Xeen tiʼ baʼax ku taasik

Xeen tu cuadroil baʼax ku taasik

«Mix utéen in wilmaj utúul máak jach chúukaʼan u yóol jeʼex letiʼeʼ»

«Mix utéen in wilmaj utúul máak jach chúukaʼan u yóol jeʼex letiʼeʼ»

«Mix utéen in wilmaj utúul máak jach chúukaʼan u yóol jeʼex letiʼeʼ»

GÜNTER GRASS, utúul alemán ku tsʼíibtik libroʼob yéetel tu kʼamaj le premio Nobel tiʼ Literatura tu jaʼabil 1999, tu jóoʼsaj upʼéel libro tu jaʼabil 2006 ku tʼaan tiʼ u kuxtal. Teʼ libroaʼ ku yaʼalikeʼ bisaʼab tumen le soldadoʼob utiaʼal u táakpajal ichil le Defensa Civil alemanaoʼ. Ku yaʼalik xaneʼ, le tuʼux bisaʼaboʼ tu kʼaj óoltaj utúul xiʼipal beet u jach péek u yóol, letiʼeʼ ku kʼaʼajsik tak bejlaʼa kex tsʼoʼok u máan maas tiʼ sesenta jaʼaboʼobeʼ. Le xiʼipalaʼ maʼ tu beetaj mix baʼal ku bin tu contra u fe kex táan kaʼach u chʼaʼapachtaʼaliʼ.

Le periódico Frankfurter Allgemeine Zeitung, tu jóoʼsaj le baʼax tu yaʼalaj Grass le ka kʼáataʼab u chiʼoʼ, le periodicoaʼ tu yaʼaleʼ Grasseʼ tʼaanaj yoʼolal le xiʼipal maʼ tu yóotaj táakpajal teʼ baʼateloʼ, yéetel tu yaʼaleʼ «le xiʼipalaʼ maʼatech u tuukul jeʼex le nazioʼoboʼ tumen maʼ utúul tiʼ letiʼobiʼ yéetel maʼ comunistaiʼ mix socialistaiʼ, baʼaxeʼ utúul j-jaajkunaj tiʼ Jéeoba». Maʼ kʼajaʼan tiʼ Grass u kʼaabaʼ le xiʼipalaʼ, baʼaleʼ kʼajaʼantiʼ le patkʼaabaʼ tu tsʼáajtiʼaʼ, «Toʼoneʼ maʼatech k-beetik leloʼ», tumen maʼatech u yóotik kaʼach u beet mix baʼal ku bin tu contra u conciencia. Baʼaleʼ u j-jaajkunajoʼob Jéeobaeʼ tu yilaj u yojéeltkoʼob máax le sukuʼunaʼ, ka kʼuch u yojéeltoʼobeʼ Joachim Alfermann u kʼaabaʼ. Letiʼeʼ jaʼajatsʼaʼabi, beetaʼab u sen muʼyaj yéetel tu tsʼoʼokeʼ kʼaʼal tu juunal tiʼ upʼéel kúuchil. Kex beyoʼ Alfermanneʼ chúukpaj u yóol yéetel maʼ tu yóotaj bíin baʼateliʼ.

Grasseʼ ku yaʼalik: «Mix utéen in wilmaj utúul máak jach chúukaʼan u yóol jeʼex letiʼeʼ yéetel kin tuklik kaʼach: “¿Bix u chúukpajal u yóol u muʼyajt le baʼax ku beetaʼaltiʼoʼ?”». Ka ilaʼab túun mix baʼal jeʼel u beetik u náachtal tiʼ Dioseʼ, Alfermanneʼ túuxtaʼab tiʼ upʼéel kúuchil tuʼux ku kʼalaʼal yaʼab máakoʼob tu kaajil Stutthof, lelaʼ úuch tu mesil febrero tiʼ 1944. Letiʼeʼ jáalkʼabtaʼab tu mesil abril tiʼ 1945, maʼ kíim teʼ baʼateltáambal yanchajoʼ, yéetel chúukpaj u yóol u meyajt Jéeoba tak ka kíim tu jaʼabil 1998.

Alfermanneʼ utúul tiʼ le 13,400 j-Jaajkunajoʼob, tiʼ Alemania yéetel tiʼ uláakʼ luʼumiloʼob chʼaʼab tumen le nazioʼob, sen beetaʼab u muʼyajoʼob yoʼolal u fejoʼoboʼ. Letiʼobeʼ tu beetoʼob baʼax ku yaʼalik le Bibliaoʼ, le oʼolal maʼ tu yoksubaʼob ich politicai yéetel maʼ táakpajoʼob teʼ baʼateʼel yanchajoʼ (Mateo 26:52; Juan 18:36). Kex 4,200 j-Jaajkunajoʼob bisaʼaboʼob kʼalbil yéetel 1,490 kíimoʼobiʼ. Le chúukaʼan óolal tu yeʼesoʼoboʼ tak bejlaʼa ku beetik u péek u yóol yaʼab máakoʼob kex yaanal u religionoʼobeʼ.

[U tsolajil le oochel teʼ táan juʼun 32]

Joachim Alfermann