Xeen tiʼ baʼax ku taasik

Xeen tu cuadroil baʼax ku taasik

Jesucristo, le u maas nojchil le misioneroʼoboʼ

Jesucristo, le u maas nojchil le misioneroʼoboʼ

Jesucristo, le u maas nojchil le misioneroʼoboʼ

«Teneʼ [...] tiʼ letiʼ in taal, yéetel letiʼ túuxten.» (JUAN 7:29.)

1, 2. ¿Bix utúul misionero, yéetel chéen tiʼ máax jeʼel u páajtal u yaʼalaʼal letiʼe maas nojoch misionerooʼ?

¿TIʼ MÁAX ka tuukul ken a wuʼuy u yaʼalaʼal le tʼaan misionerooʼ? Yaʼabeʼ ku tuukuloʼob tiʼ u misioneroiloʼob le maʼ jaajil religionoʼob ku yokskubaʼob tiʼ política yéetel ku yáantajoʼob utiaʼal u ayikʼaltal le luʼumil tuʼux u taaloʼoboʼ. Baʼaleʼ, toʼoneʼ k-tuukul tiʼ le misioneroʼob ku túuxtaʼaloʼob kʼaʼaytaj tiʼ tuláakal yóokʼol kaab tumen le Cuerpo Gobernanteoʼ (Mat. 24:14). Le sukuʼunoʼobaʼ, maʼatech u páaʼtik u boʼotaʼaloʼob ikil u xupkoʼob u tiempo yéetel u muukʼoʼob utiaʼal u kaʼanskoʼob uláakʼ máakoʼob u natsʼubaʼob tiʼ Jéeoba (Sant. 4:8).

2 Le tʼaanoʼob misionero yéetel misioneroʼoboʼ maʼatech u jach chíikpajal tu tsʼíibiloʼob le Biblia, Traducción del Nuevo Mundo de las Santas Escrituras. Baʼaleʼ, le chan tsolajil ku taasik u tekstoi Efesios 4:11 tiʼ le Biblia con referenciasoʼ, ku yeʼesikeʼ le tʼaan ich griego ku suʼutul «j-kʼaʼaytajoʼob» jeʼel xan u páajtal u sutaʼal «misioneroʼobeʼ». Kex tumen Jéeoba letiʼe maas nojoch kʼaʼaytajoʼ, maʼ tu páajtal u yaʼalaʼal wa letiʼe maas nojoch misionerooʼ, tumen utúul misioneroeʼ letiʼe máax ku túuxtaʼal u beet upʼéel meyajoʼ, baʼaleʼ Jéeobaeʼ mix máak túuxtik u beet wa baʼax. Jesucristoeʼ tu yaʼalaj: «Teneʼ [...] tiʼ letiʼ in taal, yéetel letiʼ túuxten» (Juan 7:29). Jach beyoʼ, Jéeobaeʼ tu túuxtaj u juntúuliliʼ Hijo way Luʼumeʼ, tumen jach u yaabilmaj le wíinikoʼoboʼ (Juan 3:16). Uláakʼ xan baʼax oʼolal tu túuxteʼ, utiaʼal u «tʼaan tu yoʼolal le jaajoʼ» (Juan 18:37). Le oʼolal jeʼel u páajtal k-aʼalikeʼ Jesuseʼ letiʼe maas nojoch yéetel le maas maʼalob misionerooʼ. Le kʼaʼaytaj tu beetoʼ tu taasaj jach yaʼab utsiloʼob yéetel le bix úuchik u beetkoʼ tak bejlaʼa ku yáantkoʼoneʼ. Baʼaleʼ ¿bix u yáantkoʼon? Kex wa misioneroʼon wa maʼeʼ jeʼel u páajtal k-kaʼansaj jeʼex tu beetil letiʼeʼ.

3. ¿Baʼax kʼáatchiʼiloʼob kun núukbil teʼ xookaʼ?

