Xeen tiʼ baʼax ku taasik

Xeen tu cuadroil baʼax ku taasik

Unaj k-áantkoʼob u beetoʼob u maasil meyaj

Unaj k-áantkoʼob u beetoʼob u maasil meyaj

Unaj k-áantkoʼob u beetoʼob u maasil meyaj

«Juntúul j-kaanbal [...] ken tsʼoʼokok u kaanbaleʼ bíin béeyak jeʼel bix [...] u j-kaʼanbesajoʼ.» (LUC. 6:40)

1. ¿Baʼax tu beetaj Jesús utiaʼal u tsʼáaik u chuunpakʼil le múuchʼuliloʼ?

TU TSʼOʼOKBAL le Evangelio tu tsʼíibtaj apóstol Juanoʼ, tu yaʼalaj: «Yaan xan uláakʼ yaʼabkach baʼaloʼob tu beetaj Jesús, wa ka láaj tsʼíibtaʼak jujunpʼéelileʼ, kin tuklikeʼ le libroʼob tuʼux kun tsʼíibtbiloʼ mix tiʼ tuláakal yóokʼol kaab jeʼel u páajtal u yantal tuʼux u tsʼaʼabaloʼobeʼ» (Juan 21:25). Junpʼéel tiʼ le meyajoʼob tu beetaj Cristo ichil le junpʼíit kʼiinoʼob tiaʼan way Luʼumoʼ letiʼe u yéeyik, u kaʼansik yéetel u yaʼalik baʼax meyajil ken u beet le xiiboʼob ken kaʼa xiʼik teʼ kaʼanoʼ. Bey túunoʼ le ka bin teʼ kaʼan tu jaʼabil 33 tiʼ le yáax siglooʼ, tsʼokaʼaniliʼ u tsʼáaik u chuunpakʼiloʼob le múuchʼulil séeb úuchik u yaʼabtaloʼ (Hch. 2:41, 42; 4:4; 6:7).

2, 3. 1) ¿Baʼaxten jach kʼaʼabéet u tsʼáaik u yóol u maasil xiiboʼob tsʼoʼok u yokjaʼob u kan u beetoʼob u maasil meyajoʼob teʼ múuchʼuliloʼ? 2) ¿Baʼax ken k-il teʼ xookaʼ?

2 Bejlaʼeʼ yaan maas tiʼ siete millones j-kʼaʼaytajoʼob ichil maas tiʼ cien mil múuchʼuliloʼob, le oʼolal jach kʼaʼabéet xiiboʼob utiaʼal u tsʼáaikoʼob nuʼuktaj. Jach kʼaʼabéet u yáantaj yaʼab ancianoʼob. Le sukuʼun ku tsʼáaik u yóol u beet u ancianoiloʼ jach maʼalob baʼax ku tsʼíiboltik, tumen «junpʼéel maʼalob meyaj u kʼáat u beete» (1 Tim. 3:1).

3 Tuláakal le máaxoʼob ku tsʼaʼabal u beet wa baʼax meyajil teʼ múuchʼuliloʼ, ku kʼaʼabéettal u beetkoʼob baʼax ku kʼáataʼaltiʼob. Maʼ chéen tumen kaʼanchajaʼan u xookiʼ wa tumen yaʼab baʼaxoʼob tsʼoʼok u yilik ichil u kuxtaliʼ. Baʼaxeʼ kʼaʼabéet u beetik le baʼaxoʼob ku yaʼalik le Bibliaoʼ. Maʼ chéen ku chʼaʼabal en cuentail le bix u beetik wa baʼax meyajiloʼ, baʼaxeʼ ku yilaʼal le bix u yeʼesik jatsʼuts modosoʼ. ¿Bix jeʼel u yáantaʼal le xiiboʼob utiaʼal u kanik u beetoʼob tubeel le meyajoʼob ku tsʼaʼabaltiʼoboʼ? Cristoeʼ tu yaʼalaj: «Juntúul j-kaanbal [...] ken tsʼoʼokok u kaanbaleʼ bíin béeyak jeʼel bix [...] u j-kaʼanbesajoʼ» (Luc. 6:40). Le xookaʼ yaan u yeʼesik le jejeláas bix úuchik u yáantik u disipuloʼob Jesús, le Nojoch j-Kaʼansaj, utiaʼal u beetkoʼob uláakʼ meyajoʼob, yéetel yaan u yeʼesik bix jeʼel k-beetik jeʼex tu beetiloʼ.

