Xeen tiʼ baʼax ku taasik

Xeen tu cuadroil baʼax ku taasik

XOOK 43

«Le u jaajil naʼatoʼ ku yawat tʼaan teʼ bejoʼoboʼ»

«Le u jaajil naʼatoʼ ku yawat tʼaan teʼ bejoʼoboʼ»

«Le u jaajil naʼatoʼ ku yawat tʼaan teʼ bejoʼoboʼ. Maʼ tu xuʼulul u kʼaʼam tʼaan teʼ kʼíiwikoʼoboʼ» (PRO. 1:20, nota).

KʼAAY 88 Beet in kʼaj óoltik a beel

TIʼ BAʼAX KUN TʼAAN a

1. Teʼ kʼiinoʼobaʼ, ¿baʼax ku beetik u maas yaʼabil tiʼ le máakoʼob kex táan u yawat le u jaajil naʼat teʼ tuʼux ku máanoʼoboʼ? (Proverbios 1:20, 21, nota).

 ÓOLIʼ tuláakal tuʼux suuk kaʼach u yilaʼal sukuʼunoʼob yéetel kiikoʼob kiʼimak u yóoloʼob táan u kʼaʼaytikoʼob publicaciónoʼob tiʼ le máaxoʼob ku máanoʼob teʼ bejoʼoboʼ. Techeʼ, ¿tsʼoʼok wa a táakpajal tiʼ le jatsʼuts meyajaʼ? Wa beyoʼ maʼ xaaneʼ tsʼoʼok u taal ta tuukul le u jaajil naʼat táan u yawat ku yaʼalik u libroil Proverbiosoʼ (xok Proverbios 1:20, 21, nota). Teʼ Biblia yéetel teʼ publicaciónoʼoboʼ tiaʼan «le u jaajil naʼatoʼ» wa le naʼat ku taal tiʼ Jéeobaoʼ. Leloʼ jach letiʼe baʼax kʼaʼabéet tiʼ le máakoʼob utiaʼal u káajal u binoʼob tiʼ u bejil le kuxtaloʼ. ¿Máasaʼ jach ku kiʼimaktal k-óol kéen k-il yaan máax kʼamik le publicaciónoʼoboʼ? Chéen baʼaleʼ u jaajileʼ maʼ tuláakal ku yóotik u kʼamiʼ. Yanoʼobeʼ maʼ u kʼáat u yojéeltoʼob baʼax ku yaʼalik le Bibliaoʼ. Yanoʼobeʼ ku cheʼejtikoʼonoʼob, tumen ku tuklikoʼobeʼ le baʼax ku yaʼalik le Bibliaoʼ maʼ tu yáantik máak bejlaʼeʼ. Yanoʼob xaneʼ hasta ku yaʼalikoʼob baʼal tiʼ baʼax ku yaʼalik le Bibliaoʼ yéetel ku yaʼalikoʼobeʼ le máaxoʼob respetarkoʼ jach ku píitmáanoʼob wa jach santo u taaskubaʼob. Kex beyoʼ Jéeobaeʼ láayliʼ táan u kʼaʼaytik le u jaajil naʼat tiʼ tuláakal máakoʼ. ¿Bix u beetik?

2. ¿Tuʼux jeʼel k-kaxtik le u jaajil naʼatoʼ, chéen baʼaleʼ baʼax ku chʼaʼtuklik u beetik u maas yaʼabil tiʼ le máakoʼoboʼ?

