Biiyaʼ guiraʼ ni nuu lu sitiu riʼ

guyé lu índice

Gácanu nadóʼ ne guiénenu binni cásica runi Jiobá ni

Gácanu nadóʼ ne guiénenu binni cásica runi Jiobá ni

«Nayecheʼ riuu tutiica binni ni gusihuinni riene ca pobre» (SAL. 41:1).

DIIDXAʼ RIUUNDAʼ: sjj 130 NE sjj 107

1. ¿Ximodo rusihuinni ca xpinni Dios nadxiisaacaʼ?

LAANU, ca xpinni Dios, nácanu ti familia espiritual ne rihuinni zacá ni purtiʼ nadxiisaanu (1 Juan 4:16, 21). Nuu biaje rúninu stale sacrificiu para gacanenu ca hermanu stinu, peru stale biaje rusihuínninu nadxiinu laacabe pur ca cosa jma nahuiiniʼ ni rúninu pur laacabe, casi ora rábinu laacabe diidxaʼ ni riguu gana laacabe ne ora runi tratarnu laacabe galán. Nga runi pa gácanu nachaʼhuiʼ ne guiénenu ca hermanu stinu la? zusihuínninu nácanu xiiñiʼ Dios ne zinándanu ejemplu stiʼ (Efes. 5:1).

2. ¿Ximodo bisihuinni Jesús nadxii cásica runi Bixhozeʼ ni?

2 Bisihuinni Jesús ca cualidad ni napa Bixhozeʼ. Nga runi gúcabe nadóʼ né binni. Jesús guníʼ: «Latáʼ ra nuaaʼ, guiráʼ cani maʼ bidxaga ne nuáʼ xiixa nanaa, ne zudieeʼ lugar guiziiláʼdxitu». Ne laaca guniʼbe: «Purtiʼ nacaʼ ti binni nadóʼ ne qué rudxiibaʼ laca naa» (Mat. 11:28, 29TNM). Ora rinándanu ejemplu stiʼ Jesús ne rusihuínninu nácanu ti binni ni «riene ca pobre» la? riuulaʼdxiʼ Bixhózenu ni nuu guibáʼ ni rúninu ne ribáninu nayecheʼ (Sal. 41:1). Guidúʼyanu ximodo zanda gusihuínninu riénenu xcaadxi ora runi tratarnu familia stinu, ora runi tratarnu ca hermanu de congregación stinu ne ora runi predicarnu.

GUIÉNENU FAMILIA STINU

3. ¿Ximodo naquiiñeʼ guni tratar ti hombre xheelaʼ? (Biiyaʼ dibuju ni zeeda ra ruzulú tema riʼ).

3 Ndaaniʼ ti familia la? ca primé ni naquiiñeʼ gusihuinni riene xcaadxi nga cani maʼ bichaganáʼ (Efes. 5:25; 6:4). Guzéʼtenu ti ejemplu, Biblia cayabi ca hombre ni maʼ bichaganáʼ: «Lauyubi modo guiene tu xheela tu» (1 Ped. 3:7). Para ganda guiénenu ti binni la? caquiiñeʼ guiníʼ íquenu xi cayuni sentirbe ne ximodo ñuuláʼdxibe ñuni tratárcabe laabe. Ti hombre ni nanna naca xheelaʼ compañera stiʼ ne riene maʼ gadxé guirópacabe la? qué runi menu laabe (Gén. 2:18). Nga runi ricaabe encuenta ni runi sentir xheelabe ne runi tratarbe laa né stale respetu. Ti hermana de Canadá guníʼ: «Qué runi xheelaʼ menu ni runeʼ sentir, ne qué rábibe naa: “Cadi guni sentirluʼ zacá”. Laaca rucaadiágabe naa. Ne ora racanebe naa guieneʼ xiixa ni cadi cayeneʼ la? rúnibe ni né stale cariñu».

4. ¿Ximodo rusihuinni ti hombre riene xheelaʼ pur modo runi tratar xcaadxi gunaa?

