Xeen tiʼ baʼax ku taasik

Xeen tu cuadroil baʼax ku taasik

U kaajal Jéeobaeʼ ku kanáantkoʼon

U kaajal Jéeobaeʼ ku kanáantkoʼon

U kaajal Jéeobaeʼ ku kanáantkoʼon

«Yaan in tsʼáaiktech nib óolal tu táan tuláakal a kaajal.» (SAL. 35:18)

1-3. 1) ¿Bix jeʼel u joʼopʼol u bin máak «tu maas taamil le jaʼoʼ»? 2) ¿Baʼax u tsʼaamaj Dios utiaʼal u kanáantkoʼon?

JOE yéetel u yatneʼ, bin u chaʼantoʼob upʼéel arrecife tuʼux jach yaan u jejeláasil kayoʼobiʼ. Tu tsʼáaj u mascaraʼob yéetel u tuboi u chʼaʼik u yiikʼoʼobeʼ ka bin u báaboʼob tak tuʼux yaan le coraloʼoboʼ. Ka kʼuchoʼob tu taamil le kʼáaʼnáaboʼ, u yatneʼ tu yaʼalaj: «In tuklikeʼ tsʼoʼok k-jach náachtal», letiʼeʼ tu núukajtiʼ: «Maʼ sajaktal. Maʼ kun úuchultoʼon mix baʼal». Baʼaleʼ chéen ka tu tsʼáa cuentaeʼ tsʼoʼok u láaj bin le kayoʼoboʼ. Ka tu yilaj táan u taal utúul tiburón tu yiknaleʼ tu naʼataj baʼaxten binoʼob. Minaʼan tuʼux u púutsʼul. Le tiburonoʼ jach náatsʼ tu yiknal, baʼaleʼ tu sutubaeʼ ka bini.

2 Wa utúul máax meyajtik Dios ku káajal u tsʼíiboltik le baʼaxoʼob ku tsʼáaik u kʼasaʼan yóokʼol kaab Satanás, jeʼex le náaysaj óoloʼoboʼ, u yantal upʼéel meyaj maʼalob u boʼotaʼal yéetel u ayikʼaltal máakeʼ, bey ka joʼopʼok u bin tak tu maas taamil le kʼáaʼnáaboʼ. Joe, ku meyaj bey ancianoileʼ, ku yaʼalik: «Le baʼax úuchtenoʼ ku yeʼesik u kʼaʼabéetil u kanáantikuba máak utiaʼal maʼ u bin “tu taamil jaʼ” wa maʼ u náachtal tiʼ le múuchʼuliloʼ yéetel maʼ u biskuba yéetel máaxoʼob maʼ unajiʼ». Bey túunoʼ, maʼ unaj k-bin tu «maas taamil le jaʼoʼ», tumen jeʼel k-náachtaleʼ yéetel jeʼel u xuʼulul k-tsʼáaik k-fe tiʼ Dioseʼ. Wa ku káajal u yúuchultoʼon beyaʼ, kʼaʼabéet k-suut tu séebaʼanil ichil u kaajal Jéeoba ku keʼetel yéetel «jaʼ tuʼux mix baʼal jeʼel u beetiktoʼon loobeʼ».

3 Le kʼasaʼan yóokʼol kaabaʼ jach chuup yéetel baʼaloʼob jeʼel u beetiktoʼon loobeʼ (2 Tim. 3:1-5). Satanaseʼ u yojel chéen upʼíit kʼiin pʼaatal tiʼ, le oʼolal u kʼáat u lukʼ le máaxoʼob ku náayal u yóoloʼoboʼ (1 Ped. 5:8; Apo. 12:12, 17). Baʼaleʼ Jéeobaeʼ u tsʼaamaj le múuchʼulil utiaʼal u kanáantkoʼonoʼ.

4, 5. ¿Baʼaxten yaʼab máakeʼ sajak tak chéen u tukult baʼax ku taal u kʼiin?

