Si gu ku mbatayo

Mo gu kuti tangaratangara ariihe

KAPITA 5

Wai Ka Nye ni Kparakpara Rani ti Zegino

Wai Ka Nye ni Kparakpara Rani ti Zegino

‘Oni ni aboro zegino te.’​—YOANE 15:19.

1. Ginipai Yesu aabakabangiriko tipaha mbata fu gu yuru naadu mbata fu kpioko?

ROGO gu yuru naadu mbata fu kpio Yesu. Ko aima ino gupai nga ko ima mbeda ka mbu gako abawiriki, na ko aabakabangiriko abaka tipa gayo raka kumbatayo. Ko aya fuyo: ‘Oni ni aboro zegino te.’ (Yoane 15:19) Kusa, ko akpari fu Bako tipa yo, ki ya: “Aboro zegino nga yo te, wa kina re adu nga ni boro zegino ya.” (Yoane 17:15, 16) Ginipai ko aaida ka gumbaha?

2. Gine nga “gu zegino” Yesu afura tipaha?

2 Herẽ, “zegino” narukuba agu aboro ainongo Mbori ya na du tii ga Satana zogarago. (Yoane 14:30; AEfeso 2:2; Yakoba 4:4; 1 Yoane 5:19) Wai gu rengbe ani ka zanga du ni “aboro zegino”? Rogo gi kapita re, ani nika sakapai tipa dungu agene: Ani nanye ni ruru rani fu ga Mbori Kindo na ki zanga rimiso tirani ku rogo birĩ-zogarago. Ani naká gu toro nga ga zegino. Ani navo gaani aroko ni iriirihe na kini mbakaditirani ngba wene gene, na ki du na ruru bipai tipa marã. Ani navo agu aũvura a Mbori afuhe furani.​—Mo bi gu 16 Rukutu Kekeapai du ti digido gi buku re.

MO NYE NI RURURO KUTI GA MBORI KINDO

3. Wai gu Yesu aabi birĩ-zogarago?

3 Ho Yesu adu ni auru kpotosende, ko abi gupai nga badungu aboro adu na kumu kpakaraapai na raka aadunga fuyo taata te. Ko aaberãpa yo aberã nzunzu na kini idi ka undo yo. Ya mo ko ada ni bangbembatayo rogo birĩ-zogarago? Oó. Ko aima inoho nga aboro naida nzunzu na ga Mbori Kindo, watadu zogarago. Yesu si adu nga ko nika ngia Bakindo nga ga gu Kindo re, na pa Kindo nangia gako bangua tungusapai. (Daniere 7:13, 14; Ruka 4:43; 17:20, 21) Yesu aarimisongo tiko ku rogo birĩ-zogarago te, na ko anye ti aregbo dunduko ni kparakpara ko ti zegino. Ho Yesu adu ni barabangiri ga aRomo banyaki nangia Pondio Pirato, ko aya: “Gi ngbi aenga nga rogo gi zegino te re.” (Yoane 18:36) Gako abawiriki adu a ni kparakparayo ti zegino. Buku sa (On the Road to Civilization) ape gupai nga bambata aKristano “aarengbanga ka mangasunge rogo basunge nga ga birĩ-zogarago te.” Areme, ndikidi aKristano a kina wo. Ani nasongoda ga Mbori Kindo na ki du niruru rani fuhe, na kini kpara tirani ti agu apai nga ga birĩ-zogarago rogo gi zegino re.​—Matayo 24:14.

Ya mo mo rengbe ka saka ndu gupai mo asongoda ga Mbori Kindo ti ni niruru ro?

