Xeen tiʼ baʼax ku taasik

Xeen tu cuadroil baʼax ku taasik

Koʼoneʼex tsʼáaik ojéeltbil u tʼaan Dios yéetel x-maʼ saajkilil

Koʼoneʼex tsʼáaik ojéeltbil u tʼaan Dios yéetel x-maʼ saajkilil

Koʼoneʼex tsʼáaik ojéeltbil u tʼaan Dios yéetel x-maʼ saajkilil

«Xeen tiʼ in kaajal Israel ka tʼaanakech tin kʼaabaʼ.» (AMÓS 7:15.)

1, 2. ¿Máax Amós, yéetel baʼax ku yaʼalik le Biblia tu yoʼolaloʼ?

UTÚUL u j-jaajkunaj Jéeoba táan u kʼaʼaytajeʼ, anchaj u tʼaan yéetel utúul sacerdote. Le sacerdoteaʼ tu yaʼalaj tiʼe j-jaajkunajaʼ: «¡Xuʼuls a kʼaʼaytaj! ¡Xeen yaanal tuʼux!». ¿Baʼax tu beetaj le j-jaajkunajaʼ? ¿Tu xulaj wa u kʼaʼaytaj, wa tu tsʼáaj ojéeltbil u tʼaan Dios yéetel x-maʼ saajkilil? Jeʼel u béeytal k-ojéeltkeʼ, tumen le j-jaajkunajaʼ tu tsʼíibtaj tiʼ upʼéel libro baʼaxoʼob úuch tiʼ. Le libroaʼ tiaʼan teʼ Bibliaoʼ, u kʼaabaʼeʼ Amós, jeʼel bix u kʼaabaʼ le j-jaajkunajoʼ. Maas táanileʼ yáan k-ilik baʼax uláakʼ úuch le ka tʼaanaj yéetel le sacerdoteoʼ, baʼaleʼ yáaxeʼ koʼoneʼex kʼaj óoltik Amós.

2 ¿Máax Amós, tuʼux kajlaji yéetel baʼax kʼiiniloʼob ka kuxlaji? U núukileʼ k-kaxtik tu tsʼíibil Amós1:1: «Lelaʼ letiʼ le péektsil j-tsʼaʼab tiʼ Amós, juntúul j-kanan taman tu chan kaajil Tecoa, [...] kaʼapʼéel jaʼab maʼiliʼ kíilbanak le luʼumoʼ, tu kʼiiniloʼob Uzías, u ajawil Judá, yéetel tu kʼiiniloʼob Jeroboam u paal Joás, u ajawil Israel». Amoseʼ sijnal tiʼ upʼéel kaaj yaan tu luʼumil Judá, 16 kilómetros anik tiʼ u noj kaajil Jerusalén, yéetel kuxlaj tu tsʼoʼokbal le siglo 9 táanil tiʼ u taalbal Cristooʼ; tu kʼiiniloʼobeʼ táan kaʼach u gobernar Usiyas tu luʼumil Judá yéetel tu yóokʼol u diez tribusi Israeleʼ táan kaʼach u gobernar le rey Jeroboam Segundo. Amoseʼ «j-kanan taman» ku beetik kaʼachi. Baʼaleʼ Amós 7:14 (NM) ku yeʼeskeʼ maʼ chéen le ku beetkiʼ, uláakʼ u meyaj kaʼacheʼ u «jolik u igosi sicómoros», baʼaleʼ chéen tu kʼiinil le igoʼoboʼ. Lelaʼ ku beetik kaʼach utiaʼal u séeb takʼantal le igoʼoboʼ; le meyajaʼ sen nak óol kaʼachi.