3 Ken k-xakʼalt bix úuchik u kaʼansaj Jesuseʼ, ku beetik k-tuklik lelaʼ: ¿Baʼaxoʼob tu sen aktáantaj way Luʼumeʼ? ¿Baʼaxten jach maʼalob kaʼach u kaʼansaj? ¿Baʼax beet u jach kʼamaʼal le baʼax tu kaʼansajoʼ?

Tu yóotaj taal way Luʼumeʼ

4-6. ¿Baʼax kʼeexiloʼob anchaj u beetik Jesús le ka túuxtaʼab way Luʼumeʼ?

4 Le misioneroʼob, bey xan le sukuʼunoʼob ku binoʼob áantaj teʼ tuʼux maas kʼaʼabéet j-kʼaʼaytajoʼoboʼ, yaan u yilik u kuxtaloʼob chéen yéetel upʼíit baʼaloʼob kex maʼ suuktiʼob kaʼachiʼ. Baʼaleʼ chéen tukult bukaʼaj wal úuchik u kʼexpajal u kuxtal Jesús le ka taal way Luʼumeʼ, kaʼacheʼ tiʼ yaan teʼ kaʼan tu yiknal u Taataoʼ yéetel kajaʼan chúumuk tiʼ angeloʼob jach u kʼubmaj u yóoloʼob u meyajtoʼob Jéeoba (Job 38:7). U kajtal kaʼach ichil kʼeban wíinkoʼob yéetel tiʼ upʼéel yóokʼol kaab chuup yéetel baʼaloʼob kʼaastakeʼ, jach jelaʼan tiʼ le bix kuxlik kaʼach teʼ kaʼanoʼ (Mar. 7:20-23). Yanchaj tak u yilik u baʼateʼel u apostoloʼob yaʼab utéenel (Luc. 20:46; 22:24). Kex beyoʼ, tu kanaj u aktáant tuláakal le talamiloʼoboʼ.

5 Tu chichnileʼ, maʼ beetaʼab upʼéel milagro utiaʼal u káajal u tʼaan Jesusiʼ, baʼaxeʼ jeʼex u maasil paalaloʼoboʼ kʼaʼabéetchaj u kanik tʼaan. Tsʼoʼoleʼ le tiaʼan kaʼach teʼ kaʼanoʼ, letiʼ aʼalik tiʼ le angeloʼob baʼax unaj u beetkoʼoboʼ. Baʼaleʼ le ka taal way Luʼumeʼ, tiʼ Jesuseʼ meyajnaj upʼéel tiʼ «u tʼaan máakoʼob». Le tʼaanaʼ jach jelaʼan tiʼ «u tʼaan angeloʼob» u yojel kaʼachoʼ (1 Cor. 13:1). Kex beyoʼ, mix máak tʼaanak jach jatsʼuts jeʼex úuchik u beetik letiʼoʼ (Luc. 4:22).

6 Tuukulnakoʼon tiʼ uláakʼ nukuch kʼeexoʼob anchaj u beetik Jesús le ka túuxtaʼab way Luʼumeʼ. Kex tumen maʼ anchaj kʼeban tu wíinklileʼ, Jesuseʼ láayliʼ wíinik kaʼach jeʼex le máaxoʼob kun kʼuchul u beetubaʼob u «sukuʼunoʼob», wa kun gobernaroʼob tu yéeteloʼ (xokaʼak Hebreob 2:17, 18). Kex tumen letiʼ nuʼuktik kaʼach le angeloʼob teʼ kaʼanoʼ, le áakʼab táanil tiʼ u kíimsaʼaloʼ, Jesuseʼ maʼ tu kʼáataj tiʼ u Taata ka u túuxt «maanal tiʼ doce u nojoch múuchʼkabil angeloʼob» utiaʼal ka áantaʼakiʼ (Mat. 26:53; Jud. 9). Kex tumen tu beetaj milagroʼob le ka taal way Luʼumeʼ, le utsiloʼob tu taasaj le baʼaxoʼob tu beetoʼ maʼ yaʼabiʼ, baʼaleʼ wa ka yanak kaʼach teʼ kaʼanoʼ jeʼel u páajtal u beetik maas yaʼab baʼaloʼobeʼ.

