Xeen tiʼ baʼax ku taasik

Xeen tu cuadroil baʼax ku taasik

Taatatsileʼex, kanáanteʼex le jatsʼuts siibal tsʼaʼanteʼexoʼ

Taatatsileʼex, kanáanteʼex le jatsʼuts siibal tsʼaʼanteʼexoʼ

Taatatsileʼex, kanáanteʼex le jatsʼuts siibal tsʼaʼanteʼexoʼ

«Ojéelajeʼ [wa naʼatileʼ] [...] ku tsʼáaik kuxtal tiʼ j-ojéelaj.» (ECLESIASTÉS 7:12.)

1. ¿Baʼaxten le taatatsiloʼoboʼ unaj u yilik u paaloʼob bey upʼéel siibaleʼ?

KEN síijik utúul chaambaleʼ yaan tiʼ baʼax chíikaʼan tiʼ u taataʼob. Le Bibliaoʼ kiaʼalikeʼ le paalaloʼ «u siibalil u ayikʼalil Yuumtsil» (Salmo 127:3). Bey tumen tiʼ Dios u taal le kuxtaloʼ, chéen táan u tsʼáaik le paalal tiʼ le taatatsiloʼob utiaʼal ka u kanáantoʼoboʼ (Salmo 36:9). Le oʼolaleʼ, taatatsileʼex, ¿bix a wilkeʼex le siibal tsʼaʼanteʼex tumen Diosoʼ?

2. ¿Baʼax tu beetaj Manoa ka tu yojéeltaj yaan u yantal u chaambaloʼob?

2 U jaajileʼ, kʼaʼabéet u kʼaʼamal yéetel kabal óolal bey xan u tsʼaʼabal nib óolal yoʼolal upʼéel siibal beyaʼ. Óoliʼ tres mil jaʼabjeakileʼ, utúul angeleʼ tiaʼalaj tiʼ u yatan Manoa yaan u yantal u chaambaloʼob. Ka tu yojéeltaj Manoa lelaʼ tiaʼalaj ich payalchiʼ: «Yuumtsil kin kʼáatik teech, ka a túuxtoʼon le j-xiib tu kaʼatéenoʼ, utiaʼal ka u yaʼaltoʼon baʼax bíin k-beet yéetel le chaampal [kun síijloʼ]» (Jueces 13:8). ¿Baʼax jeʼel u kanik le taatatsiloʼob tiʼ le baʼax tu beetaj Manoaoʼ?

Baʼaxten jach kʼaʼabéet u yáantaj Dios

3. Teʼ kʼiinoʼobaʼ, ¿baʼaxten maas jach kʼaʼabéet u yáantaj Dios utiaʼal u líiʼsaʼal le paalaloʼoboʼ?

3 Teʼ kʼiinoʼobaʼ, le taatatsiloʼoboʼ maas jach kʼaʼabéettiʼob u yáantaj Jéeoba utiaʼal u líiʼsik u paalaloʼob. ¿Baʼaxten? Tumen Satanás yéetel u kʼasaʼan angeloʼobeʼ tsʼoʼok u pulaʼaloʼob way Luʼumeʼ. Le Bibliaoʼ kiaʼalik: «¡Óotsiloʼob le máaxoʼob kajaʼanoʼob teʼ j-luʼumoʼ [...]! Tumen le kʼaasibaʼaloʼ tsʼoʼok u yéemel ichileʼex, pʼujaʼan, tumen yojel chéen jumpʼíit kʼiin pʼaatal tiʼ» (Apocalipsis 12:7-9, 12). Letiʼeʼ «táan u kaxantik máax u lukʼe», jeʼel bix utúul «león ku yáakameʼ» (1 Pedro 5:8). U suukileʼ, le leonoʼoboʼ ku chukkoʼob le baʼalcheʼob maʼ sen úuchbentakoʼoboʼ, tumen maas maʼ u yojel u kanáantubaʼobiʼ. Le oʼolaleʼ, le taatatsil cristianoʼoboʼ jach maʼalob ka u kaxtoʼob u nuʼuktaj Jéeoba utiaʼal u kanáantik u paalaloʼob. Taatatsileʼex, ¿táan wa beetkeʼex tuláakal le ku páajtal utiaʼal a kanáantik a paalaleʼexoʼ?

4. 1) ¿Baʼax jeʼel u beetik le taatatsiloʼob wa ka u yojéeltoʼob yaan utúul león jáalkʼab teʼ tuʼux kajaʼanoʼoboʼ? 2) ¿Baʼax kʼaʼabéet tiʼ le paalal utiaʼal u kanáantkubaʼoboʼ?

