Xeen tiʼ baʼax ku taasik

Xeen tu cuadroil baʼax ku taasik

Unaj k-kaxtik le ayikʼaliloʼob taʼakaʼanoʼob tiʼ Cristooʼ

Unaj k-kaxtik le ayikʼaliloʼob taʼakaʼanoʼob tiʼ Cristooʼ

Unaj k-kaxtik le ayikʼaliloʼob taʼakaʼanoʼob tiʼ Cristooʼ

«Taʼakaʼan ichil letiʼ tuláakal u ayikʼaliloʼob naʼatil yéetel kʼaj óolalil.» (COL. 2:3, LTN)

1, 2. 1) ¿Baʼaxoʼob kaxtaʼab tu jaʼabil 1922, yéetel tuʼux yanoʼob bejlaʼeʼ? 2) ¿Baʼax ku yaʼalik le Biblia ka u beet máakoʼ?

LE KEN kaxtaʼak upʼéel baʼax jach koʼoj u tojleʼ, u suukaʼanileʼ ku chíikpajal tu yáax táan juʼunil le periodicoʼoboʼ. Lelaʼ bey úuchik tu jaʼabil 1922, teʼ jaʼab jeʼeloʼ le arqueólogo Howard Carter, tiʼ u luʼumil Gran Bretañaeʼ, tu kaxtaj upʼéel baʼal jach úuch joʼopʼok u kaxtik. Tu kaxtaj le cuartoʼob tuʼux mukaʼan faraón Tutankhamón, le cuartoʼobaʼ óoliʼ mix baʼal uchaʼantiʼob yéetel yaan óoliʼ cinco mil baʼaloʼob ichil.

2 U maas yaʼabil tiʼ le baʼaloʼob tu kaxtoʼ bisaʼaboʼob tiʼ museoʼob wa koʼonoʼob tiʼ uláakʼ máakoʼob. Kex jach tu jaajil koʼoj u tojol le baʼaloʼob kaxtaʼaboʼobaʼ, maʼ tu páajtal u yáantkoʼonoʼob ichil k-kuxtal. Baʼaleʼ le Bibliaoʼ ku yaʼaliktoʼon ka k-kaxt ayikʼaliloʼob taʼakaʼanoʼob jach jeʼel u yáantkoʼoneʼ. Lelaʼ tiʼ tuláakal máak ku yaʼalaʼal ka u kaxte, yéetel le utsil jeʼel u kʼamik máak wa ka u kaxtoʼ maas maʼalob ke tiʼ u kaxtaʼal oro wa plata (xokaʼak Proverbios 2:1-6).

3. ¿Bix u yáantkoʼon le ayikʼaliloʼob ku yaʼaliktoʼon Jéeoba ka k-kaxtoʼ?

3 Ichil le ayikʼaliloʼob ku yaʼalik le Biblia ka k-kaxtoʼ tiaʼan le «sajbeʼen tsiikil» unaj k-uʼuyik yoʼolal Jéeobaoʼ, lelaʼ jeʼel u yáantkoʼon teʼ kʼiinoʼob jach talamtakaʼ (Sal. 19:9). Tiaʼan xan «u kʼaj óoltaʼal [Diosiʼ]», lelaʼ ku tsʼáaiktoʼon u jatsʼuts páajtalil k-bisikba yéetel le Máax beetmil tuláakal baʼaloʼ. Tsʼoʼoleʼ, le «ojéelaj» yéetel le «naʼat» ku tsʼáaikoʼ jeʼel u yáantkoʼon k-aktáant le talamiloʼob ku yantaltoʼonoʼ (Pro. 9:10, 11). Baʼaleʼ ¿bix túun jeʼel u páajtal k-kaxtik le ayikʼaliloʼob taʼakaʼanoʼobaʼ?

Bix jeʼex u kaxtaʼal le ayikʼaliloʼob ku taal tiʼ Diosoʼ

4. ¿Baʼax jeʼel u yáantkoʼon k-kaxt le ayikʼaliloʼob ku taal tiʼ Diosoʼ?

