Xeen tiʼ baʼax ku taasik

Xeen tu cuadroil baʼax ku taasik

¿Baʼax jeʼel u yáantkoʼon utiaʼal maʼ k-tʼaan tu contra u kaajal Jéeobaeʼ?

¿Baʼax jeʼel u yáantkoʼon utiaʼal maʼ k-tʼaan tu contra u kaajal Jéeobaeʼ?

¿Baʼax jeʼel u yáantkoʼon utiaʼal maʼ k-tʼaan tu contra u kaajal Jéeobaeʼ?

«[Kiʼimak k-óol] xan yéetel u [maas] maʼalob baʼaliloʼob a wotoch.» (SALMO 65:4.)

1, 2. 1) David kaʼacheʼ ¿baʼax u yojel yoʼolal le templo yéetel yoʼolal le meyaj kun beetbiloʼ? 2) ¿Bix áantajnajik David utiaʼal ka beetaʼak le templooʼ?

DAVIDEʼ utúul tiʼ le máaxoʼob maas jach kʼaj óolaʼanoʼob ku chʼaʼachiʼitaʼaloʼob teʼ Kiliʼich Tsʼíiboʼob ich Ebreooʼ. Letiʼeʼ tu beetaj u j-kanan tamanil, u profetai yéetel u reyil u kaajil Israel. Letiʼ kaʼacheʼ jach u kʼubmaj u yóol tiʼ Dios yéetel jach tu yaabiltaj, le oʼolaleʼ taakchaj u beetik upʼéel naj utiaʼal Jéeoba. Le naj wa temploaʼ le kun meyaj kaʼach utiaʼal u adorartaʼal Jéeoba tumen le israelitaʼoboʼ. David kaʼacheʼ u yojleʼ le templo yéetel le meyaj kun beetbiloʼ yaan u taasik yaʼab kiʼimak óolal yéetel yaʼab utsiloʼob tiʼ u kaajil Israel, le oʼolal tu kʼayaj tiʼ Jéeoba: «Kiʼ u yóol le máax ka yéeyikoʼ yéetel ka bisik ka kajlak naatsʼ tiʼ teech teʼ tu najiloʼob [a templooʼ]. [Kiʼimak k-óol] xan yéetel u [maas] maʼalob baʼaliloʼob a wotoch, yéetel u kiliʼichil a [templo]» (Salmo 65:4).

2 Davideʼ jach u kʼáat kaʼach u nuʼukt u meyajil u beetaʼal le templooʼ; baʼaleʼ maʼ tiʼ letiʼ tsʼaʼab u beetiʼ, tsʼaʼab tiʼ Salomón, u hijo. Kex tumen yaanal máax yéeyaʼab tumen Jéeoba utiaʼal ka u yil le meyajoʼ, Davideʼ maʼ tu quejartubaiʼ. Letiʼeʼ baʼax u kʼáat kaʼacheʼ ka beetaʼak le templooʼ, le oʼolaleʼ tu beetaj tuláakal le ku páajtal utiaʼal u yáantaj. Tu tsʼáaj tiʼ Salomón u planosi le templo tsʼaʼab tiʼ tumen Jéeobaoʼ, tu yaʼalaj bix kun meyaj u milesi levitaʼob yéetel tu síiaj xan yaʼabach oro yéetel plata utiaʼal le templooʼ (1 Crónicas 17:1, 4, 11, 12; 23:3-6; 28:11, 12; 29:1-5).

3. ¿Bix k-ilik le nuʼuktaj ku tsʼáaik u kaajal Jéeobaoʼ?

