Taatatsileʼex, áant a paalaleʼex utiaʼal ka yanaktiʼob naʼat utiaʼal u salvarkubaʼob
«Desde ta chichnil ta kʼaj óoltaj le Kiliʼich Tsʼíiboʼob jeʼel u tsʼáaikoʼobtech naʼat utiaʼal ka a salvarta[baoʼ].» (2 TIM. 3:15)
1, 2. ¿Baʼaxten ku chiʼichnaktal jujuntúul taatatsiloʼob ken u yiloʼob taak u yokjaʼ u paalaloʼob?
CADA jaʼabeʼ u milesil máaxoʼob xokik le Bibliaoʼ ku kʼubik u kuxtaloʼob tiʼ Jéeoba yéetel ku yokjaʼob. Yaʼab tiʼ letiʼobeʼ paalaloʼob líikʼoʼob ichil junpʼéel familia tuʼux ku meyajtaʼal Dios yéetel tsʼoʼok u yéeyikoʼob le kuxtal maas maʼaloboʼ (Sal. 1:1-3). Le taatatsiloʼob meyajtik Jéeobaoʼ jach ku tsʼíiboltkoʼob u kʼuchul u kʼiinil u yokjaʼ u paalaloʼob (ket yéetel 3 Juan 4).
2 Chéen baʼaleʼ maʼ xaaneʼ yaan baʼax chiʼichnakkúuntik le taatatsiloʼobaʼ. Maʼ xaaneʼ u kʼaj óoloʼob jujuntúul táankelem paalaloʼob okjaʼanajoʼob, baʼaleʼ joʼopʼ u tuklikoʼob wa jach tu jaajil ku taasik utsil u beetaʼal baʼax uts tu tʼaan Dios. Yanoʼobeʼ xuʼul tak u meyajtikoʼob Jéeoba. Le oʼolal yaan taatatsiloʼobeʼ ku sajaktaloʼob u kʼexpajal u tuukul u paalaloʼob ken tsʼoʼokok u yokjaʼob ka tak xuʼuluk u yaabiltikoʼob Dios. Bey úuchik tiʼ le múuchʼulil yaan Apo. 2:4). ¿Baʼax jeʼel u beetik le taatatsiloʼob utiaʼal maʼ u yúuchul tiʼ u paalaloʼob beyoʼ? ¿Bix jeʼel u yáantkoʼob utiaʼal u salvarkubaʼobeʼ? (1 Ped. 2:2.) Koʼoneʼex ilik bix áantaʼabik Timoteo.
kaʼach Éfeso teʼ yáax siglooʼ. Jesuseʼ tu yaʼalajtiʼ: «Tsʼoʼok u xuʼulul a weʼesik le yaabilaj yanchajtech tu káajbaloʼ» («TA KʼAJ ÓOLTAJ LE KILIʼICH TSʼÍIBOʼOB[Oʼ]»
3. 1) ¿Baʼax kʼiin ka kʼaj óoltaʼab u kaʼansaj Jesús tumen Timoteo, yéetel baʼax tu beetaj ka tsʼoʼoki? 2) ¿Máakalmáak le óoxpʼéel baʼaloʼob tu yaʼalaj Pablo tiʼ Timoteooʼ?
3 Ku tuklaʼaleʼ Timoteoeʼ tu kʼaj óoltaj u kaʼansaj Jesús tu añoil 47, ka yáax xíimbaltaʼab u noj kaajil Listra tumen apóstol Pablo. Maʼ xaaneʼ teʼ kʼiinoʼob jeʼeloʼ jach táankelem, baʼaleʼ jach tu tsʼáaj ichil u kuxtal le baʼax tu kanoʼ, le oʼolal ka máan dos añoseʼ bin kʼaʼaytaj yéetel Pablo. Kex dieciséis años tiʼ leloʼ Pabloeʼ tu yaʼalajtiʼ: «Maʼ u xuʼulul a tsʼáaik a wóol tiʼ le baʼaxoʼob ta kanaj yéetel oksaʼab ta tuukul a creertoʼ, tumen a wojel tiʼ máaxoʼob ta kanaj. Tsʼoʼoleʼ desde ta chichnil ta kʼaj óoltaj le Kiliʼich Tsʼíiboʼob [ich Hebreo] jeʼel u tsʼáaikoʼobtech naʼat utiaʼal ka a salvartaba tu yoʼolal le fe ka tsʼáaik tiʼ Cristo Jesusoʼ» (2 Tim. 3:14, 15). Koʼoneʼex xakʼaltik le óoxpʼéel tʼaanoʼobaʼ: 1) «ta kʼaj óoltaj le Kiliʼich Tsʼíiboʼo[boʼ]», 2) «oksaʼab ta tuukul a creert[e]» yéetel 3) «jeʼel u tsʼáaikoʼobtech naʼat utiaʼal ka a salvartaba tu yoʼolal le fe ka tsʼáaik tiʼ Cristo Jesusoʼ».