4 Wa ka ojéeltaʼak yaan utúul león jáalkʼab teʼ tuʼux kajaʼan máakoʼ, ¿máasaʼ le taatatsiloʼoboʼ maas yaan u yilik u kanáantik u paaloʼob? Satanaseʼ bey jeʼex utúul leoneʼ; táan u yilik u kʼaskúuntik u tuukul le jaajil cristianoʼob utiaʼal maʼ u kʼaʼamloʼob tumen Dios (Job 2:1-7; 1 Juan 5:19). Le paalaloʼ maas séeb jeʼel u lúuʼsaʼaloʼob tumen Satanaseʼ, baʼaleʼ wa u kʼaj óoloʼob Jéeoba yéetel wa ku beetkoʼob baʼax u kʼáateʼ jeʼel u páajtal u tséeltkoʼob u léechoʼob le Kʼaasilbaʼaloʼ. Utiaʼal u kanáantkubaʼobeʼ, jach kʼaʼabéet u kʼaj óoltikoʼob baʼax kiaʼalik le Bibliaoʼ. Jesuseʼ tiaʼalaj: «Le kuxtal minaʼan u xuuloʼ letiʼ lelaʼ: ka u kʼaj óoltoʼob teech chéen juntúuliliʼ Jajal Dios, yéetel ka u kʼaj óoltoʼob Jesucristo le máax ta túuxtajoʼ» (Juan 17:3). Jach kʼaʼabéet xan naʼatil tiʼ le paalaloʼ, kʼaʼabéet u naʼatkoʼob tubeel yéetel u beetkoʼob le baʼax ku kankoʼoboʼ. Le naʼatiloʼ «ku tsʼáaik kuxtal» tiʼ u yuumil, le oʼolaleʼ le taatatsiloʼoboʼ unaj u yokskoʼob u jaajil tu puksiʼikʼal u paalaloʼob (Eclesiastés 7:12). ¿Bix túun jeʼel u beetkoʼobeʼ?

5. 1) ¿Bix jeʼel u yáantaʼal le paalal utiaʼal ka yanak naʼatil tiʼoboʼ? 2) ¿Bix u yeʼesik u libroi Proverbios le utsil ku taasik le naʼatiloʼ?

5 Le taatatsiloʼoboʼ kʼaʼabéet u xokkoʼob le Biblia yéetel u mejen paaloʼoboʼ. Baʼaleʼ, utiaʼal ka kʼuchuk u yaabiltoʼob yéetel u beetoʼob baʼax u kʼáat Jéeobaeʼ, kʼaʼabéettiʼob «naʼatil». Yaan kʼiineʼ kiaʼalaʼal tiʼe mejen paalaloʼob ka u yiloʼob wa mix baʼal ku taal táanil tiʼ u kʼáatloʼob yóoʼ bej. Kex beyoʼ, yaneʼeʼ maʼatech u beetik. ¿Baʼaxten? Tumen maʼ jach yanak u naʼatoʼobiʼ, maʼ xaaneʼ tumen maʼ jach tsolaʼantiʼob wa jeʼel u yúuchul loob tiʼobeʼ. Le oʼolaleʼ le taatatsiloʼoboʼ kʼaʼabéet u jóoʼskoʼob yaʼab tiempo yéetel u chúukpajal u yóoloʼob u yáant u paalaloʼob utiaʼal ka yanak naʼatil tiʼob. Wa ku beetkoʼob lelaʼ, ¡jach jeʼel u taasik utsil tiʼ u paalaloʼobeʼ! Le Bibliaoʼ kiaʼalik: «Uts u taal u yúuchul xíimbal tu bejiloʼob le ojéelajiloʼ [wa naʼatiloʼ]; u yúuchul xíimbal tu bejiloʼobeʼ ku beetik yantal kuxtal yéetel jeetsʼel. Le ojéelajoʼ kuxtal utiaʼal le máax tiaʼalintikeʼ; ¡kiʼ yóoloʼob le máaxoʼob u yojeloʼob u tʼilkúuntoʼob tu kuxtaloʼob!» (Proverbios 3:13-18; 22:15).

Le kaʼansaj ku tsʼáaik naʼatiloʼ

6. 1) ¿Baʼaxten maases ku beetaʼal baʼax maʼ maʼalob tumen le paalaloʼoboʼ? 2) ¿Baʼax kʼaʼabéet u naʼatik le taatatsiloʼoboʼ?

6 Le mejen paalaloʼ maases ku beetkoʼob baʼax maʼ maʼalobiʼ, baʼaleʼ maʼ tumen wa maʼ yojloʼob baʼax maʼalobiʼ, ku beetkoʼob tumen maʼ kʼuchuk tu puksiʼikʼaloʼob le baʼax tsʼoʼok u kaʼansaʼaltiʼoboʼ. Le Kʼaasilbaʼaloʼ taak u kʼaskúuntik u tuukul le paalaloʼob utiaʼal u séeb lúubloʼob tiʼ baʼax kʼaasoʼ (Génesis 8:21; Salmo 51:5). Le taatatsiloʼoboʼ kʼaʼabéet u naʼatkoʼobeʼ táan u baʼateloʼob tu contra Satanás utiaʼal u nuʼuktik u paalaloʼob.

7. ¿Baʼaxten maʼ chéen kʼaʼabéet u yaʼalaʼal tiʼ le paalal baʼax maʼalob yéetel baʼax maʼ maʼalobiʼ?

