Xeen tiʼ baʼax ku taasik

Xeen tu cuadroil baʼax ku taasik

¿Tu yaʼalaj wa Jesús yaan upʼéel infierno?

¿Tu yaʼalaj wa Jesús yaan upʼéel infierno?

¿Tu yaʼalaj wa Jesús yaan upʼéel infierno?

YAAN máakoʼobeʼ ku yaʼalikoʼobeʼ le baʼax tsʼíibtaʼan tiʼ Marcos 9:48 ku yeʼesik Jesuseʼ tʼaanaj tiʼ le infiernooʼ. Teʼeloʼ tʼaanaj tiʼ x-nookʼoloʼob maʼatech u kíimloʼob yéetel tiʼ kʼáakʼ maʼatech u tuʼupul. Wa ka kʼáataʼaktech baʼax u kʼáat u yaʼal le tʼaanoʼobaʼ, ¿baʼax jeʼel a núukikeʼ?

Tiʼ yaʼab Bibliaʼobeʼ, le baʼax ku yaʼalik le versículo 44 yéetel 46 chíikaʼan tiʼ le ku chíikpajal teʼ versículo 48. * Teʼ Biblia Traducción del Nuevo Mundooʼ, Marcos 9:47, 48 ku yaʼalik: «Wa a wich ku beetik a tʼóochpajleʼ, luʼsej; maas maʼalob ka okokech chéen yéetel jumpʼéel a wich tu reino Dios ke ka puʼulukech teʼ Gehena yéetel kaʼapʼéel a wichoʼ, tuʼux maʼatech u kíimil u x-nookʼolil mix le kʼáakʼ ku tuʼupuloʼ».

Jujuntúul máakoʼobeʼ ku yaʼalikoʼobeʼ le baʼax tu yaʼalaj Jesusoʼ ku yeʼesik u pixan le kʼasaʼan máakoʼoboʼ ku muʼyaj utiaʼal mantatsʼ. Jeʼex le Sagrada Biblia tiʼ le Universidad tiʼ Navarraoʼ (jóoʼsaʼab tu jaʼabil 1990) ku yaʼalik tu chan tsolajil: «Yéetel [le tʼaanoʼobaʼ] Jesuseʼ táan kaʼach u yeʼesik yaan baʼax ku muʼyajtaʼal teʼ infiernooʼ. Yaan máaxoʼob ku tuklikoʼobeʼ, le x-nookʼoloʼob maʼatech u kíimloʼoboʼ letiʼe u yaatal u yóol máak mantatsʼ teʼ infierno yoʼolal le baʼaloʼob kʼaastak tu beetoʼ; yéetel le kʼáakʼ maʼatech u tuʼupuloʼ letiʼe baʼaxoʼob ku muʼyajtik máak tu wíinkliloʼ».

Baʼaleʼ, koʼox ketik le baʼax tu yaʼalaj Jesús yéetel le baʼax ku yaʼalik Isaías 66:24. * ¿Máasaʼ Jesuseʼ táan kaʼach u tʼaan tiʼ le tekstoaʼ? Le libro ku kʼaabaʼtik Comentario Bíblico “San Jerónimo” ku yaʼalikeʼ le profeta Isaíasoʼ táan kaʼach u tʼaan tiʼ u jóokʼol maak «Jerusalén utiaʼal u bin tu kʼóomil Himnón [Gehenna], tuʼux ku kíimsaʼal kaʼach máakoʼob utiaʼal kʼubbil [tiʼ maʼ jaajil diosoʼobiʼ] (Jr 7,31), yéetel yaan kaʼach u suut upʼéel kúuchil utiaʼal u pulaʼal u taʼ míis». Le baʼax ku yaʼalik Isaías 66:24 maʼ táan u tʼaan tiʼ máakoʼob kuxaʼanoʼob táan u beetaʼal u muʼyajoʼobiʼ, baʼaxeʼ tiʼ máaxoʼob kimenoʼob. Tsʼoʼoleʼ, ¿máaxoʼob ku yaʼalik le teksto maʼatech u kíimloʼoboʼ? Letiʼe x-nookʼoloʼoboʼ, maʼ letiʼe máakoʼob kuxaʼanoʼoboʼ wa le pixanoʼ. ¿Baʼax túun u kʼáat kaʼach u yaʼal Jesús?