Xeen tʼaan tin kʼaabaʼ

3. Wa k-uʼuyik bey maʼ tu páajtal kʼaʼaytajeʼ, ¿bix u yáantkoʼon baʼax úuch tiʼ Amós?

3 Amoseʼ tu yaʼalaj: «Teneʼ maʼ [profetaeniʼ] mix in tukulmaj in beetikiʼ» (Amós 7:14). Amós túuneʼ maʼ u paal profetaiʼ mix xan kaʼansaʼan utiaʼal u beet u profetailiʼ. Kex beyoʼ, Jéeobaeʼ tu yéeyaj Amós u beet u profetai; maʼ tu yéeyaj utúul reyiʼ mix utúul jach maʼalob sacerdoteiʼ mix utúul tsʼuul jach táaj ayikʼaliʼ. Lelaʼ ku kaʼansiktoʼon upʼéel baʼal jach ku líiʼsik k-óol. Maʼ xaaneʼ maʼ ayikʼaloʼoniʼ mix xan kaʼanchajaʼan k-xookiʼ. Baʼaleʼ maʼ maʼalob ka k-tukult maʼ tu páajtal k-kʼaʼaytaj chéen tu yoʼolal leloʼ. Jéeobaeʼ jeʼel u páajtal u kaʼanskoʼon kʼaʼaytaj tak teʼ tuʼuxoʼob maʼatech u yuʼubal le baʼax ku yaʼalikoʼ. Bey tu beetil yéetel Amós; k-ilik túun bix úuchik u kʼaʼaytaj le profetaaʼ yaan u yáantkoʼon k-kʼaʼayt u tʼaan Dios yéetel x-maʼ saajkilil.

4. ¿Baʼaxten maʼ chéen chʼaʼabil úuchik u kʼaʼaytaj Amós tu kaajil Israeliʼ?

4 Jéeobaeʼ tiaʼalaj tiʼ Amós: «Xeen tiʼ in kaajal Israel ka tʼaanakech tin kʼaabaʼ» (Amós 7:15). Le meyaj tsʼaʼab u beetaʼ maʼ chéen chʼaʼabiliʼ. Teʼ kʼiinoʼob jeʼeloʼ tu reinoi Israeleʼ yaan jeetsʼelil yéetel ayikʼaliliʼ. Yaʼab israelitaʼobeʼ yaan u yotochoʼob utiaʼal keʼel bey xan utiaʼal yáax kʼiin, tsʼoʼoleʼ maʼ chéen óotsil najoʼobiʼ, nukuch pakʼilnajoʼob. Yaan xaneʼeʼ yaan u muebleʼob adornartaʼan yéetel marfil, yéetel maʼalob vino ku yukʼikoʼob (Amós 3:15; 5:11). Le beetikeʼ yaʼab tiʼ letiʼob kaʼacheʼ tsʼoʼok u pʼáatal maʼ u kʼáat u yuʼuboʼob le profetaʼoboʼ. Le tuʼux ku kʼaʼaytaj Amós kaʼachoʼ maʼ xaaneʼ jach chíikaʼan tiʼ le tuʼux k-kʼaʼaytaj bejlaʼoʼ.

5. ¿Baʼax baʼaloʼob maʼ maʼalobtak ku beetaʼal kaʼach tumen jujuntúul israelitaʼobiʼ?

5 Le u yantal baʼaloʼob kaʼach tiʼ le israelitaʼoboʼ maʼ kʼaasiʼ. Baʼaleʼ jujuntúul tiʼ letiʼobeʼ ookol ku beetkoʼob kaʼach utiaʼal u ayikʼaltaloʼob. Le j-ayikʼaloʼob kaʼachoʼ ku yetsʼikoʼob le «óotsiloʼoboʼ» yéetel ku loobiltikoʼob «le máaxoʼob yaj yaniloʼoboʼ» (Amós 4:1). Le j-koonoloʼoboʼ, le juesoʼob yéetel le sacerdoteʼoboʼ ku múul tsikbaltkoʼob bix ken u yokoltiloʼob le óotsiloʼoboʼ. Koʼoneʼex tu kʼiinil Amós utiaʼal k-ilik baʼax ku beetaʼal tumen máakoʼobaʼ.

Maʼatech u yuʼubkoʼob u tʼaan Dios

6. ¿Bix u yetsʼikoʼob u yéet wíinikiloʼob le j-koonoloʼoboʼ?