4. ¿Baʼaxoʼob tsʼoʼok u yáantkech utiaʼal a kaʼansik a mejen paalal? (Ilawil le foto yaan tu káajbal le xookaʼ.)
4 Le taatatsiloʼob meyajtik Diosoʼ u kʼáatoʼob ka kʼaj óoltaʼak le «Kiliʼich Tsʼíiboʼob» tumen u paalaloʼoboʼ. Bejlaʼeʼ táakaʼan xan le Kiliʼich Tsʼíiboʼob ich Hebreooʼ yéetel le Griegooʼ. Tak le mejen paalaloʼoboʼ jeʼel u páajtal u kankoʼob jujunpʼéel baʼaloʼob yoʼolal le máaxoʼob ku chʼaʼchiʼitaʼal ichil le Bibliaoʼ. U kaajal Jéeobaeʼ tsʼoʼok u jóoʼsik libroʼob, folletoʼob yéetel videoʼob ich yaʼab idiomaʼob utiaʼal u yáantaʼal le paalaloʼob tumen u taataʼoboʼ. ¿Máakalmáak kʼajaʼantechiʼ? Kʼaʼajaktoʼoneʼ utiaʼal k-bisikba maʼalob yéetel Jéeobaeʼ, kʼaʼabéet k-kʼaj óoltik le Kiliʼich Tsʼíiboʼoboʼ.
«OKSAʼAB TA TUUKUL A CREERT[E]»
5. 1) ¿Baʼax u kʼáat u yaʼal ‹oksaʼab ta tuukul a creerte›? 2) ¿Baʼaxten k-aʼalik Timoteoeʼ kʼuch u jach creert Jesuseʼ letiʼ le Mesíasoʼ?
5 Maʼ chéen unaj a kaʼansik tiʼ a mejen paalal baʼaxoʼob ku tsikbaltik le Bibliaoʼ. Timoteoeʼ ‹oksaʼab tu tuukul u creerte›. Le tʼaan griegooʼ jeʼel xan u tsʼáaik naʼatbil «a wáantaʼal a creert wa baʼax» wa «a creertik jach tu jaajil junpʼéel baʼal». Timoteoeʼ desde tu chichnil u kʼaj óol le Kiliʼich Tsʼíiboʼob ich Hebreooʼ. Baʼaleʼ ka máan kʼiineʼ tu yilaj le baʼaxoʼob eʼesik Jesuseʼ letiʼ le Mesíasoʼ. Yoʼolal baʼaxoʼob kʼuch u jach creerteʼ okjaʼanajeʼ ka bin kʼaʼaytaj yéetel Pablo.
6. ¿Bix jeʼel a wáantik a paalal u jach creert le baʼax ku kanik teʼ Bibliaoʼ?
6 ¿Bix jeʼel a wáantik a paalal u jach creert baʼax ku kanik jeʼex áantaʼabik Timoteoeʼ? Yáaxeʼ kʼaʼabéet u yantaltech paciencia. Le paaloʼ maʼ chéen ichil junsúutuk ken u jáan creert wa baʼaxiʼ, mix xan wa chéen tumen u taataʼob creertik jach jaaj. Utiaʼal u creertik le chan paal jach jaaj baʼax ku yaʼalik le Bibliaoʼ, unaj u meyajtiʼ le páajtalil yaantiʼ utiaʼal u tuukul (xok Romailoʼob 12:1). Le taatatsiloʼoboʼ jach nojoch u yáantajoʼob, maases ken beetaʼak kʼáatchiʼob tumen u paalaloʼob. Koʼoneʼex ilik bix u beetik juntúul taatatsil.
