Xeen tiʼ baʼax ku taasik

Xeen tu cuadroil baʼax ku taasik

Kʼaʼabéet kanáantik k-puksiʼikʼal utiaʼal maʼ k-lúubul tiʼ baʼal kʼaas

Kʼaʼabéet kanáantik k-puksiʼikʼal utiaʼal maʼ k-lúubul tiʼ baʼal kʼaas

Kʼaʼabéet kanáantik k-puksiʼikʼal utiaʼal maʼ k-lúubul tiʼ baʼal kʼaas

«Utsi kanáant a tuukul [«a puksiʼikʼal,» Nuevo Mundo, NM] yéetel chúukaʼan óolal, tumen letiʼ u sayabil a kuxtal.» (PROVERBIOS 4:23.)

1-3. 1) Yaʼab máakoʼobeʼ, ¿bix u yeʼeskoʼob maʼ tu yilkoʼob u kʼaʼananil u kanáantkubaʼob utiaʼal maʼ u lúubloʼob tiʼ baʼal subtsil? Tsolej. 2) ¿Baʼaxten maʼalob ka tʼaanakoʼon tiʼ bukaʼaj u kʼaʼananil k-kanáantikba utiaʼal maʼ k-lúubul tiʼ baʼal kʼaas?

MAʼ XAANEʼ, le kuaadrooʼ asben yilaʼal. Maʼ xaan xaneʼeʼ maʼ jatsʼuts u yilaʼal ichil le najoʼ. Yoʼolal jeʼel baʼalakeʼ, u yuumileʼ tu yilaj maʼ kʼaʼabéet tiʼiʼ, le oʼolal tu síiaj tuʼux ku koʼonol baʼaloʼob asbentak utiaʼal u yáantaʼal óotsiloʼob; le bajux koʼonikoʼ 29 doolaroʼob. Baʼaleʼ, maʼ sen yaʼab jaʼaboʼob koʼonkeʼeʼ, ka ojéeltaʼabeʼ óoliʼ upʼéel miyoon doolaroʼob jach u tojol. Ilaʼabeʼ upʼéel jach maʼalob píintura. Tukult bix tu yuʼubiluba u yáax yuumil ka tu yojéeltaj tu mixbaʼalkuntaj upʼéel baʼal jach yaan u tojol.

2 Bejlaʼa xaneʼ, yaʼab máakoʼobeʼ maʼ tu yilkoʼob u kʼaʼananil u kanáantkubaʼob utiaʼal maʼ u lúubloʼob tiʼ baʼal kʼaas. Maʼ tu yilkoʼob bey upʼéel baʼal jach yaan u tojoleʼ. Yaneʼeʼ ku tuklikoʼob maʼ kʼaas u chitaloʼob yéetel wa máax kex maʼ tsʼokaʼan u beeloʼob yéeteliʼ, baʼaleʼ ken u beetoʼob lelaʼ bey táan u konkubaʼob yoʼolal mix baʼaleʼ, chéen yoʼolal u súutuk kiʼimak óolal. Uláakʼoʼobeʼ ku beetkoʼob utiaʼal ka lúubkoʼob utsil tiʼ u yéetel máanoʼob wa tiʼ máax uts tu yichoʼob (Proverbios 13:20).

3 Yaʼabeʼ ku yaatal tu yóoloʼob úuchik u lúubuloʼob tiʼ baʼal subtsil, baʼaleʼ tsʼoʼok maʼ tu páajtal u beetkoʼob mix baʼal. Jeʼex u yaʼalik le Biibliaoʼ, u lúubul máak tiʼ núupkʼebaneʼ bey ka uʼukʼuk beneenoeʼ, maas «kʼáaj tiʼ siʼisim» (Proverbios 5:3, 4). Bey tumen jach yaʼab baʼaloʼob subtsiltak ku beetaʼal bejlaʼeʼ, ¿baʼax jeʼel u yáantkoʼon k-il bey upʼéel baʼal jach yaan u tojol k-kanáantikba utiaʼal maʼ k-lúubul tiʼ baʼal kʼaaseʼ? Koʼoneʼex ilik óoxpʼéel baʼaloʼob jeʼel u yáantkoʼoneʼ.

Kʼaʼabéet k-kanáantik k-puksiʼikʼal

4. ¿Baʼax u kʼáat yaʼal le tʼaan «a puksiʼikʼal», yéetel baʼaxten kʼaʼabéet k-kanáantik?