2 Tiʼ Jéeobaeʼ ku meyaj le Biblia utiaʼal u tsʼáaik kʼaj óoltbil le u jaajil naʼatoʼ. Jeʼex k-ojliloʼ le Bibliaoʼ óoliʼ tiʼ tuláakal máak yaan. Tsʼoʼoleʼ le publicaciónoʼob ku tʼaanoʼob tiʼ le baʼax ku kaʼansik le Bibliaoʼ, gracias tiʼ Jéeobaeʼ beetaʼanoʼob ich maas tiʼ 1,000 idiomaʼob. Le máaxoʼob xokik le Biblia yéetel le publicaciónoʼob yéetel ku tsʼáaikoʼob ichil u kuxtaloʼoboʼ ku bin utsil tiʼob. Chéen baʼaleʼ u maas yaʼabil tiʼ le máakoʼoboʼ maʼ tu beetkoʼob u cuentail baʼax ku yaʼalik le u jaajil naʼatoʼ. Le kéen kʼaʼabéetchajak u chʼaʼtuklik u beetkoʼob wa baʼaxeʼ ku confiaroʼob chéen tiʼ letiʼob wa tiʼ uláakʼ máakoʼob. Maʼ xaaneʼ hasta ku yaʼalikoʼobtoʼon baʼal ikil k-beetik baʼax ku yaʼalik le Bibliaoʼ. Teʼ xookaʼ yaan k-ilik baʼaxten bey u beetik le máakoʼoboʼ. Chéen baʼaleʼ yáaxeʼ yaan k-ilik bix jeʼel u yantaltoʼon le naʼat ku taal tiʼ Jéeobaoʼ.

MÁAX KU KAANBAL TIʼ JÉEOBAEʼ KU YANTAL U NAʼAT

3. ¿Baʼax unaj k-beetik utiaʼal k-eʼesik jach tu jaajil yaan k-naʼat?

3 Le naʼatoʼ ku tsʼáaiktoʼon u páajtalil k-chʼaʼik maʼalob decisiónoʼob. Chéen baʼaleʼ yaan uláakʼ baʼax táakaʼan ichil le u jaajil naʼatoʼ. Le Bibliaoʼ ku yaʼalik: «Máakeʼ ku káajal u kaanbal kéen káajak u respetartik Jéeoba, le kéen kaanbalnak máak tiʼ le Máax Jach Santooʼ ku yantal u naʼat» (Pro. 9:10). Le oʼolal kéen kʼaʼabéetchajak k-chʼaʼtuklik junpʼéel baʼax importanteeʼ maʼalob ka k-chʼaʼ en cuenta baʼax ku tuklik Jéeoba, «le Máax Jach Santooʼ». Lelaʼ jeʼel u páajtal k-beetik kéen k-xok le Biblia yéetel le publicaciónoʼoboʼ. Beyoʼ yaan u chíikpajal jach tu jaajil yaan k-naʼat (Pro. 2:5-7).

4. ¿Baʼaxten k-aʼalik le u jaajil naʼatoʼ chéen tiʼ Jéeoba jeʼel u páajtal u taaleʼ?

4 Le u jaajil naʼatoʼ chéen tiʼ Jéeoba jeʼel u páajtal u taaleʼ (Rom. 16:27). ¿Baʼaxten k-aʼalik leloʼ? Yáaxeʼ tumen letiʼ beetmiloʼon yéetel letiʼeʼ u kʼaj óol tubeel tuláakal baʼax u beetmaj (Sal. 104:24). U kaʼapʼéeleʼ yoʼolal baʼaxoʼob ku beetkeʼ ku yeʼesik bukaʼaj naʼat yaantiʼ (Rom. 11:33). U yóoxpʼéeleʼ tumen le consejoʼob ku tsʼáaikoʼ mantatsʼ ku taasik utsil tiʼ le máaxoʼob ku tsʼáaikoʼob ichil u kuxtaloʼoboʼ (Pro. 2:10-12). Wa k-kʼáat ka yanaktoʼon le u jaajil naʼatoʼ kʼaʼabéet k-chʼaʼik en cuenta le óoxpʼéel baʼaloʼob tsʼoʼok k-aʼalikaʼ yéetel k-chaʼik u nuʼuktik tuláakal baʼax k-beetik.

5. ¿Bix tsʼoʼok u bin tiʼ le máakoʼob tumen maʼ tu kʼamkoʼob wa tiʼ Jéeoba u taal le u jaajil naʼatoʼ?