«Táan in waʼalikteʼexeʼ in amigoʼex»

4. ¿Bix tu yeʼesil Jesús u amigo u disipuloʼob?

4 Jesuseʼ maʼ tu taasaj mix baʼalil u disipuloʼoboʼ, baʼaxeʼ tu yiloʼob bey u amigoʼobeʼ. Tu máansaj yaʼab tiempo tu yéeteloʼob yéetel tu kʼubaj u yóol tiʼ letiʼob. Le oʼolal tu yaʼalajtiʼob: «Tsʼoʼok in tsʼáaik a wojéelteʼex tuláakal baʼax tu yaʼalajten in Taata» (xokaʼak Juan 15:15). Maʼ xaaneʼ jach kiʼimakchaj u yóoloʼob le ka núukaʼab le kʼáatchiʼ tu beetoʼobaʼ: «¿Baʼax chíikulal ku bin eʼesik a taalbal yéetel ken xuʼuluk yóokʼol kaab?» (Mat. 24:3, 4). Tsʼoʼoleʼ Cristoeʼ maʼ tu taʼakajtiʼob baʼaxoʼob ku tuklik yéetel bix u yuʼubikubaiʼ. Jeʼex teʼ áakʼab taʼaytak u kʼuʼubul utiaʼal kíimsbiloʼ tu bisaj Pedro, Santiago yéetel Juan tu yéetel tu jardinil Getsemaní, letiʼobeʼ tu yiloʼob bix tu yuʼubiluba ka payalchiʼinaj tumen jach chiʼichnakchajaʼan. Maʼ xaaneʼ le óoxtúul apostoloʼobaʼ maʼ tu yuʼuboʼob baʼax tu yaʼalaj ich payalchiʼiʼ, baʼaleʼ tu tsʼáajoʼob cuenta jach talam yanil (Mar. 14:33-38). Tuukulnakoʼon xan bix úuchik u yuʼubikubaʼob le ka tsʼaʼab u páajtalil u yilkoʼob le transfiguracionoʼ (Mar. 9:2-8; 2 Ped. 1:16-18). Jeʼex túun k-ilkoʼ jach maʼalob úuchik u biskubaʼob yéetel Jesús, leloʼ le áantoʼob le ka tu kʼamoʼob nukuch meyajoʼoboʼ.

5. ¿Baʼax ku beetik le ancianoʼob utiaʼal u yáantkoʼob u maasiloʼ?

5 Jeʼex tu beetil Jesuseʼ, le ancianoʼoboʼ ku yáantkoʼob yéetel ku biskubaʼob yéetel u maasil sukuʼunoʼob. Ku yeʼeskoʼob yaabilaj tiʼob, ku kaxtikoʼob u yutsiloʼob yéetel ku máanskoʼob tiempo tu yéeteloʼob. Kex ku kanáantkoʼob maʼ u tsʼáaikoʼob u yojéeltoʼob baʼaxoʼob maʼ unajeʼ, maʼatech u taʼakikoʼob u maasil baʼaloʼob tiʼob. Ku kʼubik u yóoloʼob tiʼ le sukuʼunoʼoboʼ yéetel ku tsikbaltikoʼobtiʼob le baʼax ku yaʼalik le Biblia tsʼoʼok u kankoʼoboʼ. Maʼatech u taaskoʼob mix baʼalil le siervo ministerialoʼob, kex yaan kʼiin maas táankelmoʼob tiʼ letiʼob. Baʼaxeʼ ku yilkoʼob bey máaxoʼob jach u tsʼaamaj u yóoloʼob u meyajtoʼob Dios jeʼel u páajtal u beetkoʼob u maasil meyaj teʼ múuchʼuliloʼ.

«Tsʼoʼok in weʼesikteʼex bix u beetaʼal»

6, 7. ¿Baʼax tu kaʼansaj Jesús tiʼ u disipuloʼob yéetel baʼax tu beetoʼob?

