Xeen tiʼ baʼax ku taasik

Xeen tu cuadroil baʼax ku taasik

Kʼaʼabéet k-chaʼik u nuʼuktikoʼon k-conciencia

Kʼaʼabéet k-chaʼik u nuʼuktikoʼon k-conciencia

Kʼaʼabéet k-chaʼik u nuʼuktikoʼon k-conciencia

«Utiaʼal le máaxoʼob sak u tuukuloʼoboʼ, tuláakal baʼal sak; baʼaleʼ utiaʼal le máaxoʼob maʼ tu yoksaj óoloʼob mix sak u tuukuloʼobeʼ, mix baʼal sak.» (TITO 1:15.)

1. ¿Baʼax tu beetaj apóstol Pablo utiaʼal u yáantik le múuchʼuliloʼob yanoʼob Cretaoʼ?

KA SUUNAJ tu yóoxpʼéel viajei u kʼaʼaytajeʼ, apóstol Pabloeʼ machaʼab tumen le autoridadoʼoboʼ. Tsʼoʼoleʼ ka bisaʼab tu kaajil Roma, tuʼux kʼaʼal kaʼapʼéel jaʼab. ¿Baʼax tu beetaj Pablo ka chaʼabi? Bin u xíimbalt u islai Creta yéetel Tito, tiʼ máax tu yaʼalaj: «Le ka tin pʼatajech [...] Cretaeʼ, tin pʼatajech utiaʼal ka a nuʼukt le baʼax ku bineltik u nuʼuktaʼaloʼ, yéetel utiaʼal ka a tsʼáa ancianoʼob» (Tito 1:5). Utiaʼal ka u beet le meyajaʼ, Titoeʼ yaan kaʼach u aktáantik upʼéel talamil yaan yil yéetel u conciencia jujuntúul tiʼ le cristianoʼob yanoʼob Cretaoʼ.

2. ¿Baʼax talmil túuxtaʼab u yutskíint Tito tu islai Creta?

2 Yáaxeʼ, Pabloeʼ tu tsolaj tiʼ Tito baʼax ku páaʼtaʼal tiʼ le máax ku tsʼaʼabal u beet u ancianoi tiʼ upʼéel múuchʼuliloʼ. Tsʼoʼoleʼ tu yaʼalaj xan tiʼeʼ, tu islai Cretaeʼ yaan kaʼach «yaʼab máaxoʼob x-maʼ uʼuyaj tʼaanoʼob, [...] ku yaʼalikoʼob chéen kunel baʼaloʼob yéetel ku tusikoʼob máakoʼob», yéetel «túulis kajtaliloʼob ku kʼaskúuntikoʼob ikil u kaʼansikoʼob baʼax maʼ unajiʼ». Le oʼolal Titoeʼ yaan kaʼach u tsolnuʼuktikoʼob mantatsʼ (Tito 1:10-14; 1 Timoteo 4:7). Pabloeʼ tu yaʼalajtiʼeʼ, «u tuukul yéetel u naʼat» le máakoʼobaʼ «paʼapaʼakʼoʼob» kaʼachi. Le tʼaan ich griego ku suʼutul «paʼapaʼakʼoʼ», ku tsʼáaik naʼatbil tsʼoʼok kaʼach u kʼastal bix u meyaj u concienciaʼob, jeʼex u kʼastal upʼéel nookʼ ku boʼonol tumen uláakʼ nookʼ ku púukʼuleʼ (Tito 1:15). Maʼ xaaneʼ jujuntúul tiʼ le máakoʼobaʼ judíoʼob kaʼachi, tumen Pabloeʼ tu yaʼaleʼ ku creertikoʼob le súutkʼuptajil wa le circuncisionoʼ. Kex tumen teʼ múuchʼuliloʼob bejlaʼa minaʼan máakoʼob ku creertikoʼob xan le súutkʼuptajiloʼ, jeʼel k-kanik yaʼab baʼaloʼob tu yoʼolal le conciencia wa k-ilik le tsolnuʼukoʼob tu tsʼáaj Pablo tiʼ Titooʼ.

