Biiyaʼ guiraʼ ni nuu lu sitiu riʼ

guyé lu índice

ARTÍCULO DE ESTUDIU 51

CANCIÓN 3 Rudiiluʼ naa stipa, confianza ne valor

Ruuyaʼ Jehová ora riete nisa luluʼ

Ruuyaʼ Jehová ora riete nisa luluʼ

«Gudaa nisa ni riete luaʼ lu odre stiluʼ. ¿Ñee cadi cá ni lu libru stiluʼ la?» (SAL. 56:8).

TEMA

Zusietenalaʼdxiʼ artículo riʼ laanu nanna Jehová ximodo cayuni sentirnu, riénebe laanu ne riguixhedxibe ladxidoʼno.

1, 2. ¿Xi zándaca gusiguunaʼ laanu?

 ¿TU LAA qué huayuunaʼ? Guiranu nga huayúʼnanu. Stale tu laa huayuunaʼ purtiʼ nuu nayecheʼ pur bizaaca xiixa cosa galán, casi ora rale ti baʼduhuiiniʼ. Zándaca dede rúʼnanu ora rietenaláʼdxinu xiixa cosa galán ni bizaaca, laaca rúʼnanu ora guidúʼyanu ti xhamígunu ni maʼ xadxí de qué huadúʼyanu.

2 Stale biaje rúʼnanu purtiʼ naná nuu ladxidoʼno. Zándaca purtiʼ bininácabe laanu o purtiʼ naná nuunu pur ti guendahuará malu o purtiʼ guti ti binni ni guizáʼ nadxiinu. Oracá nga zándaca guni sentirnu ni biʼniʼ sentir Jeremías dxi binitilú ca binni de Babilonia guidxi Jerusalén. Sicaríʼ guníʼ profeta ca: «Ziáʼ nisa ridá ndaaniʼ luaʼ [ . . . ]. Qué zusaana de guunaʼ, qué ziaanadxiéʼ» (Lam. 3:​48, 49).

3. ¿Ximodo runi sentir Jehová ora guʼyaʼ cayacaná ca xpinni? (Isaías 63:9).

3 Nanna Jehová panda biaje rúʼnanu purtiʼ cayacananu. Ruzeeteʼ Biblia nánnabe ora cayacananu ne rucaadiágabe laanu ora rinábanu gacanebe laanu (Sal. 34:15). Peru cadi ruuyaʼ si ne rucaadiaga si Jehová laanu, sínuque rúnibe xiixa. Nácabe Bixhózenu ne guizáʼ nadxiibe laanu, guizáʼ riuube triste ora gúʼyabe cayuunaʼ ca xiiñibe. Nga runi nagueendaca rúnibe xiixa para gacanebe laanu (biindaʼ Isaías 63:9).

4. ¿Xi ejemplu zeeda lu Biblia zadúʼyanu, ne xi zazíʼdinu de Jehová?

4 Lu Stiidxaʼ Jehová ridúʼyanu xi bíʼnibe ora bíʼyabe cayuunaʼ ca xpínnibe. Guiníʼ íquenu ni bizaaca Ana, David ne rey Ezequías. ¿Xiñee biinacabe? ¿Xi biʼniʼ Jehová pur laacabe? Ne ¿ximodo riguixhedxí ejemplu stícabe ladxidoʼno ora nuunu triste, ora guni traicionárcabe laanu ne ora rúʼnanu purtiʼ qué guidxélanu xi gúninu pur xiixa guendahuará malu ni nápanu?

ORA RÚʼNANU PURTIʼ NUUNU TRISTE

5. ¿Xi biʼniʼ sentir Ana?

5 Stale guendanagana nga bidxagalú Ana ne pur ngue nabé triste guyuube ne guizáʼ biinabe. Cadi laasibe nga bichaganáʼ xheelabe, laaca bichaganáʼ sti gunaa ni láʼ Peniná, gucananalaʼdxiʼ gunaa que laabe ne feu modo biʼniʼ tratar laabe. Peru cadi ngasi, napa Peniná stale xiiñiʼ, peru Ana qué ganda gapa xiiñiʼ (1 Sam. 1:​1, 2). Ne pur ngue qué rusaana Peniná de guni burla laabe. ¿Ximodo ñuni sentirluʼ pa ñácaluʼ Ana yaʼ? «Guizáʼ naná nuu ladxidóʼ Ana» ne pur ngue ruunabe ne maʼ qué rinabe gobe (1 Sam. 1:​6, 7, 10).