5 Yaʼab máakeʼ jatsʼuts u yilik le baʼaloʼob yaan way Luʼumaʼ, chéen baʼaleʼ maʼatech u creerkoʼob wa yaan Máax Beetmil, letiʼobeʼ ku tuklikoʼob evolucionar tu beetaj tuláakal baʼal. Yanoʼob xaneʼ ku yaʼalikoʼobeʼ ku creerkoʼob Dios, chéen baʼaleʼ ku tuklikoʼobeʼ bejlaʼeʼ maʼ tu yáantaʼaloʼob tumen le baʼax ku yaʼalik le Bibliaoʼ, le oʼolal ku kuxtaloʼob chéen jeʼex u kʼáatoʼobeʼ. Chéen baʼaleʼ, ¿tsʼoʼok wa u bin utsil tiʼ le máakoʼob ikil u confiaroʼob chéen tiʼ le naʼat yaantiʼoboʼ? ¿Tsʼoʼok wa u yantaltiʼob kiʼimak óolal bey xan esperanza? U jaajileʼ maʼatech. Le baʼaxoʼob ku yúuchul teʼ kʼiinoʼobaʼ ku yeʼesiktoʼon jach jaaj baʼax ku yaʼalik le Bibliaaʼ: «Minaʼan mix junpʼéel naʼat, mix junpʼéel tuukul yéetel mix junpʼéel nuʼuktaj jeʼel u béeytal tu contra Jéeobaeʼ» (Pro. 21:30). ¿Máasaʼ lelaʼ ku péeksikoʼon k-kʼáat tiʼ Jéeoba ka u tsʼáatoʼon le u jaajil naʼatoʼ? Chéen baʼaleʼ u maas yaʼabil le máakoʼoboʼ maʼ tu beetkoʼob. ¿Baʼaxten?

BAʼAXTEN LE MÁAKOʼOBOʼ MAʼ TU KʼAMKOʼOB LE U JAAJIL NAʼATOʼ

6. Jeʼex u yaʼalik Proverbios 1:22-25, ¿máaxoʼob ku beetkoʼob bey maʼ tu yuʼubikoʼob u kʼaʼam tʼaan le u jaajil naʼatoʼ?

6 Yaʼab máakoʼobeʼ ku beetkoʼob bey maʼ tu yuʼubikoʼob u yawat tʼaan «le u jaajil naʼat» teʼ bejoʼoboʼ. Le Bibliaoʼ ku tʼaan tiʼ óoxjaats máakoʼob maʼ tu yóotik u kʼamoʼob le u jaajil naʼatoʼ: le maʼ jach yaan u naʼatoʼoboʼ, le ku burlaroʼoboʼ yéetel le j-maʼ naʼatoʼoboʼ (xok Proverbios 1:22-25). Beoraaʼ yaan k-ilik baʼaxten le máakoʼobaʼ maʼ tu kʼamkoʼob le naʼat ku taal tiʼ Diosoʼ yéetel baʼax jeʼel u páajtal k-beetik utiaʼal maʼ k-pʼáatal jeʼex letiʼoboʼ.

7. ¿Baʼaxten yaan tiʼ le máaxoʼob maʼ jach yaan u naʼatoʼoboʼ uts tu tʼaan u pʼáatloʼob beyoʼ?

7 Le máaxoʼob maʼ jach yaan u naʼatoʼoboʼ ku creerkoʼob tuláakal baʼax ku yaʼalaʼaltiʼob (Pro. 14:15). U jaajileʼ yaʼab máakoʼob bey k-ilik teʼ kʼaʼaytajoʼ. U millonesil máakoʼobeʼ tsʼoʼok u tuʼusloʼob tumen u nuuktakil le religiónoʼob yéetel tumen le políticoʼoboʼ. Yaneʼ ku yaatal u yóoloʼob kéen u tsʼáaʼob cuenta chéen táan u tuʼusloʼob. Chéen baʼaleʼ le máaxoʼob maʼ jach yaan u naʼatoʼob ku chʼaʼchiʼitaʼaloʼob teʼ Proverbios 1:22, taaliʼtiʼob u chaʼik u tuʼusloʼob (Jer. 5:31). Letiʼobeʼ uts tu tʼaanoʼob u beetkoʼob chéen baʼax u kʼáatoʼob, maʼ uts tu tʼaan u kankoʼob baʼax ku yaʼalik le Bibliaoʼ mix ka u beetoʼob baʼax ku yaʼalikiʼ. Yaʼab máakeʼ ku tuukul jeʼex juntúul koʼolel jach u kʼubmaj u yóol tiʼ u religión ku taal tiʼ u kaajil Quebec (Canadá), le koʼolelaʼ tu yaʼalaj tiʼ juntúul Testigo: «Wa tsʼoʼok u tuskoʼon le sacerdoteoʼ u culpa letiʼ, maʼ k-culpa toʼoniʼ». ¿Máasaʼ toʼoneʼ maʼ k-kʼáat k-beetba jeʼex le máakoʼob taaliʼtiʼob u chaʼik u tuʼusloʼoboʼ? (Pro. 1:32; 27:12).