Le máaxoʼob maʼ maʼalob yanil u concienciaʼoboʼ

3. Teʼ carta tu tsʼíibtaj Pablo tiʼ Titooʼ, ¿baʼax tu yaʼalaj yoʼolal le concienciaoʼ?

3 Koʼox ilik tiʼ baʼax táan kaʼach u tʼaan Pablo le ka tu chʼaʼachiʼitaj le concienciaoʼ. Letiʼeʼ tu yaʼalaj: «Utiaʼal le máaxoʼob sak u tuukuloʼoboʼ, tuláakal baʼal sak; baʼaleʼ utiaʼal le máaxoʼob maʼ tu yoksaj óoloʼob mix sak u tuukuloʼobeʼ, mix baʼal sak; tumen tak u tuukul yéetel u naʼateʼ paʼapaʼakʼoʼob. Ku yaʼalikoʼob u kʼaj óoloʼob Jajal Dios, baʼaleʼ tu yoʼolal baʼax ku beetikoʼobeʼ ku yilaʼal maʼ jaajiʼ». U jaajileʼ jujuntúul tiʼ le máakoʼobaʼ unaj kaʼach u kʼexik bix u tuukuloʼob wa u kʼáatoʼob «ka tojchajak u yóoloʼob tiʼ u [fejoʼob]» (Tito 1:13, 15, 16). Táan u talamtal tiʼob kaʼach u kʼaj óolkoʼob le baʼax maʼalob tiʼ le baʼax kʼaasoʼ. Le talamilaʼ yaan u yil kaʼach yéetel u concienciaʼob.

4, 5. ¿Bix yanil kaʼach u conciencia jujuntúul máaxoʼob yanoʼob teʼ múuchʼuliloʼoboʼ, yéetel baʼax pʼáat maʼ tu kʼaj óoltikoʼob?

4 Tsʼoʼok u máan maas tiʼ diez jaʼaboʼob u yaʼal le Cuerpo Gobernante maʼ tsaa u súutkʼuptuba máak utiaʼal u meyajtik Diosiʼ, yéetel bey tu tsʼáajil u yojéelt le múuchʼuliloʼoboʼ (Beetaʼanoʼob [Hechos] 15:1, 2, 19-29). Baʼaleʼ, teʼ Cretaoʼ láayliʼ yaan máaxoʼob ku creertikoʼob le súutkʼuptajiloʼ; letiʼobeʼ maʼ táan kaʼach u beetkoʼob le baʼax aʼalaʼabtiʼoboʼ, baʼaxeʼ táan kaʼach u «kaʼansikoʼob baʼax maʼ unajiʼ» (Tito 1:10, 11). Maʼ xaaneʼ, tumen maʼ maʼalob bix u tuukuloʼobeʼ, táan kaʼach u yaʼalikoʼob yaan baʼaxoʼob maʼ maʼalob ka jaantaʼakiʼ, yéetel bix unaj xan u limpiokúuntkuba máak jeʼex u yaʼalmil le Leyoʼ. Yéetel maʼ xaaneʼ táan u kʼexkoʼob baʼax ku yaʼalik le Ley jeʼex tu beetil le judíoʼob tu kʼiiniloʼob Jesusoʼ, yéetel maʼ xan xaaneʼ táan u meyajtiʼob kaʼach le chéen kunel tsikbaloʼob ku beetik le judíoʼoboʼ bey xan le kaʼansajoʼob ku taal chéen tiʼ wíinikoʼoboʼ (Marcos 7:2, 3, 5, 15; 1 Timoteo 4:3).

5 Tumen maʼ maʼalob bix u tuukuloʼobeʼ pʼáat maʼ tu kʼaj óoltikoʼob baʼax uts yéetel baʼax kʼaas; tuláakʼ tʼaanoʼobeʼ, maʼ jach maʼalob yanil u concienciaʼobiʼ. Apóstol Pabloeʼ, bey tu yaʼalilaʼ: «Utiaʼal le máaxoʼob maʼ tu yoksaj óoloʼob mix sak u tuukuloʼobeʼ, mix baʼal sak». Jeʼex túun k-ilkaʼ, tsʼoʼok u pʼáatal maʼ maʼalob u nuʼuktaʼaloʼob kaʼach tumen u concienciaʼobiʼ. Tsʼoʼoleʼ letiʼobeʼ joʼopʼ xan u juzgartik u sukuʼunoʼob tak tiʼ baʼaloʼob tu juunal máak unaj u chʼaʼatuklik baʼax ken u beete. Le oʼolal tu yaʼalaj Pablo kʼaas u yilkoʼob le baʼaloʼob saktak wa maʼalobtakoʼoboʼ (Romailoʼob 14:17; Colosailoʼob 2:16). Ku yaʼalikoʼob u kʼaj óoloʼob Dios, baʼaleʼ yéetel baʼaxoʼob ku beetkoʼobeʼ ku yeʼeskoʼob maʼ jaajiʼ (Tito 1:16).

«Utiaʼal le máaxoʼob sak u tuukuloʼoboʼ, tuláakal baʼal sak»

6. ¿Tiʼ baʼax kaʼa jaats máakiloʼob tʼaanaj Pablo?