7. ¿Baʼax tu beetaj le judíoʼob yéetel le Leyoʼ?

7 Táanil tiʼ u taal way Luʼum bey utúul wíinikeʼ, maʼ xaaneʼ Jesús wa «le tʼaanoʼ», letiʼ meyajnaj tiʼ Dios utiaʼal u nuʼuktik le israelitaʼob teʼ x-tokoy luʼumoʼ (Juan 1:1; Éxo. 23:20-23). Baʼaleʼ kex tumen tsʼaʼabtiʼob «le aʼalmajtʼaan [...] tumen le angeloʼoboʼ, maʼ [tu tsʼoʼokbesoʼobiʼ]» (Hch. 7:53; Heb. 2:2, 3). Yéetel teʼ yáax siglooʼ, u nuuktakil le judíoʼoboʼ maʼ maʼalob úuchik u naʼatkoʼob baʼax u beelal le Ley tsʼaʼaboʼ. Upʼéel tiʼ le leyoʼoboʼ yaan yil yéetel le sabadooʼ (xokaʼak Marcos 3:4-6). Le escribaʼob yéetel le fariseoʼoboʼ tu «[pʼatoʼob] juntséelil le kaʼansajoʼob [maas] páaybeʼen tiʼ le aʼalmajtʼaanoʼ, jeʼel bix le toj kuxtaloʼ, le chʼaʼa óotsililoʼ yéetel le oksaj óolaloʼ» (Mat. 23:23). Kex beyoʼ, Jesuseʼ maʼ xuʼul u kʼaʼaytajiʼ.

8. ¿Baʼaxten jeʼel u páajtal u yáantkoʼon Jesuseʼ?

8 Jesuseʼ utúul máak jach utstutʼaan kaʼach u yáantaj. Le yaabilaj ku yuʼubik kaʼach yoʼolal le máakoʼoboʼ le péeks u yáantkoʼob, yéetel upuliʼ maʼ xuʼul u tsʼáaik u yóol kʼaʼaytajiʼ. Tumen jach chúukpaj u yóol u beet baʼax u kʼáat Dios way Luʼumeʼ, Jesuseʼ «kʼuch u beetuba u sayabil [salvación] minaʼan u xuul utiaʼal tuláakal le máaxoʼob uʼuyik u tʼaanoʼ». Tsʼoʼoleʼ, «tumen mukʼyajnaj yéetel túuntaʼab u yóoleʼ, bejlaʼeʼ ku páajtal u yáantik xan le máaxoʼob ku túuntaʼal u yóoloʼob» jeʼex toʼoneʼ (Heb. 2:18; 5:8, 9).

Jach maʼalob úuchik u kaʼansaʼal

9, 10. ¿Baʼax kaʼansajil tu kʼamaj Jesucristo táanil tiʼ u túuxtaʼal way Luʼumeʼ?

9 Bejlaʼeʼ, le Cuerpo Gobernanteoʼ ku kaʼansik maʼalob le misioneroʼob táanil tiʼ u túuxkoʼob teʼ tuʼux kun kʼaʼaytajoʼoboʼ. ¿Kaʼansaʼab wa Jesús táanil tiʼ u yéeyaʼal u beet u Mesíasi? Kaʼansaʼabi, baʼaleʼ maʼ teʼ nukuch escuelaʼob tuʼux ku kaʼansaʼal le Leyoʼ mix xan kaʼansaʼab tumen utúul u nojchil le judíoʼoboʼ (Juan 7:15; ket yéetel Beetaʼanoʼob [Hechos] 22:3). Baʼaleʼ ¿baʼaxten túun jach maʼalob úuchik u kaʼansaj?