7, 8. 1) ¿Bix u yeʼesik paciencia juntúul taatatsil ken u kaʼans u hija? 2) ¿Bix tsʼoʼok a weʼesik paciencia utiaʼal a kaʼansik a paalal?
7 Juntúul sukuʼun ku kʼaabaʼtik Thomaseʼ yaan juntúul u hija de 11 años. Ku yaʼalikeʼ u hijaeʼ yaan kʼiineʼ ku kʼáatik: «¿Maʼ wa ta tʼaan meyajnaj tiʼ Jéeoba le evolución utiaʼal u beetik le baʼaxoʼob kuxaʼanoʼoboʼ? ¿Baʼaxten maʼatech k-votar yéetel k-beetik uláakʼ baʼaloʼob utiaʼal k-áantik k-éet kaajaloʼob?». Yaan kʼiineʼ Thomaseʼ ku yilik maʼ u jáan núukiktiʼ chéen yéetel junpʼéel tʼaan. U yojel maas jeʼel u yáantik u creert jujunpʼíitileʼ.
8 Le máaxoʼob meyajtik Diosoʼ jach kʼaʼanaʼan u yeʼeskoʼob paciencia. Utiaʼal u kaʼansik u hijaeʼ Thomaseʼ u yojel kʼaʼabéet u yeʼesik paciencia (Col. 3:12). U yojel ku bisik tiempo, yéetel yaʼab u téenel kun tsikbaloʼob. Yaan u beetik u tuukul u hija utiaʼal ka kʼuchuk u creert jach jaaj le baʼax ku yaʼalik le Bibliaoʼ. Thomaseʼ ku yaʼalik: «Teen yéetel in wataneʼ k-ilik wa jach ku creertik le baʼax ku kanikoʼ yéetel wa ku naʼatik baʼaxten letiʼ u jaajil, maases ken tʼaanakoʼon tiʼ baʼaloʼob kʼaʼanaʼantak. Maʼalob ka u beet kʼáatchiʼob. Maas jeʼel in tuklik wa maʼ tu beetik kʼáatchiʼob yoʼolal baʼaxoʼob ku kaʼansaʼaltiʼeʼ».
9. ¿Bix unaj u yáantaʼal le paalaloʼob u creertoʼob le baʼax ku yaʼalik le Bibliaoʼ?
9 Wa ka weʼesik pacienciaeʼ, a paalaloʼobeʼ jujunpʼíitil ken u kanoʼob «bukaʼaj u kóochil, u chowakil, u kaʼanlil yéetel u taamil» le baʼax ku kaʼansik le Bibliaoʼ (Efe. 3:18). Unaj a chʼaʼik en cuenta jaypʼéel jaʼab yaantiʼob yéetel baʼaxoʼob jeʼel u páajtal u naʼatkoʼob ken a kaʼansoʼobeʼ. Wa jach tu jaajil ku creertikoʼob le baʼax ku kankoʼoboʼ, maas yaan u páajtal u tsolkoʼob tiʼ u yéet xookoʼob yéetel tiʼ uláakʼ máakoʼob (1 Ped. 3:15). ¿Jeʼel wa u páajtal u tsolkoʼob yéetel le Biblia baʼax ku yúuchul tiʼ máak ken kíimkoʼ? ¿Jach wa ku creertikoʼob? * Jeʼex túun k-ilkoʼ kʼaʼabéettech paciencia utiaʼal a kaʼansik tiʼ a paalal baʼax ku yaʼalik le Bibliaoʼ, baʼaleʼ jach ku taasik utsil (Deu. 6:6, 7).
10. ¿Baʼax unaj u beetik le taatatsiloʼoboʼ?
10 Chéen baʼaleʼ utiaʼal ka u jach creert le paalaloʼob letiʼ u jaajiloʼ, yáaxeʼ letiʼe taatatsiloʼob unaj u yeʼeskoʼob ku creertikoʼoboʼ. Stephanie, yaan óoxtúul u hijaʼobeʼ, ku yaʼalik: «Desde tu mejentakiloʼobeʼ kin tuklik: ‹¿Kin tsolik wa tiʼob baʼaxten kin creertik yaan Jéeoba, toj baʼax ku beetik yéetel u yaabiltmoʼon? ¿Ku tsʼáaikoʼob wa cuenta jach tu jaajil in yaabiltmaj?›. Wa teen maʼ tin creertikeʼ maʼ tu páajtal in páaʼtik ka u creertoʼob xan letiʼob».