6 ¿Bix u yáantkoʼon le baʼaxoʼob tu yaʼalaj Pablo tiʼ Titooʼ? Koʼox ilik baʼax ku seguer u yaʼalik Pablo: «Utiaʼal le máaxoʼob sak u tuukuloʼoboʼ, tuláakal baʼal sak; baʼaleʼ utiaʼal le máaxoʼob maʼ tu yoksaj óoloʼob mix sak u tuukuloʼobeʼ, mix baʼal sak; tumen tak u tuukul yéetel u naʼateʼ paʼapaʼakʼoʼob» (Tito 1:15). U jaajileʼ, Pabloeʼ maʼ táan kaʼach u yaʼalik wa utúul máak ku meyajtik Dios yéetel ku bisik upʼéel kuxtal limpioeʼ, jeʼel u páajtal u beetik jeʼel baʼalakeʼ. ¿Baʼaxten k-aʼalik beyaʼ? Tumen Pabloeʼ tsʼoʼok u yaʼalik tiʼ uláakʼ u cartaʼobeʼ le máaxoʼob ku lúubuloʼob tiʼ núupkʼeban, tiʼ u adorartaʼal beetbil diosoʼob, tiʼ espiritismo wa tiʼ uláakʼ kʼebanoʼobeʼ «maʼ tu táakpajaloʼob tu [reino] Jajal Dios» (Galaciailoʼob 5:19-21). Pabloeʼ táan kaʼach u tʼaan tiʼ kaʼa jaats máakoʼob: le ku biskoʼob upʼéel kuxtal limpio jeʼex u kʼáat Diosoʼ, yéetel le maʼatechoʼ.

7. ¿Baʼax ku yaʼalik Hebreob 13:4 maʼ maʼalob ka beetaʼakiʼ, yéetel baʼax kʼáatchiʼi jeʼel u páajtal u beetaʼaleʼ?

7 Baʼaleʼ, utúul máax meyajtik Dioseʼ maʼ chéen unaj u kanáantik maʼ u beetik le baʼaxoʼob kʼaastak ku yaʼalik le Bibliaoʼ. Jeʼex le ken u yaʼal: «Tuláakal ka u tsikilt le tsʼoʼokol beeloʼ, yéetel ka u kanáant u nupikubaʼob ich kiliʼichil le máaxoʼob tsʼokaʼan u beeloʼoboʼ; tumen Jajal Dioseʼ bíin u pʼis óolt le máaxoʼob ku núupkʼebanoʼoboʼ kex tsʼokaʼan u beeloʼob, wa kex maʼ» (Hebreob 13:4). Le tekstoaʼ táan u yaʼalik maʼ maʼalob ka u tus u núup máak yéetel yaanaliʼ, lelaʼ bey xan u naʼataʼal tak tumen le máaxoʼob maʼatech u xokkoʼob le Bibliaoʼ. U jaajileʼ le tekstoaʼ, bey xan uláakʼoʼobeʼ, ku yaʼalikeʼ utúul máax tsʼokaʼan u beeleʼ maʼ maʼalob ka núup chilak yéetel máax maʼ u núupiʼ. Baʼaleʼ ¿baʼax jeʼel u páajtal u yaʼalaʼal tu yoʼolal kaʼatúul máaxoʼob maʼ tsʼokaʼan u beeloʼob ku meyajtiʼob kʼaasil u chiʼob utiaʼal u beetkoʼob baʼaloʼob subtsiltak yéetel kʼaastak (wa sexo oral)? Yaʼab táankelem paalaleʼ ku yaʼalikoʼob maʼ kʼaasiʼ, tumen maʼ táan u núupchitaloʼobiʼ. Baʼaleʼ, utúul máax meyajtik Dioseʼ, ¿bix unaj u yilik le baʼax tsʼoʼok k-aʼalikaʼ?

8. Máaxoʼob maʼ táan u meyajkoʼob Dioseʼ, ¿bix u yilkoʼob u meyaj tiʼ máak u xiibil wa u x-chʼuupil utiaʼal u beetikoʼob baʼax subtsil, baʼaleʼ toʼoneʼ bix k-ilik?

