Xeen tiʼ baʼax ku taasik

Xeen tu cuadroil baʼax ku taasik

U xuul tiʼ le baʼateltáambaloʼoboʼ

U xuul tiʼ le baʼateltáambaloʼoboʼ

U xuul tiʼ le baʼateltáambaloʼoboʼ

LE TʼAANOʼOBAʼ ku yeʼesik baʼax ku páaʼtik u yilik yaʼab táankelem paalal tsʼoʼok u xáantal káajak u muʼyajoʼob yoʼolal le baʼateltáambaloʼoboʼ. Letiʼobeʼ u kʼáatoʼob kuxtal tuʼux minaʼan baʼateltáambaloʼob. Baʼaleʼ le baʼax ku kʼáatkoʼobaʼ maʼ chéen chʼaʼabiliʼ. ¿Yaan wa túun u kʼuchul u kʼiinil u xuʼulul le baʼateltáambaloʼoboʼ?

Teʼ tu tsʼook jaʼaboʼobaʼ yaʼab baʼaloʼob tsʼoʼok u beetaʼal utiaʼal u yilaʼal wa ku xuʼulul le baʼateltáambaloʼoboʼ. Le máakoʼob ku baʼateloʼoboʼ tsʼoʼok u beetaʼal u firmarkoʼob u juʼunil utiaʼal u xuʼulul u baʼateloʼob. Yaan luʼumiloʼobeʼ ku túuxkoʼob máakoʼob utiaʼal u yiloʼob ka yanak jeetsʼelil teʼ luʼumoʼob tuʼux tsʼoʼok u firmartaʼal u juʼuniloʼ. Baʼaleʼ maʼ yaʼab luʼumoʼob u kʼáatoʼob yéetel yaan u tojol tiʼob utiaʼal u beetkoʼob u yantal jeetsʼelil ichil le luʼumoʼob ku baʼateloʼoboʼ. Tsʼoʼoleʼ, yaʼab u téeneleʼ jach maʼ úuch firmartaʼak u juʼunil utiaʼal u xuʼulul le baʼateloʼ, ku káajal tu kaʼatéen u baʼatel le máakoʼoboʼ. Le oʼolaleʼ le Instituto Internacional de Investigaciones para la Paz, yaan tu luʼumil Estocolmooʼ, ku yaʼalikeʼ «jach talam u yantal jeetsʼelil wa le máaxoʼob ku baʼateloʼoboʼ jach yaan u páajtalil tiʼob yéetel maʼ u kʼáatoʼob u xul u baʼateloʼobiʼ».

Le baʼateltáambaloʼob yaan teʼ yóokʼol kaabaʼ, ku beetik u kʼaʼajaltoʼon le baʼax ku yaʼalik le Biblia tu libroi Apocalipsisoʼ. Lelaʼ ku tʼaan tiʼ kʼiinoʼob jach talamtak yéetel ku yaʼalikeʼ, utúul máak u natʼmaj u tsʼíimineʼ yaan u «lukʼsik jeetsʼelil yóokʼol kaab» (Apocalipsis 6:4). Le sen baʼateltáambaloʼob ku yúuchloʼob bejlaʼaʼ ku chíikbeskoʼob kuxaʼanoʼon teʼ kʼiinoʼob ku yaʼalik le Biblia «u tsʼook jaʼaboʼob[oʼ]» (2 Timoteo 3:1). * Baʼaleʼ maʼ unaj k-sajaktaliʼ tumen u Tʼaan Dioseʼ ku yaʼalikeʼ le u tsʼook jaʼaboʼoboʼ letiʼ chíikbesik tsʼoʼok u náatsʼal u kʼiinil u yantal jeetsʼelil.

Teʼ Salmo 46:9 ku yaʼalikeʼ utiaʼal ka yanak jeetsʼelileʼ, táanil kʼaʼabéet u xuʼulsaʼal tuláakal le baʼateltáambaloʼob yaan teʼ yóokʼol kaabaʼ. Le Salmo xanaʼ ku tʼaan tiʼ bix úuchik u xuʼulsaʼal le u nuʼukuliloʼob baʼateʼel ku meyajoʼob úuchiloʼ, jeʼex le flecha yéetel le lanzaoʼ. Teʼ kʼiinoʼob xanaʼ, utiaʼal ka yanak jeetsʼelileʼ kʼaʼabéet xan u xuʼulsaʼal tiʼ tuláakal le u nuʼukuliloʼob baʼateloʼ.