6. ¿Xi biʼniʼ Ana para guni sentir galán?

6 ¿Xi biʼniʼ Ana para guni sentir galán yaʼ? Primé la? guyebe ra tabernáculo que, lugar ra runi adorárcabe Jehová. Ne ora yendabe raqué, zándaca gaxha de ra entrada stiʼ patiu stiʼ tabernáculo que, «bizulube cayuni orarbe Jehová, nabé cayuunabe ne qué ganda cuezadxibe». Gunábabe Jehová guietenalaʼdxiʼ laabe ne guniʼbe: «Biiyaʼ pabiáʼ cayuubaʼ ladxiduáʼ» (1 Sam. 1:10b, 11). Gudxi Ana Jehová guiráʼ ni cayuni sentir. ¿Ñee riníʼ íqueluʼ pabiáʼ triste biʼniʼ sentir Jehová ora biʼyaʼ cayuunaʼ xiiñiʼ ni nabé nadxii la?

7. ¿Ximodo biʼniʼ sentir Ana despué de bixhele ladxidóʼ nezalú Jehová?

7 ¿Ximodo biʼniʼ sentir Ana despué de bixhélebe ladxidoʼbe nezalú Jehová ne bicaadiágabe ca diidxaʼ sicarú ni gudxi sumo sacerdote Elí laabe que yaʼ? Relatu ca ná: «Bireebe zebe ne gudobe ne maʼ qué nihuinni lube pa nuube triste» (1 Sam. 1:​17, 18). Neca náparube guendanagana que la? gutadxí ladxidoʼbe. Bisaanabe guiráʼ ni naguu xizaa laabe que lu náʼ Jehová. Biiyaʼ Jehová pabiáʼ naná nuu Ana, bicaadiaga laabe ne despué guluu ndaayaʼ laabe ne gunda gúpabe xiiñibe (1 Sam. 1:​19, 20; 2:21).

8, 9. Casi ná Hebreos 10:​24, 25, ¿Xiñee naquiiñeʼ gúninu stipa cadi guiáʼdxanu ca reunión ca? (Biiyaʼ imagen ca).

8 ¿Xi rizíʼdinu? ¿Ñee cadíʼdiluʼ lu xiixa guendanagana ni nabé rusiguunaʼ lii la? Zándaca naná nuuluʼ purtiʼ guti ti binnilídxiluʼ o ti xhamíguluʼ. Pa nga nga ni cazaacaluʼ la? zándaca ni racaláʼdxiluʼ nga chuʼluʼ stúbiluʼ. Peru cadi guiaandaʼ lii ejemplu stiʼ Ana. Guyebe ndaaniʼ tabernáculo que ne raqué nga gudixhedxí Jehová ladxidoʼbe. Laaca zanda quixhedxí Jehová ladxidoʼloʼ ora cheluʼ reunión neca zándaca cayuni sentirluʼ qué gápaluʼ stipa ne nabé triste nuuluʼ (biindaʼ Hebreos 10:​24, 25). Lu ca reunión ca rucaadiáganu relatu ni zeeda lu Biblia ni nabé riguu gana laanu. Ne zacá nga zacané Jehová laanu guiníʼ íquenu cosa galán ne cadi guiníʼ íquenu cosa ni guniná laanu. Ne zuni sentirnu jma galán neca qué guiree guendanagana ni nápanu.

9 Lu ca reunión ca nabé riguixhedxí ca hermanu ca ladxidoʼno ne rusihuínnicabe pabiáʼ nadxiicabe laanu, ne nabé riguu nga gana laanu (1 Tes. 5:​11, 14). Guidúʼyanu ni bizaaca ti precursor especial ni guti xheelaʼ, laabe guniʼbe: «Cumu guizáʼ ribanaʼ xheelaʼ la? stale biaje ruunaʼ ne ruyubeʼ chuaaʼ stubeʼ. . . Peru ca reunión ca nabé racanécani naa cadi guireeʼ gana. Ca comentariu ni rudii ca hermanu ne ca diidxaʼ ni rábicabe naa guizáʼ riguixhedxícani ladxiduáʼ. Ora rindayaʼ ra Yoo stiʼ Reinu nuu biaje nabé naná nuaaʼ. Neca naná nuaaʼ ante chaaʼ reunión, peru guizáʼ galán runeʼ sentir ora maʼ nuaaʼ raqué». Ora riuunu reunión zanda iquiiñeʼ Jehová ca hermanu ne ca hermana para gacanecaʼ laanu.

