Xeen tiʼ baʼax ku taasik

Xeen tu cuadroil baʼax ku taasik

Utiaʼal k-kʼamik le siibaloʼ, kʼaʼabéet k-náachkuntikba tiʼ baʼax jeʼel u beetiktoʼon loobeʼ

Utiaʼal k-kʼamik le siibaloʼ, kʼaʼabéet k-náachkuntikba tiʼ baʼax jeʼel u beetiktoʼon loobeʼ

Utiaʼal k-kʼamik le siibaloʼ, kʼaʼabéet k-náachkuntikba tiʼ baʼax jeʼel u beetiktoʼon loobeʼ

«Tuláakal máaxoʼob[...] ku yokloʼob tiʼ jumpʼéel báaxal[eʼ], ku tselikubaʼob tiʼ tuláakal [...] baʼax u beetik loob tiʼobeʼ.» (1 TIʼ CORINTOILOʼOB 9:25.)

1. Jeʼex yaʼalik Tiʼ Efesoiloʼob 4:22-24, ¿baʼax tsʼoʼok u beetik u miyoonesi máakoʼob utiaʼal u natsʼkubaʼob tiʼ Jéeoba?

LE KA okjaʼanajoʼon utiaʼal k-beetikba u j-jaajkunajoʼon Jéeobaeʼ, t-tsʼáaj ojéelbil táan k-okol bey tiʼ upʼéel ketlan áalkabeʼ, u siibalileʼ kuxtal minaʼan u xuul. Bey úuchik k-kʼamik beetik baʼax u kʼáat Jéeobaoʼ. Baʼaleʼ, táanil tiʼ k-kʼubikba tiʼ letiʼeʼ, yaʼab tiʼ toʼoneʼ yanchaj k-beetik nojoch kʼeexoʼob utiaʼal k-kʼaʼamal tumen Dioos. T-beetaj le baʼax kiaʼalik áapostol Paablo tiʼ le kristiaanoʼoboʼ: «Xúumpʼatteʼex le úuchben wíinik tsʼoʼok u kʼastaloʼ, tusaʼan tumen a kʼaakʼas tsʼíibolaleʼex[...] yéetel [...] búukinteʼex le túumben wíinikoʼ beetaʼan jeʼel bix u káat Kʼueʼ [wa Dioos] yéetel ku chíikbesaʼal yéetel jumpʼéel kuxtal tu jaajil toj yéetel Quiliʼich» (Tiʼ Efesoiloʼob 4:22-24). Bey túunoʼ, táanil tiʼ k-kʼubikba tiʼ Diooseʼ, yanchaj k-pʼatik upʼéel kuxtal maʼ kʼambeʼeniʼ.

2, 3. 1 tiʼ Corintoiloʼob 6:9-12, ¿bix u yeʼesik máakeʼ kʼaʼabéet u beetik kaʼapʼéel kʼeexoʼob utiaʼal ka kʼaʼamak tumen Jéeoba?

2 Máax u kʼáat u beetuba u j-jaajkunaj Jéeobaeʼ kʼaʼabéet u xulik u beetik le baʼaloʼob kiaʼalik u Tʼaan Dioos maʼ maʼalobtakoʼ. Le tsʼíib tu túuxtaj Paablo tiʼe corintoiloʼoboʼ tieʼesaj máakalmáak jujumpʼéel tiʼ letiʼobiʼ: «Maʼ bíin u tiaʼaltoʼob u ajawil Kʼu [wa u reeino Dioos] le máaxoʼob ku kʼaakʼas kuxtaloʼoboʼ, mix le ku kʼuʼultikoʼob beetbil kʼuʼoboʼ [wa ku áadorarkoʼob beetbil dioosoʼoboʼ], mix le ku núupkʼebanoʼoboʼ, mix le ku núupkʼebantkubaʼob yéetel u yéet xiibiloʼoboʼ, mix le ku yookoloʼoboʼ, mix le ku tsʼíiboltikoʼob taakʼinoʼ, mix le ku káaltaloʼoboʼ, mix le ku yaʼalikoʼob baʼaloʼ, mix le ku tuusoʼoboʼ». Ku tsʼoʼokol yaʼalik lelaʼ, tiaʼaleʼ le kristiaanoʼob teʼ yáax siiglooʼ tu jelbesaj bix kuxlikoʼob: «Tsʼeʼetsʼek tiʼ teʼexeʼ beyeʼex kaʼachoʼ». Letiʼeʼ tiaʼalaj beyeʼex kaʼachoʼ, maʼ láayliʼ beyeʼexoʼ (1 tiʼ Corintoiloʼob 6:9-11).