4 Ti hombre ni riene xheelaʼ la? ricaa encuenta ca sentimientu stibe ora qué runi coquetear né xcaadxi gunaa ne rizaalaʼdxiʼ laabe jma que xcaadxi. Laaca qué rúnibe cani bizéʼtenu riʼ lu ca red social ne lu ca sitiu de Internet (Job 31:1). Qué rucheenebe xheelabe, cadi purtiʼ si nadxiibe laa sínuque purtiʼ nadxiibe Dios ne nanaláʼdxibe cosa malu (biindaʼ Salmo 19:14; 97:10).

5. ¿Ximodo rusihuinni ti gunaa riene xheelaʼ?

5 Ora rinanda ti hermanu ni maʼ bichaganáʼ ejemplu stiʼ xaíque stiʼ, Jesucristu la? racané ni para gapa xheelaʼ stale respetu laa (Efes. 5:22-25, 33). Ora runi ti hermanu ndiʼ la? riene xheelabe laabe, ti ejemplu nga ora caquiiñeʼ guni tenderbe ca responsabilidad ni nápabe ndaaniʼ congregación o ora nápabe problema ni riguu xizaa laabe. Ti hermanu de Gran Bretaña guníʼ: «Nuu biaje rudii xheelaʼ cuenta ora napaʼ xiixa guendanagana. Peru ni rúnibe nga rinándabe principiu ni zeeda lu Proverbios 20:5, nga runi ribézabe para gabeʼ laabe xi cayacaʼ, peru nuu cosa ni qué zanda gabeʼ laabe».

6. ¿Ximodo zanda gusíʼdinu cani nahuiiniʼ guiénecaʼ xcaadxi, ne ximodo zacané ni laacabe yaʼ?

6 Ora rienesaa ti hombre ne ti gunaa ni maʼ bichaganáʼ la? reeda gácacaʼ ti ejemplu galán para xiiñicaʼ. Peru laaca nápacabe responsabilidad de gusiidicabe xiiñicabe guiénecaʼ xcaadxi. Ti cosa ni zanda gúnicabe nga gábicabe laacaʼ cadi guxooñecaʼ ndaaniʼ Yoo stiʼ Reinu ne ora gaca ti reunión social la? caquiiñeʼ gudiicaʼ lugar guicaa ca hermanu ni maʼ huaniisi guendaró primeru. De guiráʼ ca hermanu ni nuu ra congregación zanda gacanecaʼ ca hermanu riʼ. Guzéʼtenu ti ejemplu, pa ti hombrehuiiniʼ guni xiixa pur laanu, casi pa bixhélebe puertaʼ para tiidinu caquiiñeʼ guni felicitarnu laabe. Pa gúninu ni la? zacané ni laabe ne qué ziuu dxi guiaandaʼ laabe «jma nayeche ni rudii que ni rica» (Hech. 20:35).

GUIÉNENU CA HERMANU NI NUU NDAANIʼ CONGREGACIÓN STINU

7. ¿Ximodo biene Jesús ti hombre ni qué runadiaga, ne xi rusiidiʼ ejemplu stibe laanu?

7 Ti biaje dxi nuu Jesús lu región stiʼ Decápolis «bedané cabe ti hombre nacuaata diaga ne napaapa ruaa ra nuu be» (Mar. 7:31-35). Óraque gucuaabe hombre que «yené be laa ti ladu» ne bisiándabe laa. ¿Xiñee qué nusiándabe hombre riʼ nezalú guiráʼ binni yaʼ? Zándaca purtiʼ bidiibe cuenta zatuilú hombre riʼ purtiʼ qué runadiaga. Laanu qué zanda gúninu milagru, peru caquiiñeʼ ne naquiiñeʼ guiduʼyaʼ chaahuinu necesidad ne cani runi sentir ca hermanu stinu. Sicaríʼ bicaa apóstol Pablo: «Naquiiñe ucáʼ ique nu acané saa nu para ganaxhii nu jma, ne guni nu ni nachaʼhuiʼ» (Heb. 10:24). ¿Ximodo zanda chinándanu ejemplu stiʼ Jesús pur modo biénebe hombre ni qué runadiaga que?