4 Bejlaʼeʼ tuláakal máak táan u muʼyajtik jejeláas baʼaloʼob. Yaʼabeʼ chiʼichnakoʼob yoʼolal u sen beetaʼal loobiloʼob, u koʼojtal baʼaxoʼob kʼaʼabéet tiʼ máak bey xan yoʼolal le baʼaxoʼob ku yúuchul tumen tsʼoʼok u jach kʼaskúuntaʼal le Luʼumaʼ. Tsʼoʼoleʼ tuláakloʼon k-kʼojaʼantal yéetel k-chʼíijil. Yéetel le máaxoʼob yaan tuʼux u meyajoʼob, yaan u yotochoʼob, yaan taakʼin tiʼob yéetel maʼ kʼojaʼanoʼoboʼ saajkoʼob u peʼerkoʼob le baʼaloʼobaʼ.

5 Uláakʼ baʼax jach chiʼichnakkúuntik yaʼab máakeʼ letiʼe talmiloʼob ku yantaltiʼob yéetel máax tsʼokaʼan u beeloʼoboʼ. Tumen u suukaʼanileʼ tuláakal máak ku páaʼtik ka xiʼik utsil tiʼ ken tsʼoʼokok u beel. Tsʼoʼoleʼ yaʼab máakeʼ kex yaan u religioneʼ ku yuʼubik maʼ u yojel baʼax unaj u beetkiʼ. Yaʼabeʼ maʼ maʼalob u yilik bix u nuʼuktaʼal tumen u nuuktakil u religioniʼ, lelaʼ maases ku yúuchul ken u yiloʼob le baʼaloʼob kʼaastak ku beetkoʼoboʼ yéetel ken u yiloʼob yaʼab baʼaxoʼob ku kaʼanskoʼobeʼ minaʼan teʼ Bibliaoʼ. Le oʼolal ku kʼubik u yóoloʼob tiʼ le baʼaxoʼob ku yaʼalik le cienciaoʼ yéetel tiʼ le baʼax ku tuklikoʼob maas maʼaloboʼ. Le beetik yaʼab máak sajak tak chéen u tukult baʼax ku taal u kʼiin.

6, 7. 1) ¿Baʼaxten le máaxoʼob meyajtik Diosoʼ maʼ jach chiʼichnakoʼob jeʼex u maasil máakoʼoboʼ? 2) ¿Baʼax ken k-il teʼ xookaʼ?

6 Baʼaleʼ le máaxoʼob meyajtik Diosoʼ maʼatech u jach sajaktaloʼob yoʼolal le baʼaxoʼob ku sen úuchloʼoboʼ. Kex k-muʼyajtik xan le talmiloʼob ku máansik u maasiloʼ, yaanal bix k-aktáantkoʼob (xokaʼak Isaías 65:13, 14 yéetel Malaquías 3:18). ¿Baʼaxten? Tumen tsʼoʼok k-kanik teʼ Biblia baʼaxten ku sen úuchul le baʼaloʼobaʼ yéetel ku yáantkoʼon k-aktáant le talmiloʼob ku yantaltoʼon sáamsamaloʼ. Le oʼolal maʼatech k-chiʼichnaktal yoʼolal baʼax ku taal u kʼiin. Tsʼoʼoleʼ tumen táan k-meyajtik Jéeobaeʼ tsʼoʼok k-náachtal tiʼ le kaʼansajoʼob maʼ jaajtakoʼ bey xan tiʼ le baʼaloʼob kʼaastak yéetel tiʼ le talmiloʼob ku taaskoʼ. Le oʼolal yantoʼon upʼéel kiʼimak óolal minaʼan tiʼ le máaxoʼob maʼatech u meyajtkoʼob Diosoʼ (Isa. 48:17, 18; Fili. 4:6, 7).