3 Le israelitaʼob chúukpaj u yóoloʼoboʼ tu beetoʼob tuláakal baʼax aʼalaʼabtiʼob yaan yil yéetel u adorarkoʼob Jéeoba teʼ templooʼ. Bejlaʼa xaneʼ, toʼon k-meyajtik Jéeobaeʼ, k-beetik tuláakal le baʼax ku yaʼalaʼaltoʼon tumen le máaxoʼob u tsʼaamaj Dios utiaʼal u nuʼuktajoʼob ichil u kaajaloʼ, beyoʼ k-eʼesik yantoʼon upʼéel tuukul jeʼex le yanchaj tiʼ Davidoʼ. Maʼatech xan k-tʼaan tu contra le máaxoʼob nuʼuktik u kaajal Diosoʼ, yéetel nojoch baʼal k-ilik le maʼalob baʼaloʼob k-kʼamik tiʼ u kaajal Jéeobaoʼ. ¿Tsʼoʼok wa a tuklik bukaʼaj maʼalob baʼaloʼob k-kʼamik tiʼ u kaajal Dios? Koʼoneʼex k-ilik jujumpʼéel tiʼ letiʼobiʼ.

Jach kiʼimak k-óol yoʼolal máaxoʼob nuʼuktikoʼon

4, 5. 1) ¿Bix u beetik le meyaj tsʼaʼan u beet «le palitsil chúukpajaʼan u yóol yéetel yaan u naʼat[oʼ]»? 2) ¿Bix u yuʼubikuba jujuntúul sukuʼunoʼob yoʼolal le nuʼuktaj ku tsʼáaik le palitsiloʼ?

4 Jach kiʼimak k-óol, tumen Jesuseʼ u tsʼaamaj «le palitsil chúukpajaʼan u yóol yéetel yaan u naʼat» utiaʼal u nuʼuktikoʼonoʼ. Le palitsilaʼ, letiʼ le sukuʼunoʼob yéeyaʼanoʼob utiaʼal u binoʼob kaʼanoʼ; letiʼeʼ ku nuʼuktik le kʼaʼaytajoʼ, ku yaʼalik baʼax kun ilbil teʼ muchʼtáambaloʼoboʼ yéetel ku beetik libroʼob, revistaʼob yéetel uláakʼ tsʼíibil juʼunoʼob ich maas tiʼ cuatrocientos jejeláas tʼaaniloʼob. U millonesi máakoʼob tiʼ tuláakal yóokʼol kaabeʼ ku táakpajloʼob tiʼ le «janal» wa kaʼansaj ku tsʼáaik le palitsil jach «tu yorailoʼ» (Mateo 24:45-47). U jaajileʼ, minaʼan baʼax oʼolal k-tʼaan tu contra le palitsilaʼ.

5 Elfi, utúul kiik tsʼoʼok u yantal u jaʼabiloʼobeʼ, úuch joʼopʼok u líiʼsaʼal u yóol yéetel u yáantaʼal tumen le nuʼuktaj ku tsʼáaik le libroʼob yéetel le revistaʼob ku jóoʼsaʼaloʼob tumen «le palitsil[oʼ]». Letiʼeʼ ku yaʼalik: «¡Jach kiʼimak in wóol ikil yaniken ichil u kaajal Jéeoba!». Irmgard, yéetel Peter, u yíichameʼ, úuch xan joʼopʼok u meyajkoʼob Jéeoba; le kiikaʼ ku yaʼalikeʼ, jach ku tsʼáaik nib óolal tiʼ Jéeoba yoʼolal le nuʼuktaj yéetel le yaabilaj ku tsʼáaik «u kaajal Diosoʼ». Ichil le baʼax ku tsʼáaik u kaajal Dios utiaʼal u nuʼuktikoʼonoʼ tiaʼan le libroʼob yéetel le videoʼob jóoʼsaʼan utiaʼal u kaambal le máaxoʼob kóokoʼoboʼ bey xan le chʼóopoʼoboʼ.

6, 7. 1) ¿Bix u tsʼaʼabal nuʼuktaj tiʼ le múuchʼuliloʼob yaan tuláakal yóokʼol kaaboʼ? 2) ¿Baʼax tsʼoʼok u yaʼalik jujuntúul sukuʼunoʼob yoʼolal u kaajal Jéeoba?