6 Táanileʼ, koʼoneʼex teʼ mercadooʼ; teʼeloʼ k-ilkeʼ le máakoʼob ku koonoloʼoboʼ jach koʼoj u koonoloʼob yéetel maʼatech u chúukbeskoʼob le baʼax ku konkoʼoboʼ, tsʼoʼoleʼ ku konkoʼob «u koobil le trigo» jeʼel bix u tojol le maʼalob trigooʼ (Amós 8:5, 6). Bey u yoklikoʼob le máaxoʼob ku binoʼob maanoʼ yéetel ku sen yetsʼikoʼob le óotsiloʼoboʼ. Le ken pʼáatak minaʼan mix baʼal tiʼe óotsiloʼoboʼ ku konkubaʼob utiaʼal ka palitsiltaʼakoʼob, baʼaleʼ ku maʼanloʼob «chéen [jeʼex u tojol u] tsʼáan xanabeʼ» (Amós 8:6). Utiaʼal le kʼasaʼan j-koonoloʼobaʼ u tojol u sukuʼunoʼobeʼ chéen jeʼex u tojol u tsʼáan xanabeʼ. ¡Jach táaj kʼaas bix u mixbaʼalkúuntkoʼob le óotsiloʼoboʼ yéetel jach nojoch kʼeban tu táan Dios le baʼax ku beetkoʼoboʼ! Baʼaleʼ, le j-koonoloʼobaʼ maʼatech u meyajoʼob tu kʼiinil «sábado» (Amós 8:5). K-ilik túuneʼ, chéen táan u beetkoʼob bey táan u meyajkoʼob Dioseʼ.

7. ¿Bix u beetkoʼob kaʼach le j-koonoloʼob utiaʼal maʼ u castigartaʼaloʼob ikil maʼ tu yuʼubkoʼob baʼax kiaʼalik u Ley Diosoʼ?

7 Baʼaleʼ ¿bix u beetkoʼob utiaʼal maʼ u castigartaʼaloʼob ikil maʼ tu yuʼubkoʼob le baʼax ku yaʼalik u ley Diosaʼ: «Yaabilt a láakʼ»? (Levítico 19:18). Maʼ tu beetaʼal mix baʼal tiʼob tumen u chʼaʼatʼantmoʼob yéetel le juesoʼob baʼax ken u beetoʼoboʼ, kex le juesoʼob kʼaʼabéet kaʼach u kanáantkoʼob u beetaʼal le baʼax ku yaʼalik le Leyoʼ. Tu joolnajil le kaaj, le tuʼux ku muchʼkubaʼob utiaʼal u beetaʼal justiciaeʼ, le juesoʼoboʼ ku chaʼik u maʼanloʼob, yéetel ku beetkoʼob u bin kʼaasil tiʼ le óotsiloʼoboʼ. Kex kʼaʼabéet u yáankoʼon le óotsiloʼoboʼ, maas ku yáantkoʼob le ayikʼaloʼob yoʼolal taakʼinoʼ (Amós 5:10, 12). K-ilik túuneʼ, le juesoʼob xanoʼ maʼatech u yuʼubkoʼob baʼax kiaʼalik u Ley Dios.

8. ¿Baʼax baʼaloʼob jach kʼaastak ku chaʼikoʼob u beetaʼal kaʼach le sacerdoteʼoboʼ?

8 Baʼaleʼ, kux túun u sacerdoteiloʼob Israel, ¿baʼax ku beetkoʼob kaʼachi? Utiaʼal k-ojéeltikeʼ, koneʼex ilik baʼax ku chaʼikoʼob u beetaʼal tu templo u diosoʼob. Dioseʼ tu yaʼalaj tiʼ Amós ka u yaʼale: «Taatatsil bey xan u paaleʼ ku chitaloʼob yéetel juntúulil x-koʼolel, beyoʼ ku [mixbaʼalkuntikoʼob] in kiliʼich kʼaabaʼ» (Amós 2:7, 8). ¡Bukaʼaj kʼaasil baʼax ku beetkoʼob! Le x-máani koʼolel ku xíimbaltaʼal tumen le taatatsil teʼ templooʼ láayliʼ xan le ku xíimbaltaʼal tumen le ijotsiloʼ, yéetel le jach kʼasaʼan sacerdoteʼoboʼ chéen ku yilkoʼob le baʼaloʼob jach kʼaastak ku beetaʼal teʼ templooʼ, maʼatech u beetkoʼob mix baʼal (Levítico 19:29; Deuteronomio 5:18; 23:17).