10 Kex jeʼel bukaʼaj úuchik u kaʼansaʼal Jesús tumen María yéetel Joseeʼ, tuláakal le baʼaxoʼob u yojel kaʼachoʼ tu kanaj tiʼ Jéeoba, le maas jach nojoch kaʼansaj yanoʼ. Yoʼolal lelaʼ, Jesuseʼ tu yaʼalaj: «Teneʼ maʼ tu juunal in wóolal kin tʼaaniʼ, le Taata máax túuxtenoʼ u yaʼalmaj teen baʼax unaj in waʼalik yéetel baʼax unaj in kaʼansik» (Juan 12:49). Jeʼex k-ilkoʼ, tiʼ Jesuseʼ aʼalaʼab jach baʼaxoʼob unaj u kaʼansik. U jaajileʼ táanil tiʼ u taal way Luʼumeʼ, letiʼeʼ tu máansaj yaʼab tiempo teʼ kaʼan táan u kaʼansaʼal tumen u Taataoʼ. ¿Máasaʼ minaʼan kaʼach uláakʼ máax jeʼel u páajtal u kaʼansik Jesús maas maʼalobeʼ?

11. Jesuseʼ, ¿bix úuchik u jach eʼesik yaabilaj tiʼ le wíinkoʼob jeʼex tu beetil u Taataoʼ?

11 Desde ka beetaʼabeʼ, Jesuseʼ tu jach bisuba maʼalob yéetel u Taata. Le tiaʼan kaʼach teʼ kaʼanoʼ, letiʼeʼ tu yilaj bix u yeʼesik yaabilaj Jéeoba tiʼ le wíinkoʼoboʼ. Le oʼolal Jesuseʼ páajchaj u jach yaabiltik xan le wíinikoʼob jeʼex u beetik u Taataoʼ. Jesús, le máax jach maʼalob úuchik u kaʼansaʼaloʼ, béeychaj u yaʼalik: «Kin wuʼuyikimba kiʼimak in wóol tu yoʼolal le máakoʼoboʼ» (Pro. 8:22, 31).

12, 13. 1) ¿Baʼax tu kanaj Jesús tiʼ bix úuchik u tratartaʼal le israelitaʼob tumen u Taataoʼ? 2) ¿Bix úuchik u beetik Jesús le baʼax kaʼansaʼabtiʼoʼ?

12 Ichil le kaʼansaj tu kʼamaj Jesusoʼ táakaʼan le u yilik baʼax ku beetik Jéeoba le ken pʼáatak maʼatech u beetaʼal baʼax utstutʼaan tumen le wíinikoʼoboʼ. Tuukulnakoʼon tiʼ baʼax tu beetaj Jéeoba yéetel le j-maʼ uʼuyaj tʼaan israelitaʼoboʼ. Nehemías 9:28 ku yaʼalik tu yoʼolaloʼob: «Chéen pʼelak u yantal jumpʼíit jéetsʼel tiʼobeʼ, ku kaʼa beetikoʼob baʼaloʼob kʼaastak ta táan, le t-oʼolal ta chaʼaj u lúubuloʼob tu kʼab u j-pʼeekoʼob utiaʼal u yaayaj palitsiltaʼa[loʼob], ku tsʼoʼokoleʼ tu kaʼa kʼáatajoʼob áantaj tiʼ teech, techeʼ tu yoʼolal a sen yaakunajeʼ ta wuʼuyajoʼob yanilech teʼ kaʼanoʼ, ka ta tokajoʼob yaʼab utéenel». Tumen múul meyajnaj yéetel u Taata yéetel tu jach ilaj baʼaxoʼob tu beeteʼ, Jesuseʼ béeychaj xan u yeʼesik chʼaʼa óotsilal tiʼ u kajnáaliloʼob Israel (Juan 5:19).