8. ¿Baʼax kun áantkoʼon utiaʼal u yantal k-naʼat?

8 Le oʼolal bakáan le Bibliaoʼ ku yaʼaliktoʼon maʼ k-beetikba jeʼex le máaxoʼob maʼ jach yaan u naʼatoʼoboʼ, baʼaxeʼ ‹ka tuukulnakoʼon jeʼex u tuukul nukuch máakoʼobeʼ› (1 Cor. 14:20). Jeʼel u yantaltoʼon naʼat wa k-tsʼáaik ichil k-kuxtal baʼaxoʼob ku yaʼalik le Bibliaoʼ. Jujunpʼíitileʼ yaan k-tsʼáaik cuentaeʼ ku yáantkoʼon k-chʼaʼ maʼalob decisiónoʼob yéetel ku yáantkoʼon utiaʼal maʼ k-oksikba ich problemas. Maʼalob ka k-jóoʼs u súutukil utiaʼal k-ilik wa tsʼoʼok k-progresar. Por ejemploeʼ wa tsʼoʼok u máan tiempo joʼopʼok a xokik le Biblia yéetel a bin teʼ muchʼtáambaloʼoboʼ, chéen baʼaleʼ maʼ okjaʼanakecheʼ maʼalob ka a tukult baʼaxten maʼ a beetiʼ. Chéen baʼaleʼ wa tsʼoʼok a wokjaʼeʼ maʼalob ka a tukult lelaʼ: ¿Tsʼoʼok wa in maas maʼalobkíintik bix in kʼaʼaytaj yéetel in kaʼansaj? ¿Kin chʼaʼik wa en cuenta baʼax ku yaʼalik le Biblia tu yorail in chʼaʼtuklik baʼax ken in beetoʼ? ¿Kin tratartik wa u maasil jeʼex u beetik kaʼach Jesúseʼ? Wa k-tsʼáaik cuenta yaan tuʼux kʼaʼabéet k-mejorareʼ maʼalob ka k-chʼaʼ en cuenta baʼax ku yaʼalik Jéeoba, tumen leloʼ «ku beetik u yantal u naʼat le máax maʼ jach yaan u naʼatoʼ» (Sal. 19:7).

9. ¿Bix u yeʼesik le máaxoʼob ku burlaroʼob maʼatech u kʼamkoʼob le naʼat ku taal tiʼ Diosoʼ?

9 Le u kaʼajaats máakoʼob maʼatech u beetkoʼob u cuentail le naʼat ku taal tiʼ Diosoʼ letiʼe máaxoʼob ku burlarkubaʼob tiʼ u maasiloʼ. Yaan kʼiineʼ teʼ kʼaʼaytajoʼ k-ilik máakoʼob beyoʼ, letiʼobeʼ uts tu tʼaan u burlarkubaʼob tiʼ máak (Sal. 123:4). Le Bibliaoʼ u yaʼalmiliʼeʼ tu tsʼook kʼiinoʼobeʼ yaan u yantal máakoʼob uts tu tʼaan u pʼaʼastajoʼob wa u burlaroʼob (2 Ped. 3:3, 4). Letiʼobeʼ beyoʼob jeʼex le u jaʼanoʼob Lot úuchjeakiloʼ, maʼatech u beetkoʼob u cuentail le baʼaxoʼob ku yaʼalaʼaltiʼoboʼ (Gén. 19:14). Yaʼab tiʼ letiʼobeʼ ku cheʼejtikoʼob le máaxoʼob ku yilik u beetkoʼob baʼax ku yaʼalik le Bibliaoʼ. Le máaxoʼob ku burlarkubaʼob tiʼ u maasiloʼ chéen ku «chʼíikil u beetoʼob le kʼaakʼas baʼaloʼob ku tsʼíiboltkoʼoboʼ» (Jud. 7, 17, 18). ¿Máasaʼ le apóstataʼob yéetel uláakʼ máakoʼob ku tsʼáaikubaʼob tu contra Jéeobaoʼ jach beyoʼob jeʼex le máaxoʼob ku burlaroʼob ku yaʼalik le Bibliaoʼ?