9, 10. ¿Baʼax leyiloʼob maʼatech u yuʼubaʼal u tʼaan tumen le israelitaʼoboʼ, yéetel tiʼ baʼax chíikaʼan k-kʼiinoʼob tiʼ u kʼiiniloʼob letiʼob?

9 Jéeobaeʼ tu yaʼalaj uláakʼ baʼax kʼaas suuk u beetkoʼob le sacerdoteʼob yéetel le kaajoʼ: «Ku jaytaloʼob tu yóokʼol le nookʼoʼob tu kʼamajoʼob tu yoʼolal páayil, táan u jaantikoʼob janaloʼob kʼubaʼan tiʼ le beetbil [diosoʼoboʼ]; ku manikoʼob vino yéetel le u taakʼinil u boʼolal siʼipil [...], utiaʼal u yuʼkoʼob tu [templo u diosoʼob]» (Amós 2:8). Ilik túuneʼ, maʼatech xan u beetkoʼob baʼax ku yaʼalik u ley Dios yaan teʼ Éxodo 22:26, 27, tuʼux ku yaʼalikeʼ, maʼiliʼ tʼúubuk le Kʼiinoʼ, kʼaʼabéet u sutaʼal le nookʼ ku pʼaʼatal tu yoʼolal le taakʼin ku tsʼaʼabal majantbiloʼ. Baʼaleʼ letiʼobeʼ maʼatech u sutkoʼob, ku jilkúunskoʼob utiaʼal u chitaloʼob tu yóokʼol tu yoorai táan u jaanloʼob yéetel táan u yuʼkoʼob vino utiaʼal le kʼiimbesajoʼob ku beetkoʼob tu kʼaabaʼ u diosoʼoboʼ. Yéetel u taakʼinil le boʼolal siʼipil ku kʼáatkoʼob tiʼ le óotsiloʼoboʼ ku mankoʼob le vino ku yuʼkoʼob teʼ kʼiimbesajoʼobaʼ. ¡Jach táaj náachchajoʼob tiʼ le jaajil adoracionoʼ!

10 Le israelitaʼoboʼ tu táan u yich tuláakal maak maʼ tu yuʼubkoʼob u tʼaan le kaʼapʼéel maas nojoch leyoʼob tsʼaʼab tiʼ Moisesaʼ: u yaabiltaʼal Jéeoba yéetel u yaabiltaʼal tuláakal máak. Le oʼolaleʼ tu túuxtaj Amós utiaʼal ka u yaʼaltiʼob maʼ maʼalob baʼax ku beetkoʼobiʼ. Bejlaʼa xaneʼ tuláakal le yóokʼol kaabaʼ chuup yéetel baʼaloʼob kʼaastak jeʼel bix le ku beetaʼal kaʼach tu kaajil Israeloʼ. Kex yaan ku bin utsil tiʼobeʼ, u nojchiloʼob le nukuch negocioʼoboʼ, u nojchiloʼob le politicaoʼ yéetel u nojchiloʼob le maʼ jaajil religionoʼoboʼ ku óotsilkunkoʼob yéetel ku beetik u lúubul u yóol yaʼabach máakoʼob. Baʼaleʼ, Jéeobaeʼ u kʼáat u yáant le máaxoʼob ku muʼyajoʼob táan u natsʼkubaʼob tu yiknaloʼ. Le oʼolaleʼ, bejlaʼeʼ u kʼubentmaj tiʼ u palitsiloʼob ka u beetoʼob upʼéel meyaj jeʼex le tu beetaj Amosoʼ: u kʼaʼaytkoʼob u tʼaan yéetel x-maʼ saajkilil.

11. ¿Baʼax ku kaʼansiktoʼon le baʼax tu beetaj Amosoʼ?

11 Maʼalob ka k-il baʼax tu beetaj Amós, tumen le meyaj tu beetoʼ jach chíikaʼan tiʼ le tsʼaʼantoʼon xanoʼ. Amoseʼ ku kaʼansiktoʼon baʼax kʼaʼabéet kʼaʼaytik, bix kʼaʼabéet beetik yéetel baʼaxten mix máak jeʼel u béeytal u jeʼelsik le kʼaʼaytajoʼ. Koʼoneʼex ilik cada upʼéel tiʼ letiʼobiʼ.