7 U suukaʼanileʼ, le taatatsiloʼoboʼ ku yaʼalikoʼob tiʼ u paalaloʼob baʼax maʼalob yéetel baʼax maʼ maʼalobiʼ, tumen ku tuklikoʼobeʼ beyoʼ táan u kaʼansik tiʼ u paalaloʼob baʼax unaj u beetkoʼob. Maʼ xaaneʼ ku yaʼalikoʼob tiʼobeʼ maʼ uts le tuusoʼ, le ookoloʼ mix u chital utúul xiib yéetel utúul koʼolel wa maʼ tsʼokaʼan u beeloʼobiʼ. Baʼaleʼ, utiaʼal ka u yuʼuboʼob tʼaaneʼ maʼ chéen kʼaʼabéet u yaʼalaʼaltiʼob baʼax maʼalob yéetel baʼax maʼatechiʼ. Kʼaʼabéet u naʼatkoʼobeʼ Jéeoba aʼalik, yéetel wa ku yuʼubkoʼob u tʼaaneʼ yaan u bin utsil tiʼob (Proverbios 6:16-19; Hebreob 13:4).

8. ¿Baʼax unaj u kaʼansaʼal tiʼe paalal utiaʼal ka taakchajak u meyajkoʼob Diosoʼ?

8 Le bix beetaʼanik le baʼaloʼob teʼ kaʼan yéetel teʼ Luʼumaʼ jeʼel u yáantik le paalal u yiloʼob yaan utúul máax jach yaan u naʼat beetmail tuláakal baʼal (Romailoʼob 1:20; Hebreob 3:4). Kʼaʼabéet xan u kaʼansaʼaltiʼobeʼ yaabiltaʼanoʼob tumen Dios le oʼolal tu túuxtaj u Paal u kʼub u kuxtal utiaʼal ka yanaktoʼon kuxtal minaʼan u xuul. Unaj u yojéeltkoʼobeʼ jeʼel u kiʼimakkúuntikoʼob u yóol Dios wa ku beetkoʼob baʼax utstutʼaaneʼ. Beyoʼ, maʼ xaaneʼ jeʼel u taaktal u meyajtikoʼob Jéeoba kex ka u yóot le Kʼaasilbaʼal u náachkuntoʼoboʼ (Proverbios 22:6; 27:11; Juan 3:16).

9. 1) ¿Baʼax kʼaʼabéet u beetik le taatatsiloʼob utiaʼal u kaʼansik tiʼe paalal u kanáantubaʼoboʼ? 2) ¿Baʼax kiaʼalik le Biblia tiʼ le taatatsiloʼoboʼ, yéetel baʼax u kʼáat u yaʼale?

9 Le taatatsiloʼoboʼ kʼaʼabéet u jóoʼskoʼob u súutukil yéetel kʼaʼabéet u chúukpajal u yóoloʼob u tsʼaʼob le kaʼansaj jeʼel u kanáantik yéetel jeʼel u péeksik le paalal u beetoʼob baʼax maʼaloboʼ. Utiaʼal lelaʼ, le taatatsiloʼoboʼ jach kʼaʼabéet u beetkoʼob le baʼax kiaʼalaʼaltiʼob tumen Diosoʼ. Le Bibliaoʼ kiaʼalik: «Teʼex taatatsileʼex, [ . . . ] chʼíijseʼex[ a paalaleʼex] tiʼ jumpʼéel kuxtal yéetel tiʼ u kaʼansajil Yuumtsil» (Efesoiloʼob 6:4). ¿Baʼax u kʼáat u yaʼal le tʼaan «kaʼansajiloʼ»? Le tʼaan ku meyaj ich griego utiaʼal u yaʼalaʼal «kaʼansajiloʼ» ku nupik le kaʼapʼéel tʼaanaʼ: «tsʼaʼabal» yéetel «tuukul». K-ilik túuneʼ táan u yaʼalaʼal tiʼe taatatsil cristianoʼoboʼ ka u yáant u paalaloʼob utiaʼal ka tuukulnakoʼob jeʼex u tuukul Jéeobaoʼ. Lelaʼ, ¡jach jeʼel u kanáantik le paalaloʼoboʼ! Wa ku kaʼansaʼaloʼob tuukul jeʼex u tuukul Dioseʼ, yaan u kanáantkubaʼob tiʼ baʼax kʼaas.

Kʼaʼabéet u péekskoʼon le yaabilajoʼ

10. ¿Baʼax jach unaj u yojéeltik le taatatsiloʼob utiaʼal u líiʼsik tubeel u paalaloʼoboʼ?

10 Le yaabilajoʼ, letiʼ kʼaʼabéet u péekskoʼon utiaʼal k-líiʼsik k-paalal tubeel. Upʼéel baʼax jach jeʼel u yáantajeʼ letiʼe ka tsikbalnakoʼon yéeteloʼoboʼ. Kʼaʼabéet k-ilik ojéeltik baʼax ku yúuchul tiʼob yéetel bix u yuʼubikubaʼob. Utiaʼal lelaʼ, kʼaʼabéet k-tsikbal yéeteloʼob, baʼaleʼ maʼ yéetel kʼuuxililiʼ. Maʼ xaaneʼ yaan u jaʼakʼal k-óol ken k-uʼuy baʼax kiaʼalikoʼob, baʼaleʼ kʼaʼabéet k-ilik maʼ k-tsʼíikil yéetel maʼ k-jach chiʼichnaktal, baʼaxeʼ unaj k-jach chʼenxikint baʼax kiaʼalikoʼob.

