Guiropa libru stiʼ Samuel 5:1-25

  • Bíʼnicabe David rey stiʼ guidubi guidxi Israel (1-5)

  • Biʼniʼ ganárcabe Jerusalén (6-16)

    • Sion, Xquidxi David (7)

  • Biʼniʼ ganar David ca filisteu (17-25)

5  Gudiʼdiʼ si ti tiempu, guyé guiráʼ ca tribu stiʼ Israel ndaaniʼ guidxi Hebrón ra nuu David ne gúdxicaʼ laabe: «¡Raríʼ nuudu! Tobi si rini laanu.  Maca dede dxiqué, dxi naca Saúl rey stidu, lii nga guzaníruluʼ nezalú guidxi Israel cada biaje guyecaʼ lu guerra.* Ne gudxi Jehová lii: “Zácaluʼ pastor stiʼ xquidxeʼ Israel ne zácaluʼ xaíque stiʼ Israel”».  Zaqué nga guyé ca hombre huaniisi stiʼ guidxi Israel ndaaniʼ guidxi Hebrón ra nuu rey que. Ne biʼniné rey David laacabe ti tratu nezalú Jehová ndaaniʼ guidxi Hebrón. Despué bíʼnicabe* David rey stiʼ guidxi Israel.  Napa David 30 iza dxi guca rey ne biʼniʼ mandarbe 40 iza.  Dede ndaaniʼ guidxi Hebrón biʼniʼ mandarbe Judá gadxe iza ne xhoopaʼ beeu, ne dede ndaaniʼ guidxi Jerusalén biʼniʼ mandarbe guidubi naca Israel ne Judá 33 iza.  De raqué biree rey que ne ca xpinni zecaʼ Jerusalén zitindenecaʼ ca jebuseu ni nabeza lu ca layú que. Peru biʼniʼ burla ca jebuseu que David ne gúdxicaʼ laabe: «¡Qué ziuu dxi chuʼluʼ raríʼ! Dede ca ni qué ruuyaʼ ne ca ni nachiitaʼ ñee zaládxicaʼ lii». Purtiʼ guníʼ íquecaʼ: «Qué ziuu dxi chuʼ David raríʼ».  Peru biʼniʼ ganar David guidxi Sion, ti guidxi nadipaʼ, ne yanna maʼ beeda gácani xquidxi David.  Dxi que guníʼ David: «¡Guiráʼ ca ni chigucaalú ca jebuseu, naquiiñeʼ tídicaʼ ndaaniʼ túnel nisa ca para guuticaʼ “ca ni nachiitaʼ ñee ne ca ni qué ruuyaʼ”, ca ni nanalaʼdxiʼ David!». Nga runi riníʼcabe: «Qué ziuu ca ciegu ne ca ni nachiitaʼ ñee ndaaniʼ yoo».  Para biaana David ndaaniʼ guidxi Sion ne raqué guleza, ne gulee lácabe* ni xquidxi David, ne bizulú bicuibe caadxi edificiu de ra ruzulú loma* que para dentru. 10  Ra zidiʼdiʼ dxi bidale ca xpinni David ne guyuu Jehová, Dios stiʼ ca ejércitu, gaxha de laabe. 11  De raqué, biseendaʼ Hiram rey stiʼ Tiro caadxi hombre ra nuu David. Laaca biseendabe yaga cedru, carpinteru, albañil para guindisaʼ muru, ne bicuícabe ti yoo* para David. 12  Ne bidii David cuenta Jehová peʼ nga bicuí laabe casi rey ndaaniʼ guidxi Israel, ne biʼniʼ reinu stibe nadipaʼ para gacané Israel, guidxi stiʼ.* 13  Biree si David de ndaaniʼ guidxi Hebrón, gupa jma concubina* ne xheelaʼ ndaaniʼ guidxi Jerusalén ne gupa ca gunaa riʼ xiiñibe, gunaa ne hombre. 14  Ndiʼ nga lá ca xiiñibe ni gúpabe Jerusalén: Samúa, Sobab, Natán, Salomón, 15  Ibhar, Elisúa, Néfeg, Jafía, 16  Elisamá, Eliadá ne Elifélet. 17  Ora gunna ca filisteu maʼ naca David rey stiʼ guidxi Israel, gudxíʼbacaʼ dede ra nuube para chiyúbicaʼ laabe. Peru gunna David ni, ngue runi biétebe ne yegucachilube. 18  Ora yendá ca filisteu que, bireechecaʼ ndaaniʼ valle* stiʼ Refaím. 19  Para gunabadiidxaʼ David Jehová: «¿Ziaaʼ zitindeniáʼ ca filisteu la? ¿Zudiiluʼ laacabe lu nayaʼ la?». Para ná Jehová rabi laabe: «Zaa, guyé, purtiʼ zacaniáʼ lii guni ganarluʼ ca filisteu». 20  Ngue runi guyé David Baal-Perazim ne raqué binitilú laacabe. Ne guníʼ: «Maʼ bixheleʼ Jehová ti neza para naa lade ca enemigu stinneʼ. Casi richeza nisa ti lugar para tidiʼ». Ngue runi gulee labe lugar que Baal-Perazim.* 21  Raqué bisaana ca filisteu que ca bidóʼ sticaʼ ne ziné David ne ca xpinni cani. 22  Despué biguetaʼ gudxiʼbaʼ ca filisteu que ne bireechecaʼ ndaaniʼ valle stiʼ Refaím. 23  De raqué gunabadiidxaʼ David Jehová ne laa bicabi laabe: «Cadi gucaaluluʼ laacabe de frente, sínuque bidii vuelta ne bicaalú laacabe neza déchecabe, frente de ca yagahuiiniʼ bacá. 24  Ora gunadiágaluʼ caxidxi zeeda zácabe lade ca yagahuiiniʼ bacá, cadi guidxíbiluʼ ne bicaalú, purtiʼ Jehová nga chisániru nezaluluʼ para gunitiluluʼ ejércitu stiʼ ca filisteu». 25  Para biʼniʼ David guiráʼ xixé ni biʼniʼ mandar Jehová laa. Gudindenebe ne biitibe ca filisteu dede Gueba hasta Guézer.

Nota

Lit. «lii nga guleeluʼ ne guluuluʼ Israel».
Lit. «bindaatecabe aceite ique».
O zándaca «gulee labe».
O «Montículo». Biiyaʼ glosario.
O «ti palaciu».
Raríʼ caniʼni xquidxi Jehová.
Biiyaʼ glosario.
Laani nga ti lugar ra napampa ni nuu lade dani.
Riníʼ lá riʼ “xpixuaanaʼ ca ni richeza”.