3 Paabloeʼ tiaʼalaj yaan uláakʼ kʼeexoʼob unaj u beetaʼal: «Juntúul máakeʼ jeʼel u beetik jeʼel baʼalak u kʼáateʼ [...] baʼaleʼ maʼ tuláakal baʼal [taasik utsiliʼ]» (1 tiʼ Corintoiloʼob 6:12). Yaʼab xan máax u kʼáat u beetuba u j-jaajkunaj Jéeobaeʼ ku yilik kʼaʼabéet u xulik u beetik baʼaloʼob, kex maʼ kʼaastakeʼ, maʼ tu taasik utsil, wa xan ku taaskeʼ, baʼaleʼ chéen u súutuk, jeʼex le baʼaloʼob chéen ku luʼskoʼob yaʼab tieempo yéetel jeʼel tak u beetik k-tsʼáaik juntséel le baʼaloʼob maas kʼaʼanantakoʼ.

4 Le tsʼoʼok k-kʼubikba tiʼ Dioosoʼ, ¿baʼax k-aʼalik xan jeʼex Paabloeʼ?

4 Máakeʼ ku kʼubikuba tiʼ Dioos tumen ku síijil tu puksiʼikʼal u beetik, maʼ tumen wa túulchʼintbil u beetaʼaliʼ. Le tsʼoʼok k-kʼubikba tiʼ Dioosoʼ k-aʼalik xan le baʼax tiaʼalaj Paablo ka tsʼoʼok u beetkuba kristiaanooʼ: «Tu yoʼolal Kriistoeʼ tsʼoʼok in satik tuláakal, sojol in[tiaʼal], utiaʼal in tiaʼalintik Kriisto» (Tiʼ Filiposiloʼob 3:8). Paabloeʼ utiaʼal u maas natsʼikuba tiʼ Diooseʼ tu pʼataj le baʼaloʼob maʼatech u taaskoʼob utsiloʼ.

5. ¿Baʼax bejil tu tsʼoʼoksaj u yáalkabtik Paablo, yéetel bix xan jeʼel k-kʼuchul tak tu xuuleʼ?

5 Paabloeʼ kʼuch tak tu xuul le bej ku yáalkabtik utúul kristiaanooʼ tumen tu náachkuntuba tiʼ tuláakal baʼax jeʼel u beetik loob tiʼeʼ, le oʼolal páajchaj u yaʼalik: «Tsʼoʼok in baʼateltik le maʼalob baʼateloʼ, tsʼoʼok in wáalkabtik le bej tak tu xuuloʼ, tsʼoʼok in kanáantik le oksaj óolaloʼ. Beleʼ táan u páaʼtiken u siibalil jumpʼéel toj kuxtal, lelaʼ bíin u tsʼáaten Yuumtsil tiʼ le kʼiinoʼ, tumen letiʼeʼ juntúul juees toj u pʼis óol. Maʼ chéen tiʼ teen bíin u tsʼaʼiʼ baʼaleʼ tak tiʼ le máaxoʼob táan u tsʼíiboltikoʼob yéetel yaakunaj u taalbaloʼ» (2 tiʼ Timoteo 4:7, 8). ¿Yaan wa u kʼuchul u kʼiinil k-aʼalik xan jeʼex tiaʼaliloʼ? Jeʼel xan k-kʼuchul tak tu xuul le bejoʼ wa k-eʼesik oksaj óolal yéetel wa k-náachkuntikba tiʼ tuláakal baʼax jeʼel u beetiktoʼon loobeʼ.