4. Wai gu ndikidi aKristano asongoda ga Mbori Kindo?

4 Mokedi narukuba gani ringara na kini songodihe. Mbedimbedi aKristano wakina gure a. Pauro akepai fu mbedimbedi aKristano nga: “Ani nga amokedi tie ku ba Kristo.” (2 AKorindo 5:20) Mbedimbedi aKristano na maabangirise ka zogarago na Kristo ngbangbaturũ yo. (AFiripoio 3:20) Mbedimbedi aKristano narukuba ga Mbori zogarago. I arimisongo tiyo ku rogo agu apai nga ga birĩ-zogarago na agu apai nga zogarago nga ga gi zegino re te. (AFiripoio 3:20) Kuba gure, i ima undo amirioni aboro i wirikipai tipa ga Mbori zogarago. Gu “kura akandoro,” du na maabangirise ka raka rogo ga Mbori vovo zegino, nasongoda mbedimbedi aKristano. I ni kparakparayo a ti zegino. (Yoane 10:16; Matayo 25:31-40) Nirengo, ndikidi Kristano ho narimiso tini ku rogo gu birĩ-zogarago nga ga gi zegino re te.​—Mo gedi Yesaya 2:2-4.

5. Gini ndupai sa aKristano asonga vura ti ni ya?

5 Ndikidi aKristano nabi akurayo aidipase ni gayo aborokporo na i ni kodikodi yo ka si vura ngia i naye kina rogo gini ringara watadu rogo gini ngbatunga sino raka vurũ. (1 AKorindo 1:10) Ka singia ani nasovura, gure nga ani nikaa sovura kina kuti gaani aborokporo, akuarani aidipase, nga aguyo Yesu arugu rani ani nikpinyemu yo. (Yoane 13:34, 35; 1 Yoane 3:10-12) Na kurigure, Yesu aya fu gako abawiriki i kpinyemu avurayo.​—Matayo 5:44; 26:52.

6. Wai gu agu amoyambu naima kpara gayo raka fu Yekova abi azogarago?

6 Wa vura duhe nga aKristano ni kparakparayo ti zegino, i namangasunge nyanyaki tipa ka du ni wene aboro ringara. Ni kpiapai, ani nayugo irisa tipa zogarago ni gia ani sangba gaha andiko na kini fu marã-ngbeti. Ono ani namaa gupai ku berãrani yo dedede nga ka fu “agu ahe nga ga Mbori” fu kina Mbori. (Marako 12:17; ARomo 13:1-7; 1 AKorindo 6:19, 20) “Agu ahe nga ga Mbori” nakoda kpinyemu ko, gaani giasangba, na gaani irisombori. Ani na nyemu ka zanga gaani raka kuba gupai nga ka basasangba Mbori.​—Ruka 4:8; 10:27; mo gedi Amokedi 5:29; ARomo 14:8.

KÁ GU ‘TORO NGA GA ZEGINO’

7, 8. Ginihe nga “gu toro nga ga zegino,” na sangbanaha nga gine kurii aboro?

7 Ka kparatise kusayo ti ga Satana zegino nayugo gupai nga ani ambunga “gu toro nga ga zegino” si du na ome kurii rani te. Gu toro re nga gu berã na mangaapai naye be Satana, na si na ome kurii agu aboro airisongo Yekova ya. Ono aKristano naká gi toro re aká. A wa Pauro agumbaha nga, “Ani adi gu Toro nga ga Mbori, gu nga ga zegino te.”​—1 AKorindo 2:12; AEfeso 2:2, 3; mo bi gu 17 Rukutu Kekeapai du ti digido gi buku re.

8 Gu toro nga ga zegino nasa aboro ni aboro gbangbati, aboro rukö, na ni aira samungu. Si nasayo i ni berẽ gupai nga si aidanga i gisangba Mbori te. Satana naida aboro mangi agu apai i aidaha zanga i berãkurii gu sangbanapai rengbehe ka ye na ni. Ko naida aboro idi kuti gupai nga “gu nyemuhe nga ga borose, na gu nyemuhe nga ga bangirise” nga nyanyakipa pai rogo raka. (1 Yoane 2:16; 1 Timoteo 6:9, 10) Bakitingbanga namanga nyanyaki asadatise gbe ka ingisa ga Yekova amoyambu na ka biriko rani ani niberẽ wakina ko.​—Yoane 8:44; Amokedi 13:10; 1 Yoane 3:8.