Bix jeʼel k-beetik jeʼex Amoseʼ

12, 13. 1) ¿Bix tu yeʼesil Jéeoba kʼuuxchajaʼan yéetel le israelitaʼoboʼ? 2) ¿Tu yutskíintaj wa u kuxtal le israelitaʼoboʼ?

12 U j-jaajkunajoʼon Jéeobaeʼ jach k-ilik kʼaʼaytik le Reino yéetel k-kaʼansik le máakoʼoboʼ (San Mateo 28:19, 20; San Marcos 13:10). Baʼaleʼ, tsʼáaik ojéeltbil xan le xuʼulsajil ken u taas Diosoʼ, jeʼel bix tu kʼaʼaytaj Amós le xuʼulsaj ken u taas Jéeoba tu yóokʼol le kʼasaʼan máakoʼoboʼ. Amós 4:6-11 ku yeʼesiktoʼoneʼ Jéeobaeʼ yaʼab utéenel tu yeʼesaj jach kʼuuxchajaʼan yéetel le israelitaʼoboʼ. Jéeobaeʼ tu beetaj «u minaʼantal janal» tiʼob, tu beetaj u «jáawal u kʼáaxal cháak» yéetel tu taasaj «chokoj iikʼoʼob» bey xan «báan kíimil» tu yóoʼloʼob. Le yaayaj baʼaloʼob taal tu yóokʼol le israelitaʼobaʼ, ¿tu beetaj wa u kʼexik u tuukuloʼob utiaʼal u xulik le baʼaloʼob kʼaastak ku beetkoʼoboʼ? Dioseʼ ku yaʼalik: «Maʼ ta kaxteneʼexiʼ». Maʼ chéen maʼ tu kaxtoʼob Diosiʼ, maʼ xan tu yóotoʼob u yuʼuboʼob u tʼaaniʼ.

13 Le beetik túuneʼ castigartaʼaboʼob tumen Dios, baʼaleʼ táanil tsʼaʼab u yojéeltoʼob baʼax kun úuchultiʼob, tumen Jéeobaeʼ u yaʼalmaj: «Mix juntéen ku beetik wa baʼax Yuumtsil wa maʼ tu tsʼáaik ojéeltbil tumen [...] le [profetaʼoboʼ]» (Amós 3:7). Jeʼex úuchik u yaʼalik tiʼ Noé ka u kʼaʼayt tiʼ le máakoʼob u kaʼaj taal le Búulkabal tu yóoʼloʼoboʼ, bey tu yaʼalil tiʼ Amós ka u yaʼal tiʼ le kaaj baʼax ku taal u kʼiinil tiʼoboʼ. Baʼaleʼ u kajnáaliloʼob Israeleʼ maʼ tu yuʼuboʼob u tʼaan Diosiʼ mix tu yutskíintoʼob u kuxtaloʼobiʼ.

14. ¿Tiʼ baʼaxoʼob chíikaʼan u kʼiiniloʼob Amós tiʼ k-kʼiinoʼob?

14 U kʼiiniloʼob Amoseʼ chíikaʼan tiʼ k-kʼiinoʼob. Jesuseʼ tu yaʼaleʼ tu tsʼook kʼiinoʼobeʼ yaan u yantal yaʼabkach noj yajoʼob yéetel yaan u kʼaʼaytaʼal le maʼalob péektsil teʼ tuláakal le yóokʼol kaabaʼ (San Mateo 24:3-14). Baʼaleʼ jeʼel bix tu kʼiiniloʼob Amoseʼ, óoliʼ tuláakal le máakoʼoboʼ maʼ u kʼáat u éejemtoʼob wa tiaʼanoʼon tu tsʼook kʼiinoʼobiʼ yéetel maʼ u kʼáat u yuʼuboʼob u maʼalob péektsilil le Reinooʼ. Le meentik túuneʼ yaan u xuʼulsaʼaloʼob jeʼel bix úuchik tiʼ le israelitaʼob maʼ tu yóotaj u kʼex u kuxtaloʼoboʼ. Jéeobaeʼ tu yaʼalajtiʼob: «¡Nuʼukbesaba [wa líiʼsaba] utiaʼal a naktáantikaba yéetel a [Dios]!» (Amós 4:12). Tu yilubaʼob yéetel Dios le ka castigartaʼaboʼoboʼ: kʼuʼuboʼob tu kʼab Asiria. Teʼ kʼiinoʼob xanaʼ, u kʼasaʼan máakiloʼob le yóokʼol kaabaʼ yaan u yilkubaʼob yéetel Dios tu kʼiinil Armagedón (Apocalipsis 16:14, 16). Baʼaleʼ, le maʼ kʼuchuk u kʼiiniloʼoʼ, táan k-ilik áantik le máakoʼob ka u beetoʼob le baʼax tu yaʼalaj Amosaʼ: «Náatsʼeneʼex tiʼ Yuumtsil, beyoʼ bíin kuxlakeʼex» (Amós 5:6).