7 Le Bibliaoʼ ku yeʼeskeʼ Jéeobaeʼ ku kanáantik chéen le máaxoʼob meyajtkoʼ. K-xakʼaltik le baʼaxoʼob ku yaʼalikoʼ jeʼel u yáantkoʼon k-il bix k-tuukuleʼ bey xan baʼaxoʼob k-beetik. Lelaʼ jeʼel u yáantkoʼon k-beet le baʼax ku yaʼalik le Biblia utiaʼal k-kanáantikbaoʼ (Isa. 30:21).

«In wookoʼobeʼ óoliʼ jakchajoʼob»

8. ¿Baʼax tsʼoʼok u beetik desde úuchjeakil le máaxoʼob meyajtik Jéeobaoʼ?

8 Desde úuchileʼ le máaxoʼob meyajtik Diosoʼ ku yilik maʼ u jach biskubaʼob yéetel le máaxoʼob maʼatech u meyajtkoʼoboʼ. Tak Jéeobaeʼ tu yaʼaleʼ le máaxoʼob meyajtikoʼ yaan u pʼektaʼaloʼob tumen le máaxoʼob yanoʼob tu tséel Satanasoʼ (Gén. 3:15). Le máaxoʼob meyajtik Diosoʼ ku yilik u beetkoʼob le baʼaxoʼob ku yaʼalik le Bibliaoʼ, le oʼolal maʼatech u kuxtaloʼob jeʼex u maasil máakoʼoboʼ (Juan 17:15, 16; 1 Juan 2:15-17). Baʼaleʼ yaan kʼiineʼ maʼ chéen chʼaʼabil u beetkoʼobiʼ. Le oʼolal yaan tiʼ letiʼobeʼ ku joʼopʼol u tuklikoʼob wa maʼalob le baʼax tsʼoʼok u chʼaʼatuklik u beetkoʼoboʼ.

9. ¿Baʼax chiʼichnakkúuntik kaʼach le máax tsʼíibt le Salmo 73?

9 Utúul tiʼ le máaxoʼob meyajt Jéeoba joʼopʼ u tuklik wa maʼalob le baʼax ku beetik kaʼachoʼ letiʼe máax tsʼíibt le Salmo 73, maʼ xaaneʼ utúul tiʼ u paalaloʼob wa u yáabiloʼob Asaf. Letiʼeʼ maʼ tu naʼatik kaʼach baʼaxten le kʼasaʼan máakoʼoboʼ maases maʼalob u bintiʼob yéetel maas kiʼimak u yóoloʼob, baʼaleʼ le máaxoʼob meyajtik Dios yéetel chúukaʼan óolaloʼ jach yaʼab u muʼyajoʼob (xokaʼak Salmo 73:1-13).

10. ¿Baʼaxten unaj k-tuukul tiʼ le bix tu yuʼubiluba le salmistaoʼ?

10 ¿Yaan wa kʼiin tsʼoʼok a wuʼuykaba jeʼex le salmistaaʼ? Wa beyoʼ, maʼ tuklik wa tsʼoʼok a kʼebantal mix wa tsʼoʼok u pʼáatal minaʼan a fe. Yaʼab tiʼ le máaxoʼob meyajt Jéeobaoʼ, tak jujuntúul tiʼ le máaxoʼob tsʼíibt le Bibliaoʼ, tu yuʼububaʼob xan beyoʼ (Job 21:7-13; Sal. 37:1; Jer. 12:1; Hab. 1:1-4, 13). U jaajileʼ tuláakal le máaxoʼob u kʼáatoʼob lúubul utsil tiʼ Diosoʼ unaj u tuklikoʼob: u meyajtaʼal Jéeobaeʼ, ¿letiʼe wa le baʼax maas maʼaloboʼ? Lelaʼ chíikaʼan tiʼ le baʼax tu beetaj u tuklaʼal Satanás teʼ tu jardinil Edenoʼ: letiʼeʼ tu beetaj u tuklaʼal wa yaan tiʼ Jéeoba u derechoi u Gobernartik tuláakal baʼal (Gén. 3:4, 5). Le oʼolaleʼ jach maʼalob ka tuukulnakoʼon tiʼ bix tu yuʼubiluba le salmistaoʼ. ¿Unaj wa k-tsʼíiboltik le bix u kuxtal le kʼasaʼan máakoʼob ku yilaʼal bey jach maʼalob u bin tiʼoboʼ? ¿Unaj wa k-xulik meyajtik Jéeoba utiaʼal k-beetik le baʼaxoʼob ku beetkoʼoboʼ? Lelaʼ letiʼe baʼax u kʼáat Satanás ka k-beetoʼ.