6 Kex u disipuloʼob Jesús jach tu tsʼáaj u yóol u meyajtoʼob Dioseʼ, le bix líiʼsaʼaniloʼob yéetel le baʼaxoʼob suuk u beetaʼal teʼ tuʼux kajaʼanoʼob kaʼachoʼ le nuʼuktik u tuukuloʼob (Mat. 19:9, 10; Luc. 9:46-48; Juan 4:27). Baʼaleʼ letiʼeʼ mix juntéen tu kʼeʼekʼeyoʼob yéetel maʼ láaj hora táan u yaʼaliktiʼob baʼax maʼ maʼalob ku beetkoʼobiʼ. Tsʼoʼoleʼ maʼ tu yaʼalajtiʼob ka u beetoʼob junpʼéel baʼax u yojel maʼ tu páajtal u beetkoʼobiʼ yéetel maʼ tu yaʼalajtiʼobiʼ: «Beeteʼex baʼax kin waʼalik maʼ le baʼax kin beetkoʼ». Baʼaxeʼ tu yeʼesajtiʼob bix unaj u beetkoʼob (xokaʼak Juan 13:15).

7 ¿Baʼax tu kaʼansaj Jesús tiʼ u disipuloʼob? (1 Ped. 2:21.) Tu yilaj u kuxtal chéen yéetel junpʼíit baʼal utiaʼal ka páajchajak u meyajtik u maasil (Luc. 9:58). Tumen u yojel minaʼan tuláakal páajtalil tiʼeʼ, mantatsʼ meyajnajtiʼ le Kiliʼich Tsʼíiboʼob utiaʼal u kaʼansajoʼ (Juan 5:19; 17:14, 17). Jeʼel u páajtal u natsʼkuba máak tu yiknaleʼ, uts, yéetel tu yaabiltaj u maasil (Mat. 19:13-15; Juan 15:12). Yaʼab baʼax tu kanaj u apostoloʼob tiʼ letiʼ. Koʼoneʼex ilik le baʼax tu beetaj Santiagooʼ. Letiʼeʼ mix juntéen tu chʼaʼaj saajkil kex chʼaʼpachtaʼabi, baʼaxeʼ chúukpaj u yóol u meyajt Dios tak ka kíimsaʼabi (Hch. 12:1, 2). Juan xaneʼ jach chúukpaj u yóol ich maas tiʼ sesenta jaʼaboʼob, jeʼex tu beetil Jesuseʼ (Apo. 1:1, 2, 9).

8. ¿Baʼax maʼalob ku kaʼansik le ancianoʼob tiʼ le táankelmoʼob yéetel tiʼ uláakʼ sukuʼunoʼoboʼ?

8 Le ancianoʼoboʼ ku xupkubaʼob tu yoʼolal u maasil, kabal u yóoloʼob yéetel ku yeʼeskoʼob yaabilaj, beyoʼ ku yeʼeskoʼob tiʼ le táankelmoʼob bix unaj u beetkoʼoboʼ (1 Ped. 5:2, 3). Yoʼolal bix u kʼubik u yóoloʼob tiʼ Dios, bix u kaʼansajoʼob, bix u kuxtaloʼob tu táan Dios yéetel bix u kʼaʼaytajoʼobeʼ, kiʼimak u yóoloʼob tumen u maasil sukuʼunoʼobeʼ ku yilik u beetkoʼob xan beyoʼ (Heb. 13:7).

Le baʼax tu yaʼalaj Jesús tiʼ u disipuloʼob le ka tu túuxtoʼob kʼaʼaytajoʼ

9. ¿Baʼax eʼesik Jesuseʼ tu yáantaj u disipuloʼob utiaʼal u páajtal u kʼaʼaytajoʼob?

9 Ka tsʼoʼok u máan kaʼapʼéel jaʼab táan u kʼaʼaytaj Jesuseʼ, utiaʼal u maas yaʼabtal tuʼux ku yúuchul kʼaʼaytajeʼ tu túuxtaj u doce apostoloʼob u beetoʼob le meyajaʼ. Baʼaleʼ táanileʼ tu yaʼalajtiʼob bix ken u beetiloʼob (Mat. 10:5-14). Táanil xan tiʼ u beetik junpʼéel milagro utiaʼal u tséentik u milesil máakoʼobeʼ, tu yaʼalaj tiʼ u apostoloʼob bix u kʼáat ka u muchʼoʼob le máakoʼoboʼ yéetel bix u kʼáat ka tʼoʼoxok le jaanloʼ (Luc. 9:12-17). Jeʼex k-ilkoʼ mantatsʼ tu tsolajtiʼob bix ken u beetiloʼob wa baʼax. Yéetel le baʼax tu kaʼansajtiʼob bey xan yéetel le áantaj tu tsʼáaj le kiliʼich muukʼ tiʼoboʼ, páajchaj u yilkoʼob bix kun seguer le kʼaʼaytaj káaj desde tu jaʼabil 33 tiʼ le yáax siglooʼ.