13 Jesuseʼ tu yeʼesaj xan chʼaʼa óotsilal tiʼ u disipuloʼob jeʼex úuchik u kanik tiʼ Jéeobaoʼ. Le áakʼab táanil tiʼ u kíimsaʼaloʼ, u apostoloʼobeʼ «tu pʼatajoʼob Jesús tu juunaleʼ ka púutsʼoʼob» (Mat. 26:56; Juan 13:1). Apóstol Pedroeʼ óoxtéen tak tu yaʼalaj maʼ u kʼaj óol Jesusiʼ. Kex beyoʼ, Jesuseʼ tu yáantoʼob utiaʼal ka suunakoʼob tu yiknal. Le oʼolal tu yaʼalaj tiʼ Pedro: «Teneʼ tsʼoʼok in payalchiʼ ta woʼolaleʼ utiaʼal maʼ u minaʼantal a woksaj óolal. Teech túuneʼ, le ken suunakecheʼ; áant a sukuʼunoʼob utiaʼal ka jéetsʼek u yóoloʼob» (Luc. 22:32). Yéetel leloʼ bey úuchikoʼ, «le apostoloʼob[oʼ]» letiʼob le yáax máaxoʼob yéeyaʼaboʼob utiaʼal u binoʼob kaʼanoʼ. Bejlaʼeʼ, le yéeyaʼanoʼob yéetel le «uláakʼ tamanoʼo[boʼ]» tsʼoʼok u pʼáatloʼob upʼéel nojoch múuchʼulil ku kʼaʼaytik u maʼalob péektsilil le Reino yáanal u nuʼuktaj Jéeoba yéetel Jesucristooʼ (Efe. 2:20; Juan 10:16; Apo. 21:14).

¿Bix u kaʼansaj kaʼach Jesús?

14, 15. ¿Baʼaxten jelaʼan kaʼach u kaʼansaj Jesús tiʼ bix u kaʼansaj le escribaʼob yéetel le fariseoʼoboʼ?

14 Le ka kaʼansajnaj Jesuseʼ tu beetaj jeʼex úuchik u kaʼansaʼaltiʼ tumen u Taataoʼ. Ken k-ket le bix úuchik u kaʼansaj Jesús tiʼ bix u kaʼansaj kaʼach u nojchil le judíoʼoboʼ, k-ilkeʼ maas maʼalob u kaʼansaj letiʼ. Le escribaʼob yéetel fariseoʼob kaʼachoʼ «tsʼoʼok [u mixbaʼalkúuntikoʼob] u yaʼalmaj tʼaan Jajal Dios tumen [ku] beeti[koʼob] baʼax tu yaʼalaj le úuchben máakoʼoboʼ». Baʼaleʼ, Jesuseʼ mix utéen tu kaʼansaj chéen u tuukuloʼob, baʼaxeʼ tu kaʼansaj le baʼax aʼalaʼabtiʼ tumen u Taataoʼ (Mat. 15:6; Juan 14:10). Bey xan unaj k-beetik toʼonoʼ.

15 Yaan tiʼ uláakʼ baʼaxoʼob jelaʼan kaʼach Jesús tiʼ u nuuktakil le judíoʼoboʼ. Jesuseʼ tu yaʼalaj: «Uʼuyeʼex u tʼaanoʼob yéetel beeteʼex tuláakal baʼal ka u yaʼaloʼobteʼex; baʼaleʼ maʼ a beetikeʼex baʼax ku beetikoʼob, tumen letiʼobeʼ ku yaʼalikoʼob jumpʼéel baʼaleʼ ku tsʼoʼokoleʼ ku beetikoʼob yaanal baʼal» (Mat. 23:3). Baʼaleʼ, Jesuseʼ ku beetik kaʼach le baʼax ku kaʼanskoʼ. Koʼox ilik bix tu beetil.

16. ¿Baʼaxten jeʼel k-aʼalik tu beetaj Jesús le baʼax tu yaʼalaj teʼ Mateo 6:19-21?