6 «Le palitsil chúukpajaʼan u yóol[aʼ]», yaan u chan múuchʼ máakoʼob ku tʼaanoʼob tu kʼaabaʼ way Luʼumeʼ, le u múuchʼ máakoʼobaʼ yéeyaʼanoʼob xan utiaʼal u binoʼob kaʼan yéetel kʼaj óolaʼanoʼob bey Cuerpo Gobernanteiʼ. Letiʼobeʼ tiʼ yanoʼob tu Betelil Brooklyn (Nueva York, Estados Unidos). Le Cuerpo Gobernanteaʼ ku yéeykoʼob sukuʼunoʼob úuch joʼopʼok u meyajkoʼob Dios utiaʼal ka u nuʼuktoʼob le u najiloʼob Beteloʼ; le u najiloʼob Betel túunoʼ ku nuʼuktikoʼob le meyaj ku beetik le sukuʼunoʼob tiʼ le maas tiʼ noventaiocho mil múuchʼuliloʼob yanoʼob tiʼ tuláakal yóokʼol kaaboʼ. Le sukuʼunoʼob xan ku beetkoʼob baʼax ku kʼáatik Dios tiʼ le máaxoʼob ku nuʼuktajoʼob teʼ múuchʼuliloʼoboʼ, ku tsʼaʼabal u beet u ancianoiloʼob wa u siervo ministerialiloʼob (1 Timoteo 3:1-9, 12, 13). Le ancianoʼoboʼ ku nuʼuktikoʼob yéetel ku yeʼeskoʼob yaabilaj tiʼ le múuchʼuliloʼ. Jach túun ku taasiktoʼon kiʼimak óolal k-antal ichil u kaajal Dios, tuʼux ku yilaʼal yaabilaj yéetel jeetsʼelil ichil «le sukuʼunoʼoboʼ» (1 Pedro 2:17; 5:2, 3).

7 Le sukuʼunoʼob teʼ múuchʼuliloʼoboʼ mantatsʼ ku tsʼáaikoʼob nib óolal yoʼolal le nuʼuktaj ku tsʼaʼabaltiʼob tumen le ancianoʼoboʼ yéetel maʼatech u tʼaanoʼob tu contraʼob. Bey áantaʼabik utúul kiik ku kʼaabaʼtik Birgit yaan maas tiʼ treinta jaʼaboʼob tiʼ. Tu x-lóoʼbaynileʼ joʼopʼ u amigotik máaxoʼob maʼatech u kuxtaloʼ jeʼex u kʼáat Dioseʼ; yéetel jach óolak lúubuk tiʼ upʼéel nojoch kʼeban; baʼaleʼ yoʼolal le áantaj tsʼaʼab tiʼ tumen le ancianoʼob bey xan tumen le uláakʼ sukuʼunoʼoboʼ béeychaj u náachkuntkuba tiʼ le baʼax kʼaasoʼ. ¿Bix u yuʼubikuba bejlaʼeʼ? letiʼeʼ ku yaʼalik: «Jach kiʼimak in wóol ikil yanilen ichil u kaajal Jéeoba». Andreas, utúul xiʼipal yaan 17 jaʼaboʼob tiʼeʼ ku yaʼalik: «Lelaʼ jach u kaajal Jéeoba, minaʼan uláakʼ jeʼex lelaʼ». ¿Máasaʼ jach kiʼimak k-óol yoʼolal le nuʼuktaj ku tsʼáaik u kaajal Dios yaan way Luʼumaʼ?

Le máaxoʼob ku nuʼuktajoʼoboʼ kʼeban wíinikoʼob

8, 9. ¿Baʼax beetaʼab tiʼ David tumen jujuntúul máakoʼob, yéetel baʼax tu beetaj?