Chúukpajak k-óol jeʼex Amoseʼ

15-17. 1) ¿Máax Amasías, yéetel baʼax tu beetaj ka tu yilaj táan u kʼaʼaytaj Amós? 2) ¿Baʼax takpooliloʼob tu beetaj Amasías tu contra Amós?

15 Maʼ chéen unaj k-kʼaʼaytik upʼéel xuʼulsajil jeʼex Amosoʼ, unaj xan maʼ k-chʼaʼik saajkil jeʼex letiʼoʼ. Bey u yeʼesik u capítulo 7 tiʼ Amós. Teʼeloʼ tiʼ ku chʼaʼachiʼitaʼal le sacerdote t-aʼalaj tu káajbaloʼ. U kʼaabaʼ le sacerdoteaʼ «Amasías, u [sacerdotei] Betel» (Amós 7:10). Tu kaajil Beteleʼ tiʼ yaan u sacerdoteiloʼob le kʼasaʼan religión yaan kaʼach tu reinoi Israeloʼ. Amasías túuneʼ utúul u sacerdotei u religionil Israel, tuʼux ku adorartaʼal mejen wakaxoʼob kaʼachi. Baʼaleʼ ¿baʼax tu beetaj ka tu yilaj táan u kʼaʼaytaj Amós yéetel x-maʼ saajkilil?

16 Amasiaseʼ tu yaʼalaj tiʼ le profetaoʼ: ¡«Tselaba wayeʼ! Wa a kʼáat a náajalt a kuxtal yéetel a tseʼekeʼ xeen Judá; baʼaleʼ maʼ a suut j-tseʼek Betel, tumen u kiliʼich najil [utúul rey] yéetel u [temploi upʼéel reino]» (Amós 7:12, 13). U jaajileʼ, bey ka u yaʼal tiʼ Amoseʼ: «¡Xeen ta wotoch! Toʼoneʼ yaan k-religión». Baʼaleʼ maʼ chéen tu kʼeyaj Amosiʼ, tu yilaj xan ka xuʼulsaʼak u kʼaʼaytaj tumen le rey Jeroboam Segundooʼ, le oʼolal tu yaʼalaj tiʼ le reyoʼ: «Amoseʼ táan u máan ichil u kajnáaliloʼob Israel, utiaʼal u j-mukul tʼaan tu yoʼolal a Tsikbeʼenil» (Amós 7:10). Amasiaseʼ tu yaʼalajeʼ Amoseʼ u tsʼaamuba tu contra le reyoʼ. Tu yaʼalaj tiʼ Jeroboam: «[Amoseʼ] táan u máan u yaʼaleʼ: Jeroboameʼ bíin kíimsaʼak yéetel u yej máaskab, tuláakal [...] u kajnáaliloʼob Israeleʼ bíin bisaʼakoʼob táanxel luʼumil» (Amós 7:11).