4 Le arqueologoʼob yéetel u maasil máaxoʼob kaxtik baʼaloʼob koʼojtak u tojoloʼ jach yaʼab meyaj ku beetkoʼob utiaʼal u kaxtkoʼob, baʼaleʼ toʼoneʼ k-ojel tuʼux jeʼel k-kaxtik le ayikʼaliloʼob ku taal tiʼ Diosoʼ. Le Bibliaoʼ bey upʼéel mapa ku yeʼesik tuʼux jeʼel u kaxtaʼal le ayikʼaliloʼobaʼ. Apóstol Pabloeʼ tu yaʼalaj yoʼolal Cristo: «Taʼakaʼan ichil letiʼ tuláakal u ayikʼaliloʼob naʼatil yéetel kʼaj óolalil» (Col. 2:3, LTN). Ken k-xook le tekstoaʼ maʼ xaaneʼ k-tuklik: «¿Baʼaxten unaj k-kaxtik le ayikʼaliloʼobaʼ? ¿Baʼaxten ku yaʼalaʼal tiʼ taʼakaʼanoʼob ichil Cristoeʼ? ¿Tuʼux jeʼel u páajtal k-kaxtikoʼobeʼ?». Utiaʼal k-núukik le kʼáatchiʼobaʼ, koʼoneʼex xakʼaltik le baʼax tu yaʼalaj le apostoloʼ.

5. ¿Tiʼ baʼax kaʼach táan u tʼaan apóstol Pablo le ka tu yaʼalaj ka kaxtaʼak le ayikʼaliloʼob ku taal tiʼ Diosoʼ?

5 Táanil tiʼ u yaʼalik apóstol Pablo tiʼ le sukuʼunoʼob yanoʼob Colosas le baʼax tsʼoʼok k-ilkoʼ, tu yaʼalajtiʼobeʼ táan u kaxtik u yutsiloʼob tumen u kʼáat ka yanak «kiʼimak óolal tu puksiʼikʼaloʼob, nupaʼanoʼob yéetel yaakunaj» (xokaʼak Colosailoʼob 2:1, 2). ¿Baʼaxten jach chiʼichnak tu yoʼolaloʼoboʼ? Tumen jujuntúul tiʼ le máaxoʼob yanoʼob teʼ múuchʼuliloʼ táan u kaʼanskoʼob baʼaxoʼob chéen tiʼ le griegoʼob u taaloʼ wa táan u yaʼalikoʼob ka seguernak u beetaʼal baʼax ku yaʼalik u Ley Moisés, le oʼolal sajak u kʼaskúuntaʼal u tuukuloʼob. Le oʼolal tu yaʼalajtiʼob: «Kanáantabaʼex maʼ a chaʼikeʼex a bisaʼaleʼex tumen le máaxoʼob u kʼáat u tuseʼexoʼob yéetel luʼumkabil tuukuloʼoboʼ bey xan yéetel tʼaanoʼob chéen kuneloʼoboʼ; tumen letiʼobeʼ maʼ táan u chʼaʼikoʼob u muukʼ tiʼ Cristo, baʼaleʼ tiʼ u kaʼansaj máakoʼob yéetel tiʼ yóokʼol kaabil tuukuloʼob» (Col. 2:8).

6. ¿Baʼaxten unaj k-chʼenxikintik le baʼax tu yaʼalaj Pablooʼ?

6 Teʼ kʼiinoʼob xanaʼ kʼaʼabéet k-kanáantik maʼ k-lúubul tiʼ le baʼaxoʼob kʼaastak ku taal tiʼ Satanasoʼ bey xan le ku taal tiʼ le kʼasaʼan yóokʼol kaabaʼ. Bejlaʼeʼ yaʼab máakoʼobeʼ maʼatech u creerkoʼob wa yaan Dios, ku yaʼalikoʼobeʼ chéen bey yanchajik tuláakal baʼaloʼ, le oʼolal ku binoʼob tu paach chéen jeʼel baʼalak u kʼáatoʼobeʼ. Yaʼab tiʼ le kʼiimbesajiloʼob suukaʼan u beetaʼaloʼoboʼ chéen tiʼ le religionoʼob maʼatech u kaʼansikoʼob u jaajil u taaloʼoboʼ. Le baʼaloʼob ku tsʼaʼabal xan utiaʼal u náaysik u yóol máakoʼ, ku túulchʼintik máak bin tu paach chéen kʼaakʼas tsʼíibolaloʼob, yéetel yaʼab tiʼ le baʼaxoʼob yaan ich Internetoʼ jeʼel u beetik u kʼastal u tuukul le táankelmoʼob yéetel le nukuch máakoʼoboʼ. U yilik yéetel u yuʼubik máak le baʼaloʼob kʼaastakaʼ jeʼel u beetik u tuklik maʼ maʼalob le nuʼuktaj ku tsʼáaik Diosoʼ. Lelaʼ jeʼel u beetik u xuʼulul u bin máak tu paach le kuxtal minaʼan u xuuloʼ (xokaʼak 1 Timoteo 6:17-19). Bey túunoʼ wa maʼ k-kʼáat lúubul tiʼ le baʼaloʼob kʼaastak ku taal tiʼ Satanasoʼ, unaj k-jach naʼatik le baʼax tu yaʼalaj Pablo tiʼ le colosailoʼoboʼ yéetel unaj k-ilik tsʼáaik ichil k-kuxtal.