8 Hebreob 13:4 yéetel 1 Corintoiloʼob 6:9 ku yaʼalikoʼob jach maʼ maʼalob ka u tus u núup máak yéetel yaanaliʼ yéetel maʼ maʼalob le núupkʼebanoʼ. ¿Baʼax táakaʼan ichil le núupkʼebanoʼ? Le tʼaan ku suʼutul «núupkʼebanoʼ», ich griegoeʼ por·néi·a; ichileʼ táakaʼan jejeláas núup chitaloʼob maʼ utstakiʼ, u kʼáat u yaʼaleʼ tuláakal baʼax kʼaas ku beetaʼal yéetel u xiibil wa u x-chʼuupil wíinik tumen máaxoʼob maʼ tsʼokaʼan u beeloʼobiʼ. Kex tumen yaʼab táankelem paalal ku tuklikoʼob maʼ kʼaas u beetikoʼob baʼaloʼob subtsiltak yéetel u xiibil wa x-chʼuupil máakeʼ, u jaajileʼ táakaʼan ichil le núupkʼebanoʼ. Baʼaleʼ toʼon táan k-meyajtik Dioseʼ maʼatech k-nuʼuktikba yéetel baʼax ku tuklik le «máaxoʼob ku yaʼalikoʼob chéen kunel baʼaloʼob[oʼ]» (Tito 1:10). Baʼaxeʼ k-nuʼuktikba yéetel baʼax ku yaʼalik le Bibliaoʼ. Jeʼex u yeʼesik le Bibliaoʼ, u meyaj kʼaasil tiʼ máak u xiibil wa u x-chʼuupileʼ, táakaʼan ichil le núupkʼebanil wa por·néi·aoʼ; le oʼolal k-ilik kaʼansik maʼalob k-conciencia utiaʼal maʼ k-beetik baʼaloʼob beyaʼ (Beetaʼanoʼob 21:25; 1 Corintoiloʼob 6:18; Efesoiloʼob 5:3). *

Jejeláas bix u nuʼuktaʼaloʼob tumen u concienciaʼob

9. ¿Bix jeʼel u yilaʼal le baʼaxoʼob maʼ u pʼekmaj Dios tumen le máaxoʼob meyajtikoʼ?

9 Baʼaleʼ ¿baʼax jach u kʼáat u yaʼal Pablo yéetel le tʼaanoʼobaʼ: «Utiaʼal le máaxoʼob sak u tuukuloʼoboʼ tuláakal baʼal sak»? Le «máaxoʼob sak u tuukuloʼoboʼ» letiʼe máaxoʼob tsʼoʼok u nuʼuktik u concienciaʼob utiaʼal u beetkoʼob baʼax ku yaʼalik le Bibliaoʼ. Le máakoʼobaʼ u yojloʼobeʼ teʼ Bibliaoʼ yaan baʼaxoʼob maʼ tu jach aʼalaʼal wa maʼ maʼalob ka beetaʼakiʼ yéetel cada utúul tiʼ letiʼobeʼ jejeláas baʼax jeʼel u chʼaʼatuklik u beetkoʼobeʼ. Maʼatech u juzgartikoʼob uláakʼ máakoʼob, baʼaxeʼ ku éejemtkoʼob bey upʼéel «baʼal sak» le baʼaxoʼob maʼ u pʼekmaj Diosoʼ. Le oʼolaleʼ, le máaxoʼob meyajtik Diosoʼ maʼ tu páaʼtikoʼob tiʼ u maasil ka tuukulnakoʼob jeʼex letiʼobeʼ, tumen u yojloʼobeʼ yaan baʼaxoʼob maʼ tu jach aʼalik le Biblia baʼax unaj u beetaʼaloʼ. Koʼox tʼaan tiʼ jujumpʼéel baʼaxoʼob jeʼel u yúuchleʼ.

10. ¿Baʼax jeʼel u talamkúuntik tiʼ máak u chʼaʼatuklik wa yaan u bin wa maʼ tiʼ upʼéel tsʼoʼokol beel wa tiʼ u misai utúul máax tsʼoʼok u kíimileʼ?

10 Tiʼ yaʼab familiaʼobeʼ, chéen utúul tiʼ le taatatsiloʼob ku meyajtik Jéeobaoʼ (1 Pedro 3:1; 4:3). Lelaʼ ku beetik maʼ u kaxtik máak baʼax jeʼel u beetik ken úuchuk wa baʼax, jeʼex ken tsʼoʼokok u beel wa ken kíimik utúul láakʼtsileʼ. Koʼox tuklikeʼ u yíicham utúul kiikeʼ maʼ táan u meyajtik Jéeobaiʼ. Utúul tiʼ u láakʼtsil u yíichameʼ u kaʼaj tsʼoʼokol u beel, baʼaleʼ yaan u yúuchul tiʼ upʼéel templo. (Wa utúul u láakʼtsil u yíicham, maʼ xaaneʼ utúul tiʼ u taataʼobeʼ, tsʼoʼok u kíimil yéetel yaan u bisaʼal tiʼ upʼéel iglesia utiaʼal ka beetaʼak u misai.) Letiʼobeʼ invitartaʼanoʼob, yéetel u yíichameʼ u kʼáat ka xiʼik tu yéetel. ¿Baʼax ku yaʼalaʼal tiʼ le kiik tumen u conciencia ka u beetoʼ? ¿Yaan wa u bin, wa maʼatan? Koʼox tuklik bey baʼax jeʼel u beetik kaʼatúul kiikoʼob ku meyajtikoʼob Jéeobaeʼ.