11. Le taatatsiloʼoboʼ, ¿bix jeʼel u yáantik u paalaloʼob utiaʼal ka tuukulnakoʼob jeʼex Jéeobaeʼ?

11 Maʼ xaaneʼ tsʼoʼok k-kaʼansik tiʼ k-paalaleʼ le Bibliaoʼ kiaʼalikeʼ kʼeban tu táan Dios u chital utúul xiib yéetel utúul koʼolel maʼ tsʼokaʼan u beeloʼobiʼ (1 Corintoiloʼob 6:18; Efesoiloʼob 5:5). Yéetel maʼ xaaneʼ tsʼoʼok u kankoʼob baʼax utstutʼaan Jéeoba yéetel baʼax maʼatech. Baʼaleʼ, utiaʼal ka tuukulnakoʼob jeʼex u tuukul Jéeobaeʼ maʼ chéen le kʼaʼabéet u kankoʼobiʼ, kʼaʼabéet xan u naʼatkoʼob baʼaxten jach kʼaʼanan u beetkoʼob. Kʼaʼabéet u naʼatkoʼobeʼ u beetaʼal baʼax kiaʼalik Jéeobaeʼ jach maʼalob yéetel ku taasik utsil. Wa k-áantkoʼob yéetel le Biblia utiaʼal ka tuukulnakoʼob jeʼex Jéeobaeʼ, jeʼel u páajtal k-aʼalik tsʼoʼok k-tsʼáaik u tuukul Jéeoba tu tuukuloʼobeʼ.

12. Le taatatsiloʼoboʼ, ¿bix jeʼel u yáantik u paalaloʼob utiaʼal ka tuukulnakoʼob jeʼex Jéeoba tiʼ baʼax yaan yil yéetel u chital utúul xiib yéetel utúul koʼoleleʼ?

12 Ken tsikbalnak le taatatsil yéetel u iijo wa u iija tiʼ baʼax yaan yil yéetel u chital utúul xiib yéetel utúul koʼoleleʼ, jeʼel u páajtal u kʼáatik tiʼeʼ: «U páaʼtik máak ka tsʼoʼokok u beel jeʼex u yaʼalik u ley Dioseʼ, ¿ku luʼsik wa kiʼimak óolal tiʼ máak?». Tsʼoʼoleʼ maʼalob ka kʼáataʼak tiʼe paal baʼaxten ku tuukul beyoʼ. Ken tsʼoʼokok u tʼaan le taatatsil yéetel u iijo yoʼolal u páajtalil u yantal u paal máakeʼ, jeʼel u páajtal u kʼáatik tiʼeʼ: «A tuklikeʼ, le k-Dios jach yaan u yaabilajoʼ, ¿jeʼel wa u tsʼáaik leyoʼob maʼ tu chaʼikoʼob u yantaltoʼon kiʼimak óolaleʼ? ¿Wa tu tsʼáaj leyoʼob utiaʼal ka u kanáantoʼon yéetel utiaʼal ka maas yanaktoʼon kiʼimak óolal?» (Salmo 119:1, 2; Isaías 48:17). Kʼaʼabéet k-ilik ojéeltik baʼax ku tuklik yoʼolal lelaʼ. Tsʼoʼoleʼ jeʼel u páajtal k-kʼaʼajsik yéeteleʼ u chital utúul xiib yéetel utúul koʼolel maʼ tsʼokaʼan u beeloʼobeʼ ku taasik yaʼab muʼyajil (2 Samuel 13:1-33). Wa k-áantik k-paalal u naʼatoʼob yéetel ka tuukulnakoʼob jeʼex u tuukul Dioseʼ, jeʼel k-aʼalikeʼ táan k-tsʼáaik u tuukul Dios tu tuukuloʼob. Baʼaleʼ, yaan uláakʼ baʼax unaj u beetaʼal.

13. ¿Baʼax unaj u naʼatik le mejen paalal utiaʼal u taaktal u beetkoʼob baʼax kiaʼalik Jéeobaoʼ?

