Xeen tiʼ baʼax ku taasik

Xeen tu cuadroil baʼax ku taasik

«Lelaʼ, jach tu jaajil letiʼe u sen kiliʼich yéetel u sen nojoch kʼaabaʼ Diosoʼ»

«Lelaʼ, jach tu jaajil letiʼe u sen kiliʼich yéetel u sen nojoch kʼaabaʼ Diosoʼ»

«Lelaʼ, jach tu jaajil letiʼe u sen kiliʼich yéetel u sen nojoch kʼaabaʼ Diosoʼ»

Bey úuchik u yaʼalik Nicolás de Cusa, tiʼ upʼéel tsoltʼaan tu máansaj tu jaʼabil 1430. * ¿Máax le máakaʼ? Letiʼeʼ utúul tiʼ u nojchil le católicoʼoboʼ, tu kanaj griego yéetel hebreo, tu xokaj Filosofía, Teología, Matemáticas, Astronomía yéetel uláakʼ baʼaloʼob. Le ka tu chukaj 22 jaʼaboʼob tiʼeʼ kʼuch u beetuba licenciado tiʼ u leyiloʼob le iglesiaoʼ, yéetel tu jaʼabil 1448 tsʼaʼab u beet u cardenalil.

Walajki quinientos cincuenta jaʼaboʼobeʼ, Nicolaseʼ tu túuxtaj beetbil upʼéel kúuchil utiaʼal u kanáantaʼal le chʼijaʼanoʼob kajaʼanoʼob kaʼach tu kaajil Cusaoʼ. Bejlaʼeʼ le kúuchilaʼ upʼéel biblioteca, tuʼux yaan maas tiʼ trescientos úuchben tsʼíiboʼobiʼ. Upʼéel tiʼ letiʼobeʼ letiʼe Códice Cusano 220, tuʼux ku chíikpajal le tsoltʼaan tu beetaj Nicolás de Cusa tu jaʼabil 1430, ku kʼaabaʼtik: “In principio erat verbum” (Tu káajbaleʼ letiʼe Tʼaanoʼ). Teʼ tsoltʼaanaʼ tiʼ Nicolaseʼ meyajnaj le tʼaan ich latín Iehoua utiaʼal u chʼaʼachiʼitik le kʼaabaʼ Jéeobaoʼ. * Le folio 56 ku taasik le codiceaʼ, ku yaʼalik yoʼolal u kʼaabaʼ Dios: «Dios tsʼaamil. Lelaʼ letiʼe Tetragrámaton wa le kʼaabaʼ ku tsʼíibtaʼal chéen yéetel kampʼéel letraʼoboʼ. [...] Lelaʼ, jach tu jaajil letiʼe u sen kiliʼich yéetel u sen nojoch kʼaabaʼ Diosoʼ». Jeʼex k-ilkoʼ, le baʼax tu yaʼalaj Nicolás de Cusaoʼ ku yeʼesikeʼ u kʼaabaʼ Dioseʼ ku chíikpajal kaʼach tu yáax tsʼíibiloʼob le Kiliʼich Tsʼíiboʼob ich Hebreooʼ (Éxo. 6:3).

Le Códice Cusano beetaʼab tu káajbal le siglo quinceoʼ, upʼéel tiʼ le tsʼíiboʼob maas úuchbenoʼob tuʼux ku chíikpajal le tʼaan Iehoua jeʼex u suʼutul le Tetragrámatonoʼ. Lelaʼ ku yeʼesikeʼ desde úuchileʼ le bix maas suuk u suʼutul u kʼaabaʼ Dioseʼ letiʼe chíikaʼanoʼob tiʼ le tʼaan Jéeobaoʼ.

[Tsolajiloʼob]

^ xóot’ol 2 Nicolás de Cusaeʼ kʼaj óoltaʼab xan bey Nicolaus Krebs, Nicolás Chrypffs, Nicolaus Cusanus yéetel Nikolaus von Kues. U kʼaabaʼ le kaaj yaan tu luʼumil Alemania tuʼux síij Nicolasoʼ, Cusa (wa Kues). Le kaajaʼ 130 kilómetros yanil tu noojolil Bonn (Alemania), yéetel bejlaʼeʼ kʼaj óolaʼan bey Bernkastel-Kues.

^ xóot’ol 3 Le tsoltʼaan tu máansoʼ utiaʼal u yeʼesik kaʼach jaaj le u kaʼansajil le Trinidadoʼ.

[U tsolajil le oochel teʼ táan juʼun 16]

U Bibliotecai Cusa