Kʼaʼanan k-kóontrolaartikba utiaʼal k-beetik baʼax uts

6. ¿Baʼax u kʼáat u yaʼal le tʼaan «tselikubaʼob», yéetel máakalmáak le kaʼapʼéel bix kʼaʼabéet k-kóontrolaartik k-wíinkliloʼ?

6 Le tʼaanoʼob ich grieego yéetel ebreo ku suʼutloʼob «tselikubaʼob» teʼ Quiliʼich Biibliaoʼ, u kʼáat yaʼal u kóontrolaartik u wíinklil máak. Maases yaan yil yéetel u kóontrolaarkuba máak utiaʼal maʼ u beetik baʼax kʼaas. Baʼaleʼ, máak xaneʼ kʼaʼabéet u kóontrolaarkuba utiaʼal u beetik baʼax uts. Tumen kʼeban wíinikoʼoneʼ, k-wíinklileʼ maases ku chíinil u beet baʼax maʼ maʼalobiʼ, le oʼolaleʼ yantoʼon kaʼapʼéel baʼateʼel (Eclesiastés 7:29; 8:11). Kex k-ilik náachkuntikba tiʼ baʼax kʼaaseʼ, kʼaʼabéet xan k-ilik beetik baʼax uts. Tsʼoʼoleʼ, k-kóontrolaartik k-wíinklil utiaʼal u beetik baʼax utseʼ jach ku yáantkoʼon utiaʼal k-náachkuntikba tiʼ baʼax kʼaas.

7. 1) Jeʼex Dabideʼ, ¿baʼax unaj k-kʼáatik tiʼ Dioos? 2) ¿Tiʼ baʼax kʼaʼabéet k-tuukul utiaʼal k-kanik kóontrolaartikba?

7 Chíikaʼan anikeʼ jach kʼaʼanan k-kóontrolaartik k-wíinklil utiaʼal k-tsʼoʼokbesik baʼax t-aʼalaj le ka t-kʼubakba tiʼ Dioosoʼ. Yéetel maʼalob xan ka k-kʼáat ich payalchiʼ le baʼax tu kʼáataj Dabidoʼ: «[Jéeoba,] ¡tsʼáaten jumpʼéel sak [puksiʼikʼal]! ¡Tsʼáaten jumpʼéel túumben yéetel toj pixan [wa espiiritu]!» (Salmo 51:10). Tuukulnakoʼon tiʼe utsiloʼob ku taasiktoʼon k-náachkuntikba tiʼe baʼaloʼob maʼ maʼalobtak tu táan Dioosoʼ, bey xan tiʼe baʼaloʼob chéen ku xupkoʼob k-muukʼoʼ. Kʼaʼajaktoʼon xan baʼax yajiloʼob jeʼel u taasiktoʼon wa maʼ  k-náachkuntikba tiʼ letiʼobeʼ: yaayaj kʼojaʼaniloʼob, u pʼatikuba le tsʼokaʼan u beeloʼoboʼ, yéetel tak u kíimil máak maʼ kʼuchuk u kʼiiniliʼ. Tuukulnakoʼon xan tiʼe yaʼab utsiloʼob jeʼel u yantaltoʼon wa k-kuxtal jeʼex u kʼáat Dioosoʼ. Baʼaleʼ, maʼ kʼaʼabéet u tuʼubultoʼoneʼ k-puksiʼikʼaleʼ jeʼel u tuskoʼoneʼ (Jeremías 17:9). Le oʼolaleʼ, kʼaʼabéet k-chʼaʼatuklik maʼ k-chaʼik tiʼ k-puksiʼikʼal u beetik k-ilik bey maʼ jach kʼaʼanan baʼax kiaʼalik Jéeobaeʼ.

8. ¿Baʼax k-ojel tiʼ k-kʼeban wíinklil? Tsʼáa upʼéel eʼesajil.