13 Le taatatsiloʼoboʼ maʼ chéen unaj u yaʼalikoʼob tiʼ u paalal baʼax talmiloʼob jeʼel u yantaltiʼob wa maʼ tu beetkoʼob baʼax kiaʼalik Jéeobaeʼ, kʼaʼabéet xan u yaʼalikoʼob tiʼob bix u yuʼubikuba Jéeoba yoʼolal baʼax k-beetik. Kʼaʼabéet k-kaʼansiktiʼob yéetel le Bibliaoʼ jeʼel k-beetik u yaatal u yóol wa maʼ t-beetik baʼax kiaʼalikeʼ (Salmo 78:41). Jeʼel u páajtal k-kʼáatiktiʼobeʼ: «¿Máasaʼ maʼ a kʼáat a beet u yaatal u yóol Jéeobaiʼ?», tsʼoʼoleʼ unaj k-tsoliktiʼob: «Satanás, le máax pʼekmai Dioseʼ, ku yaʼalikeʼ táan k-meyajtik Dios chéen yoʼolal le baʼaxoʼob k-kʼamik tiʼoʼ, maʼ tumen wa k-jach yaabilmiʼ». Ken tsʼoʼokokeʼ jeʼel u páajtal k-aʼalik tiʼobeʼ, Jobeʼ tu kiʼimakkúuntaj u yóol Dios, yéetel tumen chúukpaj u yóoleʼ tu yeʼesaj maʼ jaaj le baʼax tiaʼalaj Satanasoʼ (Job 1:9-11; 27:5). Le mejen paalaloʼ unaj u naʼatkoʼobeʼ yéetel baʼax ku beetikoʼobeʼ jeʼel u kiʼimakkúuntikoʼob wa u yaakúuntikoʼob u yóol Dioseʼ (Proverbios 27:11). Le maʼalob kaʼansajoʼob jeʼex lelaʼ yéetel uláakʼoʼobeʼ, jeʼel u páajtal u tsʼaʼabal yéetel le libro Aprendamos del Gran Maestro. *

Le utsiloʼob ku taaskoʼ

14, 15. 1) ¿Baʼax xookiloʼob tiʼ le libro Aprendamos tsʼoʼok u yáantik le mejen paalaloʼoboʼ? 2) ¿Baʼax utsiloʼob tsʼoʼok u taasik u xokaʼal le libro yéetel le mejen paalaloʼ? (Ilaʼak xan le cuadro yaan teʼ t.job. 26, 27.)

14 Utúul nojoch máak kajaʼan Croacia ku xokik le libro Aprendamos tiʼ u chan áabil yaan siete jaʼaboʼob tiʼoʼ, tu tsʼíibtaj baʼax aʼalaʼab tiʼ tumen le chan paaloʼ: «In maamaeʼ tu túuxten in beet upʼéel baʼal, baʼaleʼ maʼ tin wóotaj in beetiʼ. Ka tsʼoʼokeʼ kʼaʼajten le xook ku kʼaabaʼtik “La obediencia nos protege”, ka suunajen in waʼal tiʼ yaan in beetik le baʼax tiaʼalaj tenoʼ». Yoʼolal le xook “¿Por qué no debemos mentir?”, jujuntúul taatatsiloʼob kajaʼanoʼob Florida (Estados Unidoseʼ) kiaʼalikoʼob: «Le kʼáatchiʼob ku taaskoʼ ku tsʼáaik tuʼux u yaʼalik le mejen paalal baʼax ku tuklikoʼoboʼ yéetel ku beetik u éejemtkoʼob tsʼoʼok u beetkoʼob baʼax maʼ maʼalobiʼ».

15 Le librooʼ ku taasik maas tiʼ doscientos treinta dibujoʼob. Tsʼoʼoleʼ, tu tséel upʼéel wa u múuchʼ dibujoʼobeʼ ku taasik upʼéel kʼáatchiʼ. Utúul maamatsil ku tsʼáaik nib óolal yoʼolal le libroaʼ kiaʼalik: «In iijoeʼ ku xáantal táan u chaʼantik le dibujoʼoboʼ, yéetel maʼ u kʼáat ka máankoʼon tuláakʼ u wáaliʼ. Le dibujoʼob ku taaskoʼ maʼ chéen jatsʼutstakoʼobiʼ, yaan baʼax xan ku kaʼanskoʼob yéetel ku yajsik u tuukul le mejen paalaloʼ. Upʼéel tiʼ letiʼob tuʼux ku yilaʼal utúul paal tiʼ yaan tiʼ upʼéel cuarto éekʼjochʼeʼen táan u chaʼantik televisioneʼ, in iijoeʼ tu kʼáatajten: “Mami, ¿baʼax táan u beetik le paaloʼ?”, le bix tu yaʼaliloʼ ku yeʼesik u yojel maʼ maʼalob baʼax táan u beetik le paaloʼ». Tu tséel le dibujoaʼ ku taasik le kʼáatchiʼ: «¿Máax ilik tuláakal baʼax k-beetik?».

Upʼéel kaʼansaj kʼaʼanan teʼ kʼiinoʼobaʼ

16. ¿Tiʼ baʼax jach maʼalob ka tsikbalnak máak yéetel u paalal, yéetel baʼaxten?

