Xeen tiʼ baʼax ku taasik

Xeen tu cuadroil baʼax ku taasik

Maʼ unaj k-pʼuʼujul ken aʼalaʼaktoʼon baʼaliʼ

Maʼ unaj k-pʼuʼujul ken aʼalaʼaktoʼon baʼaliʼ

Maʼ unaj k-pʼuʼujul ken aʼalaʼaktoʼon baʼaliʼ

«U palitsil Yuumtsileʼ maʼ unaj u máan tiʼ baʼalteliloʼobiʼ; baʼaleʼ unaj uts u puksiʼikʼal utiaʼal tuláakal [...], yéetel chúukaʼan u yóol [wa maʼatech u pʼuʼujul].» (2 TIMOTEO 2:24.)

1. ¿Baʼaxten yaan máaxoʼobeʼ ku yaʼalkoʼobtoʼon baʼal ken jóoʼkoʼon kʼaʼaytaj?

¿BAʼAX k-beetik ken aʼalaʼaktoʼon baʼal tumen u j-jaajkunajoʼon Jéeoba yéetel tumen k-tʼaan tu kʼaabaʼ? Apóstol Pabloeʼ tu yaʼaleʼ tu tsʼook kʼiinoʼobeʼ, le máakoʼoboʼ «bíin tʼaanakoʼob tu contra Jajal Dios, [...] bíin u beetoʼob u j-líiʼsaj tʼaaniloʼob, maʼ tu páajtal u tsʼáancheʼetikoʼob u kʼaakʼas [tsʼíibolaloʼob], bíin jach kʼasaʼanchajak u puksiʼikʼaloʼob» (2 Timoteo 3:1-5, 12). Ken jóoʼkoʼon kʼaʼaytaj wa ken xiʼikoʼon wa tuʼuxeʼ maʼ xaaneʼ k-tʼaan yéetel máakoʼob beyaʼ.

2. ¿Baʼax tekstosi jeʼel u yáantkoʼon k-il baʼax unaj k-beetik ken aʼalaʼaktoʼon baʼaleʼ?

2 Le máaxoʼob aʼaliktoʼon baʼaloʼ maʼ u kʼáat u yaʼal wa maʼ utstutʼaanoʼob ka beetaʼak baʼax maʼalobiʼ. Le chiʼichnakiloʼob yéetel le nojoch talamiloʼob ku máanskoʼoboʼ jeʼel u beetik u kʼuuxiloʼob yéetel jeʼel máaxakeʼ (Eclesiastés 7:7). Yaʼab máakoʼob xaneʼ beyoʼoboʼ tumen tuʼux ku meyajoʼob yéetel tuʼux kajaʼanoʼobeʼ bey suukaʼanil u tʼaan le máakoʼoboʼ. Baʼaleʼ lelaʼ maʼ u kʼáat u yaʼal wa tak máaxoʼob meyajtik Dios bey unaj u tʼaanoʼobiʼ, baʼaxeʼ ku yáantikoʼon k-naʼat baʼaxten le máakoʼoboʼ ku tʼaanoʼob beyoʼ. Le oʼolaleʼ, ¿baʼax kʼaʼabéet k-beetik wa ku yaʼalaʼaltoʼon baʼal? Proverbios 19:11 ku yaʼalikeʼ: «Máax ku tuukuleʼ ku kóomkintik u yóol j-pʼuʼujul». Romailoʼob 12:17, 18 ku yaʼalik xan: «Maʼ a boʼotikeʼex kʼaas yéetel kʼaas tiʼ mix máak. [...] Beeteʼex tak tuʼux ku páajtal a kuxtaleʼex ich jeetsʼel yéetel tuláakal».

3. ¿Baʼaxten unaj k-eʼesik jeetsʼelil ken jóoʼkoʼon kʼaʼaytaj?