10, 11. ¿Bix u bin u yáantaʼal u maas meyajt Dios le túumbentakoʼoboʼ?

10 Bejlaʼeʼ juntúul xiibeʼ ku káajal u kaanbal tiʼ Dios ken u kʼam junpʼéel xook tiʼ le Bibliaoʼ. Maʼ xaaneʼ yaan u kʼaʼabéettal u yáantaʼal u maʼalobkíint bix u xook. Jeʼel bix u bin u tsʼáaik u yóol xookeʼ yaan u kʼaʼabéettal u bin u kaʼansaʼal. Ken suukak u bin tiʼ tuláakal le muchʼtáambaloʼoboʼ unaj u yáantaʼal utiaʼal ka táakpajak tiʼ le Escuela utiaʼal k-Kaʼansik u Tʼaan Dios, u beetkuba j-kʼaʼaytaj kex maʼ okjaʼanajaʼaniʼ yéetel u beet uláakʼ meyajoʼob. Ken tsʼoʼokok u yokjaʼeʼ utiaʼal u maas kaʼansaʼaleʼ unaj u chaʼabal u táakpajal tiʼ le meyajoʼob ku beetaʼal teʼ Najil Reinooʼ. Yéetel ken máanak le kʼiinoʼoboʼ jeʼel u páajtal u yaʼalaʼaltiʼ baʼax unaj u beetik utiaʼal ka páajchajak u beetik u siervo ministerialileʼ.

11 Ken aʼalaʼak ka u beet junpʼéel meyaj juntúul xiib okjaʼanajaʼaneʼ, unaj u tsoʼolol tiʼ tumen juntúul anciano bix unaj u beetik. Yaan u yaʼalaʼaltiʼ baʼax ku páaʼtaʼal ka u beete. Wa le sukuʼun talam u yilik le baʼax ku kʼáataʼaltiʼoʼ, le ancianooʼ maʼ unaj u jáan aʼalik wa maʼ tu páajtal u beetik le meyajoʼ. Baʼaxeʼ yaan u yaʼalik baʼax unaj u maas maʼalobkíintik, baʼaxoʼob jeʼel u páajtal u beetkeʼ, yéetel bix jeʼel u páajtal u beetkeʼ. Le ancianoʼoboʼ jach ku kiʼimaktal u yóoloʼob ken kʼaʼamak tumen juntúul xiib le áantaj ku tsʼáaikoʼoboʼ, le oʼolal ku yáantkoʼob yéetel kiʼimak óolal u maasil (Hch. 20:35).

«Le máax yaan u yojéelajeʼ ku tsʼáaik u yóol tiʼ tsolxikinoʼob»

12. ¿Baʼaxten jach maʼalob le tsolnuʼukoʼob tu tsʼáaj Jesusoʼ?

12 Ka tu kaʼansaj Jesús u disipuloʼobeʼ, tu tsolaj u nuʼuk jeʼel bix kʼaʼabéetchajik tiʼ cada juntúuleʼ. Jeʼex le ka kʼáataʼab tumen Santiago yéetel Juan wa u kʼáatoʼob ka éemek kʼáakʼ tu yóokʼol jujuntúul samariailoʼob, tumen maʼ tu kʼamoʼob le maʼalob péektsiloʼ, Jesuseʼ tu tsolaj u nuʼuk tiʼob (Luc. 9:52-55). Yéetel le ka kʼáataʼab tumen u maama le kaʼatúul apostoloʼob ka tsʼaʼabak maas yaʼab páajtalil tiʼob teʼ Reinooʼ, letiʼeʼ tʼaanaj yéetel tu kaʼatúulal utiaʼal u yáantkoʼob u kʼex bix u tuukuloʼob. Tu yaʼalajtiʼob: «Le a kutaleʼex tin x-noʼoj wa tin x-tsʼíikoʼ maʼ teen máax tsʼáaikiʼ, baʼaleʼ le kúuchiloʼobaʼ nuʼukbesaʼan tumen in Taata utiaʼal tsʼaabil tiʼ le máaxoʼob bíin tsʼaʼabakoʼ» (Mat. 20:20-23). Le baʼax ku tsolik Cristo kaʼachoʼ jach séeb u naʼataʼal yéetel jaaj, tsʼoʼoleʼ ku beetik u tuukul u disipuloʼob yéetel le baʼaxoʼob ku yaʼalik le Kiliʼich Tsʼíiboʼoboʼ (Mat. 17:24-27). Mix juntéen tuʼubtiʼ wa yaan baʼax maʼ tu páajtal u beetkoʼob yéetel kʼebanoʼob. Tu tsolaj u nuʼuk tiʼob tumen jach u yaabiltmoʼob (Juan 13:1).