Baʼaleʼ le u yóol le tsʼoonoʼob yéetel le ametralladoraʼoboʼ, maʼ letiʼob péeksik le máakoʼob baʼateloʼ maases baʼax péekskoʼobeʼ, u tsʼíiboltikoʼob ayikʼalil yéetel u pʼektikoʼob u yéet máakiloʼob. Utiaʼal túun ka xuʼuluk le baʼateltáambaloʼoboʼ, wíinikeʼ unaj u kʼexik bix u tuukul yéetel u kanik bix jeʼel u yantal jeetsʼelileʼ. Le oʼolaleʼ profeta Isaíaseʼ tu yaʼaleʼ le baʼateltáambaloʼoboʼ yaan u xuʼulul ken jáawak u kanik máak baʼateʼel (Isaías 2:4).

Baʼaleʼ bejlaʼeʼ, teʼ yóokʼol kaabaʼ maʼatech u kaʼansaʼal tiʼ máak u kʼaʼananil u yantal jeetsʼelil, baʼaxeʼ ku kaʼansaʼaltiʼob le nojbeʼenil ku taasik u ganartik máak upʼéel baʼateloʼ. Teʼ kʼiinoʼobaʼ tak le mejen paalaloʼob ku kaʼansaʼaloʼob u kíimsoʼob u yéet máakiloʼoboʼ.

Tu kanoʼob u kíimsoʼob máak

Alhajieʼ, 14 jaʼab yaan tiʼ ka jóoʼsaʼab ich le ejercitooʼ. Letiʼeʼ chéen 10 jaʼab yaan tiʼ ka bisaʼab utiaʼal u beet u soldadoi yéetel kaʼansaʼab tiʼ bix jeʼel u kíimsik máak yéetel upʼéel ametralladora ku kʼaabaʼtik AK-47. Ka tsʼoʼokeʼ beetaʼab u tóokik najoʼob yéetel u yoklik baʼaloʼob utiaʼal jaantbil. Tu kíimsaj u yéet máakiloʼob yéetel yaʼabeʼ tu móochkintaj u wíinkliloʼob. Bejlaʼeʼ Alhajieʼ, talam u yilik u tuʼubsik le baʼateltáambaloʼoboʼ yéetel talam u yilik u kuxtal jeʼex kuxlik u maasil máakoʼobeʼ. Abraham, uláakʼ utúul chan paal tu beetuba soldadoileʼ, tu kanaj xan u kíims máak, yéetel ka aʼalaʼab tiʼ ka u kʼub u tsʼoon tumen tsʼoʼok u jóoʼsaʼal teʼ ejercitooʼ maʼ u kʼáat kaʼach u sutiʼ. Letiʼeʼ tu yaʼalaj: «Wa ka jóoʼskeneʼex yéetel ka chʼaʼikeʼexten le tsʼoonoʼ, maʼ in wojel bix jeʼel in kuxtaleʼ».

Teʼ kʼiinoʼobaʼ, yaan maas tiʼ trescientos mil paalal ku beetik u soldadoiloʼob, ichil leloʼobaʼ yaan mejen xiʼipalal yéetel mejen chʼúupalal ku baʼateloʼob yéetel ku kíimiloʼob teʼ baʼateltáambaloʼob ku beetaʼal teʼ yóokʼol kaabaʼ. Utúul tiʼ le máaxoʼob nuʼuktik le soldadoʼobaʼ, tu yaʼalaj: «Letiʼobeʼ ku beetkoʼob baʼax ku yaʼalaʼaltiʼob; tumen maʼ tsʼokaʼan u beeloʼobiʼ, minaʼan u paalaloʼob páaʼtikoʼob, yéetel maʼatech u chʼaʼikoʼob saajkil». Baʼaleʼ, le mejen paalaloʼobaʼ u kʼáatoʼob yéetel unaj u yantaltiʼob upʼéel kuxtal maas maʼalob.