4 Utiaʼal maʼ k-lúubul tiʼ baʼal kʼaaseʼ, kʼaʼabéet k-kanáantik k-puksiʼikʼal. Le Biibliaoʼ kiaʼalik: «Utsi kanáant a tuukul [«a puksiʼikʼal,» NM] yéetel chúukaʼan óolal, tumen letiʼ u sayabil a kuxtal.» (Proverbios 4:23). Ich ebreoeʼ, le tʼaan ku suʼutul «tuukul», jach u jaajileʼ u kʼáat yaʼal «puksiʼikʼal», baʼaleʼ maʼ u puksiʼikʼal k-wíinkliliʼ. Táan u tʼaan tiʼ máaxoʼon ichiloʼon, tiʼ k-tuukuloʼob, tiʼ baʼaxoʼob k-uʼuyik yéetel tiʼ baʼax túulchʼintkoʼon k-beet upʼéel baʼal. U Tʼaan Diooseʼ kiaʼaliktoʼon: «Yaabilt Yuumtsil a Kʼu [wa Jéeoba a Dioos] yéetel tuláakal a puksiʼikʼal, yéetel tuláakal a pixan bey xan yéetel tuláakal a muukʼ» (Deuteronomio 6:5). Jesuseʼ tiaʼaleʼ lelaʼ letiʼe maas nojoch baʼax aʼalaʼan tumen Dioos ka beetaʼakoʼ (San Marcos 12:29, 30). Chíikaʼan túuneʼ, k-puksiʼikʼal, wa le máaxoʼon ichiloʼonoʼ, bey upʼéel baʼal sen yaan u tojoleʼ, le oʼolal maʼ chéen kunel k-kanáantikiʼ.

5. ¿Baʼax yéetel ku keʼetel le puksiʼikʼal utiaʼal yilaʼal kex upʼéel baʼal jach kʼaʼananeʼ, jeʼel u beetiktoʼon loobeʼ?

5 Baʼaleʼ, le Biibliaoʼ kiaʼalik xaneʼ «minaʼan uláakʼ baʼal ku tuus yéetel sen kʼasaʼaneʼ jeʼel bix u puksiʼikʼal wíinikeʼ» (Jeremías 17:9). ¿Bix jeʼel u tuskoʼon k-puksiʼikʼal, ka kʼuchuk tak u beettoʼon loobeʼ? Tukult lelaʼ: upʼéel koocheiʼ jach nojoch áantaj ku tsʼáaik, jeʼel tak u sáalbartik k-kuxtal wa kʼaʼabéet k-jáan bisaʼal ospitaaleʼ. Baʼaleʼ, wa le máax máanejartik maʼ tu kʼechik tubeel u guiiyaileʼ, le koocheoʼ jeʼel u súut u nuʼukulil meen loobeʼ. Wa xan maʼ t-kanáantik k-puksiʼikʼaleʼ, yaan k-suʼusutaʼal tumen k-tsʼíibolaloʼob, lelaʼ yaan u biskoʼon k-beet baʼax kʼaas. Jeʼex u yaʼalik u Tʼaan Dioosoʼ, «chéen juntúul j-maʼ ojel [wa j-maʼ naʼat] ku yoksik u yóol tiʼ u tuukuloʼob; máax ku meyaj yéetel ojéelaleʼ ku bin utsil tiʼ» (Proverbios 28:26). Wa k-beetik baʼax kiaʼalik le Biibliaoʼ, k-eʼesik yaan k-naʼat yéetel yaan k-púutsʼul tiʼ baʼax kʼaas. Wa k-meentik lelaʼ, táan k-beetik jeʼex le máak ku yilik teʼ maapa baʼax bejil ken u bis táanil tiʼ u jóokʼol u bimbal wa tuʼuxoʼ (Salmo 119:105).

6, 7. 1) ¿Baʼax u kʼáat yaʼal le tʼaan kiliʼichil, yéetel baʼaxten kʼaʼanan utiaʼal máaxoʼob meyajtik Jéeoba? 2) Kex kʼeban wíinikoʼoneʼ, ¿bix k-ojéeltik jeʼel u páajtal k-kiliʼichtal tu táan Jéeobaeʼ?