3 Wa jach tu jaajil táan k-ilik kuxtal ich jeetsʼelileʼ yaan k-chíikbesik. Lelaʼ unaj k-eʼesik yéetel bix k-tʼaan bey xan yéetel u táan k-ich (Proverbios 17:27). Táanil tiʼ u túuxtik kʼaʼaytaj u j-tsaypachoʼobeʼ, Jesucristoeʼ tu tsʼáaj le tsolnuʼuk tiʼobaʼ: «Le ken okokeʼex teʼ j-najoʼ tsiikilneneʼex táan a tsʼíiboltikeʼex jeetsʼel. Wa u kajnáaliloʼob le naj ku náajmatikoʼoboʼ, le jeetsʼelaʼ ku pʼáatal tiʼob; baʼaleʼ wa maʼ tu náajmatikoʼobeʼ, ku suut tiʼ teʼex» (Mateo 10:12, 13). Le baʼax k-kʼaʼaytikoʼ ku tʼaan tiʼ maʼalob péektsiloʼob. Le Bibliaoʼ ku yaʼalikeʼ «u maʼalob péektsilil le jeetsʼeloʼ», «u maʼalob péektsilil Jajal Dios» yéetel «u maʼalob péektsil le [reinooʼ]» (Efesoiloʼob 6:15; Beetaʼanoʼob [Hechos] 20:24; Mateo 24:14). Ken jóoʼkoʼon kʼaʼaytajeʼ maʼ táan jóokʼol tʼaan tu contra baʼax ku oksaj óoltik le máakoʼoboʼ mix utiaʼal ka baʼateʼel tʼaanakoʼon yéeteloʼobiʼ, baʼaxeʼ k-jóokʼol kʼaʼayt u maʼalob péektsilil u Tʼaan Dios.

4. ¿Baʼax jeʼel k-núukik tiʼ u yuumil naj wa ku yaʼaliktoʼon maʼ u kʼáat mix baʼaliʼ?

4 Yaan kʼiineʼ, kex mix baʼal k-aʼal tiʼ u yuumil najeʼ jeʼel u yaʼaliktoʼoneʼ: «Maʼ in kʼáat mix baʼaliʼ». Maʼ xaaneʼ jeʼel u páajtal k-aʼaliktiʼeʼ: «Chéen in kʼáat kaʼach in jáan xoktech upʼéel teksto tiʼ le Bibliaoʼ». Maʼ xaaneʼ, beyoʼ jeʼel u yóotik u yuʼubeʼ. Yaan kʼiin xaneʼ jeʼel u páajtal k-aʼalikeʼ: «Chéen in kʼáat kaʼach in tsikbaltech bix le kuxtal kun yantal ken luʼsaʼak le baʼaloʼob kʼaastak ku yilaʼal way Luʼum yéetel le ken u paklan yaabiltuba tuláakal máak». Wa k-ilik maʼ u kʼáat u yuʼubeʼ, jeʼel u páajtal k-aʼaliktiʼeʼ: «Maʼ xaaneʼ maas maʼalob ka máanken in xíimbaltech tuláakʼ kʼiin». Wa u yuumil naj ku kʼuuxil yéetel maʼ u kʼáat u kʼam le maʼalob péektsililoʼ, ¿maʼalob wa ka k-tukult maʼ unaj k-kaʼa suut xíimbaltiʼ? Jeʼel bixak ka kʼaʼamkoʼoneʼ, maʼ unaj u tuʼubul toʼoneʼ le Bibliaoʼ ku yaʼalikeʼ «u palitsil Yuumtsileʼ maʼ unaj u máan tiʼ baʼalteliloʼobiʼ; baʼaleʼ unaj uts u puksiʼikʼal utiaʼal tuláakal [...], yéetel chúukaʼan u yóol» tu táan le kʼaasoʼ (2 Timoteo 2:24).

Maʼ tu yeʼesaj tsiikiliʼ, tumen minaʼan kʼaj óolal tiʼ

5, 6. ¿Baʼax tu sen beetaj Saulo tiʼ u j-tsaypachoʼob Jesús, yéetel baʼax oʼolal?

5 Teʼ yáax siglooʼ, utúul máak Saulo u kʼaabaʼeʼ, kʼuch jach kʼaj óoltbil tumen maʼatech u yeʼesik tsiikil yéetel tumen jach séeb u pʼuʼujul. Le Bibliaoʼ ku yaʼalikeʼ «maʼ jáaw u taasik sajbeʼentsiloʼob bey xan kíimil tu yóokʼol u yoksaj óoloʼob Yuumtsil[iʼ]» (Beetaʼanoʼob 9:1, 2). Ka máan kʼiineʼ letiʼeʼ tu yaʼaleʼ tu chʼaʼapachtaj yéetel tu poʼopochʼaj le cristianoʼoboʼ (1 Timoteo 1:13). Maʼ xaaneʼ yaan u láakʼtsiloʼob tsʼoʼok kaʼach u beetkubaʼob cristianoʼob, baʼaleʼ letiʼeʼ tu yaʼalaj baʼax uláakʼ tu beetaj tiʼ u j-tsaypachoʼob Cristo: «Jach kʼuuxilnajen tiʼobeʼ le oʼolal tin chʼaʼapachtoʼob tak tiʼ le táanxel luʼumoʼoboʼ» (Beetaʼanoʼob 23:16; 26:11; Romailoʼob 16:7, 11). Kex beyoʼ, mix le Bibliaoʼ mix uláakʼ baʼal eʼesik wa u j-tsaypachoʼob Cristoeʼ baʼateltʼaanajoʼob yéetel Saulo.