16 Jesuseʼ tu yaʼalaj tiʼ u disipuloʼob ka u «muchʼkíin[toʼob] ayikʼaliloʼob teʼ kaʼanoʼ» (xokaʼak Mateo 6:19-21). ¿Tu beetaj wa Jesús le baʼax tu yaʼalajtiʼoboʼ? Tu beetaj. Le oʼolal béeychaj u yaʼalik: «Le chʼomakoʼoboʼ yaan u áaktunoʼob, le chʼíichʼoʼoboʼ yaan u kʼuʼob, baʼaleʼ u Paal Máakeʼ minaʼan tuʼux u tʼalkúuntik u pool» (Luc. 9:58). Letiʼeʼ maʼ tu yilaj u kuxtal ich ayikʼaliliʼ, baʼaxeʼ tu yilaj u tsʼáaik táanil u kʼaʼaytik u maʼalob péektsil le Reinooʼ. Le bix kuxlajikoʼ tu yeʼesaj jeʼel u páajtal u kuxtal máak ich kiʼimak óolal kex minaʼan yaʼab baʼaloʼob tiʼeʼ. Tsʼoʼoleʼ, tu yaʼaleʼ maas maʼalob ka muchʼkíintaʼak ayikʼaliloʼob teʼ kaʼan, «tuʼux maʼ tu kʼaskúunaj kʼamas mix ku kuuxumtal mix baʼal, mix xan tu paʼabal najoʼob tumen j-ookoloʼob utiaʼal u yookoloʼo[biʼ]». ¿Kux túun toʼon? ¿Táan wa k-muchʼkíintik ayikʼaliloʼob teʼ kaʼanoʼ?

Le modosoʼob beet u yaabiltaʼal tumen le máakoʼoboʼ

17. ¿Baʼax modosiloʼob áant Jesús u beetuba utúul jach maʼalob j-kʼaʼaytaj?

17 ¿Baʼax áant Jesús u beetuba utúul jach maʼalob j-kʼaʼaytaj? Upʼéeleʼ letiʼe bix úuchik u yáantik le máakoʼoboʼ. Jeʼex u Taataeʼ, Jesuseʼ tu yeʼesaj jatsʼuts modosoʼob jeʼex le kabal óolaloʼ, le yaabilajoʼ yéetel le chʼaʼa óotsililoʼ. Beoraaʼ, koʼox tʼaan tiʼ le jatsʼuts modosoʼob beet u kʼamaʼal le baʼax tu kʼaʼaytajoʼ.

18. ¿Baʼaxten k-aʼalik jach yanchaj kabal óolal tiʼ Jesús?

18 Utiaʼal u taal way Luʼum jeʼex aʼalaʼabiktiʼoʼ, Jesuseʼ «tu pʼataj juntséelil le baʼax u tiaʼaloʼ ka tu beetajuba jeʼel bix palitsileʼ, le ka síij jeʼel bix máakeʼ» (Fili. 2:7). Bey tu yeʼesil jach yaan kabal óolal tiʼoʼ. Tsʼoʼoleʼ, mix utéen tu mixbaʼalkuntaj le máakoʼoboʼ mix xan tu yaʼalajtiʼob ka u yuʼuboʼob u tʼaan tumen kaʼan u taaliʼ. Letiʼeʼ maʼ máan u kʼaʼayt tiʼ tuláakal máak wa letiʼ le Mesías, jeʼex u beetik kaʼach le máakoʼob ku yaʼalikubaʼob mesíasoʼoboʼ. Baʼaxeʼ, yanchaj xan kʼiinoʼob tu yaʼalaj tiʼ le máakoʼob maʼ u tsikbaltikoʼob máax letiʼ mix le baʼax tu beetoʼ (Mat. 12:15-21). Letiʼeʼ u kʼáat kaʼach ka u chʼaʼatukult cada utúul wa yaan u beetik le baʼax ku kaʼansikoʼ wa maʼ. Baʼaleʼ, mix utéen tu yaʼalaj tiʼ u disipuloʼob kʼaʼabéet u beetkoʼob tuláakal baʼax jach maʼalob jeʼex u beetik kaʼach le angeloʼob ku nuʼuktikoʼ.