«JEʼEL U TSʼÁAIKOʼOBTECH NAʼAT UTIAʼAL KA A SALVARTABA[Eʼ]»
11, 12. ¿Baʼax le naʼat ku yaʼalik le Bibliaoʼ, yéetel baʼaxten maʼ tu yantal tiʼ máak chéen tumen tsʼoʼok u nojochtal?
11 Jeʼex tsʼoʼok k-ilkoʼ Timoteoeʼ 1) u kʼaj óol le Kiliʼich Tsʼíiboʼoboʼ yéetel 2) jach ku creertik letiʼ u jaajil. Baʼaleʼ ¿baʼax tu yóotaj u yaʼal Pablo ka tu yaʼalaj le Kiliʼich Tsʼíiboʼoboʼ ‹jeʼel u tsʼáaikoʼob naʼat utiaʼal u salvarkuba› máakoʼ?
12 U kaʼapʼéel libroil Perspicaciaeʼ ku yaʼalikeʼ le naʼat ku yaʼalaʼal teʼ Bibliaoʼ ku tsʼáaik xan naʼatbil: «U meyaj maʼalob tiʼ máak baʼax u yojel utiaʼal u yutskíintik wa baʼax talamil, u jechik junpʼéel baʼax sajbeʼentsil, u beetik baʼax tsʼoʼok u chʼaʼtuklik wa u yáantik uláakʼ máakoʼob u beetoʼob xan beyoʼ. U kúulpachil tiʼ le j-maʼ naʼatiloʼ». Le Bibliaoʼ ku yaʼalikeʼ Pro. 22:15). Máax yaan u naʼateʼ ku yeʼesik yiijchajaʼan u tuukul. Baʼaleʼ maʼ tu yiijtal u tuukul máak chéen tumen tsʼoʼok u nojochtal, baʼaxeʼ ku yilaʼal tsʼoʼok u yiijtal u tuukul wa ku yeʼesik tsiikil tiʼ Jéeoba yéetel ku beetik baʼax ku yaʼalik (xok Salmo 111:10).
«j-maʼ naʼatileʼ u tsʼeʼetsʼek tuukul táankelmil» (13. ¿Bix jeʼel u yeʼesik juntúul paal yaan le naʼat tiʼ utiaʼal u salvarkubaoʼ?
13 Le táankelem paalaloʼob tsʼoʼok u káajal u yiijchajal u tuukuloʼoboʼ maʼ beyoʼob jeʼex junpʼéel barco «ku suʼusutaʼal tumen le iikʼoʼ yéetel ku yuyunchʼintaʼal tumen u olasil le jaʼoʼ», baʼaxeʼ ku controlartik u tsʼíibolaloʼob yéetel maʼatech u chaʼik u suʼusutaʼaloʼob tumen u yéet paaliloʼob (Efe. 4:14). Letiʼobeʼ táan «u yiijtal u tuukuloʼob ikil u meyajtiʼob mantatsʼ; bey túunoʼ jeʼel u páajtal u kʼaj óoltikoʼob baʼax maʼalob bey xan baʼax maʼ maʼalobeʼ» (Heb. 5:14). Ku yeʼeskoʼob táan u yiijtal u tuukuloʼob ken u chʼaʼtukloʼob u beetkoʼob baʼax maʼalob kex maʼ táan u yilaʼaloʼob tumen u taataʼob wa tumen uláakʼ máakiʼ (Fili. 2:12). Le naʼat beyaʼ letiʼe kʼaʼabéet utiaʼal u salvarkuba máakoʼ (xok Proverbios 24:14). ¿Baʼax jeʼel u páajtal u beetik juntúul taatatsil utiaʼal ka yanak naʼat tiʼ u paalaloʼobeʼ? Jach kʼaʼabéet u yilik u kaʼansiktiʼob le baʼaxoʼob maʼalobtak tsʼoʼok u kanik letiʼoʼ. Yoʼolal bix u tʼaan yéetel baʼax ku beetkeʼ unaj u yeʼesik tiʼ u paalal ku tsʼáaik ichil u kuxtal le baʼax ku yaʼalik le Bibliaoʼ (Rom. 2:21-23).