7. ¿Baʼax tu yaʼalaj Pablo utiaʼal u yáantik le colosailoʼoboʼ?

7 Koʼoneʼex kaʼa ilik le baʼax tu yaʼalaj Pablo tiʼ le colosailoʼoboʼ. Le ka tsʼoʼok u yaʼalik baʼax chiʼichnakkúuntikeʼ, tu yaʼalajtiʼob kaʼapʼéel baʼax jeʼel u líiʼsik u yóoloʼob yéetel jeʼel u beetik u maas yaabiltkubaʼobeʼ. Yáaxeʼ tʼaanaj tiʼ «u chúukaʼan ayikʼalil le kʼaj óolal[oʼ]». Le tʼaanoʼobaʼ ku yeʼesikeʼ le colosailoʼoboʼ unaj u yilkoʼob wa ku jach naʼatikoʼob le baʼax ku yaʼalik le Kiliʼich Tsʼíiboʼoboʼ; beyoʼ yaan u maas tsʼáaik u fejoʼob tiʼ baʼax ku yaʼalik Dios (Heb. 11:1). U kaʼapʼéeleʼ, Pabloeʼ tʼaanaj tiʼ u kʼaj óoltaʼal «baʼax u x-mukultmaj Jajal Dios». Le máaxoʼob meyajtik Diosoʼ unaj u yilik u naʼatikoʼob tak le baʼaxoʼob maas talamtak u naʼataʼal ku kaʼansik le Bibliaoʼ, maʼ chéen le baʼaxoʼob maʼ talam u naʼataʼaloʼoboʼ (Heb. 5:13, 14). Le baʼax tu yaʼalajtiʼoboʼ jach maʼalob ka k-beet xan bejlaʼeʼ. Baʼaleʼ ¿baʼax kun áantkoʼon k-il wa k-jach naʼatik yéetel k-kʼaj óoltik le baʼax ku yaʼalik le Bibliaoʼ? Pabloeʼ ku yaʼalik: «Taʼakaʼan [tiʼ Cristo] tuláakal u ayikʼaliloʼob naʼatil yéetel kʼaj óolalil».

Ayikʼaliloʼob taʼakaʼan tiʼ Cristo

8. ¿Baʼax u kʼáat yaʼal le taʼakaʼanil tiʼ Cristo tuláakal le ayikʼaliloʼoboʼ?

8 Kex «taʼakaʼan [tiʼ Cristo] tuláakal u ayikʼaliloʼob naʼatil yéetel kʼaj óolal[eʼ]» maʼ u kʼáat u yaʼal wa maʼ tu páajtal u kaxtaʼaloʼobiʼ. Baʼaxeʼ u kʼáat u yaʼaleʼ unaj u jach tsʼáaik u yóol máak u kaxtoʼob yéetel unaj u natsʼikuba yiknal Jesucristo. Lelaʼ bey u yeʼesik le baʼax tu yaʼalaj Jesusaʼ: «Teen le bejoʼ, teen le jaajoʼ yéetel teen le kuxtaloʼ. Chéen tin woʼolaleʼ ku páajtal u taal máak tiʼ le Taataoʼ» (Juan 14:6). K-ilik túuneʼ, utiaʼal u yantaltoʼon le kʼaj óolal ku taal tiʼ Diosoʼ, kʼaʼabéet k-kʼamik le áantaj yéetel le nuʼuktaj ku tsʼáaik Jesusoʼ.

9. ¿Bix u yáantkoʼon Jesús?