Riguixhedxí ca hermanu ladxidoʼno. (Biiyaʼ párrafo 8 ne 9).


10. ¿Ximodo zanda chinándanu ejemplu stiʼ Ana ora naná nuu ladxidoʼno?

10 Biʼniʼ sentir Ana galán ora bixheleʼ ladxidóʼ nezalú Jehová. Laaca zanda gúniluʼ ni ná 1 Pedro 5:​7, gulaaluʼ guiráʼ ni nualuʼ nezalú Jehová ne chuʼluʼ seguru zucaadiágabe lii. Ti hermana bisiene ni biʼniʼ sentir ora biiti caadxi gubaanaʼ xheelaʼ: «Bineʼ sentir gucadé ladxiduáʼ ne guníʼ iqueʼ maʼ qué zanda chuaaʼ nayecheʼ sti biaje». ¿Xi gucané laabe yaʼ? Laabe guniʼbe: «Cada biaje guneʼ orar Bixhozeʼ ni nuu guibáʼ, ni nabé nadxii naa, nabé ratadxí ladxiduáʼ. Nuu biaje qué gannaʼ ximodo guinieeʼ ni cayuneʼ sentir peru nannaʼ riénebe naa. Ora nabé nuaaʼ triste ne qué guidxelaʼ xi guneʼ rinabaʼ Jehová gudii naa paz stiʼ. Nagueendaca runeʼ sentir ratadxí ladxiduáʼ ne xquendabiaaneʼ ne rapaʼ stipa». Ora ruxhéleluʼ ladxidoʼloʼ nezalú Jehová, runi sentir Jehová xi cayácaluʼ ne riénebe ni cayuni sentirluʼ. Ne neca qué guiree ca guendanagana ca, zanda quixhedxí Jehová ladxidoʼloʼ ne gudii lii paz stiʼ (Sal. 94:19; Filip. 4:​6, 7). Laaca zaguube ndaayaʼ lii purtiʼ cadi cusaana de guni huantarluʼ (Heb. 11:6).

ORA RÚʼNANU PURTIʼ BIʼNIʼ TRAICIONÁRCABE LAANU

11. ¿Xi biʼniʼ sentir David pur guiráʼ guendanagana ni bidxiilú?

11 Biaʼ dxi bibani David bidxiilú stale guendanagana ni nabé bisiguunaʼ laa. Stale tu gucananalaʼdxiʼ ne biʼniʼ traicionar laabe, dede né ca binnilídxibe ne ca xhamígube ne gucaláʼdxicaʼ ñuninacaʼ laabe (1 Sam. 19:​10, 11; 2 Sam. 15:​10-14, 30). Ne ora cadíʼdibe lu ti guendanagana bicaabe: «Dede maʼ bidxagaʼ tantu cacaalaʼdxeʼ; guidubi gueelaʼ maʼ cayuunaʼ dede radxe lu cama stinneʼ; de rundaahuaʼ ra nexheʼ tantu ruunaʼ». ¿Xiñee biʼniʼ sentir David zacá yaʼ? Laca laabe guniʼbe: «Pur ca ni canazananda naa» (Sal. 6:​6, 7). Nabé bininácabe David ne pur ngue guizáʼ biinabe.

12. Casi ná Salmo 56:​8, ¿xi gunna dxichi David?

12 Neca nabé bidxiilú David stale guendanagana gunna dxíchibe nadxii Jehová laabe. Sicaríʼ bicaabe: «Zunadiaga Jehová ora maʼ cayuunaʼ» (Sal. 6:8). Ti biaje laaca guníʼ David ca diidxaʼ sicarú ni zeeda lu Salmo 56:8 (biindaʼ ni). Rusihuínnicani nadxii Jehová ne rizaalaʼdxiʼ laanu. Guníʼ David casi ñaca cutopa Jehová ca nisa riete lube ne cagaa cani ndaaniʼ ti odre o cucaa cani lu ti libru. Gunna dxichi David nanna Bixhoze ni nuu guibáʼ, ni guizáʼ nadxii laa, yuubaʼ ni cadiʼdiʼ ne qué rusiaandaʼ cani, ne cadi ngasi laaca nánnabe xi guendanagana cadiʼdiʼ David ne ximodo runi sentir pur laacani.

13. ¿Xi zanda quixhedxí ladxidoʼno pa bininá o biʼniʼ traicionar tuuxa laanu? (Biiyaʼ imagen ca).