Maʼ xaaneʼ yaan tuʼuxoʼobeʼ ken uʼuyaʼak yaan mejen paalal ku beetik u soldadoiloʼobeʼ maʼatan u jáan creertaʼal. Baʼaleʼ u jaajileʼ, yaʼab mejen paalal kajaʼanoʼob tu chikʼinil le Luʼumaʼ, tu yotochoʼob ku kankoʼob bix jeʼel u kíimskoʼob máakeʼ. ¿Bix u kankoʼob?

Koʼox ilik baʼax tu beetaj José, utúul máak kajaʼan tu noojol lakʼinil España. Tu táankelmileʼ, utstuyich kaʼach u kanik karate. Yéetel jach utstuyich upʼéel espada siʼib tiʼ tumen u taata tiʼ upʼéel u kʼiimbesajil Navidad. José xaneʼ jach utstuyich kaʼach le videojuegosoʼ, maases le báaxaloʼob tuʼux ku yúuchul baʼateloʼ. Le 1 tiʼ abril tu jaʼabil 2000, letiʼeʼ tu beetaj upʼéel nojoch loob jeʼex le ku sen chaʼantik kaʼachoʼ. Tu kíimsaj u taata, u maama yéetel u yíitsʼin, lelaʼ tu beetaj yéetel le espada siʼib tiʼ tumen u taataoʼ. Ka kʼáataʼab tiʼ José tumen le policía baʼaxten tu beetoʼ, letiʼeʼ tu yaʼalaj: «Tumen in kʼáat pʼáatal tin juunal, maʼ in kʼáat ka máanak in taataʼob u kaxtenoʼobiʼ».

Dave Grossman, utúul máak ku tsʼíibtik libroʼob yéetel ku nuʼuktik u jaats soldadoʼobeʼ, ka tʼaanaj tiʼ baʼax jeʼel u taasik u sen chaʼantik máak peliculaʼob wa uláakʼ baʼaloʼob tuʼux ku sen yúuchul baʼateleʼ, tu yaʼalaj: «Tsʼoʼok u pʼáatal maʼatech k-chʼaʼik óotsilil tiʼ máak, ken k-beet u muʼyaj wa máaxeʼ jach jatsʼuts k-ilik: Táan k-kanik kíims máak, yéetel ku beetik u kiʼimaktal k-óol».

Alhaji yéetel Joseiʼ tu kanoʼob u kíimsoʼob máak. Mix juntúul tiʼ letiʼob u kʼáatoʼob kaʼach u beetubaʼob asesinoiliʼ, baʼaleʼ le baʼaxoʼob tu kanoʼob yéetel le kuxtal tu bisoʼoboʼ tu beetaj u kʼastal u tuukuloʼob. Jeʼex túun k-ilkaʼ kex wa táankelmoʼon bey xan wa nojoch máakoʼoneʼ wa maʼ k-kanáantikbaeʼ jeʼel u biskoʼon k-meent loob yéetel k-táakpajal tiʼ baʼateltáambaloʼobeʼ.

Kʼaʼabéet k-kanik bix jeʼel u yantal jeetsʼelileʼ

Mix bikʼin jeʼel u yantal jeetsʼelil utiaʼal mantatsʼ wa le máakoʼob láayliʼ táan u kankoʼob u kíimsoʼob u yéet máakiloʼobeʼ. Úuchileʼ profeta Isaíaseʼ, tu tsʼíibtaj: «¡Kexiʼiʼ kaʼach ka [tsʼoʼokbes baʼax ku yaʼalik Dioseʼ]! A maʼalob yanileʼ bíin nojochchajak jeʼel bix u bin u nojochtal jumpʼéel áalkab jaʼeʼ» (Isaías 48:17, 18). Ken u kan le máakoʼob baʼax ku yaʼalik u Tʼaan Dios yéetel ken u tsʼaʼob ichil u kuxtaloʼobeʼ, ku pʼektikoʼob tuláakal le baʼaxoʼob jeʼel u bisik máak u beet loob tiʼ u yéet máakileʼ. Le taatatsiloʼob xanoʼ, ku kanáantik u mejen paalaloʼob utiaʼal maʼ u táakpajloʼob tiʼ báaxaloʼob jeʼel u biskoʼob u beetoʼob loobeʼ. Le nukuch máakoʼoboʼ ku kanikoʼob xan u bisubaʼob maʼalob yéetel u maasil máakoʼob yéetel ku kanik u kanáantubaʼob tiʼ u tsʼíibolalil ayikʼalil. Le máaxoʼob meyajtik Jéeoba Dioseʼ tsʼoʼok u yilkoʼobeʼ u Tʼaaneʼ jeʼel u páajtal u kʼexik u tuukul máakeʼ (Hebreob 4:12).