19, 20. ¿Bix úuchik u péeksaʼal Jesús tumen le yaabilaj yéetel le chʼaʼa óotsilil utiaʼal u yáantik le máakoʼoboʼ?

19 Jesuseʼ tu yeʼesaj xan yaabilaj, upʼéel tiʼ le maas jatsʼuts modosoʼob yaan tiʼ Jéeobaoʼ (1 Juan 4:8). Lelaʼ letiʼ péeksik kaʼach u kaʼans le máakoʼoboʼ. Tuukulnakoʼon tiʼ utúul táankelem gobernante náatsʼ tʼaan tu yéetel (xokaʼak Marcos 10:17-22). «Jesuseʼ tu paktaj yéetel yaakunaj» yéetel tu yóotaj u yáante, baʼaleʼ le máakoʼ maʼ tu yóotaj u pʼat le baʼaloʼob yantiʼ utiaʼal ka u tsaypachtoʼ.

20 Uláakʼ baʼax beet u yaabiltaʼal tumen le máakoʼoboʼ letiʼe chʼaʼaj óotsilal tu yeʼesajtiʼoboʼ. Jesuseʼ u yojel kaʼacheʼ, le máaxoʼob kʼamik le baʼax ku kaʼanskoʼ jach yaʼab talamil ku aktáantkoʼob, tumen kʼeban wíinkoʼob. Le oʼolal tu chʼaʼaj óotsilil tiʼob yéetel tu kaʼansoʼob. Utéenjeakileʼ, letiʼ yéetel u apostoloʼobeʼ tumen jach yaʼab le meyaj yantiʼoboʼ maʼ yanak kaʼach u súutukil tiʼob utiaʼal u jaanloʼobiʼ. Baʼaleʼ ¿baʼax tu beetaj le ka taal yaʼabach máakoʼob tu yiknaloʼ? «Tu chʼaʼaj óotsilil tiʼob, tumen beyoʼob taman minaʼan máax kanáantikoʼobeʼ, ka joʼopʼ u kaʼansiktiʼob yaʼabkach baʼaloʼob» (Mar. 6:34.) Jesuseʼ tu yilaj jach yaaj yanil kaʼach le máakoʼoboʼ, le oʼolal tu tsʼáaj táanil u kaʼanskoʼob yéetel u yáantkoʼob. Le jatsʼuts modosoʼob tu yeʼesajoʼ le beet u yaabiltaʼal tumen jujuntúul tiʼ letiʼobiʼ, yéetel le baʼax tu kaʼansajtiʼoboʼ le beet u joʼopʼol u tsaypachtaʼal.

21. ¿Baʼax ken k-kan teʼ tuláakʼ xookoʼ?

21 Jeʼex ken k-kan teʼ tuláakʼ xookoʼ, yaʼab baʼaxoʼob ku binetik k-kanik tiʼ bix úuchik u kaʼansaj Jesús. ¿Bix uláakʼ jeʼel k-beetik jeʼex tu beetil Jesucristo, le u maas nojchil le misioneroʼoboʼ?

¿Baʼax jeʼel a núukikeʼ?

• ¿Baʼax kaʼansajil tu kʼamaj Jesús táanil tiʼ u túuxtaʼal way Luʼumeʼ?

• ¿Baʼaxten maas maʼalob kaʼach bix u kaʼansaj Jesús tiʼ le escribaʼob yéetel le fariseoʼoboʼ?

• ¿Baʼax modosiloʼob beet u yaabiltaʼal Jesús tumen le máakoʼoboʼ?

[U kʼáatchiʼiloʼob le xookoʼ]

[U tsolajil le oochel teʼ táan juʼun 15]

¿Bix u kaʼansik kaʼach Jesús le máakoʼoboʼ?