9. Wai gu rengbe gu toro nga ga zegino ka du na ome kurirani?

9 Wakina gu wege ani agbidaha, gu toro nga ga zegino kirikiri pati rani. Ka ani amanganga nyanyaki asadatise ka ká gu toro re ya, si ima rengba ka du na ome kurirani. (Mo gedi Asanza 4:23.) Si rengbe ka tona wa gupai adunga na pai ti ni ya, wa gu nga ka mbu tirani fu agu aberã na abipai nga ga agu aboro airisongo Yekova ya si du na ome kurirani. (Asanza 13:20; 1 AKorindo 15:33) Watadu ani rengbe ka mbu agu ahe du wa biko kpia kundiri aboro, asamungu kuti ndikidi pambori, na agu ambaro nga ga kere abaangirã si du na ome kurirani.​—Mo bi gu 18 Rukutu Kekeapai du ti digido gi buku re.

10. Wai gu rengbe ani ka ká gu toro nga ga zegino?

10 Wai gu tie rengbe ani ka ne gu toro nga zegino ka si dunga na ome kurirani ya? Si naida ani du mbembedi na Yekova na ki mbu gako tatamana si ngbe furani kumbatayo. Si naida ani nikpari ti aregbo dũ tipa gako ziazia toro na ki du zaaza ti ngba gaani sunge fuko. Yekova nga gu Boro du na ome kisusi rogo zegino dũ. Ani na gu kido nga ko ima rengba ka undo rani ani ká gu toro nga ga zegino.​—1 Yoane 4:4.

VODA ROKO NGBA GU GENE NAFU TAARIMO FU MBORI

11. Wai gu du gu toro nga ga zegino na ome kurii gu gene aboro avoda aroko ngbaha?

11 Ani nayugo gupai a nga ani nga aboro zegino te rogo gu gene ani avoda gaani aroko na kini mbakaditirani ngbaha. Badungu aboro rogo zegino navoda aroko ngba gu gene nagbeberã aboro, ka ba nyemu wasiwasi mangaapai ti kura aboro, ka yugo gayo samungu dagba ringara, watadu ka yugo bakio wai du marã beyo. Kura aboro aberãnga pa mbakadatise te. I ima rengba ka sia ka du sekpesekpe watadu ni bibiriko yo. Si aidanga ani mbu gi bipai re si du na ome kurii gaani siapai nga ga voda aroko na mbakadatise te.

Ya mo mi nafu taarimo fu Yekova rogo gu gene mi avo roko ngbaha?

12, 13. Gini bangua arengo rengbe ka undo rani ani diberã tipa gu roko ani nika voho?

12 Wangia ani ga Yekova amoyambu, si naida gaani aroko du ti aregbo dunduko ni wenehe, ni gigirihe, na wene fuõho, na rẽarẽ tipa gu ba du ani rogoho. Ani navoda tirani “na gu roko adu nga na enda ti ni ya na zera,” tipa ka yugo gaani “pa sinombori.”​—1 Timoteo 2:9, 10; Yuda 21.

13 Gu gene ani avoda aroko ngbaha ima rengba ka du na sangbanaha kurii wai kura aboro abi Yekova na gako aboro. Si naida ani mangiapai dunduko “sa taasa rimo Mbori.” (1 AKorindo 10:31) Pa manga ani pai ni zera nakoda yugo ani irisa tipa ga kura aboro abipai na aberãpai. Sidu, ho ani asia gaani aroko ni watadu ka diaberã tipa wai ani aida ka ngera, ani natingida gupai nga gaani asiapai na sangbanaha kurii kura aboro.​—1 AKorindo 4:9; 2 AKorindo 6:3, 4; 7:1.

14. Ginipai si aida ani berẽpaha ho ani asia aroko ni tipa gu mangaapai nga ga aKristano?

14 Wai gu ani avo tirani ho du ani ni pati gaani adunguratise watadu gene tungusapai yo? Ya mo ani nagbeberã aboro ni kerehe kuti tirani? Ya mo gaani aroko naaba zee ti kura aboro? Ya mo ani naaberã gupai nga wai ani avoda tirani nabi kina rani? (AFiripoio 4:5; 1 Petero 5:6) Rengo ngaha nga, ani na nyemu kaa ngera wenengai dagba aboro, ono gupai rengbe ka sarani ani ngba bangiri aboro nga gaani asino nga ga aKristano. Si nga agu asino Yekova abihe ho ko abi rani ni. Si nayugo ada nzunzu nga ani kpotoraniyo, “gu okooko boro du kpoto yo . . . , si bangiri Mbori ni bakere genoho.”​—1 Petero 3:3, 4.