8, 9. ¿Ximodo zanda gusihuínninu riénenu ca hermanu ni maʼ nagola ne cani maʼ huará? Bizeeteʼ caadxi ejemplu.

8 Guiénenu ca hermanu ni maʼ huaniisi ne cani huará. Ca hermanu ni nuu ra congregación rúnicaʼ stipa pur gúnicaʼ jma lu xhiiñaʼ Dios, peru ni jma risaca para laanu nga gannaxhiisaanu (Juan 13:34, 35). Pa nadxiinu ca hermanu ni maʼ huaniisi ne cani huará la? zucaa ni laanu gacanenu laacabe para ganda chécabe reunión ne guni predicárcabe. Ne racanenu laacabe neca maʼ qué zanda gúnicabe biaʼ ñacaláʼdxicabe (Mat. 13:23). Ti hermanu ni zuba lu silla de rueda ni láʼ Michael nabé rudii xquíxepeʼ familia stiʼ ne ca hermanu ni nuu lu grupu de predicación stiʼ purtiʼ racanecaʼ laabe. Sicaríʼ guniʼbe: «Pur racanécabe naa la? randa riaaʼ reunión ne qué rusaanaʼ de guneʼ predicar. Ni jma riuuladxeʼ nga guneʼ predicar ca lugar ra nuu stale binni».

9 Ndaaniʼ stale yoo Betel nuu hermanu ni maʼ nagola ne ni maʼ huará. ¿Ximodo rusihuinni ca hermanu ni nuu encargadu para gapa laacabe riénecaʼ ne nadxiicaʼ laacabe yaʼ? Racané ca hermanu riʼ laacabe para guni predicárcabe pur carta o pur teléfono. Tobi de ca hermanu riʼ nga Bill, nápabe 86 iza ne rucaabe carta para ca binni ni nabeza ca lugar ni nuu zitu de guidxi, sicaríʼ guniʼbe: «Rudieeʼ xquíxepeʼ purtiʼ ti privilegiu nga gucaaʼ carta». Nancy nga sti hermana ni napa casi 90 iza, laa guníʼ: «Para naa la? cadi caguaaʼ siáʼ carta ndaaniʼ ti sobre, cayuneʼ predicar, caquiiñeʼ ganna binni ni dxandíʼ de Dios». Ne sicaríʼ guníʼ Ethel, ti hermana ni gule lu iza 1921: «Todo tiempu cayuubaʼ ladeʼ. Nuu dxi dede raca nagana para naa gacuaaʼ lari». Nin ne guiráʼ ndiʼ la? guizáʼ riuuláʼdxibe guni predicarbe pur teléfono ne nápabe revisita. Ne Barbara ti hermana ni napa 85 iza guníʼ: «Cumu maʼ huaraʼyaʼ la? raca nagana para naa guneʼ predicar gatigá. Peru randa runeʼ predicar binni pur teléfono. ¡Xquíxepeʼ Jiobá!». Menu de ti iza, ti grupu de hermanu ni nadxiinu ni maʼ nagola biʼniʼ predicarcaʼ 1,228 hora, ne bicaacaʼ 6,265 carta, bíʼnicaʼ 2,000 llamada pur teléfono ne gudiizicaʼ 6,315 publicación. ¡Guizáʼ rusiéchecabe Jiobá! (Prov. 27:11).

10. Bizeeteʼ ti modo zanda gacanenu ca hermanu stinu para cueenducaʼ ni galán de ca reunión ni rápanu.

10 Gusihuínninu riénenu ca hermanu ora maʼ nuunu ra reunión. Pa riénenu ca hermanu stinu la? zacanenu laacabe para cueendúcabe ni galán de ca reunión ni rápanu. ¿Ximodo zanda gúninu ni yaʼ? Ti modo nga chindanu tempranu ra reunión para cadi guni distraernu laacabe. Dxandíʼ, zándaca ziuu ni gucueeza laanu ne qué zindanu tempranu. Peru pa nápanu costumbre de chindanu maʼ huadxí la? naquiiñeʼ guiníʼ íquenu xi naquiiñeʼ gúninu para gusihuínninu riénenu ca hermanu stinu. Cadi guiaandaʼ laanu, Jiobá ne Xiiñiʼ nga cani runi invitar laanu (Mat. 18:20). Ne risaca stale guni respetarnu laacabe.

