Xeen tiʼ baʼax ku taasik

Xeen tu cuadroil baʼax ku taasik

¿A wojel wa?

¿A wojel wa?

¿A wojel wa?

¿Baʼax meyajiloʼob ku beetik kaʼach Jesús bey carpinteroileʼ?

Jesuseʼ tiʼ José tu kanaj le meyajaʼ. Le oʼolal le ka káaj u kʼaʼaytaj le yaan «treinta jaʼaboʼob» tiʼoʼ kʼaj óolaʼan bey carpinteroeʼ, maʼ chéen bey «u paal» le carpinterooʼ (Lucas 3:23; Mateo 13:55; Marcos 6:3).

Maʼ xaaneʼ le tuʼux kajakbal kaʼachoʼ jach yaʼab u meyaj baʼaloʼob beetaʼan yéetel cheʼ utiaʼal u arartaʼal le luʼumoʼ. Tsʼoʼoleʼ le carpinteroʼoboʼ ku beetkoʼob mesaʼob, sillaʼob, kʼáancheʼob, baúloʼob, joonajoʼob, ventanaʼob, trancaʼob yéetel vigaʼob de cheʼ. Bey túunoʼ jeʼel u páajtal k-aʼalikeʼ ku táakpajloʼob utiaʼal u beetaʼal upʼéel naj.

Utiaʼal u chʼakkoʼob le cheʼoboʼ ku meyajtiʼob le báatoʼ, lelaʼ upʼéel baʼax tu chʼaʼachiʼitaj Juan Bautista tiʼ upʼéel kettʼaan. Le ken tsʼoʼokok kaʼach u chʼakkoʼob le cheʼoboʼ yaan kaʼapʼéel baʼax jeʼel u páajtal u beetkoʼobeʼ: u beetkoʼob u vigasi teʼeloʼ wa u biskoʼob u xotoʼob tu talleroʼob. Le oʼolal le máaxoʼob beetik le meyajaʼ jach kʼaʼabéet yaan u muukʼoʼob (Mateo 3:10). Isaíaseʼ tu yaʼalaj uláakʼ baʼaxoʼob ku meyaj tiʼ le carpinteroʼob tu kʼiiniloʼ: «Ku chʼaʼik u [pʼisib] utiaʼal u jóokʼesik u pʼiisiloʼob, ku chíikultik yéetel tsʼíib bix u najmal u póolik, ku tsʼoʼokoleʼ ku machik u nuʼukul póol cheʼeʼ ku póolik» (Isaías 44:13). Le arqueologoʼoboʼ tsʼoʼok u yilkoʼobeʼ úuchileʼ meyajnaj xan tiʼ le máakoʼob serruchoʼob, martilloʼob beetaʼan yéetel tuunich bey xan clavos de bronce (Éxodo 21:6; Isaías 10:15; Jeremías 10:4). Le oʼolal jeʼel u páajtal k-aʼalikeʼ meyajnaj xan le nuʼukuloʼob tiʼ Jesusaʼ.

¿Máaxoʼob le «j-kanan taakʼinoʼob» tu yaʼalaj Jesusoʼ, yéetel bix le meyaj ku beetkoʼob kaʼachoʼ?

Tiʼ upʼéel kettʼaaneʼ Jesuseʼ tʼaanaj tiʼ utúul palitsil maʼ tu meyajtaj le taakʼin tsʼaʼabtiʼ tumen u tsʼuuliloʼ. Le oʼolal le tsʼuuloʼ tu yaʼalajtiʼ: «U náajmal kaʼach a [tsʼáaik] in taakʼin tiʼ le j-kanan taakʼinoʼob, utiaʼal ken taalakeneʼ, kin kʼamik baʼax in tiaʼal yéetel [u] náajalil» (Mateo 25:27, LTN).

Teʼ kʼiinoʼob jeʼeloʼ minaʼan nukuch bancoʼob jeʼex le yanoʼob bejlaʼoʼ. Baʼaleʼ yaan kaʼach «j-kanan taakʼinoʼob»; letiʼobeʼ ku boʼotikoʼob u interesi le taakʼin ku tsʼaʼabal u líiʼsoʼoboʼ yéetel ku tsʼáaikoʼob xan taakʼin majáantbil, baʼaleʼ ku cobrarkoʼob xan u interesi. Le libro The Anchor Bible Dictionary ku yaʼalikeʼ desde teʼ siglo 4 táanil tiʼ u taal Cristooʼ suuk kaʼach u majáantaʼal taakʼin ku cobrartaʼal u interesi. Teʼ jaʼaboʼob tuʼux anchaj jeetsʼelil tiʼ le romailoʼoboʼ, le interés suuk u cobrartaʼal cada jaʼab yoʼolal le taakʼin tsʼaʼan majáantbiloʼ ku chukik 4 tak 6%.

U jaajileʼ le Ley tu tsʼáaj Dios tiʼ le israelitaʼoboʼ ku yaʼalik maʼ unaj u cobrartaʼal interés ken tsʼaʼabak majáantbil taakʼiniʼ (Éxodo 22:25). Baʼaleʼ le baʼax aʼalaʼabaʼ maʼ xaaneʼ chéen unaj u beetaʼal yéetel le máaxoʼob óotsiltakoʼoboʼ. Kex beyoʼ, le kettʼaan tu yaʼalaj Jesusoʼ ku yeʼesikeʼ teʼ kʼiinoʼob jeʼeloʼ le «j-kanan taakʼinoʼo[boʼ]» suuk kaʼach u boʼotikoʼob u interesi le taakʼin ku tsʼaʼabal u líiʼsoʼoboʼ. Lelaʼ ku yeʼesiktoʼoneʼ ken kaʼansajnak kaʼach Jesuseʼ ku tʼaan tiʼ baʼax kʼaj óolaʼan tumen le máaxoʼob chʼenxikintkoʼ.