6 Chéen tu juunal k-puksiʼikʼaleʼ maʼ tu náachkuntkoʼon tiʼ baʼal kʼaas, toʼon kʼaʼabéet k-náachkuntik tiʼ baʼax kʼaas. Utiaʼal k-beetkeʼ, kʼaʼabéet k-tuukul tiʼ le utsiloʼob ku taasik k-náachkuntikba tiʼ le baʼaloʼob kʼaastakoʼ. Máax ku yilik maʼ u lúubul tiʼ baʼal kʼaaseʼ táan u kiliʼichkuntik u kuxtal. Le kiliʼichiloʼ u kʼáat yaʼaleʼ u náachkuntkuba máak tiʼ kʼeban. Jéeoba Diooseʼ kiliʼich. Yaʼab teekstos tiʼ le Biiblia aʼalik lelaʼ. Upʼéel tiʼ letiʼobeʼ Apocalipsis 4:8, tuʼux kiaʼalik: «Kiliʼich, kiliʼich, kiliʼich, Yuumtsil Kʼu» wa Jéeoba Dioos. Baʼaleʼ, bey tumen kʼeban wíinkoʼonoʼ, ¿baʼax yaan yil le kiliʼichil t-éeteloʼ?

7 Jéeobaeʼ kiaʼaliktoʼon: «Kiliʼichchajkeʼex, tumen teneʼ kiliʼichen» (1 San Pedro 1:16). Jeʼex yaʼalik Dioosaʼ, jeʼel u páajtal k-kiliʼichtal wa u minaʼantal k-siʼipil tu táaneʼ, jeʼel u páajtal k-náachtal tiʼ baʼaloʼob kʼaastakeʼ. Le túun ken náachchajkoʼon tiʼ baʼaloʼob kʼaastak yéetel subtsiltakeʼ, táan k-ilik beetik upʼéel baʼal jach maʼalob: táan k-ilik kiliʼichtal jeʼex le J-sen Kaʼanal Dioosoʼ (Tiʼ Efesoiloʼob 5:1). Maʼ unaj k-tuklik maʼ tu páajtal k-beetkiʼ; Jéeoba Diooseʼ mix juntéen jeʼel u kʼáatiktoʼon upʼéel baʼal maʼ tu páajtal k-beetkeʼ (Salmo 103:13, 14). U jaajileʼ, maʼ chéen chʼaʼabil u kanáantkuba máak utiaʼal maʼ u lúubul tiʼ baʼal kʼaasiʼ. Baʼaleʼ, le áapostol Paablooʼ tiaʼaleʼ «le jaajil óol yéetel tojil kuxtal[oʼ] kʼaʼabéet u yeʼesaʼal tiʼ Kriisto» (2 Corintios 11:3, NM). ¿Maʼ wa kʼaʼabéet k-ilik bisik upʼéel tojil kuxtal tu yoʼolal Kriisto yéetel u Taataeʼ? Kʼaʼabéet, tumen le yaabilaj tsʼoʼok u yeʼeskoʼob toʼonoʼ jach píit máanjaʼan u yaʼabil tiʼ le jeʼel u páajtal k-eʼesiktiʼoboʼ (San Juan 3:16; 15:13). Kʼaʼabéet bisik upʼéel toj kuxtal utiaʼal k-tsʼáaik nib óolal tiʼob. Ilik táan k-tsʼáaik nib óolal tiʼob ikil k-kanáantikba utiaʼal maʼ k-lúubul tiʼ baʼal kʼaaseʼ, ku yáantkoʼon k-il u kʼaʼananil kanáantik k-puksiʼikʼal.

8. 1) ¿Bix jeʼel k-muʼukʼankúuntik k-puksiʼikʼaleʼ? 2) ¿Bix jeʼel u yilaʼal baʼax yaan ichileʼ?