17 Amasiaseʼ tu tsʼáaj naʼatbil óoxpʼéel baʼaloʼob maʼ jaajtakiʼ. Yáaxeʼ tu yaʼalaj tiʼ Jeroboam: «[Amoseʼ] táan u máan u yaʼal[e]». Beyoʼ tu tsʼáaj naʼatbileʼ chéen tu tuukul Amós ku jóokʼol le baʼax ku yaʼalikoʼ. Baʼaleʼ, Amoseʼ mix utéen tu yaʼalaj wa tiʼ letiʼ u taal le baʼax ku kʼaʼaytikoʼ. Letiʼeʼ mantatsʼ tu yaʼalaj: «Bey u yaʼalik Yuumtsilaʼ» (Amós 1:3). Amasías xaneʼ tu yaʼaleʼ Amoseʼ táan u kʼaʼaytik: «Jeroboameʼ bíin kíimsaʼak yéetel u yej máaskab». Baʼaleʼ, jeʼex k-ilik tiʼ Amós 7:9, baʼax jach tu jaajil táan u kʼaʼaytik kaʼach Amoseʼ letiʼe tu yaʼalaj Jéeobaaʼ: «Bíin in líikʼes in máaskab tu yóokʼol u yotochnáaloʼob Jeroboam». Dioseʼ tu yaʼaleʼ le nojoch yaj óolaʼ yaan u taasik yóokʼol u «yotochnáaloʼob» wa u chʼiʼibaloʼob Jeroboam. Amasías xaneʼ tu yaʼaleʼ Amoseʼ táan u kʼaʼaytik: «Tuláakal [...] u kajnáaliloʼob Israeleʼ bíin bisaʼakoʼob táanxel luʼumil». Baʼaleʼ Amoseʼ tu yaʼalaj xan tiʼ le israelitaʼoboʼ wa ku natsʼkubaʼob tiʼ Dioseʼ yaan u kʼamkoʼob yaʼab utsiloʼob. Jeʼex k-ilkoʼ, utiaʼal u xuʼulsaʼal u kʼaʼaytaj Amós tumen le reyoʼ, Amasiaseʼ maʼ tu jach aʼalaj u jaajiliʼ.

18. Le baʼax ku beetik u nojchiloʼob le religionoʼob bejlaʼa, ¿bix chikaʼanil tiʼ le baʼax tu beetaj Amasiasoʼ?

18 Wa k-ilkeʼ, le baʼax tu beetaj Amasías utiaʼal u xuʼulsik u kʼaʼaytaj Amosoʼ chíikaʼan tiʼ le baʼax ku beetik máaxoʼob pʼekmil u káajal Jéeoba bejlaʼeʼ. Jeʼex Amasiaseʼ, jujuntúul u nuuktakil le religionoʼoboʼ ku yilik u xuʼulskoʼob le kʼaʼaytaj k-beetkoʼ. Amasiaseʼ tu yaʼaleʼ Amoseʼ táan u tsʼáaikuba tu contra le reyoʼ. Bejlaʼeʼ jujuntúul tiʼ u nojchiloʼob le religionoʼoboʼ ku yaʼalikoʼobeʼ u j-jaajkunajoʼob Jéeobaeʼ táan u kʼaskúuntkoʼob u kuxtal le máakoʼoboʼ yéetel u tsʼaamubaʼob tu contra le gobiernoʼoboʼ. Jeʼex Amasías bin tu yiknal le rey utiaʼal u beetik u chʼaʼapachtaʼal Amosoʼ, letiʼob xaneʼ ku binoʼob xan tu táan le gobiernoʼoboʼ utiaʼal u beetkoʼob u chʼaʼapachtaʼal u j-jaajkunajoʼob Jéeoba.

Maʼ tu páajtal u jeʼelskoʼob le kʼaʼaytajoʼ

19, 20. ¿Baʼax tu beetaj Amós ka aktáantaʼab tumen Amasías?

19 ¿Baʼax tu beetaj Amós ka aktáantaʼab tumen Amasías? Táanileʼ tu yaʼalaj tiʼ le sacerdoteaʼ: «Jeʼel baʼax ka waʼalikaʼ: Maʼ a waʼalik mix baʼal tu kʼaabaʼ [Dios] ka u beet kʼaas tiʼ u chʼiʼibaloʼob Isaac». Tsʼoʼoleʼ ka tu yaʼalaj tiʼ Amasías baʼax maʼ u kʼáat u yuʼubiʼ (Amós 7:16, 17). Amoseʼ maʼ tu chaʼaj u sajakkúunsaʼaliʼ. ¡Toʼon xaneʼ maʼ unaj k-chʼaʼik saajkil jeʼex letiʼoʼ! Mix utéen kʼaʼabéet xulik kʼaʼaytik u tʼaan Dios, mix tak teʼ tuʼuxoʼob yaan máakoʼob táan yilik u xulkoʼob le kʼaʼaytaj jeʼex tu beetil Amasiasoʼ. Jeʼex Amoseʼ, yaan k-ilik kʼaʼaytik mantatsʼ le tʼaanoʼobaʼ: «Bey u yaʼalik Yuumtsilaʼ». Le kʼasaʼan máakoʼoboʼ maʼ kun béeytal u jeʼelskoʼob le kʼaʼaytajoʼ, tumen «u páajtalil Yuumtsileʼ tiʼ yaan» t-éeteleʼ (Beetaʼanoʼob [Hechos] 11:19-21).