13 ¿Xi rizíʼdinu? ¿Ñee bininá o biʼniʼ traicionar tuuxa ni nabé nadxiiluʼ lii la? ¿Ñee naná nuu ladxidoʼloʼ purtiʼ gulaa xquendaxheelaluʼ o biluxe noviazgu stiluʼ la? ¿Ñee nuuluʼ triste purtiʼ bisaana ti binni ni nadxiiluʼ Jehová la? Guidúʼyanu ni bizaaca ti hermanu. Laa guníʼ modo biʼniʼ sentir ora bicheené xheelaʼ laa ne bisaana laa: «Dede qué ganda guneʼ cré ni cazaacaʼ que. Guyuaaʼ triste, bineʼ sentir qué risacaʼ ne dede bidxiicheʼ». ¿Xi zanda quixhedxí ladxidoʼloʼ pa biʼniʼ traicionar o bininá tuuxa lii yaʼ? Ni zanda quixhedxí ladxidoʼloʼ nga ra cadi gusiaandaluʼ qué ziuu dxi gusaana Jehová lii. Bizeeteʼ hermanu que: «Bidieeʼ cuenta zanda guixeleʼ binni de lii, peru Jehová qué ziuu dxi gúnini. Naca Jehová casi ti Guié; ne qué ziuu dxi guiniibi, intiica si guizaaca. Ne qué zusaanabe ca ni qué rixeleʼ de laabe» (Sal. 37:28). Cadi guiaandaʼ lii guirutiruʼ nadxii lii casi Jehová. Zándaca guizáʼ bininácabe lii, peru cadi gudiiluʼ lugar gucueeza ni lii de gúʼyaluʼ pabiáʼ risácaluʼ para Jehová (Rom. 8:​38, 39). Neca nabé feu modo guni tratárcabe lii, peru cadi guiaandaʼ lii. ¡Jehová huaxa nadxii lii!

Libru stiʼ Salmo cayabi laanu nuu Jehová gaxha de ca ni maʼ gucadé ladxidóʼ. (Biiyaʼ párrafo 13).


14. ¿Xi cayabi Salmo 34:18 laanu?

14 Pa biʼniʼ traicionárcabe lii, laaca zanda gatadxí ladxidoʼloʼ pur ca diidxaʼ ni guníʼ David lu Salmo 34:18 (biindaʼ ni). Ti libru ná zanda guni traducirnu ca diidxaʼ «ca ni maʼ gucadé ladxidóʼ» casi «ca ni qué gapa esperanza». ¿Ximodo racané Jehová ca ni runi sentir zacá yaʼ? Laaca lu textu ca ná «nuube gaxha de ca ni maʼ gucadé ladxidóʼ», zándaca purtiʼ bininácabe laa o biʼniʼ traicionárcabe laa. Zeeda gácani casi ti hombre ne xiiñiʼ, ora ruuyabe cayuunaʼ xiiñibe, ricaabe laa, riguiidxibe laa ne riguixhedxibe ladxidóʼ. Zacaca nga Jehová, runi sentirbe yuubaʼ ni cadídinu ne nagueendaca racanebe laanu. Laaca rudiibe laanu stale cosa ni racané laanu gápanu esperanza, ne zacá nga racanebe laanu guni huantarnu ca guendanagana ni nápanu yanna (Is. 65:17).

ORA RÚʼNANU PURTIʼ NÁPANU XIIXA GUENDAHUARÁ NE QUÉ GUIDXÉLANU XI GÚNINU

15. ¿Xiñee biinaʼ rey Ezequías?

15 Dxi napa rey Ezequías de Judá 39 iza, gupa ti guendahuará malu. Biquiiñeʼ Jehová profeta Isaías para gabi laabe zuuti guendahuará que laabe (2 Rey. 20:1). Ruluíʼ si maʼ que gapa Ezequías esperanza para guibani. Guizáʼ biinabe ne gunábabe Jehová gacané laabe (2 Rey. 20:​2, 3).

16. ¿Ximodo biʼniʼ sentir Jehová ora binadiaga oración stiʼ Ezequías ne biiyabe cayuunaʼ, ne xi bíʼnibe pur laa?

16 Ora binadiaga Jehová oración stiʼ Ezequías ne biiyabe cayuunaʼ, guizáʼ biabe laa ne biquiiñebe Isaías para gabi laa: «Maʼ binadiagaʼ oración stiluʼ. Maʼ biiyaʼ ca nisa riete luluʼ. Zusiandaʼ lii». Bisihuinni Jehová biá laabe ra biʼniʼ prometer laabe zabánirube jma ne zulá guidxi Jerusalén de lu náʼ ca asiriu (2 Rey. 20:​4-6).