6 ¿Baʼaxten tu beetaj Saulo le baʼaloʼobaʼ? Ka máan jaʼaboʼobeʼ, letiʼeʼ tu tsʼíibtaj: «Maʼ in woksmaj in wóol tiʼ [Diosiʼ], yéetel maʼ in wojel kaʼach baʼax kin beetikiʼ» (1 Timoteo 1:13). Letiʼ kaʼacheʼ utúul fariseo kaʼansaʼab «jeʼel bix u kaʼansik u yaʼalmaj tʼaan [...] [u] úuchben taataʼoboʼ» (Beetaʼanoʼob 22:3). Maʼ xaaneʼ kex Gamaliel, le máax kaʼans Saulo, utúul máak maʼ séeb u pʼuʼujleʼeʼ, Sauloeʼ jach ku biskuba yéetel Caifás, utúul máak jach píit máanjaʼan u kʼubmil u yóol tiʼ u religión, yéetel utúul tiʼ le máaxoʼob beet u kíimsaʼal Jesusoʼ (Mateo 26:3, 4, 63-66; Beetaʼanoʼob 5:34-39). Tu beetaj xan u jaʼajatsʼaʼal le apostoloʼoboʼ yéetel tu kʼeyajoʼob utiaʼal ka u xul u kʼaʼaytajoʼob tu kʼaabaʼ Jesús. Letiʼ xan nuʼukt u muchʼtáambalil le Sanedrín tuʼux chʼaʼatuklaʼab u muruxtuntaʼal Estebanoʼ (Beetaʼanoʼob 5:27, 28, 40; 7:1-60). Sauloeʼ tu yilaj bix kíimsaʼabik Esteban, yéetel aʼalaʼab tiʼ tumen Caifás maʼ u xuʼulul u chʼaʼapachtik u j-tsaypachoʼob Cristo tak le yanoʼob Damascooʼ (Beetaʼanoʼob 8:1; 9:1, 2). Sauloeʼ káaj u tuukul jeʼex Caifaseʼ, le oʼolal ku tuklik kaʼacheʼ kʼambeʼen tu táan Dios le baʼax ku beetkoʼ, baʼaleʼ u jaajileʼ maʼ u yojel kaʼach bix u kʼáat Jéeoba ka meyajtaʼakiʼ (Beetaʼanoʼob 22:3-5). Yoʼolal leloʼ, Sauloeʼ maʼ tu jáan naʼataj wa Jesuseʼ letiʼ le Mesíasoʼ. Baʼaleʼ, le ka tu yuʼubaj u tʼaʼanal tumen Jesús le táan u bin Damascooʼ kʼuch u naʼat maʼ maʼalob baʼax táan u beetikiʼ (Beetaʼanoʼob 9:3-6).

7. ¿Baʼax tu beetaj Saulo le ka tsʼoʼok u tʼaʼanal tumen Jesús teʼ tu bejil Damascooʼ?

7 Maʼ yaʼab kʼiin tʼaʼanak Saulo tumen Cristoeʼ ka túuxtaʼab Ananías utiaʼal tʼaan tu yéetel. Wa teech ka túuxtaʼakech kaʼacheʼ, ¿jeʼel wa a wóotik bineʼ? Kex tumen óoliʼ sajak kaʼacheʼ, Ananíaseʼ bin tʼaan yéetel Saulo. Saulo xaneʼ tsʼoʼokaʼaniliʼ u kʼexik u tuukul ikil tʼaʼanik tumen Jesús tu bejil Damascooʼ (Beetaʼanoʼob 9:10-22). Ka máan kʼiineʼ, apóstol Pablo kʼaj óoltaʼabik, utúul cristiano jach tu kʼububaj u kʼaʼayt le maʼalob péektsililoʼ.

Kabal u yóol, baʼaleʼ maʼ tu chʼaʼaj saajkil u yaʼal u jaajiliʼ

8. ¿Bix tu yeʼesil Jesús u modos Jéeoba ka tʼaanaj yéetel le máaxoʼob maʼ maʼalob baʼax ku beetkoʼoboʼ?