8 Óoliʼ tuláakloʼon k-ojleʼexeʼ, kex k-kʼáat beet upʼéel baʼal maʼalobeʼ, k-kʼeban wíinklileʼ maʼ jach u kʼáatiʼ. Koʼoneʼex tʼaan tiʼ le u jóokʼol máak kʼaʼaytajoʼ. Jéeobaeʼ ku kiʼimaktal yóol u yilik k-táakpajal teʼ meeyjil ku sáalbaraʼ (Salmo 110:3; San Mateo 24:14). Yaʼab tiʼ toʼoneʼ, maʼ chéen chʼaʼabil úuchik k-kanik kʼaʼaytajiʼ; kʼaʼabéetchaj k-kóontrolaartik k-wíinklil —maʼ xaaneʼ tak bejlaʼa kʼaʼabéet k-beetkeʼ—, yanchaj «[k-]jatsʼik» utiaʼal k-beetik u yuʼubik tʼaan, utiaʼal ka u tsʼáa yóol u beet tuláakal le ku páajtaleʼ (1 tiʼ Corintoiloʼob 9:16, 27; 1 tiʼ Tesalonicailoʼob 2:2).

¿«Tiʼ tuláakal baʼax»?

9, 10. ¿Baʼax xan u kʼáat yaʼal le tʼaan «ku tselikubaʼob tiʼ tuláakal [...] baʼax»?

9 Ken u yaʼal le Biiblia «ku tselubaʼob tiʼ tuláakal [...] baʼax», maʼ chéen u kʼáat yaʼal maʼ u séeb tsʼíikil máak yéetel maʼ u beetik baʼax kʼaasiʼ. Maʼ xaaneʼ tsʼoʼok k-kanik k-kóontrolaartikba utiaʼal maʼ k-beetik le baʼaloʼobaʼ, leloʼ unaj u kiʼimakkúuntik k-óol. Baʼaleʼ, ¿kux túun tiʼ uláakʼ baʼaloʼob tuʼux maʼ jach chíikaʼan wa kʼaʼabéet k-kóontrolaartikbaeʼ? Koʼoneʼex tuklik kajaʼanoʼon tuʼux jach yaan taakʼin, tuʼux u kajnáaliloʼobeʼ maʼalob u kuxtaloʼob. ¿Maʼ wa ta tʼaan maʼalob ka k-kanáant maʼ k-chéen sen xuʼuxupik k-taakʼiniʼ? Le taatatsiloʼoboʼ unaj u kaʼansik tiʼ u paalaloʼob maʼ u mankoʼob tuláakal le baʼax ku yilkoʼob chéen tumen ku páajtal u beetkoʼoboʼ wa chéen tumen uts tu yichoʼob. Baʼaleʼ, yáax le taatatsiloʼob kʼaʼabéet u beetkoʼob lelaʼ utiaʼal ka beetaʼak xan tumen u paalaloʼob (San Lucas 10:38-42).

10 K-kanik máans k-kuxtal yéetel u pʼíit baʼal kex maʼ bey suukiltoʼon kaʼacheʼ jeʼel u maas tsʼáaiktoʼon u muukʼil k-beetik le baʼax tsʼoʼok k-chʼaʼatuklikoʼ yéetel jeʼel u yáantkoʼon k-kanáant le baʼaloʼob yantoʼonoʼ, ku yáantkoʼon xan maʼ k-tʼaan kʼaas tiʼ máaxoʼob minaʼan yaʼab baʼaloʼob tiʼob tumen minaʼan u tojol tiʼob utiaʼal u mankoʼob. U jaajileʼ, u yilik máak u máansik u kuxtal chéen yéetel baʼax kʼaʼabéettiʼeʼ ku bin tu koontra le baʼax kiaʼalik óoliʼ tuláakal máakoʼ: «kiʼimakkúunt a wóol kex chéen bejlaʼeʼ» wa «techeʼ ka náajmatik u maas maʼalobil». Utiaʼal u maas náajalkoʼob taakʼineʼ, le máakoʼob ku sen kʼaʼaytik u koonoloʼoboʼ ku beetkoʼob k-tuklik jach kʼaʼabéet u séeb yantaltoʼon le baʼax ku konkoʼoboʼ, leloʼ jeʼel u beetik maʼ k-kóontrolaartikbaeʼ. Tiʼ upʼéel luʼum tuʼux jach yaan taakʼineʼ, maʼ úucheʼ upʼéel rebiistaeʼ tiaʼalaj: «Wa le jach óotsiloʼob táan u baʼateltik u kóontrolaarkubaʼob utiaʼal maʼ u yantaltiʼob le tsʼíibolal maʼ pataltakaʼaʼ, maas ku talamtal tiʼ máaxoʼob kajaʼanoʼob tuʼux jach yaan taakʼin, tumen tuláakal máax ku sen maaniʼ».