11, 12. 1) ¿Baʼax áant u yutskíint u tuukul le salmistaoʼ, yéetel baʼax ku kaʼansiktoʼon leloʼ? 2) ¿Baʼax tsʼoʼok u yáantkech a wil le baʼax tu beetaj le salmistaoʼ?

11 ¿Baʼax áant le salmista u yutskíint bix u tuukuloʼ? Letiʼeʼ ku yaʼalik jach óolak u xul u beetik baʼax maʼalob, baʼaleʼ tu kʼexaj bix u tuukul le ka ook «ichil u yotoch» Dios, le tabernáculo wa le templooʼ, teʼeloʼ páajchaj u yantal yéetel le máaxoʼob u tsʼaamaj u yóol u meyajtoʼob Diosoʼ bey xan u tuukul tiʼ le baʼaxoʼob u yaʼalmaj u beetkoʼ. Lelaʼ le áant u yil baʼax kun úuchul tiʼ le kʼasaʼan máakoʼoboʼ, le oʼolal maʼ tu yóotaj ka tsʼoʼokok xan beyoʼ. Tu naʼateʼ le bix u kuxtaloʼob yéetel le baʼax ku chʼaʼatuklik u beetkoʼoboʼ le beetik u yantaloʼob tiʼ «jumpʼéel kúuchil jajalki». Tuláakal máax ku xuʼulul u meyajtik Dioseʼ «saajkilil [kun] kíimsik». Baʼaleʼ le máax meyajtik Dioseʼ mantatsʼ kun kanáantbil (xokaʼak Salmo 73:16-19, 27, 28). Toʼoneʼ tsʼoʼok k-ilik jach jaaj le tʼaanoʼobaʼ. Maʼ xaaneʼ yaʼabeʼ u kʼáat kuxtal chéen jeʼel bixak u kʼáateʼ, le oʼolal mix tech u tuukul tiʼ Dios, baʼaleʼ ken máanak kʼiineʼ ku bin kʼaasil tiʼ (Gal. 6:7-9).

12 ¿Baʼax uláakʼ ku kaʼansiktoʼon lelaʼ? Ku kaʼansiktoʼon chéen ichil u kaajal Jéeoba jeʼel k-kanáantaʼal yéetel jeʼel u yantaltoʼon naʼatileʼ. Ka bin le salmista tuʼux ku adorartaʼal Jéeobaoʼ joʼopʼ u tuukul tubeel yéetel kʼuch u naʼat baʼax maʼalob. Bejlaʼa xaneʼ, toʼoneʼ ku tsʼaʼabaltoʼon maʼalob nuʼuktaj yéetel kaʼansaj teʼ múuchʼuliloʼ. Le beetik ku yaʼalik Jéeoba maʼ u xuʼulul k-bin teʼ muchʼtáambaloʼoboʼ. Teʼeloʼ ku líiʼsaʼal k-óol yéetel k-áantaʼal utiaʼal u seguer k-máan teʼ maʼalob bejoʼ (Isa. 32:1, 2; Heb. 10:24, 25).

Unaj k-yéeyik tubeel yéetel máaxoʼob k-bisikba

13-15. 1) ¿Baʼax úuch tiʼ Dina, yéetel baʼax ku kaʼansiktoʼon? 2) ¿Baʼaxten maas maʼalob ka k-bisba chéen yéetel máaxoʼob meyajtik Jéeoba?