8 U jaajileʼ tuláakal le máaxoʼob tsʼaʼanoʼob u nuʼuktoʼob u kaajal Diosoʼ kʼeban wíinkoʼob. Tuláakloʼob yaan kʼiin ku beetkoʼob baʼax maʼ maʼalobiʼ, yéetel yaan tak tiʼ letiʼobeʼ mantatsʼ táan u yilik u pʼatkoʼob wa baʼax modosi maʼ jach maʼalobiʼ. Lelaʼ, ¿unaj wa u beetik k-tʼaan tu contraʼob? Maʼ, tumen tak úuchileʼ le máaxoʼob nuʼuktik le israelitaʼoboʼ tu beetoʼob baʼax maʼ maʼalobtakiʼ. Koʼoneʼex ilik baʼax úuch yéetel le rey Sauloʼ. Utiaʼal u yilaʼal wa ku kiʼimaktal u yóol le reyaʼ, le máaxoʼob meyajtikoʼ tu bisoʼob David utiaʼal ka paaxnak u yuʼube. Baʼaleʼ ka máan le kʼiinoʼoboʼ Sauleʼ yaʼab utéenel tu yóotaj u kíims David, le beetik Davideʼ yanchaj u púutsʼul tiʼ (1 Samuel 16:14-23; 18:10-12; 19:18; 20:32, 33; 22:1-5).

9 Maʼ chéen Saúl tu beetaj baʼax maʼ maʼalobiʼ. Jeʼex Joab, u nojchil u soldadoʼob Davideʼ tu kíimsaj Abner, utúul u láakʼtsilil Saúl. Absalón, u hijo Davideʼ, tu yóotaj xan u luʼs le reino tiʼ u taataoʼ. Davideʼ, traicionartaʼab xan tumen Ahitofel, utúul máax jach u amigo kaʼachi (2 Samuel 3:22-30; 15:1-17, 31; 16:15, 21). Kex beyoʼ, Davideʼ maʼ joʼopʼ u quejarkubaʼiʼ mix tu pʼektaj le máakoʼobaʼ mix xan tu pʼataj u adorartik Jéeobaiʼ. Baʼaxeʼ le talamiloʼob tu máansoʼ tu beetaj u maas natsʼikuba tiʼ Jéeoba yéetel u kʼubik u yóol tiʼ letiʼ, jeʼex tu yeʼesil le ka chʼaʼapachtaʼab tumen Sauloʼ. Le táan u chʼaʼapachtaʼaloʼ letiʼeʼ tu kʼayaj: «Chʼaʼaten óotsilil, in [Dios], chʼaʼaten óotsilil, tumen tiʼ teech kin kaxtik áantaj. In kʼáat in taʼakbesimba tu yáanal a xiikʼoʼob tak ken máanak le sajbeʼeniloʼ» (Salmo 57:1).

10, 11. ¿Baʼax úuch tiʼ Gertrud tu x-lóoʼbaynil, yéetel baʼax tu yaʼalaj yoʼolal le baʼaxoʼob maʼ maʼalobtak ku beetik le sukuʼunoʼoboʼ?

10 Teʼ kʼiinoʼobaʼ mix máak unaj u chʼaʼik saajkil u beetaʼal kʼaas tiʼ ichil u kaajal Jéeoba, tumen mix Jéeoba, mix le angeloʼoboʼ yéetel mix le ancianoʼob ku chaʼikoʼob u pʼaatloʼob ichil le múuchʼulil máaxoʼob beetik kʼaas tiʼ u maasiloʼ. Baʼaleʼ tumen tuláakal máak kʼeban wíinikeʼ, maʼ xaneʼ jeʼel k-beetik wa jeʼel u beetaʼaltoʼon upʼéel baʼal maʼ maʼalobeʼ.

11 Gertrud, utúul kiik tu meyajtaj Jéeoba yaʼab jaʼaboʼobeʼ, tu x-lóoʼbaynileʼ aʼalaʼab baʼaloʼob maʼ jaajtak tuʼ yoʼolal teʼ múuchʼuliloʼ. ¿Baʼax tu beetaj? ¿Tu quejartuba wa yoʼolal le baʼax aʼalaʼab tu yoʼolaloʼ? Maʼatech. Le kiikaʼ 91 jaʼaboʼob yaan tiʼ le ka kíim tu jaʼabil 2003, baʼaleʼ táanil tiʼ u kíimleʼ, le ka joʼopʼ u kʼaʼajsik baʼaxoʼob uchaʼanoʼob ichil u kuxtaleʼ, tu yaʼalaj: «Le baʼax aʼalaʼab tin woʼolaloʼ yéetel uláakʼ baʼaloʼob uchaʼanteneʼ, tu kʼaʼajsoʼobteneʼ, kex yaan kʼiin le sukuʼunoʼob ku beetkoʼob baʼax maʼ maʼaloboʼ, in wojel Jéeoba nuʼuktik u kaajal yéetel kex kʼeban wíinkoʼoneʼ k-meyaj tiʼ letiʼ utiaʼal u beetik lelaʼ». Upʼéel baʼax áant Gertrud utiaʼal maʼ u yilik chéen le baʼaxoʼob maʼ maʼalobtak ku beetik le sukuʼunoʼoboʼ letiʼe u maas natsʼkuba tiʼ Jéeoba yéetel u orar tiʼ letiʼoʼ.