16 Kʼaʼabéet u yaʼalaʼal tiʼe mejen paalaloʼ, yéetel u xiibil wa u x-chʼuupil máakeʼ jeʼel u beetik baʼax utseʼ wa baʼax kʼaaseʼ. Utúul koʼolel periodistaeʼ tiaʼalaj, kaʼach tu chichnileʼ maʼ maʼalob u yuʼubaʼal u yúuchul tʼaan tiʼ u xiibil wa u x-chʼuupil máakiʼ. Baʼaleʼ ka tuukulnaj tiʼ bix ken u líiʼsil u paalaleʼ, tu tsʼíibtaj: «Kʼaʼabéet in luʼsik in suʼlakil». Wa le taatatsiloʼob suʼlakoʼob tsikbal yéetel u paalal tiʼ le baʼaloʼobaʼ, u jaajileʼ maʼ táan u kanáantikoʼobiʼ. Le máaxoʼob kʼaas u tuukuloʼoboʼ ku yilik u beetkoʼob kʼaas tiʼe mejen paalaloʼoboʼ, tumen letiʼobeʼ yaʼab baʼal maʼ yojloʼobiʼ. Le libro Aprendamos del Gran Maestro yéetel tsiikil ku tʼaan tiʼ le baʼaloʼobaʼ. Wa ku tsikbal máak yéetel u paalal tiʼ u xiibil wa u x-chʼuupil máakeʼ maʼ táan u kʼaskúuntik u tuukuloʼobiʼ, baʼaxeʼ táan u yáantkoʼob utiaʼal ka u kanáantubaʼob.

17. ¿Bix jeʼel u meyaj tiʼ le taatatsiloʼob le libro Aprendamos utiaʼal u tsikbaloʼob yéetel u paalaloʼob tiʼ u xiibil wa u x-chʼuupil máakeʼ?

17 Teʼ xook 10, ku tʼaan xan tiʼe kʼasaʼan angeloʼob éemoʼob way luʼum ka anchaj u paalaloʼoboʼ, ku beetaʼal xan le kʼáatchiʼ tiʼe mejen paalaloʼ: «¿Baʼax a wojel tiʼ u chital utúul xiib yéetel utúul koʼolel?». Le librooʼ jach maʼalob bix u núukik, tsʼoʼoleʼ yéetel tsiikil. Le xook 32, ku tsolik bix jeʼel u kanáantaʼal le mejen paalal tiʼ le máaxoʼob kʼaas u tuukuloʼoboʼ. Tsʼoʼok u túuxtaʼal yaʼab tsʼíibil juʼunoʼob eʼesik jach kʼaʼanan u tsolaʼal tiʼe mejen paalaloʼob lelaʼ. Upʼéeleʼ kiaʼalik: «Ka tin bisaj in chan iijo Javan tu yiknal doctor le semana máanikoʼ, le doctoraoʼ tu kʼáatajten wa tsʼoʼok k-tsolik tiʼ baʼax maʼalob yéetel baʼax maʼ maʼalob ka u beet yéetel u xiibiliʼ. Le doctoraoʼ jach maʼalob tu yilij tsʼoʼok in tsikbaltik tiʼ in iijo yéetel u yáantaj le túumben librooʼ».

18. ¿Baʼax kiaʼalik le libro Aprendamos yoʼolal u saludartaʼal le baderaoʼ?

18 Uláakʼ xook xaneʼ ku tʼaan tiʼ Sadrac, Mesac yéetel Abed-nego, óoxtúul ebreoʼob maʼ tu yóotoʼob chintal tu táan upʼéel imagen ku chíikbesik u gobernación Babilonia kaʼachi (Daniel 3:1-30). Maʼ xaaneʼ yaan máaxeʼ jeʼel u yaʼalikeʼ maʼ jaaj le baʼax ku kaʼansik le libro Aprendamos ken u yaʼal yaan baʼax yil u chintal máak tu táan upʼéel imagen yéetel u saludartaʼal le banderaoʼ. Baʼaleʼ, koʼoneʼex ilik baʼax tiaʼalaj Edward Gaffney, utúul máax ku tsʼíibtik libroʼob, ka kʼáataʼab u chiʼ utiaʼal le revista U.S. Catholic. Letiʼeʼ tu yaʼaleʼ u chan iijaeʼ tu tsikbaltaj tiʼeʼ le yáax kʼiin ka bin xookoʼ tu kanaj «upʼéel túumben payalchiʼ», letiʼ túuneʼ tiaʼalaj tiʼ u chan iija ka u yaʼal kʼaʼam ka u yuʼube. Gaffneyeʼ tiaʼalaj: «Tu tsʼáaj u kʼab yóokʼol u puksiʼikʼaleʼ ka tiaʼalaj yéetel kiʼimak óolal: “Kin waʼalik in tsʼáaik in kuxtal tu yoʼolal le banderaoʼ [ . . . ]”». Gaffneyeʼ tiaʼalaj: «Teʼ súutukoʼ kʼuchen in naʼateʼ le baʼax kiaʼalik u j-jaajkunajoʼob Jéeobaoʼ jach jaaj. Teʼ najil xookoʼoboʼ ku kaʼansaʼal tiʼe mejen paalal ka u yaabilt u luʼumoʼob yéetel ka u kʼub tak u kuxtaloʼob tu yoʼolal».

Maʼ chéen kunel u tsʼáaik u yóol máakiʼ

19. ¿Baʼax utsiloʼob ku taasik u kaʼansaʼal le paalaloʼoboʼ?