11. ¿Xiñee naquiiñeʼ gúninu ni ná mandatu ni zeeda lu 1 Corintios 14:40?

11 Sti modo rusihuínninu riénenu ca hermanu de congregación stinu nga ora rúninu ni ná mandatu riʼ: «Peru gaca guiráʼ cosa jneza ne gaca cani né orden» (1 Cor. 14:40TNM). Guzéʼtenu ti ejemplu, ca hermanu ni rudii discursu ra reunión la? cadi naquiiñeʼ tiidicabe de tiempu. Pa gúnicabe ni bizéʼtenu riʼ, zusihuínnicabe riénecabe sti hermanu ni raca caber gudii discursu despué de laacabe ne laaca riénecabe guiráʼ hermanu de congregación. ¿Xiñee yaʼ? Purtiʼ zándaca nuu hermanu nabeza zitu de ra Yoo stiʼ Reinu o nuu tu laa napa xidé guni viajar, ne xcaadxi la? cadi Testigu xheelaʼ ne maʼ cabézacabe laacaʼ.

12. ¿Xiñee naquiiñeʼ gusihuínninu riénenu ne nadxiinu ca ancianu? (Biiyaʼ recuadru ni láʼ « Gusihuínninu riénenu ca hermanu ni zaniru ndaaniʼ organización stiʼ Dios»).

12 Ca hermanu ni rapa ca congregación rúnicaʼ dxiiñaʼ nadipaʼ ne runi predicarcaʼ né stale gana, nga runi naquiiñeʼ guni respetarnu laacabe (biindaʼ 1 Tesalonicenses 5:12, 13). Guiranu rudiʼnu xquíxepeʼ laacabe pur ni rúnicabe pur laanu. Nga runi, gacanenu laacabe ra guninenu laacabe dxiiñaʼ, purtiʼ cayápacabe laanu ne nánnacabe zabidxi Dios cuenta laacabe (Heb. 13:7, 17).

GUSIHUÍNNINU RIÉNENU BINNI ORA RUNI PREDICARNU

13. ¿Xi rizíʼdinu pur modo biʼniʼ tratar Jesús binni?

13 Sicaríʼ guníʼ profeta Isaías zaca Jesús: «Qué zaguza chaahuibe nin ti ubaguí ni maʼ caluuza, ne qué zusuiʼbe ti mecha ni mayaca guizuíʼ» (Is. 42:3). Gunnaxhii Jesús binni ne biénebe laacaʼ. Biénebe ximodo cayuni sentir ca binni ni nuu casi ti ubaguí ni maʼ caluuza ne cani naca casi ti mecha stiʼ ti lámpara ni mayaca guizuíʼ. Ngue runi gúcabe nadóʼ, gúpabe paciencia ne biénebe binni. Dede ca baʼduhuiiniʼ biyúbicaʼ chuʼcaʼ ra nuube (Mar. 10:14). Neca qué zanda guiénenu ne gusíʼdinu binni cásica biʼniʼ Jesús la? zanda guiénenu ca binni ni runi predicarnu ne naquiiñeʼ gúninu ni. Guidúʼyanu ximodo guinínenu ca binni ni runi predicarnu, pora ne pabiáʼ tiempu naquiiñeʼ gúninu ni.

14. ¿Xiñee risaca gápanu cuidadu modo guinínenu binni?

14 Ximodo guinínenu binni. Ca dxi stinu riʼ, qué rizaalaʼdxiʼ ca políticu, ca xaíque yuʼduʼ ne ca xaíque stiʼ ca empresa binni purtiʼ nácacaʼ corrupto ne runinacaʼ laacabe, ne pur nga la? stale binni riuu triste (Mat. 9:36). Stale binni qué gapa confianza xcaadxi ne qué gápacaʼ esperanza. Nga runi risaca gusihuínninu nacháʼhuinu ne riénenu laacabe pur modo guininu ne ni gábinu laacabe. Stale biaje rucaadiaga binni laanu cadi pur nánnanu stale o pur jneza modo rusiénenu laacaʼ xiixa, sínuque rúnicabe ni purtiʼ dxandipeʼ rizaaláʼdxinu laacabe ne runi respetarnu laacabe.