10. Jeʼex u yaʼalik Salmo 1:1, ¿baʼax jeʼel u yáantkoʼon utiaʼal maʼ k-pʼáatal jeʼex le máakoʼob suuk u burlaroʼoboʼ?

10 ¿Baʼax jeʼel u yáantkoʼon utiaʼal maʼ k-pʼáatal beyoʼon jeʼex le máakoʼob suuk u yaʼalikoʼob baʼal wa suuk u burlaroʼoboʼ? Junpʼéel baʼax jeʼel u yáantkoʼoneʼ letiʼe maʼ k-bisikba yéetel le máakoʼob mantatsʼ táan u quejarkubaʼoboʼ (xok Salmo 1:1). Leloʼ u kʼáat u yaʼaleʼ maʼatech k-uʼuyik yéetel maʼatech k-xokik baʼaloʼob ku taal tiʼ le apóstataʼoboʼ. Wa maʼ t-kanáantikbaeʼ jeʼel u suuktal k-aʼalik baʼaleʼ yéetel jeʼel u pʼáatal maʼ t-confiar tiʼ Jéeobaeʼ mix tiʼ le baʼax ku yaʼaliktoʼon u kaajaloʼ. Utiaʼal maʼ u yúuchultoʼon beyoʼ maʼalob ka k-tukle: «Le kéen u yaʼaltoʼon junpʼéel baʼal túumben u kaajal Jéeobaeʼ, ¿suuk wa in kaxtik baʼax in waʼal tu contra? ¿Kin chʼíikil wa in wil le baʼaloʼob maʼ maʼalobtak ku beetik le sukuʼunoʼob nuʼuktikoʼonoʼ?». Wa suuk k-beetik beyoʼ unaj k-ilik k-utskíintik tu séebaʼanil baʼax k-beetik. Beyoʼ yaan k-lúubul utsil tu táan Jéeoba (Pro. 3:34, 35).

11. Le j-maʼ naʼatoʼoboʼ, ¿bix u yilkoʼob u leyoʼob Jéeoba?

11 Le u yóoxjaats máakoʼob maʼatech u kʼamkoʼob le baʼax ku taal tiʼ Diosoʼ letiʼe j-maʼ naʼatoʼoboʼ. Ku yaʼalaʼaltiʼob beyoʼ tumen maʼatech u yóotkoʼob kuxtal jeʼex u yaʼalik u leyoʼob Dioseʼ, baʼaxeʼ ku beetkoʼob chéen le baʼax maʼalob u yilkoʼoboʼ (Pro. 12:15). Letiʼobeʼ maʼatech u kʼamkoʼob Jéeoba, le máax tiʼ u taal le u jaajil naʼatoʼ (Sal. 53:1). Le kéen k-iloʼob teʼ kʼaʼaytajoʼ yaʼab u téeneleʼ ku yaʼalikoʼobtoʼon baʼal tumen k-respetartik baʼax ku yaʼalik le Bibliaoʼ. U jaajileʼ letiʼobeʼ chéen letiʼe baʼax u yojel u beetoʼoboʼ. Le Bibliaoʼ ku yaʼalik: «Juntúul j-maʼ naʼateʼ junpuliʼ maʼ tu páajtal u yantaltiʼ le jaajil naʼatoʼ, letiʼeʼ mix baʼal yaan u yaʼal tu joonajil le kaajoʼ» (Pro. 24:7). Le j-maʼ naʼatoʼoboʼ jeʼel baʼaxak ka u yaʼaloʼobeʼ maʼ maʼalobiʼ. Le oʼolal Jéeobaeʼ ku yaʼaliktoʼon: «Náachkuntaba tiʼ le j-maʼ naʼatoʼ» (Pro. 14:7).

12. ¿Baʼax jeʼel u yáantkoʼon utiaʼal maʼ k-beetikba jeʼex le j-maʼ naʼatoʼoboʼ?

