:58; 2 Cor. 9:8). Tu tsʼookeʼ tu yaʼalaj xan: «Wa yaan máax maʼ u kʼáat meyajeʼ, maʼ u janal» (2 Tes. 3:10).

14. ¿Baʼax tu yóotaj u yaʼal Jesús le ka tu yaʼalaj le baʼax ku yaʼalik Juan 14:12?

14 Le meyaj maas kʼaʼabéet u beetaʼal teʼ kʼiinoʼobaʼ letiʼe kʼaʼaytajoʼ yéetel u kaʼansaʼal le máakoʼob u kʼaj óoltoʼob Jéeobaoʼ. Jesuseʼ tu yaʼaleʼ le máaxoʼob tsaypachtikoʼ yaan u beetkoʼob junpʼéel meyaj maas nojoch tiʼ le tu beetaj letiʼoʼ (xok Juan 14:12). Lelaʼ maʼ u kʼáat u yaʼal wa yaan u beetkoʼob milagroʼobiʼ, baʼax tu yóotaj u yaʼaleʼ yaan u kʼaʼaytajoʼob yéetel yaan u kaʼansajoʼob maas yaʼab tuʼux, tiʼ maas yaʼab máak yéetel yaan u maas xáantal táan u beetkoʼob.

15. ¿Tiʼ baʼax kʼáatchiʼiloʼob unaj k-tuukul, yéetel baʼaxten?

15 Wa ka meyajeʼ, tukle: «¿Ku yilaʼal wa tumen u maasil jach kin tsʼáaik in wóol meyaj? ¿Kin kʼubik wa le meyaj le kʼiin aʼalaʼanten ka in tsʼoʼoksoʼ? ¿Kin wilik wa in beetik u maas maʼalobil ku páajtal?». Wa beyoʼ jeʼel k-lúubul utsil tiʼ k-patroneʼ yéetel k-éet meyajoʼobeʼ maas jeʼel u yuʼubikoʼob le jatsʼuts baʼaloʼob ku kaʼansik le Bibliaoʼ. Chéen baʼaleʼ, ¿kux túun tiʼ bix k-meyajtik Dios? Maʼalob ka tuukulnakech tiʼ le kʼáatchiʼobaʼ: «¿Ku yilaʼal wa in tsʼaamaj in wóol kʼaʼaytaj? ¿Kin líiʼskinba wa tubeel utiaʼal in tsikbal yéetel le máakoʼoboʼ? Kéen in wil yaan máax taak u maas kaanbaleʼ, ¿kin suut wa tu séebaʼanil in xíimbalte? ¿Kin táakpajal wa tiʼ le jejeláas bix u yúuchul kʼaʼaytajoʼ?». Wa bey a beetkoʼ jach yaan a disfrutartik le kʼaʼaytajoʼ, hasta ta cheʼej táan a beetik.

¿BIX UNAJ K-ILIK LE U JEʼELEL MÁAKOʼ?

16. 1) ¿Bix u yilik kaʼach Jesús yéetel u apostoloʼob u jeʼelel máak? 2) Teʼ kʼiinoʼobaʼ u maas yaʼabil le máakoʼoboʼ, ¿bix u yilkoʼob u jeʼelel máak?

16 Jesuseʼ u yojleʼ letiʼ yéetel u apostoloʼobeʼ kʼaʼabéet u chan jeʼeleloʼob cada wa baʼax kʼiin. Teʼ kʼiinoʼoboʼ yaʼab máak ku tuukul jeʼex le ayikʼal máak tu tsikbaltaj Jesús tiʼ junpʼéel kettʼaanoʼ. Bejlaʼa xaneʼ bey u tuukul yaʼab máakoʼ. Le máak tu yaʼalaj Jesusoʼ, tu chéen aʼalaj: «Maʼ a chiʼichnaktal, jaanen, ukʼulnen yéetel kiʼimakkúunt a wóol» (Luc. 12:19; 2 Tim. 3:4). Utiaʼal le máakaʼ le baʼax maas kʼaʼanaʼanoʼ letiʼe u jeʼeleloʼ yéetel u disfrutartik le kuxtaloʼ. Baʼaleʼ Jesús yéetel u apostoloʼobeʼ maʼ bey u tuukuloʼobiʼ, letiʼobeʼ maʼ chʼíik u beetoʼob chéen baʼax ku tsʼíiboltkoʼobiʼ.