13, 14. 1) ¿Máaxoʼob maases unaj u tsoʼolol u nuʼuk tiʼob? 2) Aʼal jujunpʼéel bix jeʼel u yáantaʼal le sukuʼunoʼob tumen le ancianoʼoboʼ.

13 Tuláakal xiib u kʼáat ka tsʼaʼabak wa baʼax meyajil u beet teʼ múuchʼuliloʼ yaan kʼiineʼ ku kʼaʼabéettal u tsoʼolol u nuʼuk tiʼ. Proverbios 12:15 ku yaʼalik: «Le máax yaan u yojéelajeʼ ku tsʼáaik u yóol tiʼ tsolxikinoʼob». Lelaʼ bey úuchik u yilik juntúul táankelem sukuʼun, letiʼeʼ ku yaʼalik: «Baʼax talam in wilkeʼ in kʼamik yaan baʼaxoʼob maʼ maʼalob kin beetkiʼ. Le baʼaxoʼob tu yaʼalajten juntúul ancianooʼ tu yáanten in wil tuláakal jeʼex unajeʼ».

14 Ken ilaʼak tumen le ancianoʼob maʼ tu jach tsʼáaik u yóol u meyajt Dios juntúul sukuʼun yoʼolal baʼaxoʼob maʼ jach maʼalobtak ku beetkeʼ, unaj u yilik u yáantkoʼob yéetel yaabilaj (Gal. 6:1). Maʼ xaaneʼ ku kʼaʼabéettal xan u tsolkoʼob u nuʼuk tiʼ juntúul sukuʼun yoʼolal bix u modos. ¿Baʼax unaj u beetik juntúul anciano wa ku yilik juntúul sukuʼuneʼ maʼatech u jach tsʼáaik u yóol? Unaj u kʼaʼajsiktiʼeʼ Jesuseʼ jach tu tsʼáaj u yóol u kʼaʼayt le Reinooʼ yéetel tu yaʼalaj ka kaʼansaʼak uláakʼ máakoʼob (Mat. 28:19, 20; Luc. 8:1). ¿Kux túun wa ku yilik ku tsʼíiboltik u yantal yaʼab baʼaloʼob tiʼ? Maʼalob ka kʼaʼajsaʼaktiʼeʼ Jesuseʼ tu yeʼesaj tiʼ u disipuloʼob maʼ maʼalob ka u taasubaʼob noj baʼaliliʼ (Luc. 22:24-27). Yéetel ¿bix jeʼel u yáantaʼal juntúul máax talam u yilik u perdonartik baʼax ku beetaʼaltiʼeʼ? Unaj u xoʼokol tu yéetel le kettʼaan tiʼ le palitsil maʼ tu yóotaj u perdonart junpʼíit baʼax pʼaxaʼantiʼ, kex maas yaʼab le perdonartaʼab tiʼoʼ (Mat. 18:21-35). Ken kʼaʼabéetchajak u tsoʼolol u nuʼuk tiʼ wa máaxeʼ, unaj u beetaʼal tu séebaʼanil (xokaʼak Proverbios 27:9).

Maʼ u xuʼulul a tsʼáaik a wóol

15. ¿Bix u yáantaj le familia utiaʼal u beetaʼal le meyajoʼob kʼaʼabéet teʼ múuchʼulil tumen le xiiboʼoboʼ?