9 Jesuseʼ tu yaʼaleʼ letiʼ «le bejoʼ», baʼaleʼ tu yaʼalaj xaneʼ letiʼ «le jaajoʼ» yéetel «le kuxtaloʼ», lelaʼ u kʼáat u yaʼaleʼ le meyaj tsʼaʼantiʼoʼ maʼ chéen utiaʼal u natsʼoʼon tiʼ Diosiʼ. Jesuseʼ ku yáantkoʼon xan k-naʼat tubeel le baʼax ku yaʼalik le Bibliaoʼ yéetel ku yáantkoʼon utiaʼal ka yanaktoʼon kuxtal minaʼan u xuul. Jeʼex túun k-ilkoʼ, le ayikʼaliloʼob taʼakaʼan tiʼ Jesusoʼ maas koʼoj u tojloʼob tiʼ jeʼel baʼalak ayikʼalileʼ, yéetel jeʼel u páajtal u kaxtaʼaloʼob tumen le máaxoʼob xakʼalxoktik le Bibliaoʼ. Koʼoneʼex ilik jujumpʼéel tiʼ le baʼaxoʼob taʼakaʼan tiʼ letiʼ jeʼel u yáantkoʼon ichil k-kuxtaleʼ yéetel jeʼel u yáantkoʼon k-maas natsʼba tiʼ Dioseʼ.

10. ¿Baʼax k-kanik tiʼ Jesús yoʼolal le baʼax ku yaʼalik Colosailoʼob 1:19 yéetel 2:9?

10 «Tuláakal u chúukaʼanil Jajal Dioseʼ tiʼ kajaʼan tu wíinklil Cristoeʼ.» (Col. 1:19; 2:9.) Jesuseʼ u millonesi jaʼaboʼob tu máansaj yiknal u Taata, le oʼolal letiʼeʼ jach u kʼaj óol tubeel u modos u Taata bey xan bix u tuukul. Le ka taal way Luʼumeʼ tu kaʼansaj tiʼ le máakoʼob le baʼax tu kanaj tiʼoʼ. Le baʼax tu beetaj ichil u kuxtaloʼ tu chíikbesaj le maʼalob kaʼansaj tu kʼamaj tiʼ u Taataoʼ yéetel tu yeʼesaj xan u modos. Le oʼolal tu yaʼalaj: «Le máax ku yilken teneʼ ku yilik le Taataoʼ» (Juan 14:9). Tuláakal le naʼatil yéetel le kʼaj óolal ku taal tiʼ Diosoʼ tiʼ taʼakaʼanoʼob tiʼ Cristoeʼ, u kʼáat u yaʼaleʼ letiʼ chíikbeskoʼob. Le oʼolaleʼ, utiaʼal ka k-kʼaj óolt tubeel Jéeobaeʼ kʼaʼabéet k-kʼaj óoltik Jesús.

11. ¿Baʼax ku yaʼalik yoʼolal Jesús yaʼab tiʼ le profecíaʼob yanoʼob teʼ Bibliaoʼ?

11 «Tuláakal le [profetaʼoboʼ] tʼaanajoʼob tu yoʼolal Jesús.» (Hch 10:43.) Le tekstoaʼ ku yeʼesikeʼ tiʼ Jesús ku tʼaan yaʼab tiʼ le profecíaʼob yanoʼob teʼ Bibliaoʼ. Utiaʼal u páajtal u naʼatik máak le profecíaʼobaʼ, unaj u chʼaʼik en cuentai le meyaj tsʼaʼan u beet Jesús bey Reyil tiʼ u Reino Diosoʼ, unaj u naʼatik máak le yáax profecía ku chíikpajal tu libroi Génesis 3:15, tak le ku chíikpajloʼob tu libroi Apocalipsisoʼ. Le oʼolaleʼ le máaxoʼob maʼatech u creertikoʼob wa Jesús letiʼe Mesíasoʼ maʼatech u naʼatkoʼob baʼax ku yaʼalik yaʼab tiʼ le profecíaʼob yanoʼob tiʼ le Kiliʼich Tsʼíiboʼob ich Hebreooʼ. Le máaxoʼob maʼatech u creertikoʼob le baʼaxoʼob ku yaʼalik le Kiliʼich Tsʼíiboʼob ich Hebreo ku tʼaanoʼob tiʼ le Mesíasoʼ, ku yilkoʼob Jesús chéen bey utúul máak jach utseʼ. Baʼaleʼ u kaajal Jéeobaeʼ tsʼoʼok u naʼatik baʼax profecíailoʼob maʼ béeychajkiʼ, tumen tsʼoʼok u naʼatkoʼob jach máax Jesús (2 Cor. 1:20).

