Xeen tiʼ baʼax ku taasik

Xeen tu cuadroil baʼax ku taasik

Mantatsʼ unaj k-beetik u meyaj k-tuukul

Mantatsʼ unaj k-beetik u meyaj k-tuukul

Mantatsʼ unaj k-beetik u meyaj k-tuukul

¿MÁASAʼ jatsʼuts k-ilik bix u péeksik u wíinklil le gimnastaʼoboʼ? Le máakoʼob beyaʼ jach ku tsʼáaik u yóol u beetoʼob yaʼab ejercicio. Le Bibliaoʼ ku ketik le baʼax ku beetik utúul gimnasta utiaʼal u yeʼesik u kʼaʼananil k-kaʼansik k-tuukul tubeel utiaʼal u kʼaj óoltik baʼax uts yéetel baʼax kʼaas.

Tu cartai Hebreobeʼ, Pabloeʼ ku yaʼalik: «Le chichich janaloʼ utiaʼal le máaxoʼob tsʼoʼok u nukuch wíiniktaloʼoboʼ, máaxoʼob tsʼoʼok u kanikoʼob pʼis óolal tumen tsʼoʼok u suuktaltiʼob u chʼaʼanuʼuktikoʼob [wa u ejercitartik u tuukuloʼob jeʼex utúul gimnasta utiaʼal u kʼaj óoltikoʼob] baʼax le utsoʼ bey xan baʼax le kʼaasoʼ» (Heb. 5:14). ¿Baʼaxten tu yaʼalaj Pablo tiʼ le hebreoʼob ka u kaʼans u tuukuloʼob jeʼex u beetik utúul gimnasta utiaʼal u jóoʼsik u muukʼeʼ? ¿Bix jeʼel k-kaʼansik k-tuukul tubeeleʼ?

«Unaj j-kaʼambesajeʼex»

Pabloeʼ táan u tsolik kaʼach le meyaj ku beetik Cristo jeʼex le nojoch j-kʼiin Melquisedec, le ka tu yaʼalaj: «Yaʼab baʼax yaan k-aʼal tu [yoʼolal Jesús] [...], baʼaleʼ talam u tsoʼolol tumen teʼexeʼ xaan a naʼatajeʼex. Tu yoʼolal tsʼoʼok [...] u máan yaʼabkach kʼiinoʼobeʼ teʼexeʼ unaj j-kaʼambesajeʼex; baʼaleʼ láayliʼ kʼaʼabéetteʼex ka tsoʼolok tu kaʼatéen u yáax baʼaliloʼob u kaʼansajoʼob Jajal Dios. Tumen tsʼoʼok u pʼáatal jach minaʼan a muukʼeʼexeʼ, kʼaʼabéet a wukʼikeʼex leche maʼ chichich janaliʼ» (Heb. 5:10-12).

Teʼ yáax siglooʼ, yaʼab tiʼ le sukuʼunoʼob judíoʼoboʼ xuʼul u kanikoʼob u jaajil yéetel xuʼul u tsʼáaik u yóol u meyajtoʼob Dios. Pʼáat talam u kʼamkoʼob le túumben kaʼansaj ku beetaʼal yoʼolal le Leyoʼ bey xan yoʼolal le súutkʼuptajiloʼ (Hch. 15:1, 2, 27-29; Gal. 2:11-14; 6:12, 13). Yanoʼob xaneʼ talamchaj u pʼatkoʼob le baʼaloʼob suukaʼan u beetaʼal tu kʼiinil sabadooʼ bey xan tu kʼiimbesajil le Saʼasaj Siʼipiloʼ (Col. 2:16, 17; Heb. 9:1-14). Le oʼolal Pabloeʼ tu yaʼalajtiʼob kʼaʼabéet u beetkoʼob u meyaj u tuukuloʼob utiaʼal u kʼaj óoltikoʼob baʼax uts yéetel baʼax kʼaas utiaʼal u máanoʼob «táanil» (Heb. 6:1, 2). Maʼ xaaneʼ, le baʼaxoʼob tu yaʼaloʼ tu péeksaj yaʼab tiʼ letiʼob u yiloʼob wa táan u meyajtiʼob maʼalob u tuukuloʼob, yéetel maʼ xaaneʼ le áantoʼob utiaʼal u maas muʼukʼaʼankúuntik u fejoʼob. ¿Kux túun toʼon?

Unaj u suuktal k-beetik u meyaj k-tuukul

¿Bix jeʼel k-beetik u suuktal u meyaj k-tuukuleʼ? Pabloeʼ ku yaʼalikeʼ letiʼe ka k-il u meyajtoʼon mantatsʼoʼ. Jeʼex le gimnasta ku kʼaʼabéettal u beetik yaʼab ejercicio utiaʼal u péepeksik u wíinklileʼ, toʼoneʼ kʼaʼabéet xan k-suukbesik u meyaj k-tuukul utiaʼal u kʼaj óoltik baʼax uts yéetel baʼax kʼaas.

John Ratey, utúul profesor ku meyaj teʼ clínica tiʼ Psiquiatría tiʼ le Facultad de Medicina tiʼ le Universidad de Harvard, tu yaʼalaj: «Upʼéel bix u kanáantik máak u tsʼoʼomeleʼ letiʼe ka u beet u meyaj mantatsʼoʼ». Gene Cohen, u directori le Centro de Envejecimiento, Salud yéetel Humanidades tiʼ le Universidad George Washington, tu yaʼalaj xan: «Ken joʼopʼok k-kanik upʼéel baʼal túumbeneʼ, le neuronaʼoboʼ ku beetik u yantal u maasil dendritaʼob, lelaʼ ku beetik u maas yaʼabtal le sinapsisoʼ, wa le puntas tuʼux ku nupikubaʼoboʼ».