12 Toʼoneʼ maʼ beyoʼon jeʼex le máaxoʼob u pʼeek u yuʼubikoʼob le consejoʼob ku taal tiʼ Diosoʼ, tumen k-yaabiltmaj u leyoʼob bey xan le bix u tuukuloʼ. Junpʼéel baʼax jeʼel u yáantkoʼon k-maas yaabilteʼ letiʼe kéen k-il bix u bin tiʼ le máaxoʼob ku yuʼubikoʼob tʼaanoʼ bey xan bix u bin tiʼ le máaxoʼob maʼatech u yuʼubikoʼob u tʼaanoʼ. Maʼalob ka k-jach il baʼax problemasil ku tʼúuyik tu yóokʼol le máaxoʼob maʼatech u kʼamkoʼob le consejoʼob ku taal tiʼ Jéeobaoʼ. Chéen baʼaleʼ maʼalob xan ka tuukulnakoʼon tiʼ bix tsʼoʼok u maas jatsʼutstal k-kuxtal desde joʼopʼok k-beetik baʼax ku yaʼalik Dios (Sal. 32:8, 10).

13. ¿Jéeobaeʼ ku obligartik wa máak u kʼam le consejoʼob ku tsʼáaikoʼ?

13 Jéeobaeʼ ku yaʼalikeʼ jeʼel u tsʼáaik naʼat tiʼ jeʼel máaxak u kʼáateʼ. Letiʼeʼ maʼatech u obligartik mix máak, chéen baʼaleʼ ku yaʼalik baʼax kun úuchul tiʼ le máaxoʼob maʼatech u beetkoʼob u cuentail le naʼat ku taal tiʼ letiʼoʼ (Pro. 1:29-32). Le máaxoʼob taaliʼtiʼob maʼ tu yuʼubikoʼob u tʼaan Jéeobaoʼ «yaan u cosecharkoʼob le baʼax tu pakʼoʼoboʼ». Letiʼobeʼ ku yantaltiʼob problemas, yéetel kéen máanak kʼiineʼ yaan u xuʼulsaʼaltiʼob. Chéen baʼaleʼ le máaxoʼob ku beetkoʼob u cuentail le consejo ku taal tiʼ Jéeobaoʼ yaan u béeytal ichil u kuxtaloʼob le promesa jeʼelaʼ: «Le máax ku yuʼubik baʼax kin waʼalikeʼ yaan u kuxtal ich jeetsʼelil, maʼ kun sajaktal tiʼ le loob jeʼel u taal tu yóokʼoloʼ» (Pro. 1:33).

LE U JAAJIL NAʼATOʼ KU BEETIK U BINTOʼON UTSIL

K-comentar teʼ muchʼtáambaloʼoboʼ ku muʼukʼaʼankúuntik k-fe (Ilawil párrafo 15)

14, 15. ¿Baʼax ku kaʼansiktoʼon Proverbios 4:23?

14 Wa k-kʼamik le naʼat ku taal tiʼ Diosoʼ mantatsʼ jeʼel u bin utsil toʼoneʼ. Jeʼex tsʼoʼok k-ilkoʼ Jéeobaeʼ ku tsʼáaik maʼalob consejoʼob tiʼ jeʼel máaxak u kʼáateʼ. Por ejemploeʼ u beetmaj u tsʼíibtaʼal maʼalob consejoʼob tu libroil Proverbios, le jeʼeloʼobaʼ jach jeʼel u yáantkoʼon tak teʼ kʼiinoʼobaʼ. Koʼoneʼex ilik kanpʼéel tiʼ le maʼalob consejoʼob ku tsʼáaikoʼ.

15 Unaj k-kanáantik le puksiʼikʼal ku chʼaʼchiʼitaʼal teʼ Bibliaoʼ. Le Bibliaoʼ ku yaʼalik: «Tiʼ tuláakal le baʼaxoʼob ka kanáantikoʼ, maas kanáant a puksiʼikʼal, tumen tiʼ letiʼ u taal u sayabil le kuxtaloʼ» (Pro. 4:23). Jeʼex k-ojliloʼ utiaʼal k-kanáantik k-puksiʼikʼaleʼ kʼaʼabéet k-jaantik baʼaloʼob maʼalobtak, k-beetik ejercicio, yéetel k-kanáantik uláakʼ baʼaloʼob k-beetik. Bey túun xanoʼ utiaʼal k-kanáantik le puksiʼikʼal ku yaʼalik le Bibliaoʼ kʼaʼabéet k-xokik u Tʼaan Dios sáamsamal, kʼaʼabéet k-líiʼsikba utiaʼal le muchʼtáambaloʼoboʼ yéetel k-táakpajliʼ, tsʼoʼoleʼ unaj k-ilik xan k-jóokʼol kʼaʼaytaj mantatsʼ. Kʼaʼabéet k-kanáantikba xan tiʼ le baʼaloʼob jeʼel u kʼaskúuntikoʼob k-tuukuloʼ, jeʼex le náaysaj óoloʼob maʼ maʼalobtakoʼ yéetel le u biskuba máak yéetel máakoʼob kʼasaʼanoʼoboʼ.