12. 1) ¿Baʼax tu beetaj jujuntúul cristianoʼob teʼ yáax siglooʼ? 2) ¿Baʼax unaj k-beetik?

12 Kʼaʼajaktoʼoneʼ tak le sukuʼunoʼob jach chúukaʼan u yóoloʼob tiʼ Jéeobaoʼ láayliʼ kʼeban wíinkoʼobeʼ; le oʼolaleʼ wa utúul anciano wa siervo ministerial ku beetik upʼéel baʼax maʼ jach maʼalobeʼ, maʼ unaj k-tutukchiʼ wa k-tʼaan tu contraiʼ (Filiposiloʼob 2:14). Maʼ unaj k-beetik jeʼex tu beetil jujuntúul cristianoʼob teʼ yáax siglooʼ. Judas, utúul tiʼ u disipuloʼob Jesuseʼ, tu yaʼaleʼ yaan máaxoʼob ku kaʼansajoʼob kaʼacheʼ «ku kúulpachkúuntikoʼob u páajtalil Yuumtsil, yéetel ku pochʼikoʼob le kaʼanal páajtaliloʼ». Tsʼoʼoleʼ, le máakoʼob xanaʼ «ku tutukchiʼob yéetel ku yaʼalikoʼob baʼal» (Judas 8, 16). Maʼ unaj k-tutukchiʼ jeʼex tu beetil le máakoʼobaʼ, baʼaxeʼ unaj k-tsʼáaik nib óolal yoʼolal le maʼalob baʼaloʼob k-kʼamik tiʼ «le palitsil chúukpajaʼan u yóol[oʼ]». Kʼaʼabéet k-eʼesik k-yaabilmaj u kaajal Jéeoba yéetel kʼaʼabéet k-beetik «tuláakal x-maʼ tutukchiʼil».

«Le baʼax ku yaʼalikaʼ jach talam u kʼaʼamal»

13. Jujuntúul máakoʼobeʼ, ¿baʼax tu yaʼaloʼob yoʼolal le baʼax tu kaʼansaj Jesusoʼ?

13 Teʼ yáax siglooʼ yaan tiʼ le cristianoʼoboʼ táan kaʼach u tʼaanoʼob tu contra le máaxoʼob ku nuʼuktajoʼob teʼ múuchʼuliloʼ, baʼaleʼ uláakʼoʼobeʼ táan kaʼach u tʼaanoʼob tu contra le baʼax tu kaʼansaj Jesusoʼ. Jeʼex u yeʼesik Juan 6:48-69, Jesuseʼ tu yaʼalaj: «Le máax ku jaantik in wíinklil yéetel ku yukʼik in kʼiʼikʼeleʼ yaan kuxtal minaʼan u xuul tiʼ». Le ka tu yuʼuboʼob lelaʼ, «u [disipuloʼob] Jesuseʼ tu yaʼalajoʼob: Le baʼax ku yaʼalikaʼ jach talam u kʼaʼamal. ¿Máax jeʼel u páajtal u yuʼubikeʼ?». Jesús kaʼacheʼ u yojel «táan u tutukchiʼob tu yoʼolal baʼax tu kaʼansaj»; tsʼoʼoleʼ «yaʼab tiʼ máaxoʼob ku tsaypachtikoʼob kaʼach Jesusoʼ [...] jáaw u máanoʼob tu yéetel». Baʼaleʼ maʼ tuláakloʼob tʼaanajoʼob tu contra baʼax tu yaʼalaj Jesusiʼ. Le ka tu kʼáataj Jesús tiʼ u doce apostoloʼob: «¿Tak wa teʼex a kʼáateʼex bin?», Pedroeʼ tu núukaj tiʼ: «Yuumtsil, ¿tiʼ máax jeʼel u páajtal k-bineʼ? A tʼaanoʼobeʼ u tʼaaniloʼob kuxtal minaʼan u xuul. Toʼoneʼ tsʼoʼok k-oksaj óoltik, yéetel k-ojel techeʼ; letiʼ le Cristooʼ».