Koʼox ilik baʼax úuch tiʼ Hortêncio. Letiʼeʼ jach táankelem ka bisaʼab kaʼansbil utiaʼal ka u beet u soldadoi. Hortêncioeʼ ku yaʼalik: «Baʼax ku kaxkoʼobeʼ u yokskoʼob ich k-tuukul ka taakchajak k-kíimsik máak yéetel maʼ k-chʼaʼik saajkil k-beete». Letiʼeʼ táakpaj tiʼ upʼéel baʼateltáambal tu luʼumil África. Yéetel tu yaʼalaj: «Le baʼateltáambaloʼ tu kʼexaj in tuukul. Tak bejlaʼa kʼajaʼanten tuláakal baʼax tin beeteʼ. Yéetel jach ku yaatal in wóol yoʼolal tuláakal le baʼaxoʼob beetaʼab in meentikoʼ».

Ka tsikbaltaʼab tiʼ Hortêncio baʼax ku yaʼalik le Biblia tumen utúul u yéet soldadoileʼ, jach kʼuch tu puksiʼikʼal. Jach jatsʼuts tu yuʼubaj le baʼax ku yaʼalik Salmo 46:9, tuʼux ku yaʼalik yaan u xuʼulsaʼal le baʼateltáambaloʼoboʼ. Jeʼex binik u maas kanik Hortêncio baʼax ku yaʼalik le Bibliaoʼ bey binik u pʼáatal maʼ taak u baʼateloʼ. Maʼ xáanchajeʼ letiʼ yéetel kaʼatúul tiʼ u yéet soldadoiloʼobeʼ jóoʼsaʼaboʼob teʼ ejercitooʼ, ka túun tu kʼububaʼob u meyajtoʼob Jéeoba Dios. Ka tsʼoʼokeʼ Hortêncioeʼ, tu yaʼalaj: «Le baʼax tin kanaj teʼ Bibliaoʼ tu yáanten in yaabilt le máaxoʼob pʼekmilenoʼ. Kʼuchen in naʼateʼ u táakpajal máak tiʼ baʼateltáambaloʼobeʼ upʼéel nojoch kʼeban tu táan Jéeoba tumen letiʼeʼ ku yaʼalikeʼ maʼ uts u kíimsik máak u yéet máakiliʼ. Utiaʼal ka béeyak túun in weʼesik yaabilaj tiʼ uláakʼ máakoʼobeʼ, kʼaʼabéetchaj in kʼexik in tuukul yéetel maʼ in wilik le máakoʼob bey in enemigoʼoboʼ».

Le bix úuchik u kʼexik u kuxtal le máakoʼobaʼ ku yeʼeskeʼ le kaʼansaj yaan ichil le Bibliaoʼ jach tu jaajil ku beetik u yantal jeetsʼelil. Le profeta Isaíasoʼ tu yaʼaleʼ le kaʼansaj ku taal tiʼ Diosoʼ jach yaan baʼax u yil yéetel u yantal jeetsʼelil, letiʼeʼ tu yaʼalaj: «Teneʼ bíin in kaʼambes tuláakal a paalal, tuláakaloʼob bíin yanak yaʼabkach u ayikʼaliloʼob» wa u jeetsʼeliloʼob (Isaías 54:13). Isaíaseʼ tu yaʼalaj xaneʼ yaan u kʼuchul u kʼiinileʼ le máakoʼoboʼ yaan u yookloʼob ichil u kaajal Jéeoba utiaʼal ka u kanoʼob u beetoʼob baʼax utstutʼaan letiʼ. ¿Baʼax utsil túun ken u taastiʼob lelaʼ? «Letiʼobeʼ bíin u sutoʼob u x-kaʼa mat yej máaskaboʼobeʼ u nuʼukulil meyaj[,] u lóomteʼobeʼ bíin u sutoʼob lóobcheʼil. Mix jumpʼéel kaaj bíin u chʼaʼa u nuʼukul u baʼatel utiaʼal u bin u baʼatelt yaanal kaaj, mix bíin kʼaʼabéetchajak u yúuchul kaʼambesaj utiaʼal baʼateliʼ» (Isaías 2:2-4.)