15. Tipagine Yekova aidanga ka gumba wai nzunzu furani si aida ani vo tirani na kini ngere ya?

15 Yekova atangaranga andiko tipa agu aroko si aida ani voho te. Kuba gure, ko ima fu abangua arengo nga ga Ziazia Kekeapai furani, nga gu rengbe ka undo rani ani mangi wene asiapai. (AEbere 5:14) Ko naida ani moimburu gaani adiaberã, singia bakerehe watadu toonihe, rii nyemuse tipa ko na kura aboro. (Mo gedi Marako 12:30, 31.) Rogo zegino dunduko, ga Yekova aboro navoda tiyo ngba agene ni bakiakia ringbisihe kuti gayo asino mangaapai na kuti gupai i akpinyemuhe ni tiyo. Gi sino mangaapai du ni bakiakia re ni bawenehe na si naye na ngbarago.

RURU BIPAI TIPA MARÃ

16. Wai gu gu bipai nga ga zegino tipa marã atagbagatihe na gupai Yesu ayuguhe? Gini asanahe rengbe mo ka sana tiro na ni?

16 Satana naida aboro niberẽ gupai nga marã na aũzegino nika sa yo i du na ngbarago, ono ga Yekova amoyambu ima inoho nga rengo nga gupai re te. Ani nakido kuti agu afugo Yesu nga: “Bambiko i aringbisa nga ungaboro na gani ahe te.” (Ruka 12:15) Marã arengbanga ka sa rani ani du na ndikidi ngbarago te. Si arengbanga ka fu ndikidi abakure, ndikidi zereda nga ga berã, watadu nyenye unga te. Rengo ngaha nga, ani naida aida na aũzegino, na ani naida aida ka gbia ngbarago rogo raka yo. Ono Yesu ayugu gupai furani nga ani rengbe ka du na ngbarago ka si du nga ani na wene pagume na Mbori gbiati ka si du nga gaani irisombori nga nyanyakipa pai rogo gaani raka. (Matayo 5:3; 6:22) Mo sananga tiro nga: ‘Ya mo ga zegino bipai tipa marã na ome kurire? Ya mo marã nga gu memepai mi aberã tipaha na kini fura tipaha?’​—Ruka 6:45; 21:34-36; 2 Yoane 6.

17. Wai gu rengbe gamo raka ka du ni wenehe ka mo ká gu bipai nga zegino tipa marã?

17 Ka ani moiberãrani kuti mangasunge fu Yekova na ki ká ga zegino bipai tipa marã, gaani raka nika du na rogoyo ti ni. (Matayo 11:29, 30) Ani nika rengba be kina agu ahe du berani na ani nika du na zereda nga ga berãse na kpotose yo. (Matayo 6:31, 32; ARomo 15:13) Ani adunga na bakere bakabangirise tipa aũzegino te. (Mo gedi 1 Timoteo 6:9, 10.) Ani nika gbia gu ngbarago nga ga gamahe. (Amokedi 20:35) Na ani nika du na bakere regbo kaa sungo na agu aboro ani akpinyemu yo. Ani ima rengba kaa ra wene rame a.​—Batungusipai 5:12.

‘GA MBORI ŨVURA’

18. Ginipai Satana aasada ka manga rani na ni?

18 Satana naasada ka gbarasa gaani pagume na Yekova, sidu, si naida ani mangi ome nyanyaki ka bandaha. Ani nasovura “sa rimbasa agu atoro nga ga gbegberẽpai yo.” (AEfeso 6:12) Satana na gako adaimona aidanga ani du na ngbarago watadu ani raki nyeanye kindi te. (1 Petero 5:8) Gu nyanyaki avurarani re nasovura kuti rani, ono mbiko ga Yekova undohe, ani ima rengba ka du na diabese!