17. ¿Ximodo racané Jehová laanu ora nápanu xiixa guendahuará malu? (Salmo 41:3; biiyaʼ imagen ca).

17 ¿Xi rizíʼdinu? ¿Xi zanda gúniluʼ pa nápaluʼ ti guendahuará ni ruluíʼ maʼ qué zianda yaʼ? Bixhele ladxidoʼloʼ nezalú Jehová, neca gúʼnaluʼ ora gúniluʼ ni. Biblia cayabi laanu naca Jehová Bixhózenu ni «riá laanu ne riguixhedxí ladxidoʼno» nga runi zaguixhedxibe ladxidoʼno lu guiráʼ guendanagana ni gápanu (2 Cor. 1:​3, 4). Dxandíʼ, qué zabézanu cuee Jehová guiráʼ ca guendanagana ni nápanu yanna, peru nanna dxíchinu zacanebe laanu (biindaʼ Salmo 41:3). Guzéʼtenu chupa chonna ejemplu, rudiibe laanu espíritu santu stibe ni racané laanu gápanu stipa, guendabiaaniʼ ne paz ni caquíʼñenu ni racané gatadxí xquendabiaaninu ne ladxidoʼno (Prov. 18:14; Filip. 4:13). Laaca rudiibe laanu esperanza zedandá dxi maʼ qué ziuu ca guendahuará ca (Is. 33:24).

Ricabi Jehová ca oración stinu ne rudii laanu stipa, guendabiaaniʼ ne paz ni riguixhedxí ladxidoʼno ne xquendabiaaninu. (Biiyaʼ párrafo 17).


18. ¿Xi textu zeeda lu Biblia huayacané lii ora cadíʼdiluʼ lu xiixa guendanagana? (Biiyaʼ cuadru ni láʼ « Ca diidxaʼ ni riquiiñeʼ Jehová para guchaa nisa riete lunu»).

18 Ca diidxaʼ ni gudxi Jehová Ezequías que nabé gudixhedxícani ladxidóʼ. Laaca zanda quixhedxí Jehová ladxidoʼno pur ca diidxaʼ ni zeeda lu Biblia. Biiyaʼ Jehová guicá lu Biblia diidxaʼ ni cuʼ gana laanu ora cadídinu lu guendanagana (Rom. 15:4). Guidúʼyanu ni bizaaca ti hermana de África Occidental, nabé ruunabe purtiʼ gúdxicabe laabe nápabe cáncer. Laabe guniʼbe: «Ti textu ni nabé racané naa nga ni zeeda lu Isaías 26:3. Nuu biaje cadi lu nanu nga nuu ca cosa ni rizaacanu, rusihuinni versículo riʼ zanda gudii Jehová laanu paz ni caquíʼñenu para guni huantarnu guendanagana ni nápanu». ¿Ñee rietenaláʼdxiluʼ xiixa textu de lu Biblia ni nabé guluu gana lii ora cadíʼdiluʼ lu guendanagana ne ora qué guidxélaluʼ xi gúniluʼ la?

19. ¿Xi ndaayaʼ cabeza laanu?

19 Nabáninu lu ca últimu dxi, nga runi qué ridxagayaanu gápanu guendanagana ni gusiguunaʼ laanu. Peru casi bidúʼyanu ejemplu stiʼ Ana, David ne rey Ezequías, ruuyaʼ Jehová nisa riete lunu ne runi sentirbe yuubaʼ ni nápanu. Rietenaláʼdxibe cada gota nisa riete lunu. Nga runi ora tídiluʼ lu xiixa guendanagana nabé naná bixhele ladxidoʼloʼ nezalú Jehová. Cadi guixéleluʼ de ca hermanu ni nuu ndaaniʼ congregación purtiʼ guizáʼ nadxiicabe lii. Ne biyubi quixhedxí Jehová ladxidoʼloʼ né Stiidxaʼ. Zanda chuʼluʼ seguru pa qué guireeluʼ gana la? zudii Jehová lii stale ndaayaʼ. Maʼ cadi candaa zadúʼyanu zuchaa Jehová ca nisa riete lunu (Apoc. 21:4). ¡Peru ndaaniʼ guidxilayú cubi ca pa gúʼnanu la? zúʼnanu purtiʼ nuunu nayecheʼ!

CANCIÓN 4 «Jiobá nga Pastor stinneʼ»