8 Kanáantik xan k-puksiʼikʼal yoʼolal bix k-tséentikba tiʼ u Tʼaan Dioos. Maʼ chéen unaj k-xokik le Biiblia yéetel le juʼunoʼob áantkoʼon k-naʼat u Tʼaan Dioosoʼ, kʼaʼabéet xakʼalxokkoʼob mantatsʼ yéetel kʼaʼabéet kʼaʼaytik mantatsʼ u maʼalob péektsilil le Reeinooʼ (Tiʼ Colosailoʼob 3:2). Tak chéen ichil k-tsikbaloʼobeʼ, kʼaʼabéet u yilaʼal k-tsʼaamaj táanil le Reeinooʼ. Wa kʼaj óolaʼanoʼon yaʼab k-tʼaan tiʼ baʼaloʼob kʼaastak yéetel subtsiltakeʼ, leloʼ kieʼesik baʼax yaan ichil k-puksiʼikʼal (San Lucas 6:45). Le oʼolal kʼaʼabéet k-kʼaj óoltaʼal suuk k-tsikbal tiʼ baʼaloʼob ku muʼukʼankúuntik u yóol u maasil (Tiʼ Efesoiloʼob 5:3). Yaan tiʼ baʼaloʼob kʼaʼabéet k-náachtal utiaʼal kanáantik k-puksiʼikʼal. Koʼoneʼex k-ilik kaʼapʼeliʼ.

Púutsʼkoʼon tiʼ le núupkʼebanoʼ

9-11. 1) ¿Baʼaxten séeb jeʼel u lúubul tiʼ núupkʼeban máax maʼ tu yuʼubik baʼax kiaʼalik 1 tiʼ Corintoiloʼob 6:18? Ketej. 2) ¿Baʼax maʼ ken k-chaʼant wa jach tu jaajil táan k-púutsʼul tiʼ le núupkʼebanoʼ? 3) ¿Baʼax k-kanik tiʼ Joob?

9 Diooseʼ tu tsʼáaj tu tuukul Paablo ka u tsʼíib le maʼalob tsolnuʼukaʼ utiaʼal kanáantik k-puksiʼikʼal yéetel utiaʼal maʼ k-lúubul tiʼ baʼal kʼaas: «Púutsʼeneʼex, [...] tiʼ le núup kʼebanoʼ» (1 tiʼ Corintoiloʼob 6:18). Paabloeʼ maʼ chéen tiaʼalaj: «Maʼ núupkʼebaneʼex», tiaʼaleʼ kʼaʼabéet k-púutsʼul tiʼ baʼal kʼaas, jeʼel bix k-púutsʼul tiʼ baʼax jeʼel u kíimskoʼoneʼ. Wa maʼ t-beetik baʼax tiaʼalaj Paabloeʼ, séeb jeʼel k-lúubul tiʼ núupkʼebaneʼ; lelaʼ nojoch kʼeban tu táan Dioos.

10 Tuukulnakoʼon tiʼ utúul maamatsil ku yisíinsik u chan paal, tsʼoʼoleʼ ku takik u nookʼ utiaʼal u bisik tiʼ upʼéel kʼiimbesaj. Le chan paaloʼ ku kʼáatik wa jeʼel u páajtal u jóokʼol báaxal táankab tak ken tsʼoʼokok u láaj líiʼskuba le fáamiliaoʼ. Le maamatsiloʼ ku núukik jeʼeleʼ, baʼaleʼ kiaʼalik tiʼ: «Bik táaʼkech wal náatsʼal tu yiknal le luukʼ yaan teʼeloʼ. Wa ka éekʼkunskabaeʼ, yaan in jatsʼkech». Baʼaleʼ, maʼ sáam u yaʼal tiʼeʼ, ku yilkeʼ le chan paaloʼ táan u x-maman lúubul ichil le luukʼoʼ. Tak beooraaʼ maʼ u éekʼkunsubaeʼ, baʼaleʼ maʼ tu yuʼubaj tʼaaniʼ, tsʼoʼok u natsʼkuba tuʼux yaan le luukʼoʼ. Yoʼolal tuʼux yanoʼ, jach maʼ wal túun xantal ken u éekʼkunsubaiʼ (Proverbios 22:15). Yaʼab táankelem paalal yéetel nukuch máakoʼob ku tuklaʼal maas u yojel u kanáantubaʼobeʼ, ku beetkoʼob xan jeʼex le chan paaloʼ. ¿Baʼaxten k-aʼalik lelaʼ?