8 Jesuseʼ jach tu kʼububa u kʼaʼayt le Reinooʼ yéetel ka tʼaanaj yéetel le máakoʼoboʼ tu yeʼesaj kabal u yóol u puksiʼikʼal, baʼaleʼ maʼ tu chʼaʼaj saajkil u yaʼal u jaajiliʼ (Mateo 11:29). Tu yeʼesaj u jatsʼuts modos u Taata, le Máax aʼalik tiʼ le kʼasaʼan máakoʼoboʼ ka u pʼáat u beetoʼob baʼax kʼaas (Isaías 55:6, 7). Ken tʼaanak kaʼach Jesús yéetel le máaxoʼob maʼ maʼalob baʼax ku beetkoʼoboʼ, ku líiʼsik u yóoloʼob tumen ku yilik u kʼáatoʼob u kʼexoʼob bix kuxlikoʼob (Lucas 7:37-50; 19:2-10). Jesuseʼ maʼ tu pʼektaj le máakoʼob yoʼolal bix kuxlikoʼoboʼ, letiʼeʼ tu yeʼesaj utsil yéetel chúukaʼan óolal tiʼob, jeʼex u beetik u Taataeʼ, beyoʼ tu yáantoʼob u pʼatoʼob le baʼax kʼaas ku beetkoʼob kaʼachoʼ, tumen u yojeleʼ Jéeobaeʼ u kʼáat ka u kʼex u kuxtal tuláakal máak utiaʼal ka u salvartubaʼob (Romailoʼob 2:4; 1 Timoteo 2:3, 4).

9. ¿Baʼax k-kanik tiʼ le bix úuchik u beetik Jesús le baʼax ku yaʼalik Isaías 42:1-4?

9 Mateo, utúul tiʼ le máaxoʼob tsʼíibt le Evangelioʼoboʼ, tu yaʼalaj bix u yilaʼal Jesús tumen Jéeoba, letiʼeʼ tu kʼaʼajsaj le profecíaaʼ: «Lelaʼ in palitsil máax in yéeymaj, in yaabiltmaj, tu yoʼolal máax kiʼimak in wóol. Bin in kaʼaj in tsʼáa in Kiliʼich [muukʼ] tu yóokʼol, yéetel bíin u tseʼekt pʼis óolal tiʼ le kaajoʼoboʼ. Maʼ bíin baʼateʼel tʼaanakiʼ mix bíin awatnakiʼ, mix bíin uʼuyaʼak u juum u tʼaan tumen mix máak teʼ j-bejoʼoboʼ. Maʼ bíin u kach le jalal oopʼoloʼ mix bíin u tup le kʼuuch ku buutsʼilankiloʼ, tak ken u beet u tsʼáanchaʼataʼal le kʼaas tumen le utsoʼ. Tuláakal le kaajoʼoboʼ bíin [páaʼtajnakoʼob] tiʼ letiʼ» (Mateo 12:17-21; Isaías 42:1-4). Jeʼel bix tu yaʼalil le profecíaaʼ, Jesucristoeʼ mix utéen baʼateʼeltʼaanaj yéetel mix máak. Kex táan u chʼaʼapachtaʼaleʼ, le bix tu kaʼansil le jaajoʼ tu yáantaj yaʼab máakoʼob taak u kaambaloʼob (Juan 7:32, 40, 45, 46).

10, 11. 1) Kex tumen le fariseoʼob ku chʼaʼapachkoʼob Jesús yéetel ku yaʼalikoʼob baʼal tiʼeʼ, ¿baʼaxten Jesuseʼ tu kaʼansaj baʼax u kʼáat Dios tiʼ jujuntúuloʼobiʼ? 2) ¿Bix u núukik kaʼach Jesús tiʼ le máaxoʼob chʼaʼapachkoʼ, baʼaleʼ baʼax maʼ tu beetaj mix utéeniʼ?