13 Le baʼax úuch tiʼ Dina, u hija Jacoboʼ, ku yeʼesik le talmil jeʼel u taasik u biskuba máak yéetel le máaxoʼob maʼatech u meyajtkoʼob Diosoʼ. Le baʼax ku yaʼalik u libroi Genesisoʼ ku yeʼeskeʼ letiʼeʼ suukaʼan u bin u yil le x-chʼúupalaloʼob kajaʼanoʼob kaʼach naatsʼ tiʼoboʼ. Baʼaleʼ u kajnáaliloʼob Canaaneʼ maʼatech u beetkoʼob baʼax utstutʼaan Jéeoba. Jeʼex u yeʼesik le baʼaxoʼob tsʼoʼok u kaxtaʼal tumen le arqueologoʼoboʼ, u kajnáaliloʼob Canaaneʼ ku adorartkoʼob jejeláas diosoʼob kaʼachi, ku beetkoʼob baʼaloʼob kʼaastak, jach ku beetkoʼob loob yéetel ku núupkʼebantaloʼob utiaʼal u adorartik u diosoʼob (Éxo. 23:23; Lev. 18:2-25; Deu. 18:9-12). ¿Baʼax úuch tiʼ Dina úuchik u biskuba yéetel le koʼoleloʼob maʼatech u meyajtkoʼob Diosaʼ?

14 Le Bibliaoʼ ku yaʼalikeʼ Siquem, utúul canaanil, jach ku chíimpoltaʼal «ichil tuláakal u láakʼtsiloʼob u taata[eʼ]», «chilaj yéetel», ka tu violartaj (Gén. 34:1, 2, 19). ¿Máasaʼ jach kʼaas le baʼax úuchtiʼoʼ? A tuklikeʼ, ¿máan wa tu tuukul Dina jeʼel u yúuchultiʼ upʼéel baʼal beyoʼ? Maʼatech, maʼ xaaneʼ letiʼeʼ chéen u kʼáat u bisuba yéetel le x-lóoʼbayan koʼoleloʼob bey xan le táankelem paalaloʼob teʼ kaajoʼ, maʼ xaaneʼ ku tuklik maʼ kun úuchul mix baʼal kʼaas tiʼ. Baʼaleʼ maʼ bey úuchkiʼ.

15 U tsikbalil baʼax úuch tiʼ Dinaeʼ ku kaʼansiktoʼoneʼ chéen táan k-tusikba wa tuklik maʼ kun bintoʼon kʼaasil wa k-bisikba yéetel máaxoʼob maʼatech u meyajtkoʼob Dios. Le Bibliaoʼ ku yaʼalik: «U biskuba máak yéetel máaxoʼob kʼasaʼanoʼobeʼ ku kʼaskúuntik u maʼalob modos máak» (1 Cor. 15:33, NM). Baʼaleʼ wa k-bisikba yéetel máaxoʼob u yaabiltmoʼob Jéeobaeʼ yaan u bintoʼon utsil. Letiʼobeʼ jeʼel u yáantkoʼon k-beet baʼax maʼalob mantatsʼeʼ (Pro. 13:20).

«Tsʼoʼok a pʼoʼoboleʼex»

16. ¿Baʼax tu yaʼalaj Pablo yoʼolal jujuntúul sukuʼunoʼob yanoʼob kaʼach Corinto?