11 Bejlaʼeʼ jach yaʼab máakoʼob ku binoʼob tu paach «tsʼíibolaloʼob subtsiltakoʼob», le oʼolal sen yaan negoosioʼob ku jóoʼskoʼob taakʼin tiʼ u konkoʼob oocheloʼob tuʼux ku yilaʼal xiiboʼob yéetel koʼoleloʼob táan u beetkoʼob baʼaloʼob subtsiltak (Tiʼ Romailoʼob 1:26, 27). Le chaknuuliloʼ tuláakal tuʼux ku yilaʼal: tiʼ rebiistaʼob, liibroʼob, bíideosintaʼob yéetel tak tiʼ Íinternet. Máax uts tu yich u chaʼantik le kʼaakʼas baʼaloʼobaʼ, maʼ táan u púutsʼul tiʼ le núupkʼebanoʼoʼ. Táan u báaxal yéetel, táan u nilkʼalankil tu jaal kʼaas, maʼ táan u yuʼubik baʼax kiaʼalik le Biibliaoʼ. Maʼ táan u kanáantik u puksiʼikʼaliʼ, baʼaxeʼ táan u kʼaskúuntik yéetel kʼaakʼas oocheloʼob, tsʼoʼoleʼ le oocheloʼobaʼ, jeʼel u máan yaʼab jaʼaboʼob pʼaatal tu pooleʼ (Proverbios 6:27). Kaambalnakoʼon tiʼ Joob, máax chúukpaj yóol tiʼ Dioos. Letiʼeʼ tu tsʼáaj tu tuukul maʼ u chaʼantik mix baʼal jeʼel u beetik u tsʼíiboltik baʼax kʼaaseʼ (Job 31:1). ¡Jach maʼalob ka k-beet jeʼex letiʼoʼ!

12. Le kiikoʼob yéetel sukuʼunoʼob táan u biskubaʼoboʼ, ¿bix jeʼel u kanáantkubaʼob utiaʼal maʼ u lúubloʼob tiʼ núupkʼebaneʼ?

12 Jach kʼaʼabéet u kanáantkuba máak utiaʼal maʼ u lúubul tiʼ núupkʼeban tu kʼiinil táan u biskuba yéetel máax ku tuklik u tsʼoʼokol u beel. Lelaʼ u kʼiinil kiʼimak óolal, u kʼiinil jatsʼuts páaʼtajil, baʼaleʼ yanoʼobeʼ ku kʼaskúuntkoʼob ikil u lúubloʼob tiʼ baʼal subtsil. Ken lúubkoʼob tiʼ baʼal subtsileʼ táan u tsʼáaikoʼob juntséelil le baʼaxoʼob beetik u bin utsil tiʼ le ku tsʼoʼokol u beeloʼoboʼ: u kaxtik máak u yutsil máax u yaabilmaj, u kóontrolarkuba máak yéetel u yuʼubaʼal u tʼaan Jéeoba Dioos. Utúul kiik yéetel utúul sukuʼuneʼ lúuboʼob tiʼ baʼal subtsil le táan u biskubaʼoboʼ. Ka tsʼoʼok u tsʼoʼokol u beeloʼobeʼ, le kiikaʼ tiaʼaleʼ jach yaj tu yóol baʼax tu beetaj, le oʼolal tu kʼiinil ka tsʼoʼok u beeleʼ maʼ tu yuʼubaj kiʼimak óolaliʼ. Letiʼeʼ tiaʼalaj: «Yaʼab u téenel tsʼoʼok in kʼáatik tiʼ Jéeoba ka u saʼas in siʼipil, baʼaleʼ kex tsʼoʼok u máan sieete jaʼaboʼobeʼ, láayliʼ tak bejlaʼa ku taal tin tuukul maʼ uts baʼax tin beetiʼ». Máaxoʼob ku lúubloʼob tiʼ núupkʼebaneʼ jach kʼaʼabéet u kʼáatkoʼob áantaj tiʼ u nuxibiloʼob le múuchʼuliloʼ (Santiago 5:14, 15). Baʼaleʼ, yaʼab kiikoʼob yéetel sukuʼunoʼob táan u biskubaʼobeʼ ku kanáantkubaʼob utiaʼal maʼ u lúubloʼob tiʼ baʼal subtsil (Proverbios 22:3). Ku kanáantkoʼob bix u yeʼesik u yaabilajoʼob; ken jóoʼkoʼob wa tuʼuxeʼ ku yilik u láakʼintaʼaloʼob, yéetel maʼatech u pʼáatloʼob tu juunaloʼob tuʼux mix máak ilkoʼob.

13. ¿Baʼaxten utúul kristiaanoeʼ maʼ kʼaʼabéet u biskuba yéetel máax maʼ tu meyajtik Jéeobaeʼ?