12, 13. 1) ¿Baʼaxten ku yaʼalaʼal Jesuseʼ letiʼ «u sáasil yóokʼol kaab»? 2) ¿Baʼax unaj u beetik le cristianoʼob tsʼoʼok u jóoʼsaʼaloʼob tiʼ le éekʼjochʼeʼeniloʼ?

12 «Teen u sáasil yóokʼol kaab.» (Xokaʼak Juan 8:12; 9:5.) Yaʼab u bin u síijil Jesús way Luʼumeʼ, profeta Isaíaseʼ tu yaʼalaj: «Le kaaj ku xíimbal kaʼach ich éekʼjochʼeʼenileʼ, tu yilaj nojoch sáasil; tsʼoʼok u jóopbal jumpʼéel sáasil tiʼ le máaxoʼob kajnáaloʼob kaʼach ich éekʼjochʼeʼeniloʼ» (Isa. 9:2). Jeʼex tu yaʼalil apóstol Mateoeʼ, lelaʼ béeychaj le ka joʼopʼ u kʼaʼaytaj Jesusoʼ, letiʼeʼ tu yaʼalaj tiʼ le máakoʼoboʼ: «Kʼex a tuukuleʼex tumen u [reinoi] kaʼaneʼ tsʼoʼok u náatsʼal» (Mat. 4:16, 17). Beyoʼ, yéetel le kʼaʼaytaj tu beetoʼ tu tsʼáaj sáasilil tiʼ le máakoʼoboʼ, tumen tu yáantoʼob u pʼatoʼob le kaʼansajoʼob maʼ jaajtakoʼ. Letiʼeʼ tu yaʼalaj: «Teen le sáasiloʼ taalen way yóokʼol kaabeʼ utiaʼal tuláakal le máax ku yoksik u yóol tiʼ teneʼ maʼ u pʼáatal tiʼ éekʼjochʼeʼenil» (Juan 1:3-5; 12:46.)

13 Ka máan kʼiineʼ apóstol Pabloeʼ tu yaʼalaj tiʼ le sukuʼunoʼoboʼ: «Teʼexeʼ kuxaʼaneʼex kaʼach ich éekʼjochʼeʼenil, baʼaleʼ beoraaʼ, tu yoʼolal nupaʼaneʼex tiʼ Yuumtsileʼ, kuxaʼaneʼex tiʼ sáasilil. Xíimbalneneʼex jeʼel bix máakoʼob yanoʼob tiʼ sáasileʼ» (Efe. 5:8). Tumen tsʼoʼok k-jóoʼsaʼal tiʼ le éekʼjochʼeʼenil yaan ichil le religionoʼob maʼatech u kaʼanskoʼob u jaajiloʼ, kʼaʼabéet k-xíimbal «jeʼel bix máakoʼob yanoʼob tiʼ sáasileʼ». Le baʼax tu yaʼalaj Pabloaʼ chíikaʼan tiʼ le baʼax tu yaʼalaj Jesús tiʼ u disipuloʼob teʼ tsikbal tu beetaj teʼ puʼukoʼ, letiʼeʼ tu yaʼalaj: «Ilawileʼex ka juulnak a sáasileʼex tu táan le máakoʼoboʼ, tumen beyoʼ, le ken u yiloʼob le uts ka beetikeʼexoʼ, yaan u kiʼikiʼtʼantikoʼob a Taataʼex yaan teʼ kaʼanoʼ» (Mat. 5:16). Le bix k-kʼaʼaytaj bey xan le baʼaxoʼob k-beetkoʼ, ¿ku yeʼesik wa jach nojoch baʼal k-ilik le ayikʼalil ku taal tiʼ Diosoʼ? ¿Ku péeksik wa u maasil u kaxtoʼob xan?

14, 15. 1) ¿Bix u meyaj kaʼach tiʼ le máaxoʼob meyajtik Dios le tamanoʼob yéetel uláakʼ baʼalcheʼoboʼ? 2) ¿Baʼaxten ku yaʼalaʼaleʼ «u taman Jajal Dios[eʼ]» maas koʼoj u tojol tiʼ jeʼel baʼalak ayikʼalileʼ?