11. ¿Baʼax jeʼel u chʼaʼatuklik u beetik utúul atantsil invitartaʼan tiʼ upʼéel tsʼoʼokol beel kun beetbil tiʼ upʼéel iglesia, yéetel baʼax jeʼel u yáantik u chʼaʼatukult baʼax ken u beete?

11 Loidaeʼ ku tuukul tiʼ le baʼax ku yaʼalik le Biblia ken u yaʼal ka jóokʼok máak tiʼ le «nojoch Babiloniaoʼ», wa tiʼ le maʼ jaajil religionoʼoboʼ (Apocalipsis 18:2, 4). Úuch kaʼacheʼ letiʼeʼ ku bin teʼ iglesia tuʼux kun beetbil le tsʼoʼokol beeloʼ yéetel u yojel tu yoraileʼ ku yaʼalaʼal tiʼ tuláakal ka táakpajak tiʼ le rezaroʼ, tiʼ le kʼayoʼob wa tiʼ uláakʼ baʼaxoʼob ku beetaʼaloʼ. Le kiikaʼ tsʼoʼok u chʼaʼatuklik maʼ u táakpajal tiʼ mix upʼéel tiʼ le baʼaloʼobaʼ yéetel maʼ u kʼáat xan biniʼ, tumen maʼ u kʼáat ka péeksaʼak u beet baʼax ku bin tu contra Jéeobaiʼ. Loidaeʼ ku yeʼesik tsiikil tiʼ u yíicham yéetel u kʼáat u beet baʼax ku yaʼalik, tumen u yojel letiʼeʼ u pool, jeʼex u yaʼalik le Bibliaoʼ; baʼaleʼ, maʼ u kʼáat bin tu contra le nuʼuktajoʼob ku tsʼáaik le Bibliaoʼ (Beetaʼanoʼob 5:29). Loida túuneʼ ku kanáantik bix u yaʼalik tiʼ u yíicham ka xiʼik chéen letiʼ, baʼaleʼ letiʼeʼ maʼ kun páajtal u bin. Maʼ xaaneʼ ku yaʼalik tiʼ u yíichameʼ, wa ka xiʼikeʼ jeʼel u beetik u suʼlaktal tu táan u maasil wa maʼ tu yóotik táakpajal tiʼ le baʼaxoʼob kun beetbiloʼ, le oʼolal maas maʼalob ka xiʼik chéen tu juunal. Loidaeʼ maʼ pʼáat chiʼichnakil u conciencia yoʼolal le baʼax tu chʼaʼatuklaj u beetkoʼ.

12. ¿Baʼax jeʼel u chʼaʼatuklik u beetik utúul máak ken invitartaʼak tiʼ upʼéel tsʼoʼokol beel kun beetbil tiʼ upʼéel iglesia, yéetel baʼax jeʼel u yáantik u chʼaʼatukult baʼax ken u beete?

12 Jeʼex Loidaeʼ, Ruteʼ unaj xan u chʼaʼatuklik baʼax ken u beete. Ku yeʼesik xan tsiikil tiʼ u yíicham, jach u chʼaʼatukulmaj u beetik baʼax u kʼáat Dios, tsʼoʼoleʼ u kʼáat u beet baʼax ku yaʼalaʼaltiʼ tumen u conciencia nuʼuktaʼan tumen le Bibliaoʼ. Le ka tsʼoʼok u tuklik le baʼaxoʼob xan jeʼex tiʼ le tuukulnaj Loidaoʼ, Ruteʼ ku orar tiʼ Jéeoba yéetel ku xokik le jaats ku kʼaabaʼtik “Preguntas de los lectores” jóoʼsaʼab tiʼ le revista La Atalaya 15 tiʼ mayo tiʼ 2002. Ku kʼaʼajsikeʼ le óoxtúul hebreoboʼ binoʼob teʼ tuʼux kun adorarbil utúul beetbil diosoʼ, baʼaleʼ maʼ táakpajoʼob tiʼ le baʼaxoʼob beetaʼab utiaʼal u adorartaʼaloʼ (Daniel 3:15-18). Le oʼolal ku yuʼubik le baʼax ku yaʼalaʼaltiʼ tumen u concienciaoʼ yéetel ku chʼaʼatuklik u bin yéetel u yíicham, baʼaleʼ maʼ kun táakpajal tiʼ le baʼaxoʼob kun beetbiloʼ. Ku kanáantik bix u tsolik tiʼ u yíicham baʼax ku chaʼabal u beetik tumen u conciencia yéetel baʼax maʼatech. Ruteʼ ku páaʼtik ka u tsʼáa cuenta u yíicham u jelaʼanil le religión ku kaʼansik u jaajil tiʼ le maʼatechoʼ (Beetaʼanoʼob 24:16).