15. ¿Ximodo zanda gusihuínninu riénenu ca binni ni runi predicarnu?

15 Nuu stale modo zanda gusihuínninu riénenu ca binni ni runi predicarnu. Guzéʼtenu ti ejemplu, ora rúninu pregunta binni racané ni para gusíʼdinu jma jneza, peru naquiiñeʼ gúninu né diidxaʼ nadóʼ ne respetu. Guzéʼtenu xi bizaaca ti precursor ni cayuni servir ti lugar ra qué riniʼpeʼ binni purtiʼ natuicaʼ. Bidiibe cuenta cadi naquiiñeʼ guinabadiidxabe ni qué zanda guicabi ca binni que. Qué ñuu dxi ninabadiidxaʼ hermanu riʼ ca binni que pa nánnacaʼ tu láʼ Dios o xii nga Reinu stiʼ Dios. Sicaríʼ riniʼbe: «Maʼ biziideʼ lu Biblia napa Dios lá. ¿Ñee zanda guluéʼ ni lii la?». Cada guidxi napa cultura stiʼ ne maʼ gadxé cada binni, nga runi qué zanda quíxenu xi gúnicabe. Peru siempre naquiiñeʼ gusihuínninu riénenu ne nápanu respetu binni, ne para gúninu ni la? cadi naquiiñeʼ guiaandaʼ laanu ximodo ca binni lugar ra nabézanu.

16, 17. Pa racaláʼdxinu guiénenu binni, ¿pora zanda chigánnanu laacaʼ ne pabiáʼ tiempu zanínenu laacaʼ?

16 Pora zanda guinínenu binni. Ora runi predicarnu la? cadi cabeza diʼ binni laanu purtiʼ cadi biʼniʼ invitárcabe laanu. Nga runi, nabé risaca chuunu ora zanda gucaadiágacabe laanu (Mat. 7:12). Galán guiníʼ íquenu ndiʼ, ¿ñee maʼ huadxí riasa ca binni nabeza lu territorio stinu ca fin de semana la? Pa zacá ni la? zanda guni predicarganu lu calle, né exhibidor o gúninu revisita ca binni ni nánnanu maʼ bibani.

17 Pabiáʼ tiempu naquiiñeʼ guinínenu binni. Cumu nabé nuu xhiiñaʼ binni la? cadi naquiiñepeʼ guindaʼnu ca primé biaje chigánnanu laacaʼ. Jma jneza cadi tan guindaʼnu biaʼ tiempu gudíxhenu (1 Cor. 9:20-23). Ora ruuyaʼ binni riénenu laacaʼ purtiʼ nuu xhiiñacaʼ la? jma nagueenda zucaadiágacaʼ laanu sti biaje chigánnanu laacaʼ. Pa nápanu ca cualidad ni rudii espíritu santu la? tobi si zuninenu Dios dxiiñaʼ. Dede zanda iquiiñeʼ Jiobá laanu para gacanenu tuuxa guiziidiʼ ni dxandíʼ (1 Cor. 3:6, 7, 9).

18. ¿Xi ndaayaʼ zacaanu pa guiénenu binni?

18 Pur guiráʼ ni maʼ bizíʼdinu riʼ la? caquiiñeʼ gúninu stipa pur guiénenu familia stinu, ca hermanu de congregación stinu ne ca binni ni runi predicarnu. Pa gúninu ni la? zacaanu stale ndaayaʼ yanna ne lu ca dxi ni zeeda ca. Salmo 41:1, 2 ná: «Nayecheʼ riuu tutiica binni ni gusihuinni riene ca pobre; dxi tiidibe lu guendanagana zulá Jiobá laabe». Ne laaca ruzeeteʼ ni «ziuube nayecheʼ lu guidxilayú».