14 Jesuseʼ «u taman Jajal Dios» (Juan 1:29, 36). Úuchjeakileʼ, utiaʼal u natsʼkuba máak tiʼ Dios yéetel utiaʼal ka saʼasaʼak u kʼebanoʼobeʼ unaj u kʼubik utúul chan taman. Jeʼex ka ilaʼab tumen Jéeoba jach taʼaytak u kíimsaʼal Isaac tumen Abraham utiaʼal u kʼub tiʼeʼ, tu yaʼalajtiʼ maʼ u kíimsik, baʼaxeʼ tu tsʼáajtiʼ utúul taman utiaʼal u kʼub tu jeel Isaac (Gén. 22:12, 13). Táanil xan tiʼ u jóokʼol le israelitaʼob tu luʼumil Egiptooʼ, tu kíimsoʼob tamanoʼob utiaʼal u kʼiimbeskoʼob «u Táatsʼ máambal Yuumtsil» wa le Pascuaoʼ (Éxo. 12:1-13). Ka máan kʼiineʼ, ichil u Ley Moiseseʼ aʼalaʼabtiʼob ka u kʼuboʼob tamanoʼob wa chivoʼob tiʼ Dios bey xan uláakʼ baʼalcheʼob (Éxo. 29:38-42; Lev. 5:6, 7).

15 Baʼaleʼ mix utúul tiʼ le kíimsbil baʼalcheʼob jeʼel u láaj boʼotik u kʼeban máak yéetel jeʼel u tokik máak tiʼ le kíimiloʼ, mix tak yéetel u kuxtal máak jeʼel boʼotikeʼ (Heb. 10:1-4). Baʼaleʼ, Jesuseʼ «u taman Jajal Dios, máax ku lukʼesik u kʼeban yóokʼol kaab». Lelaʼ letiʼ beetik u yilaʼal Jesús bey taʼakbil ayikʼalil maas koʼoj u tojol tiʼ jeʼel baʼalak ayikʼalil tsʼoʼok u kaxtaʼaleʼ. Le oʼolaleʼ unaj k-naʼatik tubeel le baʼax táakaʼan ichil le úuchik u tsʼáaik u kuxtal tu yoʼolal tuláakal máakoʼ yéetel unaj k-tsʼáaik k-fe tiʼ letiʼ. Wa k-beetikeʼ, yaan k-kʼamik yaʼab utsiloʼob: Wa tiaʼanoʼon ichil le «jumpʼíit» máakoʼoboʼ yaan u tsʼaʼabaltoʼon nojbeʼenil teʼ kaʼan yéetel Jesucristooʼ, yéetel wa tiaʼanoʼob ichil le «uláakʼ tamanoʼob[oʼ]» yaan k-kuxtal utiaʼal minaʼan u xuul tiʼ upʼéel Paraíso way Luʼumeʼ (Luc. 12:32; Juan 6:40, 47; 10:16).

16, 17. ¿Baʼaxten jach unaj k-naʼatik tiʼ Jesús «u taal k-oksaj óolal» yéetel letiʼ «utsil chúukaʼankúuntik»?

16 Tiʼ Jesús «ku taal k-oksaj óolal» yéetel letiʼ «utsil chúukaʼankúuntik» (xokaʼak Hebreob 12:1, 2). Tu libroi Hebreob capítulo 11, Pabloeʼ tʼaanaj tiʼ le fejoʼ. Letiʼeʼ tu yaʼalaj baʼax u kʼáat u yaʼal le fejoʼ yéetel tʼaanaj tiʼ le máaxoʼob eʼes úuchjeakiloʼ, jeʼex Noé, Abraham, Sara yéetel Rahab. Le ka tu chʼaʼachiʼitaj le máakoʼobaʼ, tu yaʼalaj le cristianoʼob teʼ yáax siglooʼ unaj u tsʼáaik u paakatoʼob «tiʼ Jesús, tiʼ máax ku taal» le fe yéetel le máax «utsil chúukaʼankúuntik[oʼ]». ¿Baʼaxten unaj u tsʼáaik u paakatoʼob tiʼ Cristo?