16 U kaajal Jéeobaeʼ tsʼoʼok u yáantik yaʼab máakoʼob u pʼatoʼob le baʼaxoʼob kʼaastak ku beetkoʼob kaʼachoʼ. Tu yáax tsʼíibil Corintoiloʼobeʼ, apóstol Pabloeʼ tu yaʼalaj jujumpʼéel baʼaxoʼob tu pʼataj le sukuʼunoʼob utiaʼal u tsʼáaik ichil u kuxtaloʼob le baʼax ku yaʼalik Diosoʼ. Yaan kaʼach tiʼ letiʼobeʼ ku núupkʼebankuntikubaʼob, ku adorartikoʼob yaanal diosoʼob, ku tusik u núupoʼob yéetel yaanal, ku núupchitaloʼob yéetel u yéet xiibiloʼob wa u yéet koʼoleliloʼob, ku yookoloʼob yéetel ku káaltaloʼob. Baʼaleʼ Pabloeʼ tu yaʼalajtiʼob: «Teʼexeʼ [...] tsʼoʼok a pʼoʼoboleʼex» (xokaʼak 1 Corintoiloʼob 6:9-11).

17. ¿Bix tsʼoʼok u yáantaʼal yaʼab máakoʼob tumen le baʼax ku kaʼansik le Bibliaoʼ?

17 Le máaxoʼob maʼatech u meyajtkoʼob Diosoʼ maʼ maʼalob bix u nuʼuktik u kuxtaloʼobiʼ. Maʼ xaaneʼ chéen tu juunaloʼob ku chʼaʼatuklikoʼob baʼax ken u beetoʼob wa ku beetkoʼob chéen le baʼax ku yilik u beetaʼal tumen u maasiloʼ, jeʼex u beetaʼal kaʼach tumen le corintoiloʼob táanil tiʼ u káajal u meyajtkoʼob Diosoʼ (Efe. 4:14). Baʼaleʼ u kʼaj óoltik máak le baʼaxoʼob ku kaʼansik le Biblia yéetel le baʼaxoʼob ku yaʼalik u beetik Diosoʼ jach ku yáantaj. Le máaxoʼob beetik le baʼax ku yaʼalik le Bibliaoʼ ku maʼalobkíintik u kuxtaloʼob (Col. 3:5-10; Heb. 4:12). Yaʼab sukuʼunoʼobeʼ, táanil tiʼ u káajal u meyajtkoʼob Jéeobaeʼ, ku binoʼob kaʼach chéen tu paach u kʼaakʼas tsʼíibolaloʼob. Ku yaʼalikoʼobeʼ minaʼan kiʼimak óolal tiʼob kaʼachi, baʼaleʼ ka ookoʼob ichil u kaajal Dios yéetel ka joʼopʼ u beetkoʼob baʼax ku yaʼalikeʼ yanchaj kiʼimak óolal tiʼob.

18. ¿Baʼaxoʼob tu muʼyajtaj utúul x-chʼúupal, yéetel baʼax ku kaʼansiktoʼon leloʼ?

18 Baʼaleʼ le máaxoʼob pʼatik u kaajal Jéeoba ku keʼetel yéetel «jaʼ tuʼux mix baʼal jeʼel u beetik toʼon looboʼ», jach ku yaatal tu yóoloʼob. Tuukulnakoʼon tiʼ baʼax tu beetaj Tania utúul kiik tu kʼaj óoltaj u jaajil desde tu chichnil, baʼaleʼ le ka tu tsʼáaj 16 jaʼaboʼob tiʼeʼ tu chaʼaj u náachkuntaʼal tumen «le baʼaxoʼob jatsʼutstak ku tsʼáaik le yóokʼol kaabaʼ». * Baʼaleʼ lelaʼ jach yaʼab muʼyajil tu taasaj tiʼ, yáaxeʼ pʼáat embarazadai kex maʼ u kʼáat kaʼachiʼ yéetel tu abortarta. Bejlaʼeʼ ku yaʼalik: «Le óoxpʼéel jaʼaboʼob náachchajen tiʼ u kaajal Jéeobaoʼ tu taasajten talmiloʼob mix bikʼin kun tuʼubulten. Upʼéel baʼal jach chiʼichnakkúuntken mantatsʼeʼ letiʼe úuchik in kíimsik in hijooʼ. [...] In wojel yaan táankelem yéetel x-lóoʼbayan paalaloʼob u kʼáat u túuntoʼob le baʼaxoʼob ku tsʼáaik le yóokʼol kʼaabaʼ. Baʼaleʼ kin waʼaliktiʼob: “¡Maʼ a beetkeʼex!”. Maʼ xaaneʼ tu káajbaleʼ jatsʼuts u yilaʼal, baʼaleʼ ken tsʼoʼokkeʼ jach yaʼab muʼyajil ku taasik. Le yóokʼol kaabaʼ chéen ku taasik muʼyajiloʼob. Yoʼolal baʼax tsʼoʼok u yúuchulteneʼ kin waʼalikteʼex. Pʼáateneʼex ichil u kaajal Jéeoba. Chéen tiʼ jeʼel u yantalteʼex kiʼimak óolaleʼ».