10 Tu kʼiiniloʼob táan u kʼaʼaytajeʼ Jesuseʼ tʼaanaj yéetel yaʼab fariseoʼob. Kex yaan tiʼ letiʼob tu yiloʼob u beetkoʼob u yaʼalik upʼéel baʼal utiaʼal u takikoʼob u pooleʼ, Jesuseʼ maʼ tu tuklaj wa tuláakal máak kʼaas u tuukuliʼ. Simón, utúul fariseo suuk u tʼaan kʼaas tiʼ u maasileʼ, tu yaʼalaj tiʼ Jesús wa jeʼel u bin janal tu yotoch utiaʼal u yilaʼal bey taak u maas kʼaj óoltkeʼ. Jesús túuneʼ bin janal tu yotoch Simón, yéetel tu kaʼansaj baʼax u kʼáat Dios ka u beet tuláakal le yanoʼoboʼ (Lucas 7:36-50). Upʼéel áakʼab xaneʼ, bin xíimbaltbil Jesús tumen Nicodemo, utúul fariseo jach kʼaj óolaʼan. Jesuseʼ maʼ tu tsʼíikiltaj Nicodemo úuchik u páaʼtik u éeʼjochʼeʼental ka xiʼik u yiliʼ, baʼaxeʼ tu kaʼansaj tiʼ le yaabilaj tu yeʼesaj Jéeoba úuchik u túuxtik u Paal u tsʼáa u páajtalil u yantal kuxtal minaʼan u xuul tiʼ tuláakal máax kun oksaj óoltikoʼ. Yéetel utsileʼ tu kaʼansaj tiʼ u kʼaʼananil u beetaʼal baʼax ku yaʼalik Jéeoba (Juan 3:1-21). Ka máan kʼiineʼ, le ka tʼaanaj le fariseoʼob tu contra Jesusoʼ, Nicodemoeʼ tʼaanaj maʼalob tu yoʼolal (Juan 7:46-51).

11 Jesuseʼ tu naʼateʼ le máakoʼob kaʼachoʼ chéen u kʼáatoʼob u beetoʼob u yaʼalik baʼax maʼ maʼalobiʼ, le oʼolal mix utéen baʼateltʼaanaj yéeteloʼob tumen u yojel chéen kunel. Baʼaleʼ, ka tu yilaj maʼalobeʼ meyajnaj kettʼaanoʼob tiʼ bey xan baʼax ku yaʼalik le Biblia utiaʼal u núukik le baʼax ku kʼáataʼal tiʼoʼ (Mateo 12:38-42; 15:1-9; 16:1-4). Teʼ súutukiloʼob tu yilaj chéen kunel ka u núuk baʼax ku yaʼalaʼal tiʼeʼ, maʼ tu núukiʼ (Marcos 15:2-5; Lucas 22:67-70).

12. Kex ku yawattʼantaʼal kaʼacheʼ, ¿bix úuchik u yáantik Jesús le máakoʼoboʼ?

12 Yaan kʼiineʼ, le máaxoʼob yaan kʼaakʼas pixan tiʼoboʼ ku yawattʼankoʼob kaʼach Jesús. Teʼ súutukiloʼob beyaʼ, letiʼeʼ maʼatech u pʼuʼujul, tsʼoʼoleʼ yéetel le páajtalil tsʼaʼan tiʼ tumen Diosoʼ ku jóoʼsik le kʼaakʼas pixanoʼob tiʼ le máakoʼoboʼ (Marcos 1:23-28; 5:2-8, 15). Wa ken jóoʼkoʼon kʼaʼaytaj yaan máakoʼob ku pʼuʼujuloʼob t-éetel yéetel ku joʼopʼol u yawat tʼaanoʼobeʼ, toʼoneʼ maʼ unaj k-pʼuʼujul xaniʼ, unaj k-tʼaan maʼalob yéetel k-eʼesik utsil (Colosailoʼob 4:6).

Ichil u yotoch máak

13. ¿Baʼax jeʼel u beetik u bin utúul láakʼtsilil tu contra utúul máax táan u xokik le Biblia yéetel u j-jaajkunajoʼob Jéeobaoʼ?

13 Máaxoʼob tsaypachtik Cristoeʼ maas jach kʼaʼanan u yeʼeskoʼob jeetsʼelil ichil u yotochoʼob. Le máax tsʼoʼok u kʼuchul tu puksiʼikʼal le baʼax ku yaʼalik le Bibliaoʼ u kʼáat xan ka kʼuchuk tu puksiʼikʼal u familia. Baʼaleʼ, jeʼex tu yaʼalil Jesuseʼ, maʼ xaaneʼ k-familiaeʼ maʼ ken u kʼam le baʼax k-oksaj óoltikoʼ (Mateo 10:32-37; Juan 15:20, 21). Lelaʼ yaʼab baʼax oʼolal jeʼel u yúuchleʼ. Kex le Biblia ku kaʼansiktoʼon maʼ k-ookol, maʼ k-chéen xuʼuxupik k-taakʼin yéetel ka k-eʼes tsiikil tiʼ u maasileʼ, ku kaʼansik xan toʼon baʼax maas kʼaʼabéet k-tsʼáaik táanileʼ k-meyajtik Jéeoba (Eclesiastés 12:1, 13; Beetaʼanoʼob 5:29). Maʼ xaaneʼ utúul k-láakʼtsilileʼ jeʼel u tsʼíikil tumen ku tuklik maʼ táan k-tsikik u páajtalil tumen táan k-tsʼáaik táanil le baʼax ku yaʼalik Jéeobaoʼ. Wa ka úuchuktoʼon beyaʼ, ¡jach maʼalob ka k-eʼes kabal óolal jeʼex tu beetil Jesuseʼ! (1 Pedro 2:21-23; 3:1, 2.)