11. ¿Baʼaxten ku taasiktoʼon utsil k-kuxtal chéen yéetel baʼax kʼaʼabéettoʼon, baʼaleʼ baʼax talamkúuntik?

11 Wa ku talamtal k-ilik baʼax jach kʼaʼabéettoʼon tiʼ baʼaxoʼob maʼatecheʼ, maʼ xaaneʼ kʼaʼabéet k-kanáantik maʼ beetik baʼaloʼob maʼ k-tukulmaj tu beeliʼ. Jeʼex wa táan k-kanáantik maʼ k-manik tuláakal baʼax k-ilkeʼ, maʼalob ka k-chʼaʼatukult ken jóoʼkoʼon máaneʼ maʼ k-boʼol yéetel u táarjetai kreedito bey xan ka k-bis chéen le taakʼin kun meyajtoʼonoʼ. Kʼaʼajaktoʼoneʼ, Paabloeʼ tiaʼaleʼ «le oksaj óolaloʼ jumpʼéel nojoch náajal[,] baʼaleʼ utiaʼal le máax kiʼimak u yóol yéetel le baʼax yaan tiʼoʼ». Tiaʼalaj xan: «Mixbaʼal t-taasaj way yóokʼol kaabeʼ, mixbaʼal xan ku páajtal k-bisik; baʼaleʼ wa yantoʼon janal yéetel nookʼeʼ, yéetel leloʼ unaj [u] kiʼimaktal k-óol» (1 tiʼ Timoteo 6:6-8). Toʼoneʼ, ¿kiʼimak wa k-óol yéetel le baʼax yantoʼonoʼ? Utiaʼal k-kanik kuxtal chéen yéetel baʼax kʼaʼabéettoʼoneʼ kʼaʼabéet k-chʼaʼatuklik beetik yéetel kʼaʼabéet k-kanik kóontrolaartba, baʼaleʼ yaʼab utsil ku taasik.

12, 13. 1) ¿Tiʼ baʼaxoʼob kʼaʼabéet k-kóontrolaartikba teʼ muchʼtáambaloʼoboʼ? 2) ¿Tiʼ baʼax uláakʼ baʼaloʼob unaj k-ilik k-kóontrolaartikba?

12 K-bin teʼ muchʼtáambaloʼob yéetel teʼ noj muchʼtáambaloʼoboʼ ku chan kʼáatik xan ka k-kóontrolaartba. Kʼaʼanan k-kóontrolaartikba utiaʼal maʼ k-tuukul tiʼ yaanal baʼal le táan le muchʼtáambaloʼ (Proverbios 1:5). Kʼaʼanan xan utiaʼal maʼ k-mukul tsikbal yéetel máax yaan t-tséel le táan le tseʼektajoʼ, lelaʼ jeʼel u beetik maʼ u chʼenxikin u maasiloʼoboʼ. Tsʼoʼoleʼ, kʼaʼabéet k-kanik k-kóontrolaartba utiaʼal k-kʼuchul tu pʼiis oora teʼ muchʼtáambaloʼ, bey xan utiaʼal k-líiʼsikba yéetel baʼax kun ilbil utiaʼal ka táakpajkoʼoniʼ.