15 Kex letiʼe ancianoʼob maas unaj u yáantkoʼob le xiiboʼob utiaʼal u beetkoʼob u maasil meyajoʼob teʼ múuchʼuliloʼ, jeʼel u páajtal u yáantaj xan u maasileʼ. Jeʼex u familiaeʼ jach nojoch áantaj jeʼel u páajtal u tsʼáaiktiʼeʼ. Yéetel wa tsʼoʼok u tsʼaʼabal u beet u ancianoileʼ, kʼaʼabéet u yáantaʼal tumen u yatan yéetel u paalal. U jaajileʼ maʼ tu páajtal u beetik u meyaj teʼ múuchʼulil wa maʼ u tsʼaʼabal tiempo tiʼ tumen u familiaoʼ. Le bix u yáantaj le familiaoʼ ku tsʼáaik u páajtalil u beetik yéetel kiʼimak óolal le meyajoʼob tsʼaʼantiʼoʼ, tsʼoʼoleʼ u maasil sukuʼunoʼob teʼ múuchʼuliloʼ yaan u xan u kiʼimaktal u yóoloʼob (Pro. 15:20; 31:10, 23).

16. 1) ¿Máax maas unaj u tsʼáaik u yóol utiaʼal u tsʼaʼabal u maasil meyaj tiʼ juntúul xiib? 2) ¿Bix u yeʼesik juntúul xiib u kʼáat u beet uláakʼ meyajoʼob teʼ múuchʼuliloʼ?

16 Kex jeʼel u páajtal u yáantaʼal tumen u maasileʼ, utiaʼal ka tsʼaʼabak u maasil meyaj u beet teʼ múuchʼuliloʼ, letiʼ kʼaʼabéet u tsʼáaik u yóol u beete (xokaʼak Galaciailoʼob 6:5). Baʼaleʼ maʼ kʼaʼabéet wa siervo ministerial wa anciano utiaʼal ka páajchajak u yáantik u maasil yéetel u tsʼáaik u yóol teʼ kʼaʼaytajoʼ. Le Bibliaoʼ ku yaʼalikeʼ le sukuʼunoʼob u kʼáat u beet u siervo ministerialiloʼob wa u ancianoiloʼoboʼ, yaan uláakʼ baʼax kʼaʼabéet u beetkoʼob (1 Tim. 3:1-13; Tito 1:5-9; 1 Ped. 5:1-3). Utiaʼal u beetik le meyajoʼob beyaʼ kʼaʼabéet u maas tsʼáaik u yóol u meyajt Dios. Unaj u xokik le Biblia sáamsamaloʼ, u xakʼalxook tu juunal, u tuukul tiʼ le baʼax ku xokikoʼ, u payalchiʼ tu jaajil u yóol yéetel u tsʼáaik u yóol teʼ kʼaʼaytajoʼ. Beyoʼ yaan u beetik le baʼax tu yaʼalaj Pablo tiʼ Timoteoaʼ: «Muʼukʼaʼankúuntaba tiʼ a kʼub óolal tiʼ Jajal Dios» (1 Tim. 4:7).

17, 18. ¿Baʼax unaj u beetik le sukuʼun wa ku yuʼubik bey maʼ tu páajtal u beetik uláakʼ meyajoʼob bey xan wa ku yuʼubik maʼ u kʼáat u beetiʼ?

17 Baʼaleʼ ¿kux túun wa juntúul sukuʼun maʼatech u tsʼáaik u yóol u beet uláakʼ meyajoʼob tumen ku yuʼubik bey maʼ kun páajtal u beetkeʼ? Wa beyoʼ maʼalob ka jach tuukulnak tiʼ bix u yáantkoʼon Jéeoba yéetel Jesús. K-Taata yaan teʼ kaʼanoʼ «ku bisik sáamsamal le k-kuuchoʼoboʼ» (Sal. 68:19). Le oʼolal jeʼel u páajtal u yáantik máak u beet uláakʼ meyajoʼobeʼ. Le máax maʼ tsʼaʼabak u beet u siervo ministerialil wa u ancianoileʼ jeʼel u taaktal u beetik uláakʼ meyajoʼob wa ku jach tuukul tiʼ le yaʼab meyaj kʼaʼabéet u beetaʼal tumen le xiiboʼob ichil u kaajal Diosoʼ. Ken jach tuukulnak tiʼ lelaʼ, maʼ xaaneʼ jeʼel u yilik u beetik tuláakal le ku páajtal utiaʼal u xuʼulul u yuʼubik bey maʼ tu páajtal u beetik wa baʼax meyajileʼ. Tsʼoʼoleʼ unaj u kʼáatik kiliʼich muukʼ, lelaʼ jeʼel u yáantik ka yanak jeetsʼelil tiʼeʼ yéetel jeʼel u yáantik u controlartuba utiaʼal ka xuʼuluk u yuʼubik bey maʼ tu páajtal u beetik wa baʼaxeʼ (Luc. 11:13; Gal. 5:22, 23). U yojel xaneʼ Jéeobaeʼ ku yeʼesik u yutsil tiʼ le máaxoʼob ku tsʼáaik u yóoloʼob utiaʼal u maas meyajtikoʼoboʼ.