13 Le kristiaano ku káajal u biskuba yéetel máax maʼ tu meyajtik Jéeobaeʼ, tu juunal táan u kaxtik nojoch muʼyajoʼob. U jaajileʼ, ¿bix jeʼel u páajtal u tsʼoʼokol k-beel yéetel máax maʼ u yaabilmaj Jéeobaeʼ? Utúul kristiaanoeʼ kʼaʼabéet u tsʼoʼokol u beel chéen yéetel máax u yaabilmaj Dioos yéetel ku bisik upʼéel toj kuxtal. U Tʼaan Diooseʼ kiaʼaliktoʼon: «Maʼ a nupkabaʼex yéetel máaxoʼob maʼ tu yoksaj óoloʼoboʼ. Tumen ¿baʼax yaan u [yil] baʼax toj yéetel baʼax kʼaas? ¿Wa bix jeʼel u páajtal u bisikuba le sáasiloʼ yéetel le éekʼjochʼeʼeniloʼ?» (2 tiʼ Corintoiloʼob 6:14).

14, 15. 1) Yaan máakoʼobeʼ, ¿bix u naʼatkoʼob baʼax «núupkʼeban»? 2) ¿Baʼaxoʼob táakaʼan ichil le núupkʼebanoʼ, yéetel bix jeʼel k-púutsʼul tiʼeʼ?

14 Kʼaʼabéet xan k-ojéeltik baʼax le núupkʼebanoʼ, tumen wa maʼeʼ, ¿bix jeʼel k-púutsʼul tiʼeʼ? Bejlaʼeʼ, yáan máakoʼobeʼ jelaʼan bix u naʼatkoʼob baʼax «núupkʼeban». Ku tuklikoʼobeʼ, wa ku nupkubaʼob maʼ jeʼex tsʼaʼabaʼanik tumen Diooseʼ, jeʼel u páajtal u kiʼikiʼ óoltik u tsʼíibolal u bakʼeloʼob yéetel máax maʼ tsʼokaʼan u beeloʼob tu yéeteleʼ. Tak jujumpʼéel maʼalob ospitaaloʼobeʼ, utiaʼal u yáantkoʼob le x-chʼúupalal maʼ u kʼáatoʼob éembarasaroʼ, táan u yaʼalkoʼob tiʼ le xiʼipalal yéetel tiʼ le chʼúupalaloʼoboʼ jeʼel u páajtal u beetkoʼob baʼaloʼob jach kʼaastak maʼ tu beetik u éembarasar koʼoleleʼ. Le tsolnuʼuk ku tsʼáaikoʼobaʼ jach jumpuliʼ maʼ patliʼ. Baʼaleʼ, u kanáantkuba utúul xiib yéetel utúul koʼolel maʼ tsʼokaʼan u beeloʼob utiaʼal maʼ u éembarasar le koʼoleloʼ maʼ u kʼáat yaʼal wa maʼ lúubkoʼob tiʼ núupkʼebaniʼ. Le tʼaan «núupkʼebanoʼ» yaʼab xan baʼax u kʼáat u yaʼale.

15 Le tʼaan ku suʼutul «núupkʼebanoʼ», ich grieegoeʼ por·néi·a; yaan yil yéetel u chital máak yéetel máax maʼ tsʼokaʼan u beel tu yéeteliʼ, u kʼáat yaʼal u beetaʼal baʼax kʼaas yéetel u x-chʼupil wa u xiibil wíinik. Ichil por·néi·aeʼ táakaʼan baʼaloʼob kʼaastak ku beetaʼal yéetel u chiʼ wa u chuun wíinik; u máasturbartaʼal utúul máak tumen yaanaleʼ, por·néi·a xan. Le kʼaakʼas baʼaloʼobaʼ le ku beetaʼal tuʼux ku meyaj x-máani koʼoleloʼob. Wa yaan máax ku tuklik maʼ «núupkʼeban» le baʼaloʼobaʼ, táan u tuskuba, tsʼoʼok u léechtaʼal tumen Sáatanas (2 tiʼ Timoteo 2:26). Baʼaxeʼ, utiaʼal maʼ k-lúubul tiʼ baʼal kʼaaseʼ maʼ chéen unaj k-náachtal tiʼ tuláakal núupkʼebaniʼ. Utiaʼal k-púutsʼul tiʼeʼ kʼaʼabéet k-kanáantikba tiʼ tuláakal baʼax subtsil jeʼel u biskoʼon tiʼ por·néi·aeʼ, upʼéel nojoch kʼeban tu táan Dioos (Tiʼ Efesoiloʼob 4:19). Jaʼali bey jeʼel k-kiliʼichtal tu táan letiʼoʼ.