Wa k-tsʼáaik u pʼiis k-meyaj bey xan k-jeʼeleleʼ yaan u béeytal k-maas táakpajal tiʼ baʼaxoʼob jach jeʼel u taasiktoʼon kiʼimak óolaleʼ (Ilawil le xóotʼol 17) *

17. ¿Baʼax k-ilik k-beetik kéen jeʼelkoʼon yéetel kéen xiʼikoʼon xíimbal?

17 Jeʼex tu beetil Jesuseʼ toʼon xaneʼ tak teʼ kʼiinoʼob k-jóoʼsmaj utiaʼal k-jeʼeleloʼ k-ilik k-kʼaʼaytaj yéetel k-bin teʼ muchʼtáambaloʼoboʼ. ¿Baʼaxten? Tumen k-ojleʼ táakaʼan ichil le adoración k-tsʼáaik tiʼ Jéeobaoʼ, le oʼolal k-beetik tuláakal le ku páajtal utiaʼal k-táakpajliʼ (Heb. 10:24, 25). Kex bijaʼanoʼon xíimbaleʼ k-ilik maʼ k-pʼaxik mix junpʼéel muchʼtáambal yéetel k-ilik k-kʼaʼaytaj tiʼ le máakoʼoboʼ (2 Tim. 4:2).

18. ¿Baʼax ku páaʼtik Jesús ka k-beete?

18 K-tsʼáaik gracias tiʼ k-Rey Jesucristo tumen maʼatech u kʼáatiktoʼon ka k-beet baʼax u yojel maʼ tu páajtal k-beetik, tsʼoʼoleʼ ku kaʼansiktoʼon bix unaj k-tsʼáaik u pʼiis le meyajoʼ bey xan u jeʼelel máak (Heb. 4:15). Letiʼeʼ u yojel kʼaʼabéet u chan jeʼelskuba máak. Baʼaleʼ ku yaʼaliktoʼon xan ka meyajnakoʼon utiaʼal k-kaxtik baʼaxoʼob kʼaʼabéettoʼon yéetel ka k-tsʼáa k-óol k-kaʼans u maasil máakoʼoboʼ. Teʼ tuláakʼ xookoʼ yaan k-kanik baʼax tsʼoʼok u beetik Jesús utiaʼal k-jáalkʼabtaʼal tiʼ le kʼebanoʼ.

KʼAAY 38 Jéeoba kun tsʼáaiktech muukʼ

^ xóot’ol 5 Le Bibliaoʼ ku kaʼansiktoʼon bix unaj k-tsʼáaik u pʼiis k-meyaj yéetel k-jeʼelel. Teʼ xookaʼ yaan k-xakʼaltik u leyil le Sábado tsʼaʼab tiʼ le israelitaʼoboʼ, junpʼéel kʼiin jóoʼsaʼan utiaʼal u jeʼelel máak. Lelaʼ yaan u yáantkoʼon k-tsʼáa cuenta bix k-ilik le meyajoʼ bey xan u jeʼelel máak.

^ xóot’ol 10 Le ka kíim Jesuseʼ u disipuloʼobeʼ tu yeʼesoʼob jach ku tsʼoʼokbeskoʼob u leyil le Sabadooʼ, le oʼolal tu páaʼtoʼob u máan u kʼiinil sábado utiaʼal u seguer u xaʼakʼtikoʼob le kiʼibok xíiwoʼob yéetel le kiʼibok aceite ken u jiʼob tu wíinklil Jesusoʼ (Luc. 23:55, 56).

^ xóot’ol 55 DIBUJO: José táan u bisik u familia teʼ sinagoga tu kʼiinil sabadooʼ.

^ xóot’ol 57 FOTOʼOB: Juntúul taatatsil ku meyaj utiaʼal u tsʼáaik baʼax kʼaʼabéet tiʼ u familiaeʼ ku yilik xan u jóoʼsik u súutukil utiaʼal u maas kaanbaloʼob tiʼ Dios. Tsʼoʼoleʼ kex bijaʼanoʼob xíimbaleʼ ku yilik u táakpajloʼob teʼ kʼaʼaytaj yéetel teʼ muchʼtáambaloʼ.