14, 15. 1) ¿Baʼax unaj u tuklik le paal taak u yokjaʼoʼ? 2) ¿Bix jeʼel a wáantik a hijo tuukul tiʼ le utsiloʼob ku taasik u beetaʼal le baʼax ku yaʼalik le Bibliaoʼ?
14 Chéen baʼaleʼ maʼ chéen unaj u yaʼalaʼal tiʼ le paalaloʼob baʼax maʼalob yéetel baʼax maʼ maʼalobiʼ. Maʼalob xan ka kʼáataʼaktiʼob: «¿Baʼaxten bey jatsʼutstak jujunpʼéel tiʼ le baʼaxoʼob ku yaʼalik le Biblia maʼ u beetaʼaloʼ? ¿Baʼax áantkech a creert utiaʼal a wutsil le baʼax ku yaʼalik le Bibliaoʼ?» (Isa. 48:17, 18).
15 Ken u yaʼal juntúul paal taak u yokjaʼeʼ, kʼaʼabéet u yáantaʼal tumen u taataʼob utiaʼal Mar. 10:29, 30.) Táanil tiʼ u yokjaʼeʼ le paaloʼ unaj u naʼatik tuláakal leloʼ. Wa ku yáantaʼal tumen u taataʼob tuukul tiʼ le utsiloʼob ku taasik u yuʼubik tʼaan, bey xan tiʼ le talamiloʼob jeʼel u aktáantik wa maʼ u beetkoʼ, maas jeʼel u creertik mantatsʼ ku taasik utsil u beetik le baʼax ku yaʼalik le Bibliaoʼ (Deu. 30:19, 20).
ka tuukulnak tiʼ baʼaxoʼob táakaʼaniʼ. ¿Bix u yilik? ¿Baʼax utsil jeʼel u taasik tiʼeʼ? ¿Baʼax talamil jeʼel u yantaltiʼeʼ? ¿Baʼaxten maas yaʼab le utsiloʼob ku taaskoʼ? (WA KU KAʼAPʼÉELTAL U TUUKUL KEN TSʼOʼOKOK U YOKJAʼ
16. ¿Baʼax unaj u beetik juntúul taatatsil wa ku kaʼapʼéeltal u tuukul u hijo ken tsʼoʼokok u yokjaʼ?
16 ¿Baʼax jeʼel u páajtal u beetik juntúul taatatsil wa ku kaʼapʼéeltal u tuukul u hijo ken tsʼoʼokok u yokjaʼeʼ? Maʼ xaaneʼ ku káajal u yutstal tu yich le baʼaxoʼob ku beetaʼal teʼ yóokʼol kaabaʼ wa ku káajal u tuklik wa jach tu jaajil maʼalob ka beetaʼak baʼax ku yaʼalik le Bibliaoʼ (Sal. 73:1-3, 12, 13). Le taatatsiloʼoboʼ kʼaʼabéet u naʼatkoʼobeʼ le baʼax ken u beetoʼob teʼ súutukoʼ jeʼel u yáantik le paal u seguert u meyajtik Jéeobaoʼ wa u pʼatik. Kʼaʼabéet u yilkoʼob maʼ u baʼateloʼob tu yéetel, kex chan paal wa kex tsʼoʼok u táankelemtal. Unaj xan u yeʼeskoʼobtiʼ u yaabiltmoʼob yéetel u kʼáat u yáantoʼob.
17, 18. ¿Baʼax jeʼel u páajtal u beetik le taatatsil wa ku kaʼapʼéeltal u tuukul u hijoeʼ?