19, 20. ¿Bix k-kanáantaʼal ichil u kaajal Jéeoba, yéetel baʼax unaj k-beetik utiaʼal k-kanáantaʼaliʼ?

19 ¿Baʼax jeʼel u yúuchultoʼon wa ka náachchajkoʼon tiʼ u kaajal Jéeobaeʼ? Yaʼabeʼ ku sajaktaloʼob tak chéen u tuklikoʼob lelaʼ, tumen ku kʼaʼajaltiʼob bix kuxlikoʼob kaʼach táanil tiʼ u kʼaj óoltkoʼob u jaajil (Juan 6:68, 69). Utiaʼal maʼ u xuʼulul k-kanáantaʼal yéetel maʼ k-muʼyajtik le talmiloʼob yaan tu kʼasaʼan yóokʼol kaab Satanasaʼ, maʼ unaj k-náachkuntikba tiʼ le sukuʼunoʼoboʼ. Baʼaxeʼ unaj k-bisikba tu yéeteloʼob yéetel unaj k-bin mantatsʼ teʼ muchʼtáambaloʼoboʼ, lelaʼ jeʼel u yáantkoʼon utiaʼal maʼ u tuʼubultoʼon le utsiloʼob ku taasik u beetaʼal le baʼax ku yaʼalik le Bibliaoʼ. ¿Máasaʼ jach yaan baʼax oʼolal k-nojbeʼenkúuntik Jéeoba «tu táan tuláakal» le máaxoʼob meyajtik, jeʼex tu beetil le salmistaoʼ? (Sal. 35:18.)

20 U jaajileʼ tuláakal le máaxoʼob meyajtik Jéeobaoʼ ku muʼyajtkoʼob wa baʼax talmil ku beetik u yeʼeskoʼob wa chúukaʼan u yóoloʼob tiʼ. Teʼ súutukiloʼob beyoʼ maʼ xaaneʼ chéen kʼaʼabéet u líiʼsaʼal u yóoloʼob. ¿Bix jeʼel u yáantaj cada utúul teʼ múuchʼuliloʼ? Le uláakʼ xookoʼ yaan u yeʼesik bix jeʼel k-áantik yéetel k-líiʼsik u yóol le sukuʼunoʼoboʼ (1 Tes. 5:11).

[Tsolajiloʼob]

^ xóot’ol 18 Kʼexaʼan u kʼaabaʼ.

¿Baʼax jeʼel a núukikeʼ?

• ¿Baʼax k-kanik tiʼ le baʼax úuch tiʼ le máax tsʼíibt le Salmo 73?

• ¿Baʼax k-kanik tiʼ le baʼax úuch tiʼ Dinaoʼ?

• ¿Tiʼ baʼaxoʼob ku kanáantkoʼon u kaajal Jéeoba?

[U kʼáatchiʼiloʼob le xookoʼ]

[U tsolajil le oochel teʼ táan juʼun 7]

Báabnen ich «jaʼ tuʼux mix baʼal jeʼel u beetiktech loobeʼ»: maʼ náachtal tiʼ u kaajal Jéeoba