13. ¿Baʼaxten maʼ unaj k-chiʼichnaktal ken k-il maʼ upʼéeliliʼ baʼax ku chʼaʼatuklik u beetik kaʼatúul máaxoʼob meyajtik Diosiʼ?

13 Jeʼex k-ilkoʼ, maʼ upʼéeliliʼ baʼax jeʼel u chʼaʼatuklik u beetik kaʼatúul máaxoʼob meyajtik Dioseʼ. Baʼaleʼ, ¿u kʼáat wa túun u yaʼal maʼ muʼukʼaʼan yanil u conciencia utúul tiʼ letiʼobiʼ, wa baʼaliʼ u kʼáaj tiʼ jeʼel baʼalak ka u chʼaʼatukult u beetkeʼ? Maʼatech. Koʼox kaʼa tʼaan tiʼ Loida. Letiʼeʼ tumen u yojel suuk u táakpajal kaʼach tiʼ le baʼaxoʼob ku beetaʼal teʼ iglesia, jeʼex tiʼ le paax yéetel tiʼ le uláakʼ baʼaxoʼob ku beetaʼaloʼ, Loidaeʼ u yojel wa ku bineʼ jeʼel u taaktal u táakpajal tiʼ le baʼaxoʼob kun beetbiloʼ. Tsʼoʼoleʼ u concienciaeʼ maʼ xaaneʼ jeʼel u kʼaʼajsiktiʼ le talamiloʼob tsʼoʼok u yantaltiʼ yéetel u yíicham yoʼolal u religionoʼoboʼ. Le oʼolal u yojel le baʼax tu chʼaʼatukloʼ letiʼe baʼax maas maʼaloboʼ.

14. ¿Baʼax unaj k-kʼaʼajsik yoʼolal le baʼaxoʼob tu juunal máak unaj u chʼaʼatuklik u beetkoʼ?

14 ¿Maʼ maʼalob wa túun le baʼax tu chʼaʼatuklaj u beetik Rutoʼ? Leloʼ upʼéel baʼal maʼ toʼon unaj k-aʼalikiʼ. Mix máak unaj u tʼaan kʼaas tu yoʼolal yéetel ka u yaʼal maʼ maʼalob úuchik u bin teʼ iglesia kex maʼ táakpaj tiʼ le baʼax beetaʼaboʼ. Koʼox kʼaʼajsik le baʼax u yaʼalmaj Pablo yoʼolal u chʼaʼatuklaʼal u jaantaʼal wa maʼ u jaantaʼal wa baʼaxoʼ, letiʼeʼ tu yaʼalaj: «Le máax ku jaantik jeʼel baʼalakeʼ, maʼ u pʼektik le máax ku tukultik yaan baʼaxoʼob maʼ unaj u jaantaʼaloʼobiʼ. Bey xan le máax ku tukultik yaan baʼax maʼ unaj u jaantaʼaloʼ maʼ u pʼis óoltik le máax ku jaantik jeʼel baʼalakeʼ [...]. Tumen wa uts wa kʼaas u pʼáataleʼ, leloʼ u tsʼuulil máax unaj u yaʼalik. Yéetel uts kun pʼáatal, tumen Yuumtsileʼ yaan páajtalil tiʼ utiaʼal u beetik u pʼáatal utsil» (Romailoʼob 14:3, 4). U jaajileʼ, mix utúul máax meyajtik Dios unaj u yaʼalik tiʼ mix máak ka u beet yaanal baʼax tiʼ le ku nuʼuktaʼaltiʼ tumen u concienciaoʼ, tumen maʼ xaaneʼ leloʼ jeʼel u luʼsiktiʼ u páajtalil u chʼaʼatuklik u beetik upʼéel baʼax jeʼel u salvarkeʼ.

15. ¿Baʼaxten kʼaʼabéet k-chʼaʼik en cuenta bix u tuukul yéetel baʼax ku yaʼalik u maasil?