19. Wai gu AEfeso 6:14-18 asakapa ga aKristano “ũvura”?

19 Bakuru kusayo, abanzengere anaavo gu ũvura nga marãngbaduse tipa kaa bandatiyo ba vura yo. Wakina gure a, si naida ani vo “ga Mbori ũvura” nga gu ko nafuhe furani. (AEfeso 6:13) Si nika banda rani. Ani nagedapai tipa gu ũvura re rogo AEfeso 6:14-18 nga: “Si du ka oni rú ti ni, oni navo rengo dimoroni, ki ukadi marã ngbaduse nga rurupai, oni navodi nduroni ni gu ũnyaka nga ga wene pangbanga zereda. Oni rógo vurakube nga idapase ku ri he a oni ki rengbe ka bisa gu siida we nga ga gbegberẽ ko na ni. Oni ki rogo kpakpari bata, na gu basape nga ga Toro, nga sangba Mbori. Oni ki nikpari akpara kindi ni akpe na sarawati dũ rogo Toro yo, ningere angera sa gere ni kenahe na sarawati tipa ga Mbori aboro dunduko.”

20. Ginipai si aida ani mangihe tipa “ũvura” banda rani?

20 Ka bangiri banzengere go ti gani ũvura na ni ki he papara ni ku zegi, gu papara ni re du vurani nika rũ he. Ka ani aida gaani “ũvura” banda rani, si aidanga bangirani go ti papara gaani ũvura te. Si naida ani nivo gaani ũvura ti aregbo dunduko na si naida si du ni wenehe. Gaani vura nika ndu daho i nika gbarasa ga Satana zegino ni na ho i nika dia Satana na gako adaimona ni kusayo auru kpotosende. (Yugoti 12:17; 20:1-3) Sidu, ka si du nga ani nasovura kuti gbegberẽ nyemuhe watadu kuti arungbura, ka omerani batingo ya!​—1 AKorindo 9:27.

21. Wai gu rengbe ani ka du na diabese rogo gaani vura?

21 Ani arengbanga ka diabe Bakitingbanga ni tirani te mbiko ko nyaki kisusi rani. Ono na ga Yekova undo, ani ima rengba! Tipa ka nye ni rururani, si naida ani kpari fu Yekova, kini wisigi Fugoko, na kini koditirani na awirinarani. (AEbere 10:24, 25) Agi apai re nika undo rani ani nye ni rururani fu Mbori na ki du regerege tipa ka banda gaani idapase.

MO DU REGEREGE TIPA KA SONGODA GAMO IDAPASE

22, 23. (a) Wai gu rengbe ani ka du ti aregbo dunduko regerege ka songoda gaani idapase? (b) Ginipai ani nika sakapai tipa ha rogo gu kapita ngbefuo gere?

22 Si naida ani du regerege ti aregbo dunduko tipa ka songoda gaani idapase. (Yoane 15:19) Nibipa kura apai, aDezire Yekova namangapai kia ti gu badungu aboro amangaha. Mo sananga tiro nga: ‘Ya mo mi rugutire nzunzu na ndu gupai ani amanga gipai re ti ni? Ya mo mi dakuti gupai nzunzu nga Ziazia Kekeapai gbiati ruru kangara moyambu nagumba gupai du ni ruruhe? Ya mo mi nasambuo ka du ni boro sa dagba aDezire Yekova? (Atambuahe 34:2; Matayo 10:32, 33) Ya mo mi rengbe ka sakapa gimi idapase fu kura aboro?’​—Matayo 24:45; Yoane 17:17; mo gedi 1 Petero 3:15.

23 Rogo dungu abangiriba, agu apai si aida ani mangihe ka du ni kparakpara rani ti zegino nga gbaiga. Ono ti kura aregbo, si gbaiga te. Satana naasada ka zio rani ngba dungu agene. Gbina sa dagba agu ko amangasunge na ni nga aũngbarago. Wai gu rengbe ani ka sia gaani aũngbarago na tatamana? Ani nika bihe rogo gu kapita ngbefuo gere.