14-16. ¿Baʼaxoʼob beet u kʼexik u tuukul le máakoʼob maʼ utstutʼaanoʼob kaʼach ka meyajtaʼak Jéeoba tumen u láakʼtsiloʼoboʼ?

14 Teʼ kʼiinoʼobaʼ, yaʼab tiʼ máaxoʼob meyajtik Jéeobaeʼ ku kʼuuxiltaʼaloʼob tumen u núupoʼob wa tumen u láakʼtsililoʼob tumen maʼ utstutʼaanoʼob úuchik u kʼexik bix u kuxtaloʼob le ka joʼopʼ u xokkoʼob le Bibliaoʼ. Maʼ xaaneʼ, le láakʼtsililoʼoboʼ tsʼoʼok u yuʼubkoʼob u yaʼalaʼaleʼ maʼ maʼalob baʼax ku beetaʼal tumen u j-jaajkunajoʼob Jéeobaiʼ, le oʼolaleʼ saajkoʼob ka kʼaskúuntaʼak u tuukul utúul tiʼ letiʼobiʼ. ¿Baʼax áantkoʼob u kʼex u tuukuloʼob? Letiʼe bix u bisik upʼéel maʼalob kuxtal le máax xokik le Biblia yaan ichil u yotochoʼoboʼ. Wa le cristiano ku tsʼáaik ichil u kuxtal le baʼax ku yaʼalik le Biblia, jeʼex maʼ u xulik u bin muchʼtáambal, u jóokʼol kʼaʼaytaj, u beetik u meeyjul ichil yotoch yéetel maʼ u sutik u jeel ken aʼalaʼak baʼal tiʼeʼ jeʼel u beetik u kʼexik u tuukul le láakʼtsililoʼob chʼaʼakʼuuxiltikoʼ (1 Pedro 2:12).

15 Maʼ xaan xaneʼ le máax kʼuuxiltik le cristianooʼ maʼ u yóot ka tsoʼolok tiʼ baʼax ku yaʼalik le Bibliaoʼ tumen jach u pʼekmaj u j-jaajkunajoʼob Jéeoba wa tumen jach noj baʼal u taaskuba. Bey kaʼach u beetik utúul máak tiʼ Estados Unidos ku yaʼalik u jach yaabiltmaj u luʼum yéetel jeʼel tak u tsʼáaik u kuxtal tu yoʼolaleʼ. Utéenjeakileʼ, le bijaʼan u yatan tiʼ upʼéel noj muchʼtáambaleʼ, le máakaʼ tu láaj molaj u nookʼeʼ ka bin kajtal táanxelil. Tuláakʼ kʼiineʼ jóokʼ tu yotoch u chʼaʼamaj upʼéel pistola táan u yaʼalik u kaʼaj u kíimsuba. Cadaeʼ ku yaʼalik kaʼacheʼ jeʼel baʼalak loobil ka u beettubaeʼ yaan u beetik tumen u pʼektmaj u religión u yatan. Baʼaleʼ u yataneʼ tu tsʼáaj u yóol utiaʼal maʼ u jáawal u beetik le baʼax ku yaʼalik le Bibliaoʼ. Veinte jaʼaboʼob u beetuba x-jaajkunaj tiʼ Jéeobaeʼ ka joʼopʼ u xook xan u yíicham. Tu luʼumil Albaniaeʼ, utúul koʼoleleʼ jach kʼuuxilnaj úuchik u joʼopʼol u xook u iija yéetel u j-jaajkunajoʼob Jéeoba bey xan úuchik u yokjaʼ. Le koʼolelaʼ doce utéenel tu jataj u Biblias u iija. Baʼaleʼ upʼéel kʼiineʼ, tu jeʼekʼabtaj upʼéel túumben Biblia pʼataʼan tumen u iija yóoʼ mesa. Tu jeʼekʼabtaj jach tiʼ Mateo 10:36, ka tu yileʼ tiʼ letiʼ ku tʼaan le tekstoaʼ. Kex beyoʼ, utiaʼal u kanáantik u iijaeʼ, tu láakʼintaj tak teʼ barco ken u bis u iija yéetel uláakʼ j-jaajkunajoʼob táan u binoʼob tiʼ upʼéel noj muchʼtáambal tu luʼumil Italiaoʼ. Baʼaleʼ káaj u kʼexik bix u tuukul le ka tu yilaj bix u paklan eʼesikoʼob yaabilaj yéetel bix kiʼimakil u yóol le sukuʼunoʼoboʼ. Maʼ xáanchaj ka tu yóotaj ka tsʼaʼabak xook tiʼ yéetel le Bibliaoʼ, teʼ kʼiinoʼobaʼ jach ku tsʼáaik u yóol u yáant le máaxoʼob maʼ u kʼáatoʼob u kʼamoʼob u jaajiloʼ.