17 Le máaxoʼob tu chʼaʼachiʼitaj Pablooʼ jach tu kʼubaj u yóoloʼob tiʼ le baʼaxoʼob ku yaʼalik Dios u beetikoʼ. Baʼaleʼ maʼ tu jach naʼatoʼob bix kun béeykuntbil tumen le Mesías yéetel tumen u Reino Diosoʼ. Le oʼolaleʼ u fejoʼobeʼ maʼ chúukaʼaniʼ. Mix tak le máaxoʼob tsʼíibt le profecíaʼob tʼaanajoʼob tiʼ le Mesías tu naʼatoʼob tuláakal le baʼaxoʼob tu tsʼíibtoʼoboʼ (1 Ped. 1:10-12). Baʼaleʼ toʼoneʼ tsʼoʼok k-ilik bix béeychajik le profecíaʼob ku tʼaanoʼob tiʼ Jesusoʼ, leloʼ ku chúukaʼankúuntik k-fe. Le oʼolaleʼ jeʼel u páajtal k-aʼalikeʼ tiʼ Jesús «ku taal» k-fe yéetel letiʼ «utsil chúukaʼankúuntik». Le oʼolaleʼ, ¿máasaʼ jach unaj k-naʼatik tubeel le meyaj tsʼaʼan u beet Jesusoʼ?

Unaj u seguer k-kaxtik

18, 19. 1) Aʼal uláakʼ baʼaxoʼob taʼakaʼanoʼob tiʼ Cristo. 2) ¿Baʼaxten kʼaʼabéet u seguer k-kaxtik le ayikʼaliloʼob taʼakaʼanoʼob tiʼ Cristooʼ?

18 Tsʼoʼok k-xakʼaltik jujumpʼéel tiʼ le jejeláas meyajoʼob tsʼaʼan u beet Jesús utiaʼal u béeykuntik Dios baʼax u tukulmaj utiaʼal u salvartik wíinikoʼ. Baʼaleʼ yaan uláakʼ ayikʼaliloʼob taʼakaʼanoʼob tiʼ letiʼ, wa k-kaxtikoʼobeʼ yaan k-kʼamik yaʼab utsiloʼob. Jeʼex apóstol Pedroeʼ tu yaʼaleʼ Jesuseʼ letiʼ «le máax ku tsʼáaik kuxtaloʼ», yéetel tu yaʼaleʼ letiʼ «le jaʼatskab kʼiin eekʼoʼ» (Hch. 3:15; 5:31; 2 Ped. 1:19). Tsʼoʼoleʼ, le Bibliaoʼ ku yaʼalikeʼ Jesuseʼ letiʼ xan le «Amenoʼ» (Apo. 3:14, MN). ¿A wojel wa baʼax táakaʼan ichil le jejeláas meyajoʼob tsʼaʼan tiʼ Jesusaʼ? Jeʼex tu yaʼalil Jesuseʼ wa maʼ k-xulik k-kaxtikeʼ yaan k-kaxtik (Mat. 7:7).

19 Minaʼan uláakʼ máak jeʼex Jesuseʼ tumen le baʼaxoʼob tu beetoʼ ku tsʼáaik u páajtalil u yantaltoʼon kuxtal minaʼan u xuul. Le ayikʼaliloʼob taʼakaʼanoʼob tiʼ Jesusoʼ jeʼel u páajtal u kaxtaʼal tumen tuláakal máax u kʼáat u kaxtoʼobeʼ. K-tsʼíiboltik ka kaxtoʼob xan.

¿Kʼajaʼan wa tech?

• ¿Baʼax ayikʼaliloʼob ku yaʼalaʼaltoʼon ka k-kaxte?

• ¿Baʼaxten jach maʼalob k-ilik le tsolnuʼukoʼob tu tsʼáaj Pablo tiʼ le colosailoʼoboʼ?

• ¿Máakalmáak jujumpʼéel tiʼ le ayikʼaliloʼob taʼakaʼanoʼob tiʼ Cristooʼ, yéetel baʼax táakaʼanoʼob ichil?

[U kʼáatchiʼiloʼob le xookoʼ]

[U tsolajil le oochel teʼ táan juʼun 5]

Le Bibliaoʼ bey upʼéel mapa ku yeʼesik tuʼux jeʼel u kaxtaʼal le ayikʼaliloʼob taʼakaʼan tiʼ Cristooʼ