Jeʼel u kiʼimaktal k-óol yéetel le baʼaxoʼob yaantoʼon wa maʼ t-sen tsʼíiboltik le taakʼinoʼ (Ilawil párrafo 16)

16. ¿Baʼaxten jach maʼalob le consejo ku yaʼalik Proverbios 23:4, 5?

16 Kiʼimakchajak k-óol yéetel le baʼax yaantoʼonoʼ. Le Bibliaoʼ ku yaʼalik: «Maʼ a kíimskaba a kaxt ayikʼalil. [...] Le kéen a sutaba a wil tuʼux yaneʼ, minaʼaniʼ tumen yaan u jóokʼol u xiikʼ jeʼex u xiikʼ juntúul águilaeʼ yéetel yaan u xikʼnal» (Pro. 23:4, 5). Jeʼex k-ojliloʼ le baʼaxoʼob yaan tiʼ máakoʼ séebaʼan jeʼel u perderkeʼ, chéen baʼaleʼ kex beyoʼ yaʼab máakoʼobeʼ chéen chʼiikiloʼob u kaxtoʼob taakʼin. Letiʼobeʼ ku joʼopʼol u beetkoʼob baʼaloʼob maʼ maʼalobtakiʼ le oʼolal ku pʼáatloʼob kʼaasil tu táan u maasil, ku xuʼulul u biskubaʼob yéetel u amigoʼob wa hasta ku kʼojaʼantaloʼob (Pro. 28:20; 1 Tim. 6:9, 10). Chéen baʼaleʼ le naʼat ku taal tiʼ Diosoʼ ku yáantkoʼon utiaʼal u kiʼimaktal k-óol yéetel le baʼaxoʼob yaantoʼonoʼ. Bey túunoʼ maʼ t-bin tu paach taakʼin yéetel maʼ t-tsʼíiboltik u maasil baʼaloʼob (Ecl. 7:12).

Utiaʼal maʼ k-beetik loob yéetel baʼax k-aʼalikeʼ antes k-tʼaaneʼ unaj k-tuklik tubeel baʼax ken k-aʼale (Ilawil párrafo 17)

17. ¿Bix jeʼel u yantaltoʼon «u yaakʼ le máax yaan u naʼat» ku yaʼalik Proverbios 12:18?

17 Unaj k-tuklik tubeel baʼax ken k-aʼale. Wa maʼ t-kanáantik baʼax ken k-aʼaleʼ jach jeʼel k-beetik loob tiʼ u maasileʼ. Le Bibliaoʼ ku yaʼalik: «Le máax chéen ku jáajan tʼaanoʼ bey táan u loʼolomik máak yéetel junpʼéel espadaeʼ, pero u yaakʼ le máax yaan u naʼatoʼ ku tsʼakik le tuʼux uchaʼan looboʼ» (Pro. 12:18). U jaajileʼ wa maʼ t-chismeartik le baʼax ku beetik u maasiloʼ yaan u béeytal k-bisikba maʼalob tu yéeteloʼob (Pro. 20:19). Utiaʼal u páajtal k-tsʼakik u maasil yéetel baʼax k-aʼalikoʼ kʼaʼabéet k-chupik k-puksiʼikʼal yéetel le baʼax ku yaʼalik le Bibliaoʼ (Luc. 6:45). Wa mantatsʼ k-tuukul tiʼ le baʼax ku yaʼalik le Bibliaoʼ, u maasileʼ yaan u yilkeʼ le tʼaanoʼob ku jóokʼol t-chiʼoʼ beyoʼob ‹u sayabil naʼateʼ› (Pro. 18:4).