16 Utéenjeakeʼ, utúul íichamtsileʼ tu chʼaʼaj upʼéel cuchilloeʼ ka jóokʼ u páaʼt u yatan, le táan u náatsʼal u yatan teʼ naj tuʼux kun yantal le muchʼtáambaloʼ, le máakaʼ joʼopʼ u yaʼalik baʼaloʼob jach maʼ jaajtak tu yoʼolal u yatniʼ. Le kiik túunoʼ tu yaʼalaj tiʼ yéetel jeetsʼelil: «Ooken ka wil wa jaaj le baʼax ka waʼalikoʼ». U yíicham túuneʼ ka ooki, ka máan kʼiineʼ kʼuch u beetuba nuxibil tiʼ upʼéel múuchʼulil.

17. ¿Bix jeʼel u yáantaj le baʼax ku yaʼalik le Biblia wa ku yantal talmiloʼob ichil upʼéel familia ku meyajtik Dioseʼ?

17 Kex tuláakal le familia táan u meyajtik Dioseʼ, le kʼebanil yaan t-wíinkliloʼ jeʼel u beetik u yantal talmiloʼob ka tak k-aʼal baʼaloʼob maʼ unajeʼ. Maʼalob ka k-kʼaʼajseʼ tiʼ le cristianoʼob yanoʼob Efesooʼ aʼalaʼabtiʼob ka u xúumpʼattoʼob «tuláakal kʼáajil óol, kʼuuxilil, pʼujaʼanil, awatil, poochʼilil, yéetel tuláakal [...] jejeláas kʼaasil» (Efesoiloʼob 4:31). Yéetel le tʼaanoʼobaʼ k-ilkeʼ, le sukuʼunoʼob tiʼ Éfeso kaʼachoʼ joʼopʼ u tuukuloʼob jeʼex u maasil yoʼolal le kʼeban yaan tu wíinkliloʼoboʼ, yéetel yaneʼeʼ yoʼolal bix kuxlikoʼob kaʼachi. ¿Baʼax jeʼel u yáantkoʼob kaʼach u kʼex u tuukuloʼobeʼ? U túumbenkuntik u kuxtaloʼob yéetel u tuukuloʼob (Efesoiloʼob 4:23). Wa ka u xokoʼob le Biblia, wa ka u tukloʼob bix jeʼel u tsʼáaikoʼob ichil u kuxtaloʼob, wa ka u maas bisubaʼob yéetel le sukuʼunoʼob bey xan wa ka payalchiʼinakoʼob tu jaajil u yóoloʼobeʼ yaan u béeychajal u yeʼeskoʼob u yich u kiliʼich muukʼ Dios. Yaan u kankoʼob u yeʼesoʼob yaakunaj, u paklan chʼaʼob óotsilil tu baatsiloʼob, yéetel u paklan saʼatsik u siʼipiloʼob jeʼel bix saʼatsaʼabik u siʼipiloʼob tumen Jajal Dios yoʼolal Cristoeʼ (Efesoiloʼob 4:32). Jeʼel baʼalak xan ka beetaʼak tumen u maasileʼ, toʼoneʼ kʼaʼabéet k-kanik eʼes kabal óolal, utsil, chʼaʼa óotsilil yéetel k-saʼatsik baʼax ku beetaʼaltoʼon. Maʼ unaj k-sutik «kʼaas yéetel kʼaas» tiʼ mix máakiʼ (Romailoʼob 12:17, 18). K-ilik eʼesik yaabilaj jeʼex Dioseʼ letiʼ le baʼax maas maʼaloboʼ (1 Juan 4:8).