19 U jaajileʼ, maʼ chéen kunel u tsʼáaik u yóol máak u líiʼs maʼalob u paalaliʼ. Utúul maamatsil kajaʼan Kansas (Estados Unidoseʼ) jach kiʼimakchaj u yóol ka tak okʼolnaj le ka tu xokaj baʼax tsʼíibtaʼab tiʼ tumen u iijo: «Jach kiʼimak in wóol tumen le bix ta kaʼansileneʼexoʼ ku yáantken utiaʼal ka yanakten upʼéel maʼalob tuukul bejlaʼeʼ. Le oʼolal jach kin tsʼáaikteʼex nib óolal» (Proverbios 31:28). Le libro Aprendamos del Gran Maestro jeʼel u yáantik le taatatsiloʼob u kaʼans u paalaloʼob, utiaʼal beyoʼ u kanáantkoʼob le jach maʼalob siibal tsʼaʼantiʼoboʼ.

20. ¿Baʼax unaj u kʼaʼajsik mantatsʼ le taatatsiloʼoboʼ, yéetel bix unaj u yuʼubikubaʼob tu yoʼolal?

20 Le paalaloʼoboʼ séebaʼan u nuuktaloʼob, le oʼolaleʼ jach kʼaʼabéet k-ilik máansik yaʼab súutukil tu yéeteloʼob, k-chʼen xikintkoʼob yéetel k-áantikoʼob. Maʼ unaj k-chaʼik u máan mix upʼíit súutukil utiaʼal k-antal yéeteloʼob yéetel utiaʼal k-áantkoʼobiʼ. Wa k-beetikeʼ mix bikʼin kun yaatal t-óol yéetel mantatsʼ ken u yaabiltoʼonoʼob tu yoʼolal. Maʼ u tuʼubultoʼoneʼ Jéeoba síiktoʼon k-paalal. ¡Upʼéel siibal jach jatsʼuts u tsʼaamajtoʼon! (Salmo 127:3-5.) Unaj k-ilkoʼob beyoʼ, unaj k-ilik bey tiʼ toʼon kun kʼáatbil tumen Dios bix úuchik k-kaʼanskoʼobeʼ, tumen u jaajileʼ tiʼ toʼon tsʼaʼan utiaʼal k-kaʼansoʼob.

[Tsolajiloʼob]

^ xóot’ol 13 Beetaʼan tumen u j-jaajkunajoʼob Jéeoba. Ilaʼak le xook 40 ku kʼaabaʼtik “Cómo hacer feliz a Dios”.

¿Bix jeʼel k-núukikeʼ?

• ¿Baʼaxten teʼ kʼiinoʼobaʼ jach kʼaʼabéet u kanáantaʼal le mejen paalal tumen u taataʼoboʼ?

• ¿Baʼax unaj u kaʼansaʼal tiʼe paalal utiaʼal ka taakchajak u meyajkoʼob Diosoʼ?

• ¿Tiʼ baʼax jach unaj u tsikbal le taatatsiloʼob yéetel u mejen paalaloʼoboʼ?

• ¿Bix tsʼoʼok u meyaj tiʼ le taatatsiloʼob le libro Aprendamos utiaʼal u yáantik u paalaloʼoboʼ?

[U kʼáatchiʼiloʼob le xookoʼ]

[U tsolajil le oochel teʼ táan juʼun 23]

Taatatsileʼex, ¿baʼax jeʼel a kankeʼex tiʼ le baʼax tu beetaj Manoaoʼ?

[U tsolajil le oochel teʼ táan juʼun 24]

Paalaleʼex, ¿baʼax jeʼel a kankeʼex tiʼ le baʼax tu beetaj le óoxtúul ebreoʼoboʼ?

[U tsolajil le oochel teʼ táan juʼun 25]

Le dibujoʼob yéetel le kʼáatchiʼob ku taasik le libro Aprendamos jach maʼalobtak utiaʼal yúuchul kaʼansaj

[U tsolajil le oochel teʼ táan juʼun 25]

¿Baʼax tuusil tiaʼalaj Ananías tiʼ Pedro?

[U tsolajil le oochel teʼ táan juʼun 25]

¿Máax ilik tuláakal baʼax k-beetik?

Upʼéel libro utiaʼal tuláakal máak

Le libro Aprendamos del Gran Maestro beetaʼab utiaʼal u yáantaʼal le taatatsiloʼob yéetel uláakʼ máakoʼob utiaʼal ka u xokoʼob yéetel u tsikbaltoʼob tiʼ le mejen paalal le baʼax tu kaʼansaj Jesusoʼ. Yaʼab máaxoʼob tsʼoʼok u xokikoʼobeʼ, ku tsʼáaikoʼob nib óolal yoʼolal le baʼax tu kanoʼoboʼ.

Utúul máak kajaʼan Texaseʼ (Estados Unidos) tiaʼalaj: «Le libro Aprendamos del Gran Maestro jach séeb u naʼataʼal, le oʼolal ku taaktal u xokaʼal tumen tuláakal máak, taak teen yanten 76 jaʼaboʼobeʼ jach jatsʼuts in wilik u xookil. Ku tsʼáaikteʼex diosboʼotik utúul máak káaj u meyajtik Jéeoba tu táankelmil».