13 K-kóontrolaartikba tiʼ baʼaloʼob maʼ jach nojochtakeʼ yáan u yáantkoʼon utiaʼal k-kóontrolaartba tiʼ le nojochtakoʼ (San Lucas 16:10). Le oʼolaleʼ, jach maʼalob ka suukchajak k-xokik le Biibliaoʼ bey xan le jóoʼsaʼaniloʼoboʼ, yéetel ka tuukulnakoʼob tiʼ baʼax tsʼoʼok k-kanik. Maʼalob xan ka k-kóontrolaartba tiʼ baʼax yaan yil yéetel bukaʼaj meyaj k-beetik, tiʼ máax yéetel k-bisikba, tiʼ k-tuukuloʼob yéetel tiʼ baʼaloʼob suuktoʼon maʼ jach maʼalobtakiʼ, yéetel tiʼ baʼaloʼob jeʼel u luʼsiktoʼon le tieempo unaj k-tsʼáaik tiʼ Dioosoʼ. Jach k-tsʼáaik k-óol meyajt Diooseʼ yaan u yáantkoʼon utiaʼal maʼ k-jóokʼol tiʼe jatsʼuts kuxtal yaan ichil u kaajaloʼ.

K-kóontrolaarktikbaeʼ ku yáantkoʼon utiaʼal ka kʼanchajak k-tuukul

14. 1) ¿Bix u kanik le mejen paalal u kóontrolaartubaʼoboʼ? 2) ¿Baʼax utsiloʼob ku taasik tiʼ mejen paalal ka kaʼansaʼaktiʼob u kóontrolaartubaʼob?

14 Utúul chaambal táant u síijleʼ maʼ u yojel u kóontrolaartubaiʼ. Upʼéel foyeeto jóoʼsaʼan tumen máaxoʼob ku xokkoʼob baʼaxoʼob ku sen beetik mejen paalaleʼ, kiaʼalik: «U kóontrolaarkuba máakeʼ maʼ chéen bey u taaloʼ mix tu chíikpajal chéen beyoʼ. Le mejen paalaloʼ kʼaʼabéet u nuʼuktaʼaloʼob yéetel u kaʼansaʼaloʼob tumen u taataʼob utiaʼal ka u kan u kóontrolaartubaʼob. [...] Wa ku yáantaʼaloʼob tumen u taataʼobeʼ yaan u kanik u kóontrolaartubaʼob tu jaʼabiloʼob táan u binoʼob xook». Upʼéel xook beetaʼab tiʼ mejen paalal kampʼéel u jaʼabiloʼobeʼ tu yeʼeseʼ le paalal kaʼansajtiʼob u kóontrolaartubaʼobeʼ «tu táankelmiloʼobeʼ maʼ tu talamtaltiʼob u biskubaʼob yéetel uláakʼ máakoʼob, maas jatsʼuts u yilaʼal u moodosoʼob, séeb u tsʼáakubaʼob u beetoʼob wa baʼax, maʼ saajkoʼobiʼ yéetel maʼalob u tuukuloʼob». Le maʼ kaʼansaboʼoboʼ «maas séeb u yuʼubkubaʼob tu juunaloʼob, maas séeb u lúubul yóoloʼob yéetel maas teerkotakoʼob. Tsʼoʼoleʼ ken u máansoʼob talamiloʼobeʼ séeb u lúubul yóoloʼob yéetel maʼ tu yóotik u beetoʼob le baʼaloʼob talam yilkoʼoboʼ». Bey túunoʼ, le mejen paalaloʼ kʼaʼabéet u kanik u kóontrolaartubaʼob tumen ken nojoch máakchajkoʼobeʼ jeʼel u jóoʼloʼob táanil tiʼ tuláakal baʼaleʼ.

