Xeen tiʼ baʼax ku taasik

Xeen tu cuadroil baʼax ku taasik

Kʼáatchiʼob ku beetaʼal

Kʼáatchiʼob ku beetaʼal

Kʼáatchiʼob ku beetaʼal

¿Jeʼel wa u páajtal u yojéeltaʼal jach baʼax hora ka baʼaj Jesucristo teʼ cheʼoʼ?

Le kʼáatchiʼaʼ ku beetaʼal tumen ku yilaʼal bey maʼ junpʼéeliliʼ baʼax ku yaʼalik u Evangelioil Marcos yéetel Juan yoʼolal kíimik Jesusiʼ. Marcoseʼ ku yaʼalikeʼ «las nueve kʼiin» ka bajaʼab teʼ cheʼoʼ (Mar. 15:25). Baʼaleʼ Juaneʼ ku yaʼalikeʼ «míin chúumuk kʼiin» ka kʼuʼub Jesús tiʼ le judíoʼob tumen Pilato utiaʼal u bajkoʼob teʼ cheʼoʼ (Juan 19:14-16). Kex le máaxoʼob tsolik u tʼaaniloʼob le Biblia tsʼoʼok u yaʼalikoʼob jejeláas baʼaloʼob yoʼolal le baʼax ku yaʼalik le tekstoʼobaʼ, u jaajileʼ le Bibliaoʼ maʼatech u yaʼalik yaʼab baʼaxoʼob yoʼolal lelaʼ. Kex beyoʼ, le bix u pʼisaʼal le tiempo tu kʼiiniloʼob Jesusoʼ jeʼel u yáantkoʼon k-naʼateʼ.

Teʼ yáax siglooʼ, le judíoʼoboʼ ku jatskoʼob le kʼiin ichil le 12 horas sáasiloʼ, desde le ken tíipʼik le Kʼiinoʼ (Juan 11:9). Le oʼolal le ken u yaʼal «láas nueve kʼiineʼ», utiaʼal le judíoʼob kaʼachoʼ hora óoxpʼéel, lelaʼ ku káajal u xoʼokol desde las ocho tak las nueve jaʼatskab, yéetel le «chúumuk kʼiin» ku yaʼalikoʼ letiʼe hora seis tiʼ le judíoʼoboʼ, lelaʼ ku tsʼoʼokol chúumuk kʼiin. Baʼaleʼ u yorail u jóokʼol le Kʼiin yéetel u yorail u tʼúubuloʼ ku kʼexpajal ichil junpʼéel jaʼab, le oʼolal yaan kʼiineʼ maas nojoch wa chichan u táan kʼiin. Tsʼoʼoleʼ teʼ kʼiinoʼob ka tsʼíibtaʼab le Bibliaoʼ, chéen le bix yanil le Kʼiin áantik máak u yil bey baʼax horaoʼ, le oʼolal chéen tukultbil u beetaʼal bey baʼax horaeʼ. Le oʼolal ken u yaʼal le Kiliʼich Tsʼíiboʼob ich Griego le hora óoxpʼéel, seis wa nueveoʼ, chéen letiʼe baʼax hora ku tuklaʼaloʼ (Mat. 20:3, 5; Hch. 10:3, 9, 30). Le máaxoʼob tsʼíibt le Bibliaoʼ chéen horaʼob chúukaʼantak tu chʼaʼchiʼitoʼob utiaʼal u yaʼalikoʼob bey baʼax hora ka úuch junpʼéel baʼaleʼ, le oʼolal ku yaʼalikoʼob «míin launa kʼiin», lelaʼ hora siete utiaʼal le judíoʼoboʼ (Juan 4:52).

Le máaxoʼob tsʼíibt le Evangelioʼoboʼ junpʼéeliliʼ hora ku chʼaʼchiʼitkoʼob ken tʼaanakoʼob tiʼ le baʼaxoʼob úuch teʼ kʼiin ka kíimsaʼab Jesusoʼ. Tu kantúuliloʼobeʼ ku yaʼalikoʼob tsʼokaʼaniliʼ u sáastal ka tu muchʼuba le j-kʼiinoʼob yéetel u nuuktakil le judíoʼob utiaʼal u kʼubkoʼob Jesús tiʼ Poncio Pilatooʼ (Mat. 27:1; Mar. 15:1; Luc. 22:66; Juan 18:28). Tsʼoʼoleʼ Mateo, Marcos yéetel Lucaseʼ ku yaʼalikoʼobeʼ «chúumuk kʼiin» le ka tsʼoʼok u tsʼaʼabal Jesús teʼ cheʼoʼ, éeʼjochʼeʼenchaj tuláakal tuʼux «tak láas tres [wa hora nueve] u binbal kʼiin» (Mat. 27:45, 46; Mar. 15:33, 34; Luc. 23:44).

Junpʼéel baʼax unaj u chʼaʼabal en cuentail le ken tʼaanak máak tiʼ le hora ka kíimsaʼab Jesusoʼ táakaʼan le úuchik u jaʼajatsʼaʼaloʼ. Yaan kʼiineʼ ku kíimil le máakoʼob chéen yéetel jaatsʼoʼ. Jesuseʼ jach chich úuchik u jaʼatsʼal, le oʼolal maʼ páajchaj u kuchik le cheʼoʼ, ka tsʼaʼab tiʼ yaanal máak u bise (Luc. 23:26; Juan 19:17). Le táan u jaʼatsʼal Jesús tak le ka baʼaj teʼ cheʼoʼ máan wa jaypʼéel horaʼob. Le oʼolal maʼ junpʼéeliliʼ hora tu chʼaʼchiʼitaj le máaxoʼob tsʼíibt le Evangelioʼoboʼ. Lelaʼ yaan yil yéetel baʼax káaj u chʼaʼik en cuentail le máax tsʼíibtoʼ.

Apóstol Juaneʼ tu tsʼíibtaj u Evangelio yaʼab jaʼaboʼob úuchuk lelaʼ, le oʼolal páajchaj u yilik baʼaxoʼob tsʼíibtaʼab ichil uláakʼ Evangelioʼoboʼ. Kex maʼ junpʼéeliliʼ le hora ku yaʼalik yéetel le tu yaʼalaj Marcosoʼ, ku yeʼesikeʼ maʼ chéen tu jel tsʼíibtaj le baʼax tsʼoʼok u yáax aʼalaʼaloʼ. Tu kaʼapʼéel Evangelioil tsʼíibtaʼab yáanal u nuʼuktaj Dios. Kex le Biblia maʼatech u yaʼalik u maasil baʼax jeʼel u yáantkoʼon k-il baʼaxten yaanal hora tu chʼaʼchiʼitoʼobeʼ, jeʼel u béeytal k-kʼubik k-óol tiʼ le baʼax ku yaʼalikoʼ.