Utúul koʼolel kajaʼan Londreseʼ (Inglaterra) tu tsʼíibtaj: «Le dibujoʼob jach jatsʼutstak ku taaskoʼ yaan u yutstal tu yich le taatatsiloʼoboʼ bey xan tiʼ le mejen paalaloʼ. Jach jatsʼuts bix beetaʼanik yéetel jach jatsʼuts bix u tsolaʼal le kaʼansajoʼob talamtakoʼoboʼ, jeʼex le ku chíikpajal teʼ xook 32, ku kʼaabaʼtik: “Cómo se protegió a Jesús”». Le koʼolelaʼ tiaʼalaj xan: «Kex le libro beetaʼab utiaʼal u paalal u j-jaajkunajoʼob Jéeobaeʼ, in tuklikeʼ le j-kaʼansajoʼob yéetel uláakʼ máakoʼobeʼ jeʼel u yutstal tu tʼaan u yantaltiʼob le libroaʼ. In tuklikeʼ yaan u meyajten bejlaʼeʼ bey xan maas táanil».

Utúul koʼolel kajaʼan Massachusettseʼ (Estados Unidos) tu yaʼaleʼ le dibujoʼob ku taasik le librooʼ «jach ku kaʼansajoʼob». Yéetel tiaʼalaj xan: «Kex tumen beetaʼan utiaʼal mejen paalaleʼ, le baʼax ku kaʼanskoʼ jeʼel xan u yáantik nojoch máakoʼob u yiloʼob wa naatsʼ yaniloʼob tiʼ Jéeobaeʼ».

«¡Upʼéel jach maʼalob libro!», bey tiaʼalij utúul koʼolel kajaʼan Maine (Estados Unidos). Yéetel tiaʼalaj xan: «Maʼ chéen utiaʼal mejen paalaliʼ, utiaʼal tuláakal máak, tumen tuláakloʼon u paalaloʼon Dios. Le baʼax ku kaʼanskoʼ tsʼoʼok u jach kʼuchul tin puksiʼikʼal yéetel tsʼoʼok u tsʼáaikten jeetsʼelil. Jach naatsʼ in wuʼuykimba tiʼ in Taata, Jéeoba. Letiʼeʼ tsʼoʼok u luʼsikten le muʼyaj úuch joʼopʼok in wuʼuyikoʼ yéetel tsʼoʼok u kaʼansikten baʼax ken u beeteʼ». Tu tsʼookeʼ ka tiaʼalaj: «Kin kʼáatik tiʼ tuláakal máak ka u beet uts u xokik le libroaʼ».

Utúul nojoch koʼolel kajaʼan Kiotoeʼ (Japón) tu yaʼaleʼ, le táan kaʼach u xokik le libro tiʼ u yáabiloʼoboʼ, letiʼobeʼ ku kʼáatkoʼob kaʼach: «¿Baʼax táan u beetik le chan paaloʼ? ¿Baʼaxten ku kʼeʼeyel le chan chʼúupaloʼ? ¿Baʼax táan u beetik le maamatsiloʼ? ¿Kux túun le leonoʼ?». Tiaʼalaj xan: «Le libroaʼ ku kaʼansik baʼaloʼob taak k-ojéeltik, le oʼolal maas uts tin wich tiʼ jeʼel baʼaxak libroi jeʼel in kaxtik tiʼ upʼéel bibliotecaeʼ».

Utúul taatatsil kajaʼan Calgaryeʼ (Canadá) kiaʼalikeʼ, le ka tu kʼamaj le librooʼ káaj u xokik tiʼ u iija yaan seis jaʼaboʼob tiʼ, bey xan tiʼ u iijo yaan nueve jaʼaboʼob tiʼ. Letiʼeʼ ku tsikbaltik: «Jach séeb úuchik u yutstal tu yichoʼob le xook k-beetkoʼ. Jach ku chʼenxikintkoʼob yéetel jach tu jaajil u yóoloʼob ku núukikoʼob le kʼáatchiʼoboʼ. Ku yuʼubkoʼob bey jach táakpajaʼanoʼob ichil le xookoʼ, le oʼolal ku yaʼalikoʼob baʼax ku jach tuklikoʼob. Jach kiʼimakchajaʼan u yóoloʼob, yéetel in iijaeʼ tiaʼalaj u kʼáat u xok le túumben libro tuláakal le áakʼaboʼoboʼ».

Le taatatsil xanaʼ kiaʼalik baʼax úuch utéenjeakil ka tsʼoʼok u xokkoʼob le librooʼ: «Teen yéetel in iijoeʼ xáanchaj táan k-tsikbal tiʼ Jéeoba yéetel tiʼ baʼax u tukulmaj u beetik, tumen jach yaʼab baʼax taak u yojéeltik kaʼachi. Joʼopʼ u jóokʼol u jaʼil in wich tumen le ka tsʼoʼok u yaʼalikten u kaʼaj weenleʼ, tu kʼáatajten: “Papi, ¿jeʼel wa u páajtal k-kaʼa tsikbal jeʼex t-beetaj bejlaʼeʼ? Yaʼab baʼax taak in kʼáatiktech, tumen in kʼáat in jach kʼaj óolt Jéeoba”».