14, 15. 1) ¿Baʼaxten yaan máaxoʼob ichil u kaajal Dioseʼ tsʼoʼok u kʼuuxiloʼob yoʼolal bix tsʼoʼok u naʼataʼal jujumpʼéel kaʼansajoʼob tiʼ le Bibliaoʼ? 2) ¿Baʼax ku kaʼansiktoʼon le baʼax úuch tiʼ Emanueloʼ?

14 Teʼ kʼiinoʼob xanaʼ, yaan máaxoʼob ichil u kaajal Dioseʼ tsʼoʼok u kʼuuxiloʼob yoʼolal bix tsʼoʼok u naʼataʼal jujumpʼéel kaʼansajoʼob tiʼ le Bibliaoʼ yéetel tsʼoʼok u káajal u tʼaanoʼob tu contra máaxoʼob nuʼuktik u kaajal Dios. ¿Baʼaxten ku beetkoʼob lelaʼ? Yaʼab utéeneleʼ, tumen maʼatech u naʼatkoʼob bix u nuʼuktik Dios u kaajal. Letiʼeʼ jujumpʼíitil u beetik u naʼatik baʼax ku kaʼansik le Bibliaoʼ, le oʼolal yaan kʼiineʼ ku kʼaʼabéettal u kʼeʼexel bix k-naʼatik wa baʼax kaʼansajil tiʼ le Bibliaoʼ. Óoliʼ tuláakal le máaxoʼob meyajtik Jéeobaoʼ ku kiʼimaktal u yóoloʼob yéetel le kʼeexoʼob ku yantaloʼoboʼ, baʼaleʼ jujuntúuloʼobeʼ ku tuklikoʼob «jach pʼilaʼan» u yichoʼob wa jach yaan u naʼatoʼob, le oʼolal ku tsʼíikiloʼob yoʼolal le kʼexoʼob ku beetaʼaloʼoboʼ (Eclesiastés 7:16). Uláakʼ baʼax beetik u tsʼíikiloʼobeʼ, letiʼe u yuʼubkubaʼob noj baʼaloʼoboʼ yéetel le u tuklikoʼob le bix u tuukuloʼob letiʼoboʼ letiʼ u maas maʼalobiloʼ. Le oʼolaleʼ kʼaʼabéet k-kanáantikba tiʼ jeʼel baʼalak ka u beet k-tʼaan tu contra u kaajal Dioseʼ, tumen leloʼ jeʼel u beetik k-jóokʼol tiʼ u kaajal Dioseʼ ka tak joʼopʼok k-kuxtal jeʼex u máakiloʼob le yóokʼol kaabaʼ.

15 Emanueleʼ, utúul tiʼ le máaxoʼob úuchtiʼob beyaʼ; letiʼeʼ ku tʼaan kaʼach tu contra le baʼax ku xokik teʼ revistaʼob yéetel teʼ libroʼob ku jóoʼsaʼal tumen «le palitsil chúukpajaʼan u yóol[oʼ]» (Mateo 24:45). Letiʼeʼ tu pʼataj u xokik le libroʼob yéetel le revistaʼoboʼ, yéetel ka tsʼoʼokeʼ tu yaʼalaj tiʼ le ancianoʼoboʼ u kʼáat u pʼat u beet u j-jaajkunajil tiʼ Jéeoba. Baʼaleʼ, u maʼalobileʼ, maʼ úuch tiʼ leloʼ tu tsʼáaj cuenta maʼalob baʼax ku kaʼansik u kaajal Jéeoba. Le oʼolal tʼaanaj yéetel le ancianoʼoboʼ ka tu yaʼalajtiʼob tsʼoʼok u tsʼáaik cuenta maʼ maʼalob baʼax tu beetiʼ, letiʼ túuneʼ kaʼa kʼaʼam ichil u kaajal Dios. Bey úuchik u kaʼa yantal kiʼimak óolal ichil u kuxtaloʼ.