Utiaʼal k-maas maʼalobkíintik bix k-kʼaʼaytajeʼ unaj k-beetik jeʼex u yaʼaliktoʼon u kaajal Diosoʼ (Ilawil párrafo 18)

18. ¿Bix u yáantkoʼon Proverbios 24:6 utiaʼal u bintoʼon utsil teʼ kʼaʼaytajoʼ?

18 Unaj k-beetik baʼax ku yaʼalik u kaajal Dios. Le Bibliaoʼ ku tsʼáaik le maʼalob consejoaʼ: «Utiaʼal u bin máak tiʼ junpʼéel guerraeʼ unaj u yantaltiʼ maʼalob nuʼuktaj, wa yaan yaʼab máakoʼob ku nuʼuktajoʼob tubeeleʼ ku bin utsil tiʼ máak» (Pro. 24:6, nota). Le baʼax ku yaʼalik le Bibliaaʼ ku yáantkoʼon utiaʼal ka xiʼik utsil toʼon teʼ kʼaʼaytajoʼ tumen tu lugar k-beetik chéen baʼax k-tuklikeʼ k-ilik k-beetik le baʼax ku yaʼalaʼaltoʼon tumen u kaajal Diosoʼ. Ku tsʼaʼabaltoʼon maʼalob consejoʼob teʼ muchʼtáambaloʼoboʼ, jach k-kaanbal le kéen máansaʼak le discursoʼoboʼ bey xan le uláakʼ jaatsoʼob ku máansik le sukuʼunoʼoboʼ. Tsʼoʼoleʼ u kaajal Jéeobaeʼ ku tsʼáaiktoʼon videoʼob yéetel publicaciónoʼob jach ku yáantkoʼon utiaʼal k-kaʼansik tiʼ le máakoʼob baʼax ku yaʼalik le Bibliaoʼ. ¿Ku meyajtech wa tuláakal le baʼax ku tsʼáaiktoʼon u kaajal Jéeobaoʼ?

19. ¿Baʼax ka tuklik teech yoʼolal le naʼat ku taal tiʼ Jéeobaoʼ? (Proverbios 3:13-18).

19 (Xok Proverbios 3:13-18). ¿Máasaʼ jach k-agradecertik le maʼalob consejoʼob yaan teʼ Bibliaoʼ? U jaajileʼ jach kʼaʼabéettoʼon. Teʼ xookaʼ tsʼoʼok k-xakʼaltik jujunpʼéel baʼaxoʼob ku yaʼalik u libroil Proverbios ku yeʼesik jach maʼalob le naʼat ku taal tiʼ Diosoʼ. Chéen baʼaleʼ u jaajileʼ maʼ chéen tu libroil Proverbios jeʼel k-kaxtik maʼalob consejoʼobeʼ, baʼaxeʼ tiʼ tuláakal le libroʼob yaan teʼ Bibliaoʼ. Le oʼolal unaj k-chʼaʼtuklik u seguer k-chaʼik u nuʼuktikoʼon le naʼat ku taal tiʼ Diosoʼ. Jeʼel baʼaxak ka u yaʼal le yóokʼol kaab tu contra le naʼat ku taal tiʼ Jéeobaoʼ toʼoneʼ k-ojleʼ «jeʼel máaxak ka chʼuylak tiʼ letiʼeʼ yaan u kuxtal yéetel yaan u kiʼimaktal u yóol».

KʼAAY 36 Unaj k-kanáantik k-puksiʼikʼal

a Le naʼat ku taal tiʼ Jéeobaoʼ maʼ tu páajtal u keʼetel yéetel le naʼat yaan teʼ yóokʼol kaabaʼ. Teʼ xookaʼ yaan k-xakʼaltik bix u yawat le naʼat tu kʼíiwikil junpʼéel kaaj ku yaʼalik u libroil Proverbiosoʼ. Yaan k-ilik bix jeʼel u páajtal u yantaltoʼon le u jaajil naʼatoʼ, baʼaxten unaj k-beetik u cuentail baʼax ku yaʼalik yéetel baʼaxten yaan máakoʼobeʼ maʼ tu kʼamkoʼob.