20 Amasiaseʼ kʼaʼabéet u naʼatik kaʼacheʼ maʼ kun béeytal u sajakkúuntik Amós. Amoseʼ tsʼoʼokaʼaniliʼ u tsolik mix máak jeʼel u makik u chiʼeʼ. Lelaʼ letiʼe u yóoxpʼéel baʼal ken k-kanoʼ. Tiʼ Amós 3:3-8, ilkeʼ le profetaoʼ tu beetaj kʼáatchiʼob utiaʼal u yeʼesik tuláakal baʼax ku yúuchleʼ yaan baʼax beetik u yúuchul, ku tsʼoʼoleʼ ka tu yaʼalaj: «¿Máax maʼ tu kikilankil tu yoʼolal sajakil, wa ku yáakam le leonoʼ? ¿Máax maʼ tu tʼaan tu kʼaabaʼ Yuumtsil, wa letiʼ aʼalik ka tʼaanak?». Lelaʼ letiʼe baʼax tu yóotaj u yaʼal Amós tiʼ máaxoʼob chʼenxikintkoʼ: «Jeʼel bix utúul máak maʼ tu pʼáatal maʼ u sajaktal le ken u yuʼub u yáakam utúul leoneʼ, teneʼ maʼ tu páajtal in xulik in kʼaʼaytik u tʼaan Dios, tumen tsʼoʼok túuxken in beete». Le nojoch tsiikil ku yuʼubik kaʼach tu yoʼolal Jéeobaoʼ, le tsʼáaj muukʼ tiʼ Amós utiaʼal u tʼaan yéetel x-maʼ saajkilil.

21. ¿Táan wa k-kʼaʼaytaj jeʼex u túuxtmiltoʼon Jéeobaoʼ?

21 Tiʼ toʼon xaneʼ tsʼoʼok u yaʼalaʼaltoʼon tumen Jéeoba ka kʼaʼaytnakoʼon. Baʼaleʼ ¿táan wa k-beetik? Jeʼex Amós yéetel le u yáax j-tsaypachoʼob Cristoeʼ, yéetel u yáantaj Jéeobaeʼ táan k-kʼaʼaytik u tʼaan yéetel x-maʼ saajkilil (Beetaʼanoʼob 4:23-31). Le chʼaʼapachtajil ku taal tiʼ le kʼasaʼan máakoʼoboʼ yéetel le máaxoʼob maʼ u kʼáat u yuʼuboʼob le kʼaʼaytajoʼ maʼ ken u beetoʼob u xuʼulul k-kʼaʼaytaj. Jeʼex Amoseʼ, u j-jaajkunajoʼob Jéeobaeʼ táan xan u kʼubik u yóoloʼob kʼaʼaytaj yéetel x-maʼ saajkilil. Aʼalaʼantoʼon ka k-tsʼáa ojéeltbil le xuʼulsaj ken u taas Dios maʼ kun xáantaloʼ. Baʼaleʼ ¿máaxoʼob kun xuʼulsbiltiʼob? Le uláakʼ xookoʼ yaan u núukik le kʼáatchiʼaʼ.

¿Baʼax jeʼel a núukikeʼ?

• ¿Baʼax talamiloʼob tu máansaj Amós utiaʼal u beetik le meyaj tsʼaʼab tiʼoʼ?

• Jeʼel bix Amoseʼ, ¿baʼax kʼaʼabéet k-kʼaʼaytik?

• ¿Bix kʼaʼabéet k-kʼaʼaytaj?

• ¿Baʼaxten maʼ tu páajtal u xuʼulskoʼob k-kʼaʼaytaj le máaxoʼob pʼekmailoʼonoʼ?

[U kʼáatchiʼiloʼob le xookoʼ]