Le máaxoʼob meyajtik Jéeoba Diosoʼ táan u beetkoʼob le baʼax tu yaʼalaj le profeta Isaíasoʼ, tsʼoʼok u yáantkoʼob u millonesi máakoʼob utiaʼal ka xuʼuluk u pʼektik u yéet máakiloʼob, tumen le pʼektajiloʼ ku beetik u yantal le baʼateltáambaloʼoboʼ.

Upʼéel gobierno kun taasik jeetsʼelil

Dioseʼ maʼ chéen ku kaʼansik bix jeʼel u yantal jeetsʼelileʼ, tsʼoʼok xan u tsʼáaik upʼéel «ajawil» wa upʼéel gobierno, jeʼel u páajtal u taasik jeetsʼelil tu yóokʼol le Luʼumaʼ. Le Bibliaoʼ ku yaʼalikeʼ, Jesucristo le Gobernante yéeyaʼan tumen Diosoʼ, letiʼ «u ajawil jeetsʼel». Yéetel ku yaʼalik xaneʼ «u páajtalil u ajawileʼ, bíin kʼiʼitpajak tuláakal tuʼux maʼ xan bíin xuʼuluk u jeetsʼeliʼ» (Isaías 9:6, 7).

¿Baʼaxten jeʼel u páajtal k-oksaj óoltik u gobernación Cristoeʼ yaan u páajtalil tiʼ utiaʼal u xuʼulsik tuláakal baʼateltáambaloʼob? Profeta Isaíaseʼ ku yaʼalik: «Bíin béeyak tu yoʼolal u nojoch yaakunaj Yuumtsil u yuumil tuláakal páajtalil» (Isaías 9:7). Dioseʼ yaan u taasik jeetsʼelil utiaʼal mantatsʼ teʼ yóokʼol Luʼumaʼ yéetel yaan u páajtalil tiʼ utiaʼal u beetik. Jesuseʼ jach u yojel yaan u béeytal lelaʼ, le oʼolal tu kaʼansaj tiʼ u j-tsaypachoʼob ka u kʼáatoʼob ich payalchiʼ ka taalak u Reino Dios yéetel ka beetaʼak baʼax u kʼáat way Luʼumeʼ (Mateo 6:9, 10). Ken u núuk Dios le payalchiʼaʼ, maʼ kun kaʼa antal baʼateltáambaloʼob utiaʼal kʼaskúuntik le Luʼumaʼ.

[Tsolajiloʼob]

^ xóot’ol 4 Le capítulo 11 tiʼ le libro El conocimiento que lleva a vida eterna, jóoʼsaʼan tumen u j-jaajkunajoʼob Jéeobaoʼ, ku maas tsolik baʼaxoʼob eʼesik kuxaʼanoʼon tu tsʼook kʼiinoʼob.

[U tsolajil le oochel teʼ táan juʼun 3]

Chéen 12 jaʼab yantoʼon. Maʼ tu páajtal k-beetik mix baʼal utiaʼal ka xuʼuluk le política yéetel le baʼateltáambaloʼoboʼ, ¡baʼaleʼ maʼ k-kʼáat kíimiliʼ! Táan k-páaʼtik u yantal jeetsʼelil ¿Yaan wa u kʼuchul u kʼiinil k-ilik?

Paalaloʼob ku xokkoʼob quinto grado

[U tsolajil le oochel teʼ táan juʼun 3]

Toʼoneʼ k-kʼáat bin xook yéetel k-kʼáat bin xíimbalt k-amigoʼob yéetel k-láakʼtsiloʼob, baʼaleʼ saajkoʼon k-secuestrartaʼal. Kexiʼ ka u yuʼub le gobierno baʼax k-aʼalikaʼ. K-kʼáat upʼéel kuxtal maas maʼalob. K-kʼáat ka yanak jeetsʼelil.

Alhaji, 14 u jaʼabil

[U tsolajil le oochel teʼ táan juʼun 4]

Upʼeél oochel chʼaʼabaʼan tumen Chris Hondros/Getty Images

[U tsolajil le oochel teʼ táan juʼun 5]

Le kaʼansaj yaan ichil le Bibliaoʼ ku beetik u yantal jeetsʼelil