15. Wa maʼatech k-kóontrolaarktikbaeʼ, ¿baʼax kieʼesik leloʼ, yéetel baʼax kiaʼalik le Biiblia unaj k-beetkoʼ?

15 Utiaʼal k-beetikba kristiaanoʼon yiijchajaʼan k-naʼateʼ unaj k-kanik xan kóontrolaartba. Maʼ k-kóontrolaartikbaeʼ kieʼesik láayliʼ bey chaambaloʼoneʼ. Le Biibliaoʼ kiaʼaliktoʼon kʼaʼabéet k-tuukul «jeʼel bix nukuch máakoʼobeʼ» (1 tiʼ Corintoiloʼob 14:20). Baʼax k-kaxkeʼ «k-núupul tuláakaloʼon tiʼ [u] oksaj óolal yéetel tiʼ u kʼaj óolalil u Paal Kʼu [wa Dioos]. Beyoʼ k-[suut máakoʼon tsʼoʼok k-chúukaʼan chʼíijil, k-chukmaj] u chúukaʼan kaʼanlil Kriisto». ¿Baʼaxten? «Utiaʼal maʼ k-[beetikba] jeʼel bix paalaleʼ, máaxoʼob séebaʼan u kʼexik u tuukuloʼob yéetel ku jíiltaʼaloʼob tumen u yiikʼal jeʼel máakalmáak túumben kaʼansajileʼ, ku lúubuloʼob beyoʼ tiʼ le tuus ku beetikoʼob le táabsaj wíinikoʼob u kʼáat u bisoʼonoʼob tiʼ u bejiloʼob le kʼaasoʼ.» (Tiʼ Efesoiloʼob 4:13, 14.) Bey túunoʼ, k-kanik k-kóontrolaartikbaeʼ jach kʼaʼanan utiaʼal k-yaabiltik u baʼalubaʼob Dioos.

Kʼaʼabéet k-kanik k-kóontrolaartbaʼex

16. ¿Bix u yáantkoʼon Jéeoba?

16 Utiaʼal k-kanik k-kóontrolaartikbaʼexeʼ, kʼaʼabéettoʼon u yáantaj Jéeoba. U Tʼaan Diooseʼ bey upʼéel néeneʼ, ku yeʼesiktoʼon baʼax kʼeexiloʼob kʼaʼabéet k-beetik yéetel kiaʼaliktoʼon bix jeʼel k-beetkeʼ (Santiago 1:22-25). Tsʼoʼoleʼ, k-sukuʼunoʼobeʼ jeʼel u yáantkoʼonoʼob tiʼ baʼax kʼaʼabéettoʼoneʼ. Le nuxiboʼoboʼ ku yáantkoʼonoʼob yéetel yaabilaj. Yéetel Jéeobaeʼ jach jeʼel u tsʼáaiktoʼon u espiiritu saanto wa k-kʼáatik tiʼ ich payalchiʼeʼ (San Lucas 11:13; Tiʼ Romailoʼob 8:26). Le oʼolaleʼ meyajnaktoʼon le baʼaxoʼob ku tsʼáaiktoʼonaʼ. Utiaʼal lelaʼ, maʼalob le tsolnuʼukoʼob ku chíikpajal teʼ táan juʼun 15.

17. ¿Bix u líiʼsik k-óol baʼax kiaʼalik Proverbios 24:16?

17 Jach ku kiʼimaktal k-óol ojéeltikeʼ Jéeobaeʼ nojoch baʼal yilik le baʼaxoʼob k-beetik utiaʼal kiʼimakkúuntik u yóoloʼ. Lelaʼ unaj u péekskoʼon k-beet tuláakal le ku páajtal utiaʼal k-maas kóontrolaartikbaeʼ. Jeʼel jaytéen ka tʼochpajkoʼoneʼ, mix juntéen kʼaʼabéet k-chaʼik k-jach lúubul. Le utsul máakoʼ, «kex lúubuk sieete u téeneleʼ, bin líikʼik [...] tu kaʼatéen» (Proverbios 24:16). Kaada utéen ken k-kóontrolaartbaeʼ kʼaʼabéet u tsʼáaiktoʼon kiʼimak óolal, yéetel Jéeoba xaneʼ yaan u kiʼimaktal u yóol. Utúul j-jaajkunajeʼ kiaʼalikeʼ, le maʼ u kʼububa tiʼ Jéeobaoʼ, kaada semaana ku máan kaʼach maʼ tu tsʼuʼutsʼaj chamaleʼ, utiaʼal u kiʼimakkúuntik yóoleʼ, ku manik yéetel le taakʼin maʼ tu xupoʼoʼ upʼéel baʼal jeʼel u meyaj tiʼeʼ.