16. ¿Baʼax jeʼel u yáantkoʼon wa k-chiʼichnaktal yoʼolal wa baʼax kaʼansajileʼ?

16 ¿Baʼax jeʼel u páajtal k-beetik wa k-chiʼichnaktal yoʼolal wa baʼax ku kaʼansik u kaajal Jéeoba yéetel ku taaktal k-tʼaan tu contraeʼ? Maʼ unaj k-chiʼichnaktaliʼ. Maʼ xaneʼ «le palitsil chúukpajaʼan u yóol[oʼ]» maʼ kun xantal ken u jóoʼs wa baʼax tsʼíibil juʼunil tuʼux kun núukpajal le kʼáat chiʼob yantoʼonoʼ. Jeʼel xan u páajtal k-kʼáatik u yáantaj le ancianoʼoboʼ (Judas 22, 23). Wa k-orar, k-xokik le Biblia yéetel k-antal yéetel le sukuʼunoʼob jach u yaabiltmoʼob Jéeobaoʼ, leloʼ jach jeʼel xan u yáantkoʼon utiaʼal ka yanaktoʼon upʼéel maʼalob tuukuleʼ yéetel utiaʼal ka k-maas yaabilt le kaʼansajoʼob ku taasik le Bibliaoʼ. Maʼ u tuʼubultoʼoneʼ tuláakal baʼax tsʼoʼok k-kanikeʼ, tsʼoʼok u kaʼansaʼaltoʼon tumen le máaxoʼob u tsʼaamaj Jéeoba utiaʼal u nuʼuktoʼob u kaajaloʼ.

Unaj k-ilik u maʼalobil tiʼ u maasil

17, 18. Utiaʼal maʼ k-tʼaan tu contra le baʼax ku beetaʼal teʼ múuchʼuliloʼ, ¿baʼax maas maʼalob ka k-beete, yéetel baʼaxten?

17 U jaajileʼ tuláakloʼon kʼeban wíinkoʼon, yéetel yaan máaxoʼobeʼ maas séeb u quejarkubaʼob yoʼolal mix baʼal (Génesis 8:21; Romailoʼob 5:12). Baʼaleʼ wa ku suuktal k-quejartikbaeʼ, leloʼ jeʼel u beetik k-náachtal tiʼ Jéeobaeʼ; le oʼolal unaj k-kanáantikba utiaʼal maʼ u káajal k-tʼaan tu contra u maasil.

18 Maʼ unaj k-tʼaan tu contra baʼax ku beetaʼal teʼ múuchʼuliloʼ, baʼaxeʼ maas maʼalob ka k-il le baʼax maʼalob ku beetaʼaloʼ, yéetel maʼalob xan ka k-maas k-meyajt Dios yéetel kiʼimak óolal, bey xan ka k-muʼukʼankúunt k-fe tiʼ letiʼ (1 Corintoiloʼob 15:58; Tito 2:1-5). Jéeoba nuʼuktik tuláakal baʼax ku yúuchul ichil u kaajal, yéetel Jesuseʼ u yojel baʼax ku yúuchul tiʼ cada upʼéel múuchʼulil, jeʼex úuchik u yojéeltik teʼ yáax siglooʼ (Apocalipsis 1:10, 11). Le oʼolaleʼ unaj k-kʼubik k-óol tiʼ Dios yéetel tiʼ Cristo, le máax u tsʼaamaj Dios utiaʼal u nuʼuktik u kaajaloʼ. Tiʼ letiʼobeʼ ku meyaj le ancianoʼob utiaʼal u yutskíintkoʼob wa baʼax talamil ka yanakeʼ (Salmo 43:5; Colosailoʼob 1:18; Tito 1:5).