15 Koʼox kaʼa tʼaan tiʼ Loida yéetel tiʼ Rut. Letiʼobeʼ unaj u chʼaʼikoʼob en cuenta uláakʼ baʼaloʼob, jeʼex baʼax ken u yaʼal uláakʼ máakoʼob yoʼolal le baʼax ken u chʼaʼatukult u beetkoʼoboʼ. Pabloeʼ ku yaʼalik maʼ unaj k-beetik u tʼóochpajal k-sukuʼuniʼ mix k-beetik u lúubul tiʼ kʼebaniʼ (Romailoʼob 14:13). Loidaeʼ, maʼ xaaneʼ u yojel tu múuchʼulil wa ichil u yotocheʼ tsʼoʼok u yúuchul baʼaloʼob óoliʼ beyaʼ yéetel yaan máaxoʼob tu beetaj u tʼóochpajal. Tsʼoʼoleʼ, u yojel xan le baʼax ken u beetoʼ jeʼel u beetik uts wa kʼaas tak tiʼ u paalaloʼobeʼ. Baʼaleʼ, Ruteʼ maʼ xaaneʼ u yojel úuchileʼ yaan baʼax yáax beetaʼan jeʼex le tu chʼaʼatuklaj u beetkoʼ, baʼaleʼ mix máak tʼóochpaj teʼ múuchʼulil mix teʼ kaajoʼ. Jeʼex le kaʼatúul kiikoʼobaʼ, toʼon xaneʼ unaj k-tsʼáaik cuentaeʼ upʼéel conciencia maʼalob nuʼuktaʼanileʼ ku kanáantik maʼ u beetik u tʼóochpajal mix máak. Jesuseʼ tu yaʼalaj: «Jeʼel máaxak ka u beet u lúubul tiʼ kʼeban juntúul tiʼ le mejen paalaloʼob u yokesmaj u yóoloʼob tiʼ tenoʼ, [maas] maʼalob tiʼ ka buʼuluk tu taamil kʼáaʼnáab yéetel jumpʼéel u tuunichil juuchʼ kʼaxaʼan tu kaal» (Mateo 18:6). Le oʼolaleʼ wa yaan máax baʼaliʼ u kʼáajtiʼ ka u beet u tʼóochpajal wa máaxeʼ, maʼ xaaneʼ jeʼel u kʼastal u conciencia jeʼex úuchik tiʼ jujuntúul tiʼ le cristianoʼob yanoʼob kaʼach Cretaoʼ.

16. Jeʼex u bin u máan kʼiineʼ, ¿baʼax ku páaʼtaʼal ka u beet utúul máax meyajtik Dios?

16 Máax meyajtik Dioseʼ mantatsʼ unaj u bin u maas kaambal yéetel u chaʼik u nuʼuktaʼal tumen u conciencia. Koʼox tʼaan tiʼ uláakʼ baʼax maʼ xaan jeʼel u yúuchleʼ. Tak maʼ sen úucheʼ, Marcoseʼ ku táakpajal kaʼach tiʼ baʼaloʼob yaan yil yéetel u adorartaʼal beetbil diosoʼob, maʼatech u yilik kiliʼich le kʼiʼikʼoʼ yéetel ku beetik kaʼach uláakʼ baʼaloʼob ku yaʼalik le Biblia maʼ maʼaloboʼ (Beetaʼanoʼob 21:25). Bejlaʼa tsʼoʼok u yokjaʼeʼ, u concienciaeʼ maʼatech u chaʼik u beetik tu kaʼatéen le baʼaloʼobaʼ. Tsʼoʼoleʼ, ku jach pʼektik u beetik tak uláakʼ baʼaloʼob ku tuklik pʼektaʼanoʼob tumen Dios. Baʼaleʼ ku talamtal xan tiʼ u naʼatik baʼaxten yaan máaxoʼobeʼ maʼatech u yóotkoʼob u beetoʼob le baʼaxoʼob ku tuklik letiʼ maʼalobtakoʼ, jeʼex u chaʼantaʼal jujumpʼéel baʼaxoʼob ku máansaʼal teʼ televisionoʼ.

17. Ken máanak kʼiineʼ, ¿bix jeʼel u maas maʼalob nuʼuktik u conciencia máak yéetel u chʼaʼatuklik u beetik baʼax maʼalobeʼ? Ketej.