Bey túunoʼ jach maʼalob ka suukak tiʼ máak u beetik u meyaj u tuukul yéetel u yilik u maas naʼatik le baʼax ku yaʼalik le Bibliaoʼ. Lelaʼ jeʼel u yáantkoʼon k-beet baʼax utstutʼaan Dioseʼ (Rom. 12:1, 2).

Unaj u kiʼital k-uʼuyik «le chichich janaloʼ»

Wa k-kʼáat máan táanileʼ maʼalob ka k-tukle: «¿Táan wa in wilik in maas naʼatik le baʼax ku kaʼansik le Bibliaoʼ? ¿Ku yilik wa u maasil tsʼoʼok u yiijtal in tuukul?». Tuukulnakoʼon tiʼ bix jeʼel u yuʼubikuba utúul maamatsil jach u yaabiltmaj u chan hijo, ku tsʼáaik leche tiʼ yéetel uláakʼ baʼaloʼob ikil u tséentaʼal le mejen paalaloʼoboʼ, baʼaleʼ ku yilkeʼ kex tsʼoʼok u chan nojochtaleʼ maʼ tu yóotik u jaant waaj. Lelaʼ bey xan jeʼel u yúuchul tiʼ le máaxoʼob meyajtik Diosoʼ. Jach ku kiʼimaktal k-óol k-xokik le Biblia yéetel wa máaxoʼ bey xan ka kʼuchuk u kʼub u kuxtal tiʼ Dios yéetel ka okjaʼanak. Baʼaleʼ ¿kux túun wa maʼ tu maas tsʼáaik u yóol u meyajt Dios? ¿Máasaʼ jeʼel u beetik u yaatal k-óoleʼ? (1 Cor. 3:1-4.) U suukaʼanileʼ, le máax tsʼáaik xook tiʼoʼ ku páaʼtik ka kʼuchuk xan u kʼiinil u kaʼansik uláakʼ máak.

U jaajileʼ maʼ chéen chʼaʼabil u tuukul máak tiʼ baʼaloʼob kʼaʼanantakiʼ (Sal. 1:1-3). Baʼaleʼ unaj k-ilik beetik, le oʼolal maʼalob ka k-kanáant bukaʼaj tiempo k-máansik utiaʼal k-chaʼantik televisión, utiaʼal k-náaysik k-óol, utiaʼal k-beetik uláakʼ baʼaxoʼob uts t-ich yéetel uláakʼ baʼaloʼob jeʼel u beetik u náayal k-óoleʼ. Utiaʼal u suuktal k-beetik u meyaj k-tuukuleʼ kʼaʼabéet u jatsʼutstal k-ilik k-xokik le Bibliaoʼ bey xan le jóoʼsaʼaniloʼob ku taal tiʼ le «palitsil chúukpajaʼan u yóol yéetel yaan u naʼat[oʼ]» (Mat. 24:45-47). Kex ka k-xok le Biblia sáamsamaloʼ, jach maʼalob ka k-jóoʼs u súutukil utiaʼal k-xook ich familiai yéetel unaj k-xakʼalxoktik uláakʼ baʼaloʼob talamtak ku kaʼansik le Bibliaoʼ.

Jerónimo, utúul superintendente tiʼ circuito ku meyaj tu luʼumil Mexicoeʼ, ku xokik cada upʼéel tiʼ U Pʼíich Tulumil Kanan chéen pʼel u kʼamik. Tsʼoʼoleʼ letiʼ yéetel u yatneʼ ku jóoʼskoʼob u súutukil utiaʼal u múul xookoʼob. Letiʼeʼ ku yaʼalik: «Suuktoʼon k-múul xokik le Biblia sáamsamaloʼ, yéetel ku meyajtoʼon uláakʼ jóoʼsaʼaniloʼob utiaʼal k-maas naʼatik baʼax ku yaʼalik, jeʼex le folleto Veamosla buena tierra”». Ronald xaneʼ ku yilik u xokik le capituloʼob tiʼ u xookil le Biblia cada semanaoʼ, yéetel ku jóoʼsik uláakʼ upʼéel wa kaʼapʼéel kʼiin cada semana utiaʼal u xook. Letiʼeʼ ku yaʼalik: «Lelaʼ ku yáantken utiaʼal in jach páaʼt u kʼuchul le kʼiin in jóoʼsmaj utiaʼal in xookoʼ».

¿Kux túun toʼon? ¿K-jóoʼsik wa u súutukil k-xook yéetel k-tuukul tiʼ le baʼax k-kanikoʼ? ¿Suuk wa k-beetik u meyaj k-tuukul? ¿Táan wa u suuktal k-chʼaʼik en cuentai le baʼax ku yaʼalik le Biblia táanil tiʼ k-chʼaʼatuklik k-beetik wa baʼaxoʼ? (Pro. 2:1-7.) Toʼoneʼ k-kʼáat maas kaambal utiaʼal u maas yantal k-naʼat yéetel ka yiijchajak k-tuukul. Lelaʼ chéen jeʼel u páajtal k-beetik wa ku suuktal k-kaʼansik k-tuukul utiaʼal k-kʼaj óoltik baʼax uts yéetel baʼax kʼaaseʼ.

[U tsolajil le oochel teʼ táan juʼun 23]

Unaj u suuktal u meyajtoʼon k-tuukul utiaʼal k-kʼaj óoltik baʼax uts yéetel baʼax kʼaas