18 Yaan sukuʼunoʼob tsʼoʼok u yokjaʼobeʼ maʼatech u beetkoʼob mix baʼal utiaʼal u yáantkoʼob u maasil. ¿Baʼax unaj u beetkoʼob wa ku yuʼubikoʼob maʼ u kʼáat u beetoʼob uláakʼ meyajoʼob teʼ múuchʼuliloʼ? Apóstol Pabloeʼ ku yaʼalik: «Jajal Dios máax tsʼáaikteʼex le maʼalob tsʼíibolaloʼoboʼ, yéetel ku yáantkeʼex utiaʼal a tsʼoʼokbeskeʼex» (Fili. 2:13). Jeʼex túun k-ilkoʼ, Jéeoba péekskoʼon utiaʼal k-áantik u maasil, yéetel ku meyajtiʼ u kiliʼich muukʼ utiaʼal u péeksik jeʼel máaxak sukuʼunil utiaʼal u meyajte (Fili. 4:13). Tsʼoʼoleʼ jeʼel u páajtal k-kʼáatiktiʼ mantatsʼ ka u yáantoʼon k-beet baʼax maʼalobeʼ (Sal. 25:4, 5).

19. ¿Baʼax u kʼáat u yaʼal yaan u yantal «siete u nuukiloʼob baʼateʼel yéetel ocho máakoʼob jach kʼaʼabéetoʼob»?

19 Jéeobaeʼ ku bendecirtik le ancianoʼob ku tsʼáaik u yóol u yáantoʼob u maasil xiiboʼoboʼ. Yéetel ku bendecirtik le máaxoʼob ku chaʼik u yáantaʼaloʼob yéetel ku tsʼáaik u yóol u beetoʼob uláakʼ meyajoʼob teʼ múuchʼuliloʼ. Le Bibliaoʼ ku yaʼalikeʼ yaan u beetik u yantal «siete u nuukiloʼob baʼateʼel yéetel ocho máakoʼob jach kʼaʼabéetoʼob», lelaʼ u kʼáat u yaʼaleʼ tuláakal le xiiboʼob beetik le meyajoʼob kʼaʼabéet ichil u kaajaloʼ (Miq. 5:5). ¿Máasaʼ jach kiʼimak k-óol tumen yaʼab xiiboʼob táan u yáantaʼaloʼob utiaʼal u beetoʼob u maasil meyaj yéetel táan xan u tsʼáaik u yóol u beetoʼob tak le bukaʼaj ku páajtal utiaʼal u nojbeʼenil Jéeobaeʼ?

¿Baʼax jeʼel k-núukikeʼ?

• ¿Bix úuchik u yáantik Jesús u disipuloʼob utiaʼal u beetoʼob uláakʼ meyajoʼob?

• ¿Bix jeʼel u beetik le ancianoʼob jeʼex Cristo ken u yáantoʼob le xiiboʼob utiaʼal u beetoʼob uláakʼ meyajoʼob teʼ múuchʼuliloʼ?

• ¿Bix jeʼel u yáantaʼal le íichamtsil tumen u familia utiaʼal u maas meyajtik Diosoʼ?

• ¿Bix jeʼel u yeʼesik juntúul xiib u kʼáat u beet u maasil meyaj teʼ múuchʼuliloʼ?

[U kʼáatchiʼiloʼob le xookoʼ]

[Fotoʼob yaan teʼ táan juʼun 31]

¿Bix jeʼel k-áantik le máax k-tsʼáaik xook tiʼ u kʼáat u maas meyajt Diosoʼ?

[Foto yaan teʼ táan juʼun 32]

¿Bix u yeʼesik le xiiboʼob u kʼáat u beetoʼob uláakʼ meyajoʼoboʼ?