Upʼéel tsolnuʼuk utiaʼal tuláakal máaxoʼob meyajtik Dios

18. ¿Baʼaxten jach maʼalob lúubik le tsolnuʼuk ku taasik 2 Timoteo 2:24 tiʼ utúul u nuxibil Éfesooʼ, yéetel bix jeʼel u yáantik máaxoʼob meyajtik Dios bejlaʼeʼ?

18 Tiʼ tuláakal máax meyajtik Dioseʼ ku yaʼalaʼal maʼ u pʼuʼujul ken aʼalaʼak baʼal tiʼ (2 Timoteo 2:24). Le tsolnuʼukaʼ tiʼ Timoteo yáax tsʼaʼabi, tumen kʼaʼabéetchaj tiʼ le táan u meyaj bey nuxib tu kaajil Efesooʼ. Teʼ múuchʼulil kaʼachaʼ yaan máaxoʼob utstutʼaanoʼob ka beetaʼak baʼax ku yaʼalikoʼob, tsʼoʼoleʼ ku kaʼansikoʼob baʼaloʼob maʼ jaajtakiʼ. Tumen maʼatech u naʼatkoʼob baʼax oʼolal tsʼaʼab u Ley Moiseseʼ, maʼatech u yilkoʼob kaʼach u kʼaʼabéetil u yantaltiʼob oksaj óolal, yaabilaj yéetel upʼéel maʼalob tuukul. Le kaʼanal ichil yantiʼoboʼ ku beetik u baʼateʼel tʼaanoʼob tiʼ baʼaloʼob chéen kuneloʼob, maʼatech u naʼatkoʼob jach baʼax tu kaʼansaj Cristo yéetel maʼatech u yilkoʼob u kʼaʼabéetil u chúukpajal u yóoloʼob u meyajtoʼob Dios. Utiaʼal u yutskíintik le baʼax ku yúuchlaʼ, Timoteoeʼ kʼaʼabéet kaʼach maʼ u chʼaʼik saajkil u kaʼanstiʼob baʼax ku yaʼalik le Bibliaoʼ, baʼaleʼ unaj u beetik yéetel utsil. Jeʼex le nuxiboʼob bejlaʼaʼ, Timoteoeʼ u yojel kaʼacheʼ le múuchʼuliloʼ maʼ utiaʼaliʼ yéetel u yojel unaj u yáantkoʼob u kan u paklan yaabiltubaʼob yéetel u maʼalob bisubaʼob tu baatsiloʼob (Efesoiloʼob 4:1-3; 1 Timoteo 1:3-11; 5:1, 2; 6:3-5).

19. ¿Baʼaxten tuláakaloʼon kʼaʼabéet k-eʼesik kabal óolal?

19 Dioseʼ ku yaʼalik tiʼ u kaajal ka u yeʼes kabal óolal (Sofonías 2:3). Le tʼaan ich ebreo ku suʼutul «kabal óolaloʼ» u kʼáat u yaʼaleʼ u chúukpajal u yóol máak u muʼyajt u yaʼalaʼal baʼax kʼaas tiʼ, maʼ u pʼuʼujul mix u sutik u jeel. Le oʼolaleʼ, koʼoneʼex kʼáatik u yáantaj Jéeoba utiaʼal maʼ k-pʼuʼujul ken aʼalaʼaktoʼon baʼal kʼaas yéetel utiaʼal ka k-eʼes u j-jaajkunajoʼon tak ken k-aktáant talamiloʼob.

¿Baʼax tsʼoʼok k-kanik?

• ¿Baʼax tekstosi tiʼ le Biblia jeʼel u yáantkoʼon ken aʼalaʼaktoʼon baʼaleʼ?

• ¿Baʼaxten Sauloeʼ tu sen chʼaʼapachtaj le cristianoʼoboʼ?

• ¿Bix jeʼel k-eʼesik jeetsʼel óolal tiʼ tuláakal máak jeʼex tu beetil Jesuseʼ?

• ¿Baʼax utsil jeʼel k-kʼamik wa k-tʼaan yéetel jeetsʼel óolal ichil k-otocheʼ?

[U kʼáatchiʼiloʼob le xookoʼ]

[U tsolajil le oochel teʼ táan juʼun 12]

Kex tumen Saulo utúul máak jach tsʼíikeʼ, Ananíaseʼ tu yeʼesaj u yutsil tiʼ

[U tsolajil le oochel teʼ táan juʼun 13]

Wa le cristiano ku beetik u meeyjul ichil yotocheʼ, maʼ xaaneʼ jeʼel u beetik u kʼexik u tuukul u láakʼtsililoʼobeʼ