18. 1) ¿Baʼax xan kʼaʼabéet k-ilik kóontrolaartik? 2) ¿Baʼax ku jaajkúuntiktoʼon Jéeoba?

18 Kʼaʼajaktoʼoneʼ, maʼ chéen k-wíinklil kʼaʼabéet k-kóontrolaartkiʼ, tak k-tuukul yéetel k-tsʼíibolaloʼob. Bey u yeʼesik le baʼax tiaʼalaj Jesusoʼ: «Jeʼel máaxak ku paktik juntúul koʼolel utiaʼal u tsʼíibolteʼ tsʼoʼok u núupkʼebantal tu puksiʼikʼal tu yéetel» (San Mateo 5:28; Santiago 1:14, 15). Máax ku kanik u kóontrolaart u tuukul yéetel u tsʼíibolaloʼobeʼ maas maʼ tun talamtal u kóontrolaartik u wíinklil. Le oʼolaleʼ, maʼ chéen unaj k-chʼaʼatuklik náachkuntikba tiʼ baʼax maʼ maʼalobiʼ, kʼaʼabéet k-beetik. Wa ku taal t-pool tuukuloʼob maʼ maʼalobtakeʼ, kʼaʼabéet k-luʼskoʼob tu séebaʼanil. Wa k-payalchiʼ, bey xan wa k-tuukul tiʼ baʼax tu beetaj Jesuseʼ, jeʼel u páajtal k-púutsʼul tiʼe maʼ maʼalob tsʼíibolaloʼoboʼ (1 tiʼ Timoteo 6:11; 2 tiʼ Timoteo 2:22; Tiʼ Hebreob 4:15, 16). Wa k-jach tsʼáaik k-óol utiaʼal k-kóontrolaartikbaeʼ, yaan u béeychajal ichil k-kuxtal u tʼaaniloʼob Salmo 55:22: «Pʼat a yaayam óolaloʼob tiʼ Yuumtsil [Jéeoba], letiʼ túuneʼ yaan u tsʼáaiktech jeetsʼel; mix bikʼin bíin u chaʼa u lúubul le máax toj u kuxtaloʼ».

[U kʼáatchiʼiloʼob le xookoʼ]

[U tsolajil le oochel teʼ táan juʼun 16]

¿Kʼajaʼan wa tech?

• ¿Máakalmáak le kaʼapʼéel bix kʼaʼabéet k-kóontrolaartik k-wíinkliloʼ?

• ¿Baʼax u kʼáat yaʼal le tʼaan «ku tselikubaʼob tiʼ tuláakal [...] baʼax»?

• ¿Baʼax tsolnuʼukiloʼob ta wilaj jach maʼalobtak utiaʼal u kanik máak u kóontrolaartuba?

• ¿Tuʼux ku káajal u kóontrolaarkuba máak?

[U tsolajil le oochel teʼ táan juʼun 15]

Bix jeʼel u páajtal k-maas kóontrolaartikbaeʼ

• Kʼaʼabéet k-kóontrolaartikba tak tiʼ baʼaloʼob maʼ jach nuuktakiʼ

• Kʼaʼabéet k-tuklik baʼax utsiloʼob k-kʼamik bejlaʼeʼ yéetel le ken k-kʼamoʼ

• Kʼaʼabéet k-xulik beetik baʼax maʼ utstutʼaan Dioosiʼ yéetel k-beetik le baʼax u kʼáatoʼ

• Kʼaʼabéet k-séeb luʼsik t-pool tuukuloʼob maʼ maʼalobtakiʼ

• Kʼaʼabéet k-oksik t-pool tuukuloʼob yaan yil yéetel u baʼalubaʼob Dioos

• Kʼaʼabéet k-kʼamik u yáantaj k-sukuʼunoʼob yiijchajaʼan u naʼa- toʼob

• Kʼaʼabéet k-náachtal tiʼ baʼaloʼob jeʼel u biskoʼon tiʼ kʼaaseʼ

• Kʼaʼabéet k-kʼáat óoltik u áantaj Dioos ken anaktoʼon tsʼíibola loʼob maʼ maʼalobtakiʼ