17 Jeʼex u bin u máan kʼiineʼ, Marcoseʼ ku yilik u maas kaambal yéetel u maas natsʼkuba tiʼ Dios (Colosailoʼob 1:9, 10). Lelaʼ ku beetik u maas muʼukʼantal u conciencia. Beoraaʼ u kʼáat u maas beet baʼax ku nuʼuktaʼaltiʼ tumen u conciencia yéetel ku yilik baʼax ku yaʼalik le Biblia yoʼolal le baʼax ken u beetoʼ. Kex tumen maʼatech u yóotik kaʼach u beet jujumpʼéel baʼaxoʼob «ku tuklik pʼektaʼanoʼob tumen Dioseʼ», bejlaʼeʼ tsʼoʼok u kʼuchul u naʼat jujumpʼéel tiʼ letiʼobeʼ maʼatech u binoʼob tu contra baʼax u kʼáat Dios. Tsʼoʼok u maas nuʼuktik u conciencia yéetel baʼax ku yaʼalik le Bibliaoʼ yéetel ku yilik u maas beetik baʼax ku yaʼalaʼaltiʼ tumen u conciencia. Bejlaʼeʼ Marcoseʼ maʼatech u chaʼantik le baʼaxoʼob ku máansaʼal teʼ televisión ku tuklik maʼalobtak kaʼachoʼ. U concienciaeʼ jach maʼalob u kaʼansmil bejlaʼeʼ (Salmo 37:31).

18. ¿Baʼaxoʼob beetik u kiʼimaktal k-óol?

18 Óoliʼ tiʼ tuláakal le múuchʼuliloʼoboʼ yaan sukuʼunoʼob jejeláas bix táan u bin u kaambaloʼob. Yaʼab tiʼ letiʼobeʼ túumben kaajlil u meyajkoʼob Dios. Maʼ xaaneʼ yaan tiʼ baʼaxoʼob ku aktáantikoʼobeʼ maʼatech u nuʼuktaʼaloʼob maʼalob tumen u concienciaʼob utiaʼal u chʼaʼatuklikoʼob baʼax ken u beetoʼob. Le sukuʼunoʼobaʼ unaj u maas nuʼuktikoʼob u concienciaʼob yéetel baʼax ku yaʼalik Jéeoba yéetel unaj xan u kanik u beetoʼob baʼax ku yaʼalaʼaltiʼob tumen u concienciaʼob, utiaʼal ka béeyak lelaʼ kʼaʼabéet u yáantaʼaloʼob yéetel yaan u máan kʼiin (Efesoiloʼob 4:14, 15). Teʼ múuchʼuliloʼoboʼ yaan xan yaʼab sukuʼunoʼob úuch joʼopʼok u kaambaloʼob tiʼ le Bibliaoʼ, ku nuʼuktik u kuxtaloʼob tu yéetel, tsʼoʼoleʼ yaan xan tiʼob upʼéel conciencia nuʼuktaʼan yéetel baʼax u kʼáat Dios. ¡Jach ku taasiktoʼon kiʼimak óolal k-antal yéetel le «máaxoʼob sak u tuukuloʼob» ku yilkoʼob «sak» tuláakal le baʼaxoʼob ku kʼamaʼaloʼob tumen Jéeobaoʼ! (Efesoiloʼob 5:10.) Le oʼolaleʼ unaj k-tsʼáaik óol maas kaambal tiʼ Dios yéetel u yantaltoʼon upʼéel conciencia nuʼuktaʼan maʼalob, lelaʼ yaan k-beetik yéetel baʼax ku yaʼalik le Bibliaoʼ yéetel ikil k-maas tsʼáaik k-óol meyajt Dios (Tito 1:1).

[Tsolajiloʼob]

^ xóot’ol 8 Le revista La Atalaya 15 tiʼ julio tiʼ 1983, t.jnob. 30, 31, ku tsʼáaik xan maʼalob tsolnuʼukoʼob utiaʼal le máaxoʼob tsʼokaʼan u beeloʼoboʼ.

¿Baʼax jeʼel k-núukikeʼ?

• ¿Baʼaxten maʼ maʼalob yanil kaʼach u conciencia jujuntúul tiʼ le cristianoʼob yanoʼob Cretaoʼ?

• ¿Baʼaxten kaʼatúul sukuʼunoʼob u nuʼuktmoʼob maʼalob u concienciaʼobeʼ jejeláas baʼax ku chʼaʼatuklik u beetkoʼob?

• Jeʼex u bin u máan kʼiineʼ, ¿bix u páaʼtaʼal ka pʼáatak k-conciencia?

[U kʼáatchiʼiloʼob le xookoʼ]

[U tsolajil le oochel teʼ táan juʼun 15]

Maʼ xaaneʼ, kaʼatúul máaxoʼob meyajtik Dioseʼ, maʼ upʼéeliliʼ baʼax jeʼel u chʼaʼatuklik u beetkoʼob tu táan upʼéel talmileʼ