19. Le maʼiliʼ kʼuchuk u kʼiinil u gobernartaʼal tuláakal le Luʼum tumen le Reinooʼ, ¿baʼax unaj k-ilik tiʼ k-sukuʼunoʼob?

19 Ichil upʼíit kʼiineʼ yaan u xuʼulsaʼal le kʼasaʼan yóokʼol kaabaʼ, yéetel le Reino yaan tu kʼab le Mesíasoʼ yaan u gobernar yóokʼol tuláakal le Luʼumaʼ. Tak ken kʼuchuk le kʼiin jeʼeloʼ, jach kʼaʼabéet k-ilik u maʼalobil tiʼ baʼax ku beetaʼal ichil u kaajal Dios. Chéen jaʼali bey kun páajtal k-ilik le baʼax maʼalob ku beetik k-sukuʼunoʼoboʼ, maʼ le baʼax maʼ maʼalob ku beetkoʼoboʼ. Tsʼoʼoleʼ k-beetik beyaʼ yaan u taasiktoʼon kiʼimak óolal, yaan xan u líikʼil k-óol tumen maʼ kun yantaltoʼon le chiʼichnakiloʼob ku taasik u tʼaan máak tu contra u maasiloʼ.

20. ¿Baʼax utsiloʼob k-kʼamik ikil k-ilik u maʼalobil tiʼ u maasil?

20 K-ilik u maʼalobil tiʼ u maasileʼ yaan xan u yáantkoʼon utiaʼal k-tsʼáaik cuenta jach yaʼab utsiloʼob k-kʼamik tiʼ u kaajal Diosoʼ. Minaʼan uláakʼ religión way Luʼum chúukaʼan u yóol u meyajt Jéeoba, u noj jalaʼachil tuláakal baʼaloʼ. ¿Bix a wuʼuykaba ikil yanikech ichil le kaaj jeʼelaʼ yéetel ikil a adorartik Jéeoba, le utúuliliʼ Jaajil Diosoʼ? Tuukulnakoʼon jeʼex tuukulnajik David le ka tu kʼayaj: «[Jéeoba,] tuláakal yóokʼol kaab ku taal tiʼ teech. Kiʼ u yóol le máax ka yéeyikoʼ yéetel ka bisik ka kajlak naatsʼ tiʼ teech teʼ tu najiloʼob [a templooʼ]. [Kiʼimak k-óol] xan yéetel u [maas] maʼalob baʼaliloʼob a wotoch, yéetel u kiliʼichil a [templo]» (Salmo 65:2, 4).

¿Kʼajaʼan wa tech?

• ¿Baʼaxten unaj u kiʼimaktal k-óol yoʼolal le máaxoʼob tsʼaʼanoʼob utiaʼal u nuʼuktoʼob u kaajal Diosoʼ?

• ¿Baʼax unaj k-beetik wa utúul tiʼ le sukuʼunoʼob ku nuʼuktajoʼob teʼ múuchʼuliloʼ ku beetik upʼéel baʼal maʼ jach maʼalobiʼ?

• Wa ku kʼaʼabéettal u kʼeʼexel bix u naʼatal wa baʼax kaʼansajil tiʼ le Bibliaoʼ, ¿baʼax unaj k-beetik?

• ¿Baʼax jeʼel u yáantkoʼon wa k-chiʼichnaktal yoʼolal wa baʼax kaʼansajileʼ?

[U kʼáatchiʼiloʼob le xookoʼ]

[U tsolajil le oochel teʼ táan juʼun 14]

Davideʼ tu tsʼáaj tiʼ Salomón u planosi le templooʼ yéetel tu beetaj tuláakal le ku páajtal utiaʼal u yáantaj

[U tsolajil le oochel teʼ táan juʼun 15]

Le ancianoʼoboʼ yéetel kiʼimak óolal ku yáantkoʼob le sukuʼunoʼoboʼ