K-báaxal yéetel baʼax kiuʼubik yaanal máaxeʼ jeʼel u táabskoʼoneʼ

16. ¿Baʼax kʼiin maʼ kʼaas u yeʼesik u yaabilaj utúul xiib yéetel utúul koʼoleliʼ, yéetel bix u yeʼesik le Biibliaoʼ?

16 Utiaʼal maʼ k-lúubul tiʼ baʼax kʼaaseʼ kʼaʼabéet xan k-ilik maʼ k-báaxal yéetel baʼax kiuʼubik yaanal máax. Maʼ xaaneʼ, yaan máax tuklik maʼ kʼaasiʼ, ku yilkoʼob bey chéen báaxal ichil utúul xiib yéetel utúul koʼoleleʼ. U jaajileʼ yaan u kʼiinil yéetel u kúuchil utiaʼal u yeʼesik u yaabilaj utúul xiib yéetel utúul koʼolel. Jeʼex Isakeʼ, ilaʼab «táan u báaytik x-Rebeeka». Leloʼ tieʼesaj maʼ chéen sukuʼuntsiloʼobiʼ (Génesis 26:7-9). Baʼaleʼ, le baʼax ku beetkoʼob kaʼachoʼ maʼ kʼaasiʼ, tumen tsʼokaʼan u beeloʼob. Baʼaleʼ, u báaxal máak yéetel baʼax kiuʼubik yaanal máaxeʼ maʼ maʼalobiʼ.

17. ¿Bix u báaxal máak yéetel baʼax kiuʼubik yaanal máax, yéetel bix jeʼel u xulik u beetik máakeʼ?

17 U báaxal máak yéetel baʼax kiuʼubik yaanal máaxeʼ u kʼáat yaʼaleʼ ku tʼanik, baʼaleʼ minaʼan u tuukulil u tsʼoʼokol u beel tu yéetel. Wíinikoʼobeʼ jach talam u naʼataʼaloʼob, le oʼolal jejeláas bix jeʼel u báaxloʼob yéetel baʼax kiuʼubik yaanal máaxeʼ, yaan tak ooraeʼ maʼ tu naʼatal wa le ku beetik máak (Proverbios 30:18, 19). Le oʼolal maʼ tu páajtal u yaʼalal baʼax maʼ unaj u beetik máakiʼ. Baʼax maas maʼalobeʼ, ka u yil máak baʼaxten ku beetik baʼal beyaʼ yéetel ka u beet baʼax kiaʼalik le Biibliaoʼ.

18. Yaneʼeʼ, ¿baʼax oʼolal ku kóoketearoʼob, yéetel baʼaxten maʼ uts u báaxal máak yéetel baʼax kiuʼubik yáanal máaxiʼ?

18 U jaajileʼ, óoliʼ tuláakal máak jeʼel u yutstal tu tʼaan u yojéeltik jatsʼuts yilaʼal tumen wa máaxeʼ. Leloʼ maʼ kʼaasiʼ. Baʼaleʼ, yaneʼeʼ ku kóoketear chéen utiaʼal u yuʼubkuba jatsʼuts wa utiaʼal yilik wa jeʼel u keʼetel tiʼeʼ. Baʼaxeʼ, maʼ tu tuklik bukaʼaj kʼaas ku beetik tiʼ le máax ku tuskoʼ. Proverbios 13:12 kiaʼalik: «Alab óolal maʼ tu béeytaleʼ[,] puksiʼikʼal ku yaj óolal». Wa chéen táan k-báaxal yéetel baʼax kiuʼubik yaanal máaxeʼ, maʼ xaaneʼ maʼ k-ojel bukaʼaj loob k-beetik tiʼiʼ. Maʼ xaaneʼ, jeʼel u tuklik táan k-tʼanik tumen taak bisikba tu yéetel utiaʼal u tsʼoʼokol k-beeleʼ, baʼaleʼ bukaʼaj yajil ken u yojéelt maʼ beyiʼ (Proverbios 18:14). U báaxal máak yéetel baʼax kiuʼubik yaanal máaxeʼ jach maʼ utsiʼ.