17 Le táankelem paal tsʼoʼok u yokjaʼoʼ tu prometertaj yaan u yaabiltik Jéeoba yéetel yaan u beetik baʼax ku yaʼalik táanil tiʼ u maasil baʼaloʼob (xok Marcos 12:30). Dioseʼ jach nojoch baʼal u yilik le promesaaʼ, le oʼolal bey unaj u yilaʼal tumen tuláakal le máaxoʼob u kʼubmaj u kuxtaloʼob tiʼoʼ (Ecl. 5:4, 5). Le taatatsiloʼoboʼ unaj u kaxtikoʼob u súutukil utiaʼal u kʼaʼajsikoʼob yéetel yaabilaj tiʼ u paalaloʼob le promesa tu beetoʼoboʼ. Baʼaleʼ táanil unaj u xakʼalxoktikoʼob baʼaxoʼob u yaʼalmaj u kaajal Jéeoba tiʼ le taatatsiloʼoboʼ. Beyoʼ yaan u páajtal u yeʼeskoʼob tiʼ u paalaloʼobeʼ maʼ chéen báaxal u kʼubik u kuxtaloʼob tiʼ Jéeobaiʼ, baʼaleʼ yaʼab utsiloʼob ku taasik.
18 Utiaʼal u yáantik u paalaloʼobeʼ, le taatatsiloʼoboʼ jeʼel u páajtal u yilkoʼob le jaats «Los padres preguntan» yaan tu tipʼaʼanil le yáax libro Los jóvenes preguntan. Teʼeloʼ ku yaʼalik: «Maʼ a tuklik wa a hijoeʼ taak u xúumpʼattik a religión. U maas yaʼabil le paalaloʼoboʼ chéen yaan baʼax chiʼichnakkúuntikoʼob». Maʼ xaaneʼ yoʼolal baʼax ku sen aʼalaʼaltiʼ tumen u yéet paaliloʼob, tumen ku yuʼubikubaʼob chéen tu juunaloʼob wa tumen ku tuklikoʼob chéen tiʼ u maasil séeb u tsʼaʼabal wa baʼax meyajil u beetoʼob teʼ múuchʼuliloʼ. Le tipʼaʼaniloʼ ku seguer u yaʼalik: «Ken úuchuk beyoʼ maʼ u kʼáat u yaʼal wa tsʼoʼok u xuʼulul u creertik baʼaxoʼob ku kaʼansaʼal ta religioniʼ. Baʼaxeʼ ku yúuchul tumen le táankelem paaloʼ talam u yilik u tsʼáaik ichil u kuxtal le baʼax ku creertikoʼ». Tsʼoʼoleʼ le tipʼaʼaniloʼ ku yaʼalik baʼax jeʼel u páajtal u beetik le taatatsil wa ku yaʼalaʼaltiʼ tumen u hijo maʼ u jaajil religión tuʼux yaniʼ.
19. ¿Bix jeʼel u yáantaʼal le paalaloʼob utiaʼal ka yanaktiʼob le naʼat utiaʼal u salvarkubaʼoboʼ?
19 Le taatatsiloʼoboʼ unaj u líiʼsik u paalaloʼob «yéetel u kaʼansaj bey xan yéetel u tsolnuʼuk Jéeoba» (Efe. 6:4). Jeʼex tsʼoʼok k-ilkoʼ, maʼ chéen unaj u kaʼansaʼal tiʼ le paalaloʼob baʼax ku yaʼalik le Bibliaoʼ, baʼaxeʼ unaj u yáantaʼaloʼob jujunpʼíitil utiaʼal u creertikoʼob baʼax ku kankoʼob. Letiʼobeʼ jach kʼaʼabéet u creertikoʼob baʼax ku kankoʼob utiaʼal u kʼubik u kuxtaloʼob tiʼ Jéeoba yéetel u meyajtikoʼob tu jaajil u yóoloʼob. Yéetel u yáantaj le Biblia, le kiliʼich muukʼ bey xan yéetel a wáantajeʼ jeʼel u yantal tiʼ a paalal le naʼat utiaʼal u salvarkubaʼoboʼ.
^ xóot’ol 9 Le áantajoʼob utiaʼal u xoʼokol le libro ¿Baʼax jach tu jaajil ku kaʼansik le Bibliaoʼ?, ku jóoʼsaʼal ich jejeláas idiomaʼob utiaʼal u yáantaʼal paalaloʼob yéetel nukuch máakoʼob u naʼatoʼob yéetel u tsoloʼob baʼaxoʼob ku yaʼalik le Bibliaoʼ. Le áantajoʼobaʼ tiaʼan teʼ jw.org teʼ jaats ENSEÑANZAS BÍBLICAS > AYUDAS PARA ESTUDIAR LA BIBLIA.