Ilawil baʼax ku yaʼalik yoʼolal Marcos 9:48 le libro beetaʼan tumen le catolicoʼob ku kʼaabaʼtik El Evangelio de Marcos. Análisis lingüístico y comentario exegético, u kaʼapʼéel libroi: «[Le] tʼaanoʼobaʼ chʼaʼaban tiʼ u libroi Isaías (66,24). Le profetaoʼ ku tʼaan tiʼ kaʼapʼéel bix u kʼastal u wíinklil le máaxoʼob ku kíimloʼoboʼ: ku tuʼutal wa ku tóokaʼal  [...]. Le ken chʼaʼachiʼitaʼak teʼ versículo le tʼaanoʼob x-nookʼol yéetel le kʼáakʼoʼ u kʼáat u yaʼal xuʼulsajil [...]. Le kaʼapʼéel baʼax kʼaskúuntik u wíinklil le kimenoʼoboʼ ku yaʼalaʼal maʼatech u xuʼululoʼob («maʼatech u tuʼupul, maʼatech u kíimil»): mix máak jeʼel u páajtal u púutsʼultiʼobeʼ. Ichil le baʼax ku chʼaʼachiʼitaʼal teʼ tekstoaʼ, le baʼax maʼatech u xuʼululoʼ letiʼe x-nookʼoloʼoboʼ yéetel le kʼáakʼoʼ, maʼ letiʼe wíinikoʼ, yéetel leloʼobaʼ ku xuʼulskoʼob tiʼ tuláakal baʼal. Le oʼolal maʼ táan u yúuchul tʼaan tiʼ upʼéel kúuchil tuʼux ku muʼyaj mantatsʼ le máaxoʼob ku kíimloʼoboʼ, baʼaxeʼ táan u tʼaan tiʼ upʼéel xuʼulsajil tuʼux maʼ kun kaʼa kuxtal le máax ku kíimiloʼ». Yéetel u chan tsolajileʼ ku yaʼalik: «Le [kʼáakʼoʼ] chéen táan u yeʼesik upʼéel nojoch xuʼulsajil».

Maʼ jach talam u naʼatal le baʼax tu yaʼalaj Jesusoʼ, yéetel tuláakal le máax u yojel jach toj yéetel jach yaan u yaabilaj Dioseʼ unaj u séeb naʼatik. Jesuseʼ maʼ táan kaʼach u yaʼalik wa yaan u muʼyaj utiaʼal mantatsʼ le kʼasaʼan máakoʼob ku kíimloʼoboʼ, baʼaxeʼ táan kaʼach u yaʼalik jeʼel u pʼáatal maʼ u kaʼa kuxkíintaʼaloʼobeʼ.

[Tsolajiloʼob]

^ xóot’ol 3 Le jach úuchben Bibliaʼob maʼ kʼexaʼan baʼax ku yaʼalikoʼoboʼ maʼatech u taasikoʼob le versículo 44 yéetel 46. Le máaxoʼob jach kaʼanchajaʼan u xookoʼoboʼ ku yaʼalikoʼobeʼ le versiculoʼobaʼ oksaʼaboʼob le maʼ sen úuch tsʼíibtaʼak u libroi Marcosoʼ. Le profesor Archibald T. Robertsonoʼ ku yaʼalik: «Le maas maʼaloboʼob yéetel maas úuchben rolloʼoboʼ maʼatech u taaskoʼob le versiculoʼobaʼ. [Le rolloʼobaʼ] ku taaloʼob tiʼ familiaʼob yanoʼob teʼ Occidenteoʼ yéetel tiʼ Siria (Bizantina). [Le versiculoʼobaʼ] chíikaʼanoʼob tiʼ le versículo 48. Le oʼolal [k-luʼsik] le versículo 44 yéetel 46 ichil k-tsʼíiboʼoboʼ [tumen] chéen uláakʼ máakoʼob okse».

^ xóot’ol 5 «Bíin taalakoʼob utiaʼal ka u yiloʼob u kimen wíinklil le máaxoʼob maʼ tu tsʼoʼokbesoʼob le baʼax tin waʼaloʼ; tumen le x-nookʼoloʼob yaan tu yóokʼoloʼoboʼ maʼ bíin kíimkoʼobiʼ, yéetel u kʼáakʼileʼ maʼ bíin tuʼupukiʼ, yéetel yaan u pʼáatloʼob upʼéel baʼal jach pʼekbeʼen» (Isa. 66:24, NM.)