19. U kóoketear utúul kristiaano tsʼokaʼan u beeleʼ, ¿bix jeʼel u kʼaskúuntik le yaabilaj kiuʼubik yoʼolal u núupoʼ?

19 Jach jumpuliʼ maʼ kʼaʼabéet k-kóoketear yéetel máax tsʼokaʼan u beeliʼ. Lelaʼ maʼ maʼalobiʼ; máax xan tsʼokaʼan u beeleʼ maʼ maʼalob ka utsak tu yich máax maʼ u núupiʼ. Jach subtsil, baʼaleʼ yaan kristiaanoʼobeʼ ku tuklikoʼob maʼ tu taasik mix upʼéel kʼaas u kóoketearoʼob yéetel máax maʼ u núupoʼobiʼ. Yaneʼeʼ ku tsikbalkoʼob tiʼ u «áamiga» wa u «áamigo» baʼaxoʼob jach chiʼichnakkúuntkoʼob, ku tsikbalkoʼob baʼaloʼob mix tak tiʼ u núupoʼob ku tsikbalkoʼob. Le baʼax kiuʼubkoʼob yoʼolal  u «áamiga» wa u «áamigoʼoboʼ» ku bin u maas nojochtal, tak ken pʼáatak chéen tiʼ letiʼ ku tuukuloʼob; jujumpʼíitil túuneʼ lelaʼ ku kʼaskúuntik le yaabilaj kiuʼubkoʼob yoʼolal u núupoʼoboʼ. Le kristiaanoʼob tsʼokaʼan u beeloʼoboʼ maʼalob ka kʼaʼajaktiʼob le baʼax tiaʼalaj Jesusaʼ: le núupkʼebanoʼ tu puksiʼikʼal máak ku káajal (San Mateo 5:28). Le oʼolaleʼ, kʼaʼabéet kanáantik k-puksiʼikʼal yéetel k-náachtal tiʼ baʼaloʼob jeʼel u taaskoʼob yaʼab muʼyajileʼ.

20. ¿Bix kʼaʼabéet ilik k-kiliʼichil tu táan Dioos?

20 U jaajileʼ, maʼ chéen chʼaʼabil u kanáantkuba máak utiaʼal maʼ u lúubul tiʼ baʼal kʼaasiʼ, tumen le yóokʼol kaabaʼ jach chuup yéetel le baʼaloʼobaʼ. Baʼaleʼ, wa ku lúubul máak tiʼ baʼax kʼaaseʼ, maas jeʼel u talamtal u kaʼa kiliʼichtal tu táan Diooseʼ. Jaaj, Jéeobaeʼ «nojoch u saʼatsaj» siʼipil, yéetel ku tupik u kʼeban máaxoʼob ku xulik u beetkoʼob baʼax kʼaas (Isaías 55:7). Baʼaleʼ, ku chaʼik u muʼyajoʼob yoʼolal le baʼax kʼaas tu beetoʼoboʼ. Jeʼel u máan yaʼab jaʼaboʼob táan u muʼyajoʼob yoʼolaleʼ, maʼ xaaneʼ tuláakal u kuxtaloʼob (2 Samuel 12:9-12). Le oʼolal túuneʼ, jach kʼaʼabéet kanáantik k-puksiʼikʼal utiaʼal maʼ k-lúubul tiʼ baʼaloʼob kʼaastak. K-kiliʼichil tu táan Diooseʼ, kʼaʼabéet k-ilik bey upʼéel baʼal jach yaan u tojoleʼ. Le oʼolaleʼ, mix juntéen, jach mix juntéen kʼaʼabéet k-mixbaʼalkuntik.

[U kʼáatchiʼiloʼob le xookoʼ]

[U tsolajil le oochel teʼ táan juʼun 9]

¿Baʼax jeʼel a núukikeʼ?

• ¿Baʼaxten jach kʼaʼanan k-kanáantikba utiaʼal maʼ k-lúubul tiʼ baʼal kʼaas?

• ¿Bix jeʼel kanáantik k-puksiʼikʼaleʼ?

• ¿Bix jeʼel k-púutsʼul tiʼ le núupkʼebanoʼ?

• ¿Baʼaxten maʼ kʼaʼabéet k-báaxal yéetel